KULTURA I DRUŠTVO

KULTURA  cjelokupno društveno nasljeđe grupe ljudi koja živi na određenom teritoriju ( oruđa, tehnike,
mišljenje, ponašanje i djelovanje)
 materijalna ( zgrade, strojevi, namještaj, knjige…) i nematerijalna ( simboli, norme, običaji,
vrijednosti, vjerovanja…)
 osnovica ljudskosti i društvenosti
 kulturne univerzalije : vrijednosti, norme, jezici, rituali i simboli
VRIJEDNOSTI  apstraktne ideje o onome što je dobro , poželjno i ispravno u nekom društvu
 sloboda, poštenje, jednakost, solidarnost, pravo na izbor
NORME  društvena pravila ili upute koje određuju prikladno ponašanje u određenim situacijama
 u slučaju kršenja normi dolazi do određenih sankcija
 4 vrste normi : flokways – bonton
– u slučaju kršenja nema oštrih sankcija ( ogovaranje ili podsmijeh)
mores – pravila kojima se pridaje veće značenje, moralno obvezujuća
– kršenje uzrokuje oštre sankcije npr. kod krađe, ubojstva, silovanja…
tabui – društvene norme čije je kršenje apsolutno zabranjeno
– incest i kanibalizam
zakon – formalizirane društvene norme
– njihovo poštivanje osigurava policija i sudovi
– u slučaju kršenja slijedi propisana kazna
SANKCIJA  reakcija društva na ponašanje
 pozitivne i negativne te formalne i neformalne
 zakon – formalna sankcija / pisana pravila
 moral – neformalna sankcija / nepisana pravila
SIMBOLI  nositelji određenih značenja , najčešće imaju višestruko značenje ( kukasti križ u Indiji je simbol
sreće i života, u zapadnoj kulturi simbol nacizma i holokausta)
 okolina u kojoj živimo se sastoji od simbola
 u internetskoj komunikaciji ih koristimo kako bi naglasili neke riječi ili osjećaje
JEZIK  sredstvo kojim opisujemo svijet oko sebe
 društveno strukturiran sustav zvučnih obrazaca, riječi i rečenica sa proizvoljnim i specifičnim
značenjem
 najbitnija komponentna kulture
 omogućava prenošenje kulture novim generacijama
RITUALI  izražavaju središnju vrijednost grupe, njihove osjećaje i služe za povezivanje
 oblici ponašanja koji se odvijaju po standardiziranim pravilima u određeno vrijeme, česti simboli
 rituali prijelaza ( prijelaz iz jedne u drugu životnu fazu npr. krizma, maturalni ples, vjenčanje) i
solidarnosti ( povezivanje oko zajedničkih vrijednosti npr. vojne parade, proslava blagdana)
 druge kulture možemo promatrati sa dva stajališta: sa etnocentrizma i kulturnog relativizma
ENTOCENTRIZAM  prosudba tuđe kulture prema standardima vlastite
 pretpostavka da je način života u našoj kulturi jedini normalan i ispravan
 netolerancija i sukob s drugim grupama
KULTURNI RELATIVIZAM  promatranje i pokušaj razumijevanja običaja, vrijednosti i normi neke kulture u
kontekstu te kulture
 da bi shvatili neki dio kulture nekog društva, moramo promatrati tu kulturu u
cjelini, čitavu kulturu tog društva