Nevjerojatni Teopompovi Podaci o Jadranu - Kopija

Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
Odsjek za Povijest
Strabon – Radoslav Katičić

Nevjerojatni Teopompovi podaci o Jadranu
Kolegij: Povijest Grčke i Rima sa starom poviješću hrvatskih zemalja
Mentor: doc. dr. sc. Ivan Matijević Studentica: Karmen Lučin
Split, I.zimski semestar 2023/2024.

Sadržaj:
1. Sažetak....................................................................................1
2. Ključni pojmovi......................................................................1
3.Uvod.........................................................................................2
4. Strabon....................................................................................3
4.1. Strabon o Teopompovim podacima o Jadranu.....................4
5. Radoslav Katičić.....................................................................7
5.1. Katičić o Teopompovim podacima o Jadranu......................8
6. Zaključak.................................................................................9
7. Popis priloga..........................................................................10
8. Literatura...............................................................................11
1. Sažetak
Tema ovog seminarskog rada je grčki povjesničar Teopomp, odnosno njegovo opisivanje i
tumačenje Jadrana. Cilj seminarskog rada je ne samo navesti njegove podatke o Jadranu i
otocima, nego i prikazati život dvoje različitih autora, Strabona i Radoslava Katičića te
njihovo razmišljanje i saznanje o navedenoj temi.
2. Ključni pojmovi
Jadran, Teopomp, Strabon, Liburnski otoci, Apsirtovi otoci
3. Uvod
Predmet istraživanja ovog seminarskog rada su nevjerojatni Teopompovi podaci o Jadranu.
Temeljna pitanja koja se u ovom seminarskom radu postavljaju su: Tko je Teopomp? Što je
Teopomp napisao o Jadranu? Jesu li njegove predodžbe pouzdane? Na čemu se temeljilo
njegovo znanje? Što označavaju Liburnski otoci? Na postavljena pitanja odgovori će se
pronaći u ovom seminarskom radu, upotrebom stručne literature. Literatura koja se koristi
prilikom odgovaranja na navedena pitanja je “Zbornik Zadarsko otočje” hrvatskoga
jezikoslovca Radoslava Katičića.
4. Strabon
Strabon je bio grčki geograf (Amasija na Pontu, danas Amasya, Turska, 63. pr. Kr. – ?, 23. pr.
Kr.).1 Mnogo je putovao i dugo živio u Rimu. Filozofski obrazovan, bavio se i poviješću. 2
Nastavio je Polibijevu Povijest (danas dijelom izgubljenu) u 47 knjiga. 3 Gotovo je potpuno
sačuvana njegova Geografija (Гεωγραφιϰά) u 17 knjiga (I–II fizička geografija, III–X
Europa, XI–XVI Azija, XVII Afrika). 4 Napisana većim dijelom prema starijim piscima, sadrži
i pojedinosti iz mitologije, književnosti i kulture. 5 Iako nije dovoljno kritičan, Strabon je, uz
Klaudija Ptolemeja, glavno vrelo za antičku geografiju.6
1 Strabon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod

Miroslav Krleža, 2021.
https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58294



5
Strabon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod

Prilog 1. – Strabon7
4.1. Strabon o Teopompovim podacima o Jadranu

Strabon, grčki zemljopisac iz maloazijske Amazeje, jedan je od svjedoka koji
potvrđuje da je Teopomp pisao o Liburnskim otocima na Jadranu. 8 Glavno je
7 Lasserre, F.. "Strabo." Encyclopedia Britannica, February 8, 2019.

https://www.britannica.com/biography/Strabo
8
KATIČIĆ, R., 1974. - Radoslav Katičić, Liburnski otoci kod antičkih pisaca,
Zbornik Zadarsko otočje 1, Zadar 1974, 35-45 = KATIČIĆ 1995a, 183 - 198
vrelo za grčki zemljopis, a djelo mu je očuvano i u njemu su mnoge vijesti
starijih pisaca.9 U njega (7, 317) čitamo ovo: ”Teopomp je kazao da plovidba
od unutrašnjega zaljeva (Jadranskoga mora) sva traje šest dana, a pješice da je
duljina Ilirije čak i trideset.10 Mislim da pretjeruje.11 Govori i drugo štošta
nepouzdano: i da su mora spojena ispod zemlje jer se u Naronu nalaze krhotine
posuda s Hija i Tasa, i da se oba mora vide s nekog brda i da je jedan od
Liburnskih otoka toliko velik da mu je opseg čak i petsto stadija, i da Istar
jednim svojim ušćem utječe u Jadran.”12 Tu se saznaje nešto više o vijestima
koje je Teopomp zapisao o Jadranu. 13 Također se može potvrditi da je vjerovao
kako je Jadran blizu Crnomu moru, pa se čak oba mogu vidjeti s vrha nekog
brda, da je znao za jadransko ušće Dunava i vjerovao da stvarno postoji. 14
Zanimljiv podatak je da se pri ostacima keramike s egejskih otoka u koritu
doljnje Neretve nije pomišljalo na starije trgovačke veze, nego na to da su oba
9 KATIČIĆ, R., 1974. - Radoslav Katičić, Liburnski otoci kod antičkih pisaca,
11
14
mora pod zemljom spojena. 15 Potvrđeno je i ono što je trenutno najvažnije, a to
je da je Teopomp doista pisao o Liburnskim otocima. 16 Međutim, mnogo je
teže utvrditi što Strabon kaže da je on u njima pisao. 17 Svi se izdavači slažu da
je Strabonov tekst, kakav je u rukopisima došao do nas, na tom mjestu
pokvaren.18 Tekst je donesen onako kako ga je uredio najnoviji izdavač, pa je
takav i preveden.19 Izdavači su različito postupali. Meineke je samo označio da
je tekst pokvaren, Korais ga je malim zahvatom pokušao tako popraviti da
bude sintaktički suvisao i znači ono što proizlazi iz značenja riječi u sintaktički
nesklapnoj rečenici kakva je u rukopisima. 20 Jones mijenja tekst tako da znači
“i jedan od Liburnskih otoka postavljaja tako da mu je opseg i pet stotina
studija”. Ostali ga ispravljaju u smislu “i tvrdi da najmanji liburnski otok ima
opseg i od pet stotina stadija”. 21 Napokon, Baladie uređuje tekst onako kako je
gore navedeno.22 Dosta se može raspravljati o svim tim nagađanjima te se
16
19
21
22
mogu navoditi razlozi koji ih podupiru ili pobijaju.23 Sigurno je to da nije
poznato što je Strabon tu upravo napisao. 24 Petsto stadija vrlo je malo kao
opseg otočja, a kao opseg jednoga od Liburnskih otoka ne kaže mnogo (jedan
stadij iznosio je 600 stopa, tj. 192,27 m). 25 Kraj takvoga stanja tekstovne
predaje, prema Strabonovu svjedočanstvu, Teopompova se vijest teško može
pobliže interpretirati.26 Opisujući postanak grčke naseobine na Kerkiri,
današnjem Krfu, tvrdi Strabon prema vijesti nekog starijeg pisca da je ona
osnovana kad su Korinćani bili na putu da osnuju Sirakuzu. 27 Strabon navodi;
“Kažu da je Arhija, dok je plovio na Siciliju, ostavio s dijelom vojske Her-
sikrata koji je bio od Heraklova roda da osnuje naseobinu na otoku koji se sada
zove Kerkira, a prije se zvao Sherija. 28 On da je (odande) izbacio Liburne koji
su držali u vlasti taj otok i osnovao naseobinu na njem, a Arhija da je pristao
kod rta Zefirija i našao neke od Dorana koji su bili stigli onamo sa Sicilije, od
onih koji su osnovali Megaru, te ih je uzeo sa sobom i zajednički s njima
25
28
osnovao Sirakuzu.”29 Tu se može vidjeti da je Hersikrat s Korinćanima preoteo
Krf Liburnima.30 Nema dvojbe da su grčki pomorci i kolonisti nailazili na
Liburne još i mnogo južnije od Visa i Korčule, čak na otoku Krfu.31 Kako god
manjkavi ti podaci bili, oni su tako sukladni da se teško može sumnjati u
njihovu istinitost.32 Nije ih, međutim, lako objašnjavati i uvrstiti u opći tijek
povijesti starih jadranskih naroda. 33 Neće biti da su jadranski otoci sve do Krfa
ikada pripadali pravom etničkom području Liburna, ali taj je narod u starini bio
na glasu izvrsnih pomoraca. 34 Vjerojatno su izašli na glas u starije vrijeme,
kada su gusareći ili trgujući, mnogo plovili po Jadranu.35 Smatra se da su se
tada i naselili na mnogim otocima, a možda su ih i čitave podvrgnuli svojoj
vlasti.36 S nekom se vjerojatnošću može reći jedino to da su vijesti o Liburnima
30
33
36
na srednjim i južnim jadranskim otocima i na Krfu vjerojatno u nekoj vezi s
davnom pomorskom nadmoći Liburna, koja im je pronijela glas na daleko.37 I
naziv Liburnski otoci nadjenut je po toj pomorskoj premoći i svjedoči o tome
da su prvi grčki putnici zatekli Liburne kao svoje prethodnike pri jadranskoj
plovidbiu i susretali njih i njihove naseobine na otocima daleko na jugu od
njihove zemlje između rijeke Krke i rijeke Zrmanje, na otoku Visu, Lastovu, pa
čak i na Krfu.38 Iz popisa jadranskih otoka nestale su Elektride. 39 Taj je podatak
mitološke geografije iščeznuo u svjetlu detaljnijega znanja. 40 Strabon (5, 215)
kaže: “A ono mnogo što se napripovijedalo i nalagalo i onako treba ostaviti po
strani, kao što je pripovijest o Faetontu i Helijevim kćerima što su se pretvorile
u topole oko rijeke Eridana, koje nigdje na zemlji nema, a govori se da je blizu
Pada, i otoci Elektride što su pred Padom (tj. pred ušćem Pada) i morske kokoši
na njima: jer niti njih nema nigdje na onim mjestima”.41 Apsirtovi su otoci
dobili sasvim određenu topografsku lokaciju: to su Cres i Lošinj, vjerojatno s
nekim manjim susjednim otocima kao što su Susak i Unije.42 Do takve čvrste
identifikacije došlo je zbog toga što se domaće ime tih otoka moglo povezati s
39
42
imenom Apsirtovim.43 K njima više ne spada Krk, koji je Strabonu tako znatan
da se ne priključuje nijednoj skupini, a iza njega počinju Liburnski otoci.44
Naziv je preuzet iz starije zemljopisne literature, ali mu je uporaba kod
Strabona bitno drugačija.45 Odnosi se na otoke između Krka i Rta Ploče, dakle
na Rab, Pag i manje susjedne otoke, uglavnom na Zadarski i Šibenski
arhipelag, jer Vis, Hvar i Korčula te drugi otoci oko njih, Strabonu ne tvore
zatvorenu skupinu, nego zbog svoje veličine i važnosti stoje svaki za sebe, kao
što sam za sebe stoji i Krk.46 Strabon je daleko od iscrpnoga i sustavnog opisa
jadranskih otoka, ali je tomu mnogo bliži nego stariji pisci.47 Kod njega je slika
već jasna te daje zanimljive podatke koji su izvrsno upotrebljivi i u
pojedinostima.48 Strabon je bio učeni skupljač i malo se što u njegovu djelu
zasniva na njegovom vlastitom istraživanju. 49 Pitanje o izvorima kojima se
služio jako je zaokupljalo filologe i o tome je do sada objavljena velika
43
46
49
literatura.50 Za mnoge djelove njegovog Zemljopisa, došlo se i do vrlo
pouzdanih i podrobnih rezultata. 51 Opis naše obale je ostao izvan vidokruga tih
istraživanja.52 O vrelima za opis naših krajeva malo je toga do sada utvrđeno. 53
5. Radoslav Katičić
50
53
Radoslav Katičić hrvatski je jezikoslovac, rođen u Zagrebu 3. srpnja 1930. 54 Na Filozofskome
je fakultetu u Zagrebu diplomirao klasičnu filologiju 1954., doktorirao 1959. tezom Pitanje
jedinstva indoevropske glagolske fleksije.55 Asistent na Katedri za indoeuropsku poredbenu
lingvistiku na Filozofskome fakultetu postao je 1958., a od tada je počeo sustavno predavati
sanskrt i paleobalkansku lingvistiku te poslije poredbenu indoeuropeistiku. 56 Docent je postao
1961., izvanredni profesor 1966. i redoviti 1972. 57 Utemeljio je studij opće lingvistike i
indologije, a od 1961. do 1977. bio je pročelnik novoosnovanoga Odsjeka za opću lingvistiku
i orijentalne studije.58 Bio je jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog
književnog jezika (1967).59 Dobitnik je Državne nagrade za znanost za životno djelo (2006).
Započevši proučavanja na području klasične i bizantske grčke filologije ubrzo je područje
Katičić, Radoslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski

54
zavod Miroslav Krleža, 2021.

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30884
55 Katičić, Radoslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski



58

svojih istraživanja proširio na poredbenu indoeuropeistiku (osobito indijsku i starobalkansku)
te na općelingvističku teoriju. 60 Na takvim širokim filološkim i čvrstim teoretskim temeljima
pristupio je proučavanju širokoga kruga temâ slavenske i hrvatske filologije. 61 Bio je vodeći
stručnjak u starobalkanskoj lingvistici i međunarodno priznat znanstvenik na mnogim
poljima, osobito u sintaksi i povijesti hrvatskog književnog jezika, slavenskoj mitologiji,
bizantskoj filologiji, genetskolingvističkoj teoriji, teorijskoj sociolingvistici,
ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti i dr. 62 Objavio je više od 150 znanstvenih članaka i
rasprava, niz drugih priloga i veći broj knjiga. 63


62

Prilog 2. – Radoslav Katičić64
5.1. Katičić o Teopompovim podacima o Jadranu

Prema Radoslavu Katičiću, grčki i rimski zemljopisci skupinu jadranskih otoka
nazivaju Liburnski otoci te je razlikuju od drugih takvih na istom moru. Taj
naziv veže otoke za narod i zemlju Liburna, pa je pretpostavka da se radi o
Zadarskom otočju jer je kraj Zrmanje i Cetine bio jezgreno područje toga
moćnoga naroda.65 Tvrdi da je prvi o Liburnskim otocima pisao Teopomp,
grčki povjesničar 4. stoljeća prije naše ere, rodom s otoka Hija.66 Smatra da je
Teopomp bio prvi koji je Liburnske otoke spomenuo u grčkoj književnosti te
da je u svojim opsežnim spisima skupio mnogo do tada nepoznatih i
neobrađenih podataka, pa i zemljopisnih. 67 Teopomp je Liburnske otoke
smještao južno od Apsirtovih i oni su mu obuhvaćali sve jadransko otočje do

65 KATIČIĆ, R., 1974. - Radoslav Katičić, Liburnski otoci kod antičkih pisaca, Zbornik
Zadarsko otočje 1, Zadar 1974, 35-45 = KATIČIĆ 1995a, 183 - 198


Lastova.68 Sjeverna se granica prema Apsirtidama ne da bliže odrediti. 69
Teopompove su predodžbe o Jadranu prilično neodređene i njegovo je znanje
dosta nepouzdano, ali ipak treba uzeti za ozbiljno podatak da Lastovo spada
pod Liburnske otoke.70 Teopompovo se znanje nije temeljilo na topografskim
snimcima nego na pričanju putnika i pomoraca. 71 Njegovo prikazivanje cjeline
i točnoga rasporeda njezinih dijelova bilo je stoga nepotpuno i mutno, ali su
pojedinosti zasnovane na plovidbenom iskustvu i trgovačkim odnosima vrlo
točne i pouzdane jer je baš to zaokupljalo ljude od kojih je dobivao svoje
podatke.72 Ako su Teompompovi informanti znali za Lastovo kao jedan od
Liburnskih otoka, nema razloga da se sumnja u to jer su oni samo ploveći i
trgujući mogli upoznati taj otok, pa su znali gdje se nalazi i kako ga treba zvati
i uvrstiti, ma kako im inače zemljopis Jadrana i cjelina njegove topografije bili
slabo poznati i mutni.73 Teopomp spominje Lastovo, konkretno i pojedinačno,
kao jedan od Liburnskih otoka.74 Stoga se može pretpostaviti da je u njegovo
vrijeme taj otok za grčke pomorce i trgovce doista i pripadao toj otočnoj
skupini.75 Liburnski su otoci dakle u najstarijoj nama poznatoj porabi toga
naziva sezali daleko na jug i ne poklapaju se s današnjim pojmom zadarskog
arhipelaga.76








6. Zaključak
Analizom izvora kojima se Radoslav Katičić koristi, može se izvući par
zaključaka o Teopompu i njegovom tumačenju Jadrana. Prema Katičiću,
Teopomp je kao grčki povjesničar prvi pisao o skupini jadranskih otoka,
odnosno o Liburnskim otocima. Oni su bili smješteni južno od Apsirtovih te su
obuhvaćali svo jadransko otočje do Lastova. Teopompove su predodžbe o
Jadranu prilično neodređene i njegovo je znanje dosta nepouzdano. Njegovo se
znanje temeljilo na pričanju putnika i pomoraca, ali podatak da Lastovo spada
pod Liburnske otoke treba uzeti za ozbiljno. Grčki zemljopisac Strabon,
također potvrđuje da je Teopomp pisao o Jadranu i Liburnskim otocima na
Jadranu. Međutim, nije lako utvrditi što Strabon kaže o Teopompovim
podacima o Jadranu, jer se svi izdavači slažu da je Strabonov tekst, kakav je u
rukopisima došao do nas, na tom mjestu pokvaren.
7. Popis priloga
1) https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58294
2) https://www.britannica.com/biography/Strabo
3) https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30884
4) KATIČIĆ, R., 1974. - Radoslav Katičić, Liburnski otoci kod antičkih pisaca,
8. Literatura
1) KATIČIĆ, R., 1974. - Radoslav Katičić, Liburnski otoci kod antičkih pisaca,
2) Strabon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod
3) Lasserre, F.. "Strabo." Encyclopedia Britannica, February 8, 2019.
https://www.britannica.com/biography/Strabo
4) Katičić, Radoslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski

Nevjerojatni Teopompovi Podaci o Jadranu - Kopija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nevjerojatni Teopompovi Podaci o Jadranu - Kopija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Strabon – Radoslav Katičić

Mentor: doc. dr. sc. Ivan Matijević Studentica: Karmen Lučin

Split, I.zimski semestar 2023/2024.

1 Strabon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod

2 Strabon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod

3 Strabon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod

4 Strabon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod

6 Strabon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod

4.1. Strabon o Teopompovim podacima o Jadranu

7 Lasserre, F.. "Strabo." Encyclopedia Britannica, February 8, 2019.

Katičić, Radoslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski

zavod Miroslav Krleža, 2021.

55 Katičić, Radoslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski

56 Katičić, Radoslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski

57 Katičić, Radoslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski

59 Katičić, Radoslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski

60 Katičić, Radoslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski

61 Katičić, Radoslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski

63 Katičić, Radoslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski

5.1. Katičić o Teopompovim podacima o Jadranu

64 Katičić, Radoslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski

Zadarsko otočje 1, Zadar 1974, 35-45 = KATIČIĆ 1995a, 183 - 198

Zadarsko otočje 1, Zadar 1974, 35-45 = KATIČIĆ 1995a, 183 - 198

Zadarsko otočje 1, Zadar 1974, 35-45 = KATIČIĆ 1995a, 183 - 198

Zadarsko otočje 1, Zadar 1974, 35-45 = KATIČIĆ 1995a, 183 - 198

Zadarsko otočje 1, Zadar 1974, 35-45 = KATIČIĆ 1995a, 183 - 198

Zadarsko otočje 1, Zadar 1974, 35-45 = KATIČIĆ 1995a, 183 - 198

Zadarsko otočje 1, Zadar 1974, 35-45 = KATIČIĆ 1995a, 183 - 198

Zadarsko otočje 1, Zadar 1974, 35-45 = KATIČIĆ 1995a, 183 - 198

Zadarsko otočje 1, Zadar 1974, 35-45 = KATIČIĆ 1995a, 183 - 198

Zadarsko otočje 1, Zadar 1974, 35-45 = KATIČIĆ 1995a, 183 - 198

You might also like