Ing, Dorde Kosorlé Dragica Kaéanski, dipl, biolog’ Prilog ihtio-bioloskom poznavanju gornjeg sliva rijeke Usore Ihtlo-ekolosks {spitivanja vodenth tokova NRBIET do uunazad nekollko godina nisu uopite vssens, il, ako je tp radeno, onda su podaci jako oskudni | nepotpuni, Sreski'fond za unapredenje siborstva NOS-a Dobo} odlutio je da se i2vrée shtlo-biolotka ispitivanja gornjeg sliva tijeke Usore t}. od izvor do miesta Blataice, Terenski radovi na ispitivanju gomijeg sliva Usore obsvijeni su polovinom mjeseca jula 1888, godine, (Ova ispitivanja treba da pokadu: 1 Ihtio-bioloske karalktere gomnje Usore. 2, Moguénost unapredenja { razvoja ribarstva na tom podrug}u, Hidrografskt podaci Dufina toka rijeke Usore od izvora do miesta Blat- nice izncsi 33 km, a velitina slivnog podruéja 207 km". Rijeka Usora nema svoga lavora vet je satinjavaju five bezimene rijetice. Uspra se u gornjem dijelu. pro- Dija leor planinske predjele, primejuGi an toon dycta ‘oka planinske potoke, koji protaze kroz Sumovite pre jele, usjetene zajedno sa mati¢nom rijekom u stijene 4 grade¢i manje klisure. Tstofno od miesta Dingovie i= eka ulazi u dolinu duzine od oko 4 km, $8 prosjetnom, ‘duzinom polja o€ oko 500 m, Na i2lazu it ove doline ko- rilo se opet probija kroz planinske prediele sa uzanom dolinom, Korito je duboko usjetene, sa visokim abala- ‘ma, &ije se strane strmo uzdifu, Kod mjesta Kuzmano- viél Korito prolazi kroz ne8to prosirenu dolinu, da bi se Iza uSéa Studene probijalo opet kroz uu dolinu, Raspon korita je relativno ravnomjeran i u prosjciuu Janosi 6—10 m, Korito Je kamenito i wednateno tako, da se na Gitavom ovom terenu rijeke Usore moze naiéi nha svega nekoliko virova, od kojih su najmarkantniji Tajan { Brakovae, Dubine su ravnomjerne, sa testim ‘jevima { relativno Jakim padovima, Obale su pri- 1igno inienzivno obrasle listopadnom simom, ‘Na ovom dijelu toka, od veéih pritoka navodimo: — sa desne strane: 4, Oausniea (7 km), 2. Crkevena (8 km), 8. Studena 0 duzinom toka od 7 km. Studenu grade dva jaka po- toka: a) Aleks.n potok (8 km) i b) Jalova (7 km), sasta~ juGi se na nadmorsko} visini od 820 m. Oni formiraja Studenu, koja veé od toga mjesta ima karakteristike Yormirenog vodotoks, Studena je najmarkentnija prito- ka sa znatnim vodenim masama, To je tipitna brdska jetiea, koja ima veliku prednost obzizom na éinjenicu, da se fedko zamuti, Razlog tome treba traZiti u gusto obraslim obelama i predjelima kroz koje protiée, Ovdje se ne primje¢uju erozivne promjene ni u tragovima. 4, Biraja (10 iam) Sa lijeve strane 3 km nizvodno od sela Lukia w Usoru se ulijeva jedan jaéi beziment potok. Osim nabrojanih poznatin pritoka, Usora u gornjem toku prima viée malin potoka, koji rijetiko ili nlkako ne presusuju. Geolosk podacl Ispitivanog podrusja Slivna podrutje gornjeg toka Usore rezvilo se na podiozi razlitite geoloske grade, Pripada szvaniskom di- jelu Dinarsicih planina, éiju osnovau Karakteristika &i- ne provale starijih masa u Kojima speraditno susreéemo milade mezozojske tvorevine, To je dio i2dvojen pod na- zivom rudnih planina {i job olivinsko-serpentinska 20- 1a, Koja se prufa spoljnim dijelom dinarida, Najveti ao izvoriita izgraden je od diabaza, koji je bitjnim polerovom zaétigen od erozivnih process, Medutim, najstariju formaciju bez sumnje pretsta- vijaju keristalasti skrijei, posebao amfiboliti, sa prela- Zima u gnajs, Pored d'abaza, u gradi uvestvuj kao magmatslei od- vjete} peridotiti i serpentini, Sasvim bezna@aine su i20- Tovane naslage gornje krede, ugiavnom kretnjaskog $2 stava roma tome slivno paktruéje je starije grade sa umet- nmutim eruptivn'm st'jenama { bemaéajnim miadim tvo- ‘Kiimatske prilike Klimatske prilike se mogu izvestl jedino na osnovu uporedivanje, jer titava oblast nema nijedne melereo- lodke stanice. ‘Uzimajuéi u obzir polodaj, w pevom redu nadmorstea visinu, priliou ra8élanjenost terena, a u izvjesno} mjer! biljnt pokrivaé, kao vaine faktore, moZemo sa sigur- noféu tvrditi, da oblast pripada planinskom aijelu sa svojim specifiénim Klimatsleim obiljedjem, U veri sa ‘emperaturnim prlikema, treba podvuel niske zimske 1 takode priitno niske srednje Ljetne temperature Raspored padavina ; njihova ukupna mnofina sva- kako su iste, lego | u ostalim nafim planinskim aljelo~ vima, a to je znatna ukupna mnoBina i niihov pravilan raspored po mjesceima, Padavine dolaze u obliku Kise i snijega. Snijeg se, osobito u jzvorlénim dijelovima pri- toka rjeke Usore, zadrZi i po vise mjeseci, Vjetrovi sa reaultat opite cirkulaclje vazdusnih masa, koje 2ahva- taju_ nage planinske dijelove Na osnovu svega ovoga, slivno podrutje ima abilje- Be umjereno kontinentainog klimata sa jasna podvude- nim i planinskim Klimatskim karakteristikama, emisko-fialdke osobine vodle Voda rijeke Usore spada u tip slabo tvedih vods, sa 50°) hidrokarbonatskim { sa 50°/e sulfatnim sadrZajem, Odnos Ca i Mg = 1:07 sa minimalnim sadrdajem al- kolija. Po BPKs spada u tip velo @stih voda. pH kon- centraeijn je 76 8to je vrlo povoljno u limnoloskom po- sledu, Odnos slobodne usljiéne kiseline (10,9 mg/l) prema 100% zasiéenju O: Je povaljan Tokom ispitivanja vriena su mjerenja temperature ispitivanth rijeka. U to vrijeme temperatura rijeke Uso- re varirala je izmedu 22 { 25°C, Pritoke Usore imale si znatno niéu temperaturu, koja se leretala lzmedu 14,5*C. do 19,5°C pri temperatusi vezduha od 22—20° C, Na osnovu ianeSenih podataka 0 variranjima tempe- roture vode { vazduha slivnog podrutja gornje Usore ‘mode se konstatovati, da vode Usorinih pritoka odgova- roju tipu izrazito salmonidnih voda relativna visoke ‘rijednostl, dok matitaa Usora 2a njlma zaostaje, Ovo narotito vadi'za dlo toka lzmedu Krivaje { Blatnice, Brolodki podact Bicloska analiza obuhvatila je mikro i makro floru, zatim faunu dna, a uporedo je ievetena j analiza eri Jevnog trakta ulovijenih { analiziranih riba. 2) Flora ispitivanog podrusja Prema nasim analizama i tapatanjima biljal svijet je stomatan { pretstavljen mshovinom, koja je naro- ito dobro razvijena na kamenju u gornjem dijelu Stu- at ee |eno i Jalovi, | raznim vestama algi, koje tn keelvaju Kamenje, pretc2no na breacina, UW rliect ‘Usoel nike tijko zautuplione #4 grupams Cyawonlyeeae (Microcystis, Oseilatoria), Plagelute (Chlamidomonan), Desmidineoae. (Cosmnar‘um), Chisce phyeeae WPandorins, Cocystis, Cladophora, Dietyouslic, Hlum pulebollutm), Heteraeonine (otrioccocuv), Deie ‘mee sa nekotlixo vista U Citeveno} smo nash Oscitatoria), Chlorophyecie uleheltum) U ‘ote po ECyanophyycene (Meroeyatis, (Ocayatis, Dietyoxpherium Predstvavks Distomeae’ 9} su nie Dilike pretstavijene stijededim chlicima: Cyenophycese (Mycrociats, Orellana, Bore Fuling, Chrodcoceun, Flageliatae (Phoesuy, Discligplios the erldintum), Detmidiaceae (closteriwm), Chionsph. Gene (Cocystis, Scenedesmus, Kirehnerierialiny Helero gontae (Botryorocens) | Diatomeae. 1 Jalovi ga nedinne Microcystis, Botryocoeeus, Diatomenc, by Kvalitativno-kvantitativni sastay faune dna Rezultati kvalitativne analize faune dna pokazuiu dp Je na saprtivanom podrudju zastuplien znetan bro} oblika Zivotinjskits orginizema, © Usori, Bije je dno pretelino kamenito, nasi smo: ‘Tusbellatia (Planivia sp), Keja nije eesta, a nt brojns Ephemeroptera su sastupijene rodom Eedyomurus, Rh hoxens, Habroleplo.des, Ephemera, vrstama roa Bac Me; katim Ephemeretia ignita i Oligoneurinella thenana. Od sagen je rod Perla j Leuctra, Od Tri- choptera konstotovan Je rod Hydvapayehe, Ryacophile, Aapetus, obliel furilije Goerjdae » jos nek drugl obli Of Diptera najbrojnija je grupn Chirouomidae, med éijim abticima je velo Gest Huhesianitarsus iz grape ces giuus. Ca Diptera noill smo jo8 Tipulidae (Antocha, EBeiocera), Rhoglonidae (UAther:x), Tabanidae (Tabanus, Od Coleoptem najteté Jo Helmis sp, ali rijetko su na~ dani Jo8 oki oblici iz ove wrupe. Na nekim mjestima smo nalaz'tl pojedinatne “oblike iz grape Odonata, Mollusca, koje su pretstawljene xodom Amphimelania | Aneylus fluviatilis nisw rijetke. Svi oblici, koji ulaze u sastav faune ana ispitivanos podrugia riieke Usore, nisu zastuplien} istim brojem, U. sastavu faune dha ispitivanog dijele toka Usore najveti udio imaju Trichoptera i to 262%. od kojlh je narotito nojan rod Hydropsyehe, €iji udio izaasi 18,86%, Po svojo] brojmosti druga po redu je gpa Ephemeraptera (23.68%). U ovoj arupi najbronija je fam, Bactidae, 22 {im Eodyonuridae, te Ephemevellidae, dok su stall Oblici malobrojniji, Posilje Ephemeroztera po brojno} zastupljenast! dolaze Diptera (20,60%), medu Kojima se po brojnosti navvdito istiéu Chironomidae (17,570). Poe slije Diptora dolaze Plecoptera (13,05%) 1 dalje se n'zu stale srupe, éija je brojnost manja, Tezinska mjerenja analiziranih organtzama pokazu- ju da njihova tezina imosi 1422 grim?, te prema Al- brechtovoj skali o produktivitetu, a an osnovus koligine blomase, ovo se podrueje mole acijeniti kao tredinjo Ddogato, Radi upotpunjavanja slike organske produke'je na odrutju oko ita Crkvene, postavijen Je jedan. profil na riiecl Crkvenoj, na kome eu uzete probe za bioloskt, analizu, Rezultati analize fauno dna soke Crkevens pokszo- 4u, da u sastav blocenoze dna ulaze, pretetno, akvatital ingekti i to: Ephemeroptera (Eedyonurus, Daetidae), Pie- coptera (Perlidae), ‘Trichoptera (Hydsopsyehe, Aga: {us, Rhyweophila, Goeridae), Diptera (Chironctnidae, § ‘mult, Tabamuy, Po brojnaj zastuplenosti naratito se {tify Teichoplera | (229%), zatim Rohemeraplera 84,704) | Diptera @5A1"%y), doi mu ostale grupo manje aslupliene. Ny snow tokinskin mjeronja ovai dio toka rijeke Crlevene modi sinstrot seednie bogatim, Jer koliging Biomase a) me fanaa 11.964 gx Chnires na "tuestisko ‘ibolovnl anata} rijeke ,, boloskoin anallzom " cbuhvaten jenjen g0mji tole iznnd udéa Jalove (Aleksin potok), rijka klova nepestedao pele mlenog ui a Studenn, aatim srednji dia toka rijeko Siudene i donji 1, j, sind usta Usora. U)-shslnyy. faune dna’ tifeke Studene zastuption Jo velikt bro} giupa Sivatin): aksh orgenieams, \ to: Od Bphemeroptera: Bae doe, Hphenenls ents, Ephemera 2 fads Ritrogens sp, i Canis txerura, 00 thu smo Prfonenata spy Levey Peon iontess su aastupliens rodovima Agnpelus, Hydrapey= fhe, hyacophila, preistavnieima familje’ Goersdee 1 jt nekim nedeterm‘nisanim larvama, Od Diptera su ma Gene Chirononsidae, Simuliamn ap., Antocha sp. trioce- 13 ups Empididae |'Blepharoewridae, Od Coleoptera na al! smo Belmia sp, itao 1 neko nedelesminisane larve, Od Nematarowpha! Cord'as aqustieus, Nudene sa. Jor snalobrejne Otigoeheta, Tuxballaris, Mllusea, (Aney- ‘hu luvin) | mnatan Geo} Gammasidee See age Aoi erst inte su Diptera (419%, satim po brojno) zastupienast don tse Trichopteta (17.1840, Pleeopteta 16.80"), Ppheme. reslera (10,04), Goinmnaridae (207), a sve estale gr De javibaj so w znatmo manjom rode Ongeinzm|, kojt Were 1 sustew taune dan rijeke Stu dene, aisu ravaomlerno raeporedent Elavain dudinom sritivanod toka, to se narotito ogleda uw raspronttanje: ‘iw Gommaridae | Pratoncrnira apy Koll a maselfen] koro isktjuéive w garnjem tok, gale, zjedno si obll- ‘ema Ciyronoaaidae, poelstavijajt najbrojnije ebltke, ‘Tesing nsdenth orgun'zama uy Studeno}” tases! 1358 ‘in, “Prema tome, 1 ovaj so tok mote oeijen'ti kaa Ercdnje bogat, ko so 1 svom gornjem tok priblizava bbogatom ser smo nati da Kelisina biomage u tem diel lenox! 26. grins : U Jalovi smo neal atiiedege grupe argantzama: Ephe- meveplera qBaetldae, Ephemereiin Igntla, Habrolepto- des spy Rhltrovena sp, Heplagenia ap, ‘Protoncmura sp, Porie' sp, Leuetra sp) (iydropavehe, Adapetuis, thyacophte, Lep bee medelerminiaane Iarye), Diptera (Chitonomidac, Cee 'stopoeastidue, Eeipeors, Antocha, Atalanta), Coleoptera fRetms sp, { neke nedetermintstne lnrve), Hydruenri- 2, Turbelldria 1 Gammaridae, Uporediimo i resultaie ddbivene snalizom nastava fname daa Jalove sa istima tz Stusene vidimo, da au ve eal | pared neksh manfih raze, koje postoie uy oblicima, kao | u medusobnon) beojnom ioe Jovi su neibrojaije Diptera (9,82%), Posto Diptera doe lozo Ephiemeroptera (23,81), Pleeoptera (221204), Ti ehoptera (1085), dok se avi osfall ebllcl javijaju ty mnogo manjem bro}, Po Koli@ins biomase Jalova neflo euoxts]e ize St te fotina orginizama tanost 17,38 grit Raxmotrajné teaultate dobivene evalftatsvno-kvane fativnom anatizom fuuine don a. padauéjieg retea sore, Crkvene 1 Stadean sa Jolovant, motemo koustne tovati, dv 1 pored raxtice koje pontoje 1 levaltatlynom salavu, poriolt velden aligaost dn sis svim oviny Jeleaman najbeajaije grupe Diptera, Bphemeropters, y= hoptera { Piecoptera s tim flo udio pojed ints nije istom vjotan na svim mfestima, Navedene Getiri grupe pret ‘twvljaju veoma dobre elemente ishrane vin viata ba ‘anivanog padrutja. Poted ovih oblika xvln vodauna davilaju 0 4 drugi w vedem tit munjem broju, ke). ta- ‘kode wGestvuju uw ishrant riba 4 peetstavijujy oben hea ‘zunga) im Je smnjen obatrom na manju koli8inu. de2 produktivitetu (po Al- Prema njemaéko} sali brecht-u) Stave ovo podrutje moze se ocljeniti kao sredaje bogato rbljom brancm, Prilikom Kvalitatvno- kvant-tativne analize faune dna n'smo uzeli u obzir ra~ ica kamenjara, koji u ishrani riba utestvuje, a na ovim podruéjima relat vno je dobro naseljen Isbrana riba Ispit-vanog podrucia Analiza erljovnog sadrtaja riba razne vrste sa ispi- tivanog podruéja imala je za cil) da prudi uvid u rezim rane riba, koje naseljavaju ove vode, Pregledane su slijedese vrste riba iz Usore: skobali, ken, mrena, sapaéa i pototna pastrmka, U eerijevu skobalja naill smo mikroskopske alge sa esticama mulja, Kod pregledanih Klenova nadeno je Cladophora, dijelovi mahovine | rak kamenjar. U erl- jevnom sadréaju pregledanih mrena nasli smo slijedeée ‘lemente: Ephemeroptera (Baetis, Redyonurus) 30,264 fod ukupnog broja svih elemenata ishrane, Trichoptera 154,55", Plecoptera 900°, Pregledom crijeva sapata na- 4S smo: Ephemoroptera (Baetis, Bedyonurus) 44,92", jae 31,80", Trichoptera 15,00, Plocoptera Coleopters (Fielmis sp) 145% 1 ribiji mlad 146%! Kod jednog primjerka sapate nadena je pored Jarvi insekata { alga Cladophora. U Zeludatnom sad Zaju pregledanih primjeralea polotne pastrmice null smo: ‘Trichoptera 30.0%, Plecoptera 20,0%, Odonata 100%, leteée insekte (adultnj obliel razligitih vodenih rnedeterminisanih insekata) 200%, skpleavee 10,0% | ra- ka kamenjare 10.0% a U Crkveno} Je pregledans pototna pastrmka, pa je rnadeno: Ephemeroptera (Eedyonurus, Bact dae) 57,157 Diptera 21,43%, letesi insekth 21,42, Tz Studene s2 Jalovom su pregledane slijedese vrste riba: potofna pastrmka, sapaéa { klen, Kod primjeraka potoéne pastrmke na8l; sino: Ephe- meroptera (Baetidae, Ephemera { nedet, larve) 13,13" ‘Trichoptera (Hydropsycho, Rhyscophila : nedet, larve) 3235%, Plecoptera 10,10%, Coleoptera 5054s, Diptera (Chironomidae, Simutium i nedet. Iarve) 4,08%/, Gamma- idee 404% leteé) inset 24,28%, skakcavei 3,03% | ran ‘ka kamenjara 404". U erljevnom sadrZaju sapate konstatovali smo Epho- ‘meroptera (Baetidae, Ecdyonuridac) 50,0%, Trichoptora iydropayehe 1 nedet, larve) 23.60%, Plecoptera 2.63%, Chironomidae 23,05", rake kamenjara 2.0%. U enijevnom sadr2aju Kena nail] smo: Chironomidae 96,228, Trichoptera 1,807, Ephemeroplera 1,89°. ‘Kao Sto proizlazi tz prednjih podataka, u ishrani riba preteino uéestvuju akvatitn! insekti, koi! ulaze u sastay foune dna, { ta w veéem broju oni, Koji su | u samo} ri jecl brojnlii, Medusobni odnos nije istovjetan, ali je ja- ‘sno da Drojalje grupe imaju vige uteSéa u ishrani riba. Tako postoji velika slidnost u ishrani riba w pojedinim rijekama, odnosi ; element) nisu istovjetnl, kao Sto nije bio sluéa) ni u biocenozi faune dna pojedinih rijediea ‘spitivanog podrutja Pored Zivotinjskib organizama, Koll ulaze w sastav faune dna, u ishrant riba uéestvuju takode alge 1 maho- vino, zatim skekavel, rak, sitni primjerei riba | leteé insokti, 1 podatake, dobivenih anslizom erijevnih sadréaja pojedinih vrsta riba uodljive je, da postoje razltke u re~ Zimu ishrane raznih vrsta riba, Na osnovu naprijed iz lozenog Konstatujemo, da se akobelj hranl navlakom s Kamenja, koju Uine mikroskopske alge sa Eesticama mula, Ishrana kena Je raznolika; kod nckih primjeraka fail) smo iskljuéivo biljne elemente, kod neki pored Diljoih 1 rake ksmenjara, Kod nekih iskljutivo akva- fine insekto, tojt ulaze u sastav foune dna, Ranija isp!- fivanja | iskustva pokazuja, da klen, pored navedenih elemenata, u ishranj uzima i sitnije primjerke riba. ‘Hrana sapate | mrene sastoji se preteino iz 2ivoti- nitea, koje ulaze u sastav faune dna ya pored toga uzi- ‘maja | raka kamenjara, kao { biljne dijelove, a U riJet~ kim slugajevima { situ sbu, U Ishran} analiziranih pastemiki najvi8e ueetéa imajut organizmi faune dna xi to u veéem broju oni, koji su brojalji i u samo} rijeci, Pored toga, pastrmike se hrane rakom kamenjarom { skakavelma, a u ovom doba go- ine matan je { udio leteéih insokata, Analize ihtfoloskih ispitivansa 1. Regtonalnost Sllv rijeke Usore, od izvora pa do uta Blatnice, ima karakter planinske rjetice, Sto bl zatilo, da spada u eaiiu iskljutivog naselja ‘pastrmke. ‘Medutim, prema, podac'ma probaih lovova ne bi se ove mogio potvrditi, jer je jedan dio toka Usore naseljen ciprinidnim vrsta- ma riba ‘Vodopad kod vira »Tajan« uéinio je rijeku Usoru po- Gruvjem, koje je podjeljeno na dva odvojena dijela: od ‘zvora do 21 km nizvodno (vodopad »Tajane) 1 od 21 km nizvodno do Blatnice (12 km), tako, da bi se ovaj do toks Usore mogao podijeliti u dve odredene i strogo ogranigene sredine, { to: 1 — regija pastrmke — od jzvora do vodopada-vira ‘Tajan sq iskljutivom populacijom potofne pastrmke. 2 — regija mrene — of vodopada-vira Tajan do uséa Blatnice sa populaeijom ciprinida, gdje potoéna mrena dominira, ali se ipak do Krivaje moze naéi sporaditno 4 pototna pastrmka, Usorine pritoke pripadaju regifi pototne pastrmke. Gomji dijelovi su nascljeni isktjuéive pastrmkom, dole donje dijelove naseljavaju pored pastrmke i druge, c= prinidne vrste riba, koje su ovdje dominantne. Najmarkantnij! primjer u ovome pogledu predsta- vija desna pritoka Usore, rjetica Studena, gdje se jasno uuotavaju granice dopiranje elprinida, Od uééa 3 km uz vosino primjeéuje se mnostvo ciprinidnih rba sa pone- om pastrmkom, Odatle uzvodno protena je pustrmk. Prema jznesenim podacima se moée konstatovati, da Je ovdie potpnuo izostala regija lipljena, te u zavisnosti oa faktora Koji utléu na formiranje regija, mozomo sa a guratiaeg Ges Naa ajar eer eae ket eee etd bi mogao ni da opstane na ovim terenima, 2 Riblje naselie Riblja populsc:ja ispitivanog podruéja je svakako ‘poveljna, dok kvaliteta} sestav ribe uw odnosu prema austin} ribljeg naselja ne zadovoljava. a) Salmonidee 1 — Potogna pastrmka (Salmo trutta m, fario L) Kao stanavn'k brdskih rjetea, ona je posebno elje- ‘jena kao plemenita riba. Na ovim terenima ona ima sve odlike polotne pastrmko, sa resikom, sto ovi au fohtont pretstavniei imaju slablji tempo porasta, a sa ‘tim u vezi | raniji stadijum sazrjjevanja, Potetna pa- sttmica iz Usore u drugo} godini Zivota (1-+) ima pro- sjetnu duZinu (totalnu) 17,54 om, te su svi primjerei to- a unrasta polno nevreli. Pototna pastrmka ix Studene 4 drugoj godini uzrasta (+) ima prosjetnu totalnu du Zinu 16,87 em, te su svi primjerc! toga uzrasta polno ne- zreli, U treéoj godin| uzrasta (2+) ima prosieénu total~ nu duzinu 21,38 em, te Je svega 6M od ulovljene keoli- ine ibe bilo polno nezrelih primjeraka, Potoéna ps strmka iz Crkvene w drugoj godini Zivota (1%) jma pro- 33sjetnu totatna dufinu 15,97 em, te Je od svib ulovijenih Deimjeraka sano jedan (17,8 em) mukjak bio polno z¢0, Prilikom anatizirinja ulovifenit pastrmikh na ovem pos ‘druéju konatatovalt smo. pojavu votes broja. fenk) od. ‘muidjelea, Sto je neredovna pojavaw nagim rijekama, Prema naiim dosadainjim ispitivanjtma tivijeke smo ta biljeZi nesrazmjerno veGi broj madjalka of Zenki, Taj fodnos penje se 1 do 80:20" u korist mudjaka. b) Cyprinidae 1 — Pototna mrena, sapaéa (Barbus meridionalis petenyi 1) Oval pretstavnik gornjo-mrenske regije Je najbrojaii, Tgleda, da su mu ustovi divotn optimatni, tak, ta. of vara »fajane nlavodno apsolutno preaviadava, Cinjeal- 2 Jo, di supata nije divcktan konkcurent plemonttim vrslama ribe, posto Je to ustvart riba dni, ali we'majucl u obair njenu vellku populaciju, dolaz! u pitanje Stvotnd ‘Prostor plemenitih vrsta riba, Ova se narotito jako ma ‘ifestuje w donjiry tokovima Usorinih pritoka (Studens, Ziraja i dr) wdje Je sapaéa jako potisnuta potokna pa strmica uevodno f uspjela da naselt terene, ranije nage ene ‘sklJuéivo pototnom pastrmitam, Dake, proizazi a Je supaga najmasovnija riba gorujo-mrensko. po- drutja, da sve jate nasetjava prelazne terene potisieu- JWél paatemiey I da posteneno prelaxi iu regiju ‘potoéne pastrmic, slstematsci je nascljavajuel (pritoket, 2 — Mrena (Barbus barbus L.) Mrena se pojavljaje zajedno sa sapacom u relativno vee iim kolltinama us gornjo-mrensko} regi). Ima je vrlo malo iif skoro nikalso u donjim tokov'ma prtoke, sto okaztJe, da jo) Zivotni usiovi na tim terenima ne od- Sovaraju, jer 24 njeno br2o Birenje nema nilaevih dru- ih preprcka, No itavom podruéiu ,gdje joj je normal- ‘a populaeija, nije uhvaéen nijedan veéi primjerak, To ppoksauje, da Usora na ovom dijelu toka ne pruga uslo- ve ta Zivetni razvo) vetim ribama, 3 — Klen (Leuciseus cephalus L) Ova vista ribe je prilitno rasprostranjena u podruéju Hjeke Usore (od vira »Tajane do Blatnice), kao fu do- jim dijelovima pritoko, T klen spada u ribe grabljivice sa razliom, Sto nije tako egresivan Kao pastrmica, Nije Doteljan u regiji pastrmke, 1 ako Je to dest sluta), Pri probnim lovovima nije uhvaéen nl jedan vedi komad, ‘Obitne naseljava dublja, tia micsta i priobatna podru- a. Konkurent je u ishrani pastrmike, te ga treba iskor- Jenjavati, tim prije, Sto je vitalan i otporniji na nepo- voline prirodne fakiore 4-— Pliska (Alburnoides bipunetatus Bl) PPliska je uglavnom riba prelaznih vodo, ali Gesto zalazi 4 u podruéja lipljena — pastrmke. U Usori je nadena dutinom &:tavog toka nizvodno od vira »Tajane, Nase- Jiena Je svakako w manjem broju no prethodne vee Jer se pri probnim lovovima javija somo sporadiéno, ‘Ona pretstavlia samo djclomignog konkurenta u ishrani plemenitim vrstama riba, jer se hrani faunom dna { Te- feéim insektima, Dakle, prisustvo pliske na. prelaznim Podrutjima smatramo potelinim, jer pretstavlia i od- 1iénu hranu 2a salmonide, 5 — Skobalj, podust (Chondrostoma nasus 1.) V regifi gomje irene ofckivalo bi se daleko veée nase- Tie skobatjs, Sto usivari ovaje nije stucd}. Skobal) se Dove Une ko vin »Erovers ae m= PeZen! { veti primjerci, Izgleda, da usloy) Hivoin u Uso- 4H nisu optimalni za njegov normatan,ruzvo}, pa je to Slovna Kofniea koja mu spretava Airenje, Biljoider Je, Pa prema tome nije konktirent w ‘shran drugih riba, osebno salmonids, U sludaju njegovog primjetnog BI. fenjn, obzirom na to da Je vaneedno vilalan, treba pre uzett mjere 28 njegovo iskorjenjivanje 34 Pored navedenth riba pojavijuju so | neke druge ma- je interesatne, koje se Javijafu relativno i malim ko- U&nama, a to au: 1. Pototna paklara (Lampetra planesi) 2 Pes (Cottus gobio L.) (u pritokama) 8. Vijun, badel} (Cobitis taenia L.) 3, Dosadasnja poribljavania j ribarsko iskoridéavanje Ne portbljevanina ovih vodotaka nile ita sideno ‘vob vite decentja. Prema i pribreénog novnistve moze se zakljugit, da su vrsena neka por Dijavanja pofetkom ovoga vijeka, 2 vrijeme tadasnje Austrije, Podatak vrsti riba 1 Tokaeijama poribijava- nnja nije se mogna dobitl | pored porebnog Insistirania a tom, Anketiranjem starijih Glanova nibarske sportske or- senizacije saznali smo, da je Usoru iznad Blatnice ne~ ‘kada naseljavao 1 lipljen (Thymallus thymallis 1A), te ‘di je navodno potpuno nestao iz ovih voda pose jed- ne katastrofalne vellke poplive #1 Jakom mutnicom, (podael: Bogdan Vukovié iz Tesliéa), Te avega prolzla- 421, da Je cJelokupn! riblji fond Usore sa pritokama, a ptvensiveno potogna pastrmlea autohtona riba, pa smo Jeu ovim razmatranjima tako 1 posmatrall, Ulov ibe vrlt se gotovo iskijueivo sportskcim ribo- Jovnim priborom, od strane sportskih ribolavaca. Usli= ied slabog Zavanja tog dijela vodotoks, pojavijuje se ‘mjestimigno { Kerivoley, 1 fo najéesGe vrikama sa pre ndivanjem vodotoka. Ovo narotito vadi za pritoke Usore, koje imaju manju koll&nu vode. Bksploataeijom drvne mase dolaai povremeno i do nedozvoljene upotre be eksploziva, Sto je narodilo Stetno za ovalko male vo dotoke. Na ovom dijelu vodotoka u ribolov dolaze iskliu8ivo sportski ribolovel iz dva udrugenja: Blatnice i Tesliéa, Cjelokupan bro} sportskih ribolovaca u ova dva udru- 4enja imosi 108 slanova, Od toga broja treba inuzeli avakako % Eanstva koje upraznjaya samo ribolov na Ciprinidne vrste riba u podewéjima, aie one iskljugivo dominiroju, tao, da je ispitivano podrudje optereéeno sa svega 36 Glanova — ribolovaca, ‘Obzirom da su Ispitivan! vodotoci povrsinski rela Aivne mall, a mblje naselje potogne pustrmie prilitno ‘labo, namete se sam po sebl zalejuéak, da bl ovo po- ‘druéje trebalo zastititi od definitivne devastacije, ‘Ribolovno-Cuvarsku sluzba uopsle ne postoi. Zakliutak 4x dosadasnjih izlaganja mote se konstatovati 4, Sliv ispitivanog podrusja iznosi 207 km’, dok je duaing vodotoka 33 lem (matiéns rifeka), od tega 21 km Drelstavlia salmonidno podradie, 2. Geolosku Podlogu sliva Usote pretstavija podrubje Sstanje gmide sa umetnutim eruptivnim stijenama i be- 2naéajnim mladim tvorevinama, 8, Slivno podruéje ima obiljeXje umjereno-kontinen- telnog Klimata sa jasno podvutenim 1 planinskim X= ‘matskim Karalcteristikama, 4, Hemisko-fizidka svojstva vode Usore sa pritok: ma do Krivaje t potpunosti odgovaraju uslovima za Zi vot riba, dalje nlavodno organski je priliéne one&isée- ‘ha sa _nedostatiom fosfora, 5. Na osnovu ejelokupne bislotke anslize materijeta 30 ispitivanog dijela slivnog podruéja rijeke Usore kon- statujemo da su prehrambeni uslovi za Zivot ribljeg na- Selja, ukLuéujuéi j salmonidne vrste riba, zadovoljava- juéi, Prema kol@in{ biomase ovo podrudje na osnovis jematke skale o produktivitets po Albrecht-u mole +0 Scijeniti kao srednje bogato.i 6, Slivno podrubje gornje Usore podljeljeno je na ddve Jasno Iaratene regije: 1, potodne pastrmke § 2. gor njo-mrenske, Karakleristitno je da ovdje izostaie reai- 5a lipljena, U donjim dijelovima pritoka Studene 1 Ziraje, t2o- er, preovladuj ciprinidi, dok su i srednji i gornji to ov naseljeni iskljuéivo potognom pastemlcom, 7. Riblje naselje pretstavijaju slijedeée vrste sibs: 1, pototns pastrmka, 2. pototna mrena, sapaéa, 3, mre- za, 4, kon, 8, plisia, 6, skobali, 7. poto&na paklara, @ ped 1 9. vijun, bade 8. Ciprinidne vrste riba djelimitno naseljavaju { re- aiju potoine pastrmke, 8, Tz podataka 0 duzinskim mjerama zakijuéujemo a je tempo rasta autohtone potoéne pastrmke relativ- no slab, taco, da polna zrelost nastupa djelomiéno u drugo}, a djelomitno { treéo} godin Zivota, 10, 'U odnosu. polova kod potogne pastrmke domini= rajul Zenke, Sto je rijedak slutaj u prirodi, 11, Gornji sliv Usore ne daje moguénosti razvoja ri- ba veéih dimenzia, sem malih izuzetaka u nekolike vi- rova, 12 U podrugju Studene ili Crkevene postoje moguéno- sti izgradnje tipskog mrestilista 2a potodnu pastrmku. sa kapacitetom od 100.000 komada site, 18, Talov se veil isleljutivo sportsiim natinom si- bolova, 14, Cuvanje ribljeg fonda potpuno je leostalo, Ing, Tlinko Liste: Prifediozt xa unapredenje ribarstva Na osnovu cjelokupnih Ispitivanja i doneSenih, za- kkijuéeke, dajemo slijedece prijedloge za unapredenje rbarstva gornjeg sliva Usore: 1. Iavrilti Gs¢enje ciprinidnih vrsta riba iz podrutia potoine pastrmke, Ovo narotito vazi za donje dijelove pritoka Studene i Ziraje. Poslije ovoga napraviti pro vvizorne retenzione prograde, kako bi se paralisalo pro- diranje ciprinida u srednji j gornji tok, Najidealnije bi se izlovljavanje moglo obavitl elektroagregatom 23 lov ribe, 2, Tagraditi tipsko mrestiliste 2a prolavodnju poto’- ne pastrmke kapaciteta do 100.000 komada ike, 3. Do momenta pustanja u proizvodnju ovog objekta velit] svake godine sistematsko poribljavanje asmomje- setaim mladem pototne pastrmike. Najpovoljnije bi bi- 1, kada bi svake godine mogio biti pusteno po 300—400 komada odrasle miadi pototne pastrmke po jednom au nom Kilometru vodotoks, 4, Staviti pod zabranu sve vodotole kofi budu porl- bljavani mladem potoéne pastrmke najmanie tri godine od prvog poribljavanja 5, Organlzovati solidnu ribolovno-tuvarsku sluabu na tom dijelu vodotoka, Kako bi za vrijeme zabrane bio fonemoguéen svaki krivolov. Slatkovodno ribarstvo zemalia Sredozemlia Sekretarijat Generalnog Savjeta za Ribarstwo Medi- torana (General Fisheries Council for the Mediterra- ‘hean) Organizacije UN za ishranu i poljoprivredu (FAO) pripremio je i objav'o pregied nekih vaénijih podataka © latkovodnom ribarstyu mediieranskih zemalja, Kako se u novije vrijeme | kod nas sve vige pribli- Java privreda morsiog { slatkovodnog ribarstva, naiz- mjeniGnim kori8tenjem iskustava 0 ulovu, uzgoit, pre- rad] 1 manipulactji ribom, biti ée Korlsno upeznati se bar sa najosnovnijim podacima o stanju slatkovodnog wibarstva zemalja mediteranskog riboloynog podruéla, ne (C'pat, Malta 4 Gibraltar) uopée nemaju slatkovod- hog rcbarstva, pa u nasem pregleda ne navodimo nika- ove podatke 0 njima, Ribarska privreda Alzira obu- hhvagena je u podscima 2a Francusku, U tabeli 1. navodimo pregled ukupnog godiénjeg ulo- va i ungoia tbe po zetljama, Povrinom analizom podataka dolazimo do slijede- ih zak jute: — Najjali prolzvodati morske ribe su Spanija, Fran- ceuska | Italia; u deugu grupu spadaju Maroko, Turake, Tab, q : Zemiia eal cae a es é €2 22: 2 ~¢ i a —€ ¢ &2 &8 6 2 & & & § Povrsina 1000 kt 552188 G07 5H BBL UY 186 TOT 1000 ‘Stanovniftvo milo 2882s Goditnja protzvodnja 1000 t = «418807 7 went rmorske ribe % 2 90 «983g? 0B Godiénja protzvodaja wot = 238 tt slatkovodne % 8 0 2 7 w 1 2 0 w 4 Podaci, koji se navode, potjetu iz 1956. i 1057, godi- ne, te su Jof uvijek aktuelnl ‘Od zemalja élanica Generalnog Savjeta 2a Ribar- stvo Mediterana jedino Monako { zemlje britanske kru- VAR | Gréka, au grupu najmanjih proizvedata Sredo- zemlja dolaze Jugoslavija, Tunis j Tzrael — Proiavodnja slatkovodne ribe na cijelom podruéiu Je oko 12 puta manja, a kao najjasi prolzvada’ otskaée 35 em