Dragica Dujmović Markusi, Vedrana Močnik, Romana Žukina,

Tanja Španjić, Tamara Vujanić

FONOPLOV 3

integrirana radna bilježnica

RJEŠENJA ZADATAKA

JOŠ JEDAN POČETAK

Naučili smo u drugome razredu

Privatna i javna komunikacija
2. Komunikacija ili sporazumijevanje je proces prenošenja poruke između govornika i
sugovornika u nekome komunikacijskom kanalu
3. 1. mimika – d) izraz lica kojim izražavamo emocionalno stanje; 2. brzina (tempo) – b)
polagan, umjeren, brz; 3. gesta – e) pokret tijela kojim se izražava emocija; 4. stanka (pauza) –
c) fiziološka i psihološka; 5. jačina i visina govorenja – a) sredstvo za isticanje neke posebno
važne riječi ili izraza
Raslojenost leksika
1. vremenska raslojenost – pasivni leksik: historizmi, arhaizmi, nekrotizmi, knjiški leksik;
leksik na prijelazu: pomodnice, oživljenice, zastarjelice, novotvorenice; prostorna raslojenost:
lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi; funkcionalna raslojenost: književnoumjetnički stil,
administrativni stil, znanstveni stil, publicistički stil, razgovorni stil
2. 1. historizam – c) preparandija; 2. oživljenica – f ) županija; 3. novotvorenica – b) uspornik
4. dijalektizam – e) hiža; 5. pomodnica – d) agsice; 6. zastarjelica – i) fiskultura;
7. regionalizam g) lancun; 8. lokalizam h) gospar; 9. arhaizam – a) luč
3. Arhaizam horvatski i historizam surka. Surka je hstorizam – vrsta kaputa koji su nosili ilirci
u 19. stoljeću. Kad je završilo razdoblje hrvatskoga narodnog preporoda, taj odjevni predmet
nije se više nosio, a samim tim i ta je riječ prešla u pasivni leksik. Arhaizam horvatski
zastarjela je iz unutarjezičnih razloga: zastario je izraz, promijenio se / nestao je jedan glas.
Rečenica
1. čitati članak – glagolsko upravljanje, drama Hamlet – sročnost, razmišljati glasno –
pridruživanje, komadić snova – imenično upravljanje, približavati se sporo – pridruživanje,
kuća od pijeska – imenično upravljanje
2. odredbene/atributne: drama Hamlet, komadić snova, kuća od pijeska; dopunske/objektne:
čitati članak; okolnosne/adverbijalne: razmišljati glasno, približavati se sporo
1
3. Rečenice po sastavu: jednostavne (jedan predikat); složene (dva ili više predikata):
nezavisnosložene, zavisnosložene, višestruko složene
4. Samostalni rečenični članovi: predikat: glagolski, imenski; objekt: izravni, neizravni;
priložne oznake: načina, sredstva, posljedice, dopuštanja; Nesamostalni rečenični članovi:
atribut: pridjevni (sročni) i imenični (nesročni)
5. Svako novo putovanje donosi nam nove spoznaje. svako novo putovanje – subjekt, svako
novo – atribut, donosi – predikat, nam – objekt, nove spoznaje – objekt, nove – atribut;
O romanu Idiot studenti bi mogli pričati satima.
Studenti – subjekt, bi mogli pričati – predikat, o romanu Idiot – objekt, romanu – apozicija,
satima – priložna oznaka vremena; Mala kuća na plaži ima velike prozore.
mala kuća na plaži – subjekt, mala – atribut, na plaži – atribut, ima – predikat, velike prozore –
objekt, velike – atribut
6. Edip je bio kralj koji je nastojao vladati pravedno. – atributna; Kad se Kreont vratio iz
proročišta, Edip je sazvao narod. – vremenska; Edip se sukobio s Kreontom jer je bio uvjeren u
njegovu krivnju. – uzročna; Kreonta je Edip htio poslati u progonstvo kako bi ga udaljio iz
grada. – namjerna; Gdje nema sloge, do izražaja dolazi ono najgore u ljudskoj prirodi. –
mjesna; Edip se nije mogao smiriti iako su svi to od njega očekivali. – dopusna
Književnost
1. Lirika: lirska pjesma, pjesma u prozi, sonet, himna, oda; Epika: novela, ep, roman, basna;
Drama: komedija, tragedija; Diskurzivni oblici: esej, književna kritika, putopis
2. Novela; Tema: tematska otvorenost (bilo što može postati temom teksta); Fabula: jedan
središnji događaj; Lik: jedan središnji lik i njegova sudbina; Kompozicija: najčešće obrat na
kraju i poanta
3. i 4. 1. antika (Homer, Sofoklo);2. srednji vijek (nepoznati autori viteških romana i junačke
epike); 3. humanizam i predrenesansa (Dante Alighieri, Francesco Petrarca); 4. renesansa
(William Shakespeare, Marin Držić); 5. barok (Calderón de la Barca, Ivan Gundulić); 6.
klasicizam (Jean Racine, Molière); 7. prosvjetiteljstvo (Voltaire, Carlo Goldoni); 8. romantizam
(Johann Wolfgang Goethe, Edgar Allan Poe)
5. Sofoklo, Antigona – antička grčka književnost; Pedro Calderón de la Barca, Život je san –
barok; Ivan Gundulić, Dubravka – barok; Francesco Petrarca, Kanconijer – predrenesansa;
Miguel Cervantes, Bistri vitez Don Quijote od Manche – renesansa; Marko Marulić, Judita –
renesansa; Molière, Škrtac – klasicizam; Voltaire, Candide ili optimizam – prosvjetiteljstvo
6. Temeljna je odrednica baroka kićenost. T; Hrvatska je književnost 18. stoljeća stilski
ujednačena. N – U 18. stoljeću postoji pluralizam stilova.; Komedija se kao književna vrsta
prvi put javlja u rimskoj književnosti. N – Prvi put javlja se u grčkoj književnosti i predstavnik
je Aristofan); Riječ renesansa u prijevodu znači prekretnica. N – Riječ renesansa znači
preporod, obnova, ponovni procvat.; Roman Patnje mladog Werthera pisan je u obliku
dnevnika. T

2
7. priroda, umjetnost, ljubav, pisma – Werther; tamnica, vlast, san, život – Sigismund
8. Prvi primjer: Silvije Strahimir Kranjčević, Mojsije; drugi primjer: Pedro Calderón de la
Barca, Život je san

1. DIJALOG S TRADICIJOM

Tradicionalno, klasično, moderno

5. A) adaptacija – prenošenje temeljnih odrednica nekog književnog djela u filmski ili TV
medij, ekranizacija; percepcija – shvaćanje, opažanje; vizija – slika (likova); pobornici –
zagovornici; sedma sila – sredstva javnih komunikacija; vizualizacija – sposobnost
predočavanja; predložak (književni) – neki tekst kao polazište, uzorak
B) Dvije suprotstavljene tvrdnje: upustiti se u višesatno čitanje nekog književnog klasika –
pogledati filmsko uprizorenje istog u prosječnom dvosatnom trajanju
6. A) Klinac i fora su žargonizmi. Klinac – dijete. Fora – nešto simpatično, zgodna dosjetka;
B) Istraživanje novinara Nove TV o popularnim imenima u Hrvatskoj; C) Nomen est omen. –
Ime je znak. Znači da ime nosi značenje koje se poklapa s nekom njegovom osobinom (Mirna,
Jasna, Srećko).
Pavao Pavličić, Koraljna vrata
2. A) usne – d) utonuti u san; B) dokinulo – c) uništilo; C) harmonija – d) sklad; D) miris lipe
sve prigušeniji – d) Miris lipe bio je oslabljen.
Raspravljački tekstovi
2. A) a) donošenje suda – 2. prosuđivanje; b) uočavanje pojava, osobina, vremenskih odnosa –
1. zapažanje; c) obrazlaganje navođenjem dokaza – 3. argumentiranje; d) shvaćanje značenja,
smisla – 4. razumijevanje
5. A) rasprava; B) diskusija; C) debata
6. A) globalna kampanja – kampanja svjetskih razmjera, sveobuhvatna kampanja; edukativni
sadržaji – obrazovni sadržaji
Retoričke vrste
1. A) koliko para, toliko muzike – Koliko si novca u nešto uložio, toliko će ti se i vratiti.;
od A do Ž – u cijelosti; rešetati nekoga pitanjima – pomno ispitivati nekoga; voditi glavnu riječ
– imati najveći utjecaj; B) format – oblik; amaterski – nestručan, neprofesionalan; diskretno –
oprezno; sudionik – onaj koji u nečemu sudjeluje, akter; dominirati – imati prevlast, isticati se;
C) Moderator je osoba koja upravlja tijekom diskusije i odgovorna je za način na koji se
diskusija razvija.

3
3. A) kanon – strogo pravilo učenja ili stvaralačkog rada, ono što se po tradiciji smatra bitnim,
obveznim; neadekvatan – neprimjeren, neodgovarajući; shakespeareolog – istraživač koji se
bavi Shakespeareom i njegovim djelom
4. A) Debata je školska aktivnost, kombinacija vještina javnog govora i kritičkog razmišljanja.;
B) Debatom se razvija sposobnost razmišljanja i kritičke analize čime se razvija vještina
argumentacije nužna za uspjeh na završnim ispitima. Čovjek koji zna izraziti i obrazložiti svoje
mišljenje temelj je stabilnoga demokratskog društva.
5. A) Hrvatsko debatno društvo je udruga koja ima preko 120 klubova mladih koji diljem
Hrvatske provode različite debatne aktivnosti.; B) Provodi programe kao oblike građanskoga,
organizira debatne turnire koji ulaze u službeni sustav natjecanja za učenike.
Od tradicije do krimića
2. A) Dita je bila uzbuđena jer je otkrila godinu kad je napisano pronađeno djelo, a to dokazuje
da da je pronađeno rukopisno izdanje Judite još iz 1507. godine.
Jezična norma
1. namjenjena – namijenjena; pretstaviti – predstaviti; sa medijima – s medijima; tumaćenjima
– tumačenjima; Vam – vam; bit – biti; auditorijumu – auditoriju; iztaknuti – istaknuti; Naslov –
naslov; kontakt detalji – detalji o kontaktima
2. koji, onima, Gundulićeva, žele, sva, ušio barokni ep, nagovora

2. BITI ČOVJEK

Biti čovjek
2. A) Podrugljiv ton – kao najveću brigu suvremenog čovjeka autor ističe brigu o napunjenosti
baterije.; B) Ironija – autor ironizira činjenicu da se je suvremenom čovjeku najvažnija
komunikacija mobitelom.; C) Komuniciranje zviždanjem odumire jer su i u tom mjestu mladi
pod utjecajem društvenih mreža i vole komunicirati kratkim porukama.; D) Cvrkutati preko
Twittera – izmjenjivati vrlo kratke poruke preko Twittera.
Školski esej
1. Esej pripada diskurzivnim oblicima i to publicističkim vrstama. N – Publicističke su vrste
feljton, reportaža i polemika.; Utemeljiteljem eseja smatra se engleski književnik Michel de
Montaigne. T; Esej može obrađivati bilo koju temu. T; Esejistički stil odlikuje se spojem
objektivnih i subjektivnih elementa. T; Iako srodni oblici postoje još u antici, početak eseja
smještamo u renesansu. T; Esej ima dvodijelnu strukturu: prvi je dio najava teme, a drugi
njezina obrada. N – Esej ima trodijelnu strukturu; treći je dio zaključak u kojemu se potvrđuju
tvrdnje.
2. a) analiza i tumačenje dvaju tekstova odvija se usporedno, zaključak se

4
izvodi na temelju sličnosti i razlika – 4. usporedba; b) dokazivanje ili osporavanje teze pomoću
argumentacije i osobnoga iskustva – 5. raspravljanje; c) utemeljenost na činjenicama,
razmišljanju, zaključivanju – 1. objektivnost; d) analiza književnoga teksta temelj je za
tumačenje njegova značenja – 2. interpretacija; e) utemeljenost na osobnim zapažanjima,
stavovima, tumačenjima – 3. subjektivnost
3. Uvodni dio – iznosi se tvrdnja, središnji dio – tvrdnja se dokazuje (argumentira) navođenjem
različitih primjera, objašnjenja, citata, završni dio – navodi se zaključak i potvrđuje se tvrdnja.
4. Autor tumači pojam coolnes kao psihološku, modnu i medijsku kategoriju, kao izraz sveopće
ravnodušnosti i nemoći u suvremenome bezumnom društvu.
William Shakespeare, Hamlet
1. Hamlet je prema književnoj vrsti tragedija s elementima komedije umijeća. N – Hamlet je
renesansna tragedija.; Djelo je pisano u stihu i u prozi. T; Sastoji se od triju činova. N – Djelo
je pisano u 5 činova.; Na kraju tragedije Horacije dolazi na dansko prijestolje. N – Na
prijestolje dolazi norveški kraljević Fortinbras.; Rosencrantz i Guildenstern Hamletovi su odani
prijatelji. N – Oni su njegovi nekadašnji školski prijatelji, ali su kraljevi poslušnici i uhode ga.;
Hamlet se predstavlja ludim kako bi lakše razotkrio ubojicu svoga oca. T
2. A) Hamlet se obraća majci.; B) b) ljutnja; C) 1. pomast – d) melem; 2. rastače – a) prelijeva;
3. krepost – c) čestitost; 4. sipljivo – b) teško dišući; D) mahnitost – ludost, bilo – puls,
plahovito – bojažljivo, laskavo – udvornički.; E) b) sakriti istinu; F) a) ludilo i krepost; G)
krjepost – porok, ludilo – prijestup, prošlo – što ima doći; H) Nije ludilo ono što sam zborio. –
inverzija, asonanca.
3. A) a) scenski govor; B) b) vješto raspoređeni prizori; C) kavijar za svjetinu – izvrsno djelo
koje neuka svjetina na razumije; D) b) Hamletov govor stihova; E) c) Obrazovan je, poznaje
kazalište.; F) a) s Pirom; G) pogibelj; H) kartaški; I) Pir – Pirov, Eneja – Enejin, Hamlet –
Hamletov; J) Pir – Pirova (oca), Eneja – Enejina (oca), Hamlet – Hamletova (oca)
4. NAPOMENA: Pitanje je pogrešno formulirano jer drugi citat ne izgovara Hamlet. Stoga
pitanje treba glasiti: Objasnite značenje citata i uklopite ih u kontekst drame.
A) Slabosti, ime ti je žena! – Hamletov monolog u trenutku kad razmišlja kako mu se majka
preudala dva mjeseca nakon smrti njegova oca.; B) Nešto je trulo u državi Danskoj. – Rečenicu
zapravo izgovara stražar Marcel, a vezana je uz pojavu duha Hamletova oca. Marcel zapravo
naglašava da u Danskoj postoje prikriveni problemi, ljut je jer postoji moralna i politička
korupcija.; C) Biti ili ne biti – to je pitanje! – Hamletov solilokvij nakon što je dogovorio s
glumcima da uprizore kraljevo ubojstvo i uhvate Klaudijevu savjest. Monolog prisluškuju kralj,
kraljica i Polonije. U nastavku započinje razgovor s Ofelijom.; D) Razmišljanje nas čini
kukavicama. – dio monologa Biti ili ne biti. Hamlet je svjestan da previše razmišlja o osveti i to
oslabljuje njegovu odlučnost da se osveti.
5. B) Stih Bit, ili ne bit višeznačan je i sintetizira mnogobrojne Hamletove dvojbe.
7. Natpis Cijeli je svijet pozornica metafora je za različite načine ponašanja u životu i može se
povezati s tragedijom Hamlet. Hamlet glumi ludilo kako bi zavarao sve na dvoru da zna više

5
nego što oni misle. Svi dvorjani glume i licemjerni su, svatko je motiviran svojim uskim
interesima. Izvedba Mišolovke primjer je predstave u predstavi kojom se dokazuje da je
Klaudije ubojica. Znači, život je gluma, a svi su glumci u kazalištu života.
Koliko poznajete život i djelo Williama Shakespearea?
1. A) opus – cjelokupno stvaralaštvo nekoga autora; bard – najugledniji autor; kroki – ono što
je nabacano u osnovnim crtama; revijalni – koji se odnosi na predstavljanje nekoga sadržaja
2. A) Rodio se u Stratfordu. T; B) Pohađao je Sveučilište u Londonu. N – U Londonu nije
pohađao sveučilište. Dvadesetak godina boravio je u Londonu kao dramatičar, glumac i
suvlasnik kazališta Globe.; C) Sa sigurnošću znamo da je osnovno obrazovanje stekao u
rodnome gradu. N – To je samo pretpostavka.; D) Rođen je 1564. godine, a umro 1616. godine.
T; E) U Londonu piše drame i bavi se glumom. T; F) Bio je suvlasnik kazališta Globe. T; G) U
prvome razdoblju svoga stvaralaštva piše isključivo komedije. N – U tome razdoblju okušao se
u trima žanrovima koji su tada vladali scenom: pisao je komedije s plautovskim elementima,
povijesne drame i tragedije.; H) U svojim dramama poštuje pravila o Aristotelovu trojnom
jedinstvu. N – U njegovim djelima vrijeme radnje uglavnom je dulje od jednoga dana, radnja se
ne odvija na jednom mjestu, dramska radnja nije jedinstvena, već se u njoj pojavljuju višestruki
zapleti.
3. A) c) publika Shakespeareova kazališta; B) a) povišeni dio gledališta u kazalištima –
galerija; b) odijeljeni prostor u kazalištu za nekoliko gledatelja – loža; C) b) oko tri tisuće
gledatelja; D) b) publika je bila iz različitih društvenih slojeva; E) Shakespeareovo kazalište
bilo je jedinstveno u Europi jer je među publikom bilo uglednih žena.; F) Izraz nešto za
svakoga znači da je Shakespeare nastojao imati predstave koje su mogle privući obrazovane, ali
i za običan priprosti puk. Trebao je biti konkurentan ostalim kazalištima.; G) Popularna kultura
namijenjena je širokoj publici.; H) a) zavisnosložena rečenica: primjer: tlo je bilo žbukano i
obilno posuto ljuskama od lješnjaka koji su bili omiljena hrana publike. (atributna rečenica); b)
rastavna rečenica: najbogatiji su sjedili u ložama pokraj pozornice ili na samoj pozornici.; I) 1.
žbukano tlo – a) sročnost; 2. obilno posuto – c) pridruživanje; 3. ljuske od lješnjaka –
b) upravljanje
4. A) Macbeth – tragedija; B) Oluja – romanca; C) San ivanjske noći – komedija; D) Hamlet –
tragedija; E) Mjera za mjeru – „mračnaˮ komedija; F) Othello – tragedija; G) Periklo –
romanca; H) Ukroćena goropadnica – komedija s plautovskim elementima; I) Romeo i Julija –
tragedija
Ivo Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja
2. kralj Klaudije – Bukara; kraljica Gertruda – Majkača; Hamlet – Škoko; Polonije – Puljo;
Ofelija – Anđa
4. A) jubilarna sezona – sezona u kojoj se slavi 50. obljetnica (jubilej – obljetnica/godišnjica);
legendarna komedija – iznimno važna i poznata komedija; režiju potpisuje – predstavu je
režirao; prokazati – otkriti; ući u sve sfere ljudskoga života – obuhvatiti sva područja ljudskoga
života.

6
5. A) a) kraj na kopnu koji gravitira kraju na moru; B) a) oni koji daju materijalni oblik / d) oni
koji se uživljavaju u ulogu; C) b) ohol; D) a) original
Usporedni školski esej
1. A) Tekst pripada publicističkomu stilu – objavljen na internetskome portalu srednja.hr i
govori o jednome dnevnom događaju – pisanju esejskoga zadatka iz Hrvatskoga jezika na A
razini. Piše se bezličnim rečenicama, objektivno se predstavlja vrsta eseja koji se pisao, a
naveden je i subjektivni osvrt jedne maturantice na zadani esej.
Život između tragedije i komedije
3. A) Riječ tragedija u tekstu upotrijebljena je u prenesenome značenju: tragedija međuljudskih
odnosa u suvremenome društvu, tragedija u političkome sustavu i akademskoj zajednici.;
B) Tekst je pisan podrugljivim/ironičnim tonom iz kojega se iščitava osuda međuljudskih
odnosa. Npr. smiješna su opažanja susjeda: zabrinulo ih je kad su počeli primjećivati da im kod
mladića nedostaje ono što im je prije najviše smetalo.; C) Autor zapravo osuđuje otuđenost u
društvu, nesamostalnost i besperspektivnost studenta povijesti, političke odnose, nezanimljivost
kolegija na fakultetu.
Jezična norma
1. New Yorku, kojih, SAD-u, čvoraka, bitki/bitci, čvorci, Shakespeareovu; 2. vjerovatno –
vjerojatno, Shakespearovoga – Shakespeareova, razlićitih – različitih, kojega – koji, nato – na
to, staro-engleskih – staroengleskih, razmahivat – razmahivati; 3. Njegova djela prevedena su
na 80 jezika, uključujući klingonski – Shakespearova slava nadišla je čak i zemaljske granice.
Obožavatelji znanstveno-fantastične serije Zvjezdane staze preveli su Hamleta na klingonski,
kako bi ga vratili u izvorni jezik. Tako danski kraljević ne počinje svoj poznati govor s Biti ili
ne biti, već s TaH pagh taHbe. Njegove drame objavljene su postumno jer Shakespeare za
života nije objavio niti jednu svoju dramu.

3. OKVIR ZA SLOBODU

Morfologija
Morfem
1. d) najmanja jezična jedinica koja ima značenje; 2. šuma: šum-a, ubrojiti: u-broj-i-ti, vrtić:
vrt-ić-k-i, preslušati: pre-sluš-a-ti, nebrojiv: ne-broj-iv- Ø, milost: mil-ost- Ø, šumski: šum-sk-i,
padati: pad-a-ti, sinovi: sin-ov-i, na: na, neslan: ne-slan- Ø
3. A) Podjela morfema: prema položaju – prefiksalni morfemi, korijenski morfemi, sufiksalni
morfemi; prema ulozi (funkciji) – rječotvorni morfemi, oblikotvorni morfemi; B) pri-mor-j-e,
pred-sjed-nik- Ø, ne-uk- Ø; korijenski: -mor-; -sjed-; -uk-; rječotvorni: -mor-, pri-, -j-; -sjed-,
pred-,-nik-; -uk-, ne-; prefiksalni: pri-; pred-; ne-; sufiksalni: -j-, -e; -n-, -ik-, - Ø; oblikotvorni:
-e; -Ø; - Ø

7
4. U našoj ulici nema prometa. – lokativ, jednina, ženski rod; Mještani lože vatru kako bi se
ugrijali. – prezent, 3. lice množine
5. Morfem -ar- u riječi stanar rječotvorni je morfem jer se njegovim dodavanjem na korijenski
morfem stan- tvori nova riječ (imenica koja označava vršitelja radnje).
Oblikotvorna osnova
1. drv-o, Mark-o, žensk-i, stvarnost- Ø, tiskar-a 2. govor-e, mašta-ti
Vrste riječi (ponavljanje)
1. A) Imenice: vrelini, automobilom, vodu, cesti, auto, lokva, mjesec, obzora, Mjesec, nebu,
varke, oči, optičkih, varki, stotina (brojevna imenica), zanimanje, znanstvenika; B) Pridjevi:
ljetnoj, nova, vlažna, veći, pun, česte, svjesni; C) Zamjenice: sobom, joj, ona, nje, nam, to,
koje, nam, naše, takvih, ih, one; D) Brojevi: dvije; E) Glagoli: vozeći se, ste opazili, se približi,
nestane, javlja se, izgleda, su, priređuju, ima, nismo, pobuđuju; F) Prilozi: zasigurno, često,
daleko, mnogo, visoko, vrlo, uvijek, uvijek; G) Prijedlozi: po, na, pred, ispred, iznad, na, na; H)
Veznici: čim, a, nego, ali; I) Usklici: J) Čestice: se (uz glagol javlja)
2. Nije se pojavio primjer za usklike: npr. ah, jao, ajme….
Nepromjenjive riječi
1. prilozi – istodobno, umorno, zatim, uzalud, već, više, tada, negdje; prijedlozi – do, na, u, iz,
s, na, u; veznici – da, ali; čestice – se, se, se, zar, čak, se; usklici – uh
2. Noć je vani, slijepa, gluha. – priložna oznaka mjesta; Zimus baš i nije bilo snijega. – priložna
oznaka vremena; Rekla sam ti da ih je mnogo u toj maloj sobi. – priložna oznaka količine;
Kretao se polako i oprezno idući prema kući. – priložna oznaka načina; Ne žalim nimalo za
prošlim vremenima. – priložna oznaka količine
3. A) ANA: Ivane, kuda ideš? IVAN: Idem u kino. – Ivane, kamo ideš?; B) Kućicu za ptice
stavit ćemo ovdje gdje si ti upravo sada. – tu; C) Gdje idem? Idem u Ulicu fra Andrije Kačića
Miošića. – Kamo idem?; D) Irena je, na žalost, zakasnila i nije s nama bila na izletu. – nažalost
4. Komediju Skup popratio je dubrovački renesansni komediograf predgovorom iz kojega
saznajemo niz važnih podataka o kulturnom životu Dubrovnika u razdoblju renesanse. Za
samu komediju Držić kaže da je vrlo stara, da je „sva ukradena iz njekoga libra starijeg neg
je staros – iz Plautaˮ.
5. Obično pišem olovkom. Na izlet smo putovali autobusom. Prerezat ću vrpcu škarama. U
školu ponekad dolazim biciklom. Sa Sarom se viđam svakoga dana.
6. Voltaire je Francuz. – Je li Voltaire Francuz?
Bio je filozof i književnik. – Zar je bio i književnik?
Pisao je filozofske romane. – Je li pisao filozofske romane?

8
Candide je njegov najpoznatiji filozofski roman. – Je li Candide njegov najpoznatiji filozofski
roman?
7. Shakespeare je najveći svjetski dramatičar. – Je li Shakespeare najveći svjetski dramatičar?;
Čovjek koji sumnja – to je Shakespeareov Hamlet. – Čovjek koji sumnja – evo, to je
Shakespeareov Hamlet.; Prijatelji iz studentskih dana iznevjerili su Hamleta. – Zar su prijatelji
iz studentskih dana iznevjerili Hamleta?; I nakon četiri stotine godina Hamlet ostaje
zagonetkom. – Čak i nakon četiri stotine godina Hamlet ostaje zagonetkom.; Cijeli svijet
glumi. – Neka cijeli svijet glumi!
8. Hamlet je svemu prilazio kroz sumnju. – Hamlet je svemu prilazio sumnjajući. (Kroz je
prijedlog koji označava neko kretanje u prostoru – skočiti kroz prostor.); Ako mu oni pomognu
uvjerit će se u Klaudijevu krivnju. – Ako mu oni pomognu, uvjerit će se u Klaudijevu krivnju.
(Ako su rečenice u inverziji, zarez se mora pisati.); Kuda je vodio glumce? U kazalište? –
Kamo je vodio glumce? (Kamo označava cilj kretnja, a kuda znači kojim putem. U odgovoru je
jasno da se traži cilj kretanja.); Jesu li glumci došli u dvorac zbog osvete? – Jesu li glumci došli
u dvorac radi osvete? (Traži se namjera njihova dolaska. Radi je prijedlog namjere, a zbog
označava uzrok.); Nije želio razgovarati s majkom radi nemira koji je osjećao. – Nije želio
razgovarati s majkom zbog nemira koji je osjećao. (Nemir je uzrok zbog kojega nije želio
razgovarati s majkom, zato treba stajati prijedlog uzroka zbog.)
Imenske riječi
1. A) Imenice: dijete, cirkuse, cirkusu, životinje, pozornost, slon, djeci, životinja, predstave,
golema, životinja, novčićem, kombinacija, veličine, snage, nastupa, dolaska, pozornicu, slon,
kolac, zemlju, lancem, nogu, kolac, komadić, drva, centimetara, zemlju, lanac, životinja, stanju,
stablo, korijenom, lakoćom, kolca, tajna; B) Zamjenice: mi, mi, koji, svašta, toga, mi, koja, mi;
C) Pridjevi: svoj, najdraža, neuobičajena, vezan, malen, zabijen, malen, zabijen, debeo, moćan,
nejasna; D) Brojevi: jednu
2. A) umjetna inteligencija – dio računalne znanosti (informatike) koji se bavi razvojem
sposobnosti računala da obavljaju zadaće za koje je potreban neki oblik inteligencije, tj. da se
mogu snalaziti u novim prilikama, učiti nove koncepte, donositi zaključke; algoritam – logički
slijed operacija koje će izvršiti računalni program; eksplicitno – jasnim riječima,
nedvosmisleno; interakcija – međudjelovanje; entitet – ono što je posebno u stvarnosti ili u
svijesti; B) Croapi je alat za automatsko otkrivanje vrsta riječi. C) Strojno učenje jezika služi u
računalnom razumijevanju sintakse i semantike, otkrivanju vrsta riječi, razvrstavanju tekstova u
različite kategorije, što je temelj obrade prirodnoga jezika.
Dubrovački vlastelin Ivan Gundulić
1. A) Gundulićev životopis i društveni status; B) b) nježnost; C) c) svjetonazor katoličke
obnove; D) Ivan Gundulić bio je knezom Dubrovačke Republike. NE – Umro je ne navršivši
pedeset godina - DA.; Ivan Gundulić bio je član Velikoga vijeća. DA; Ivan Gundulić nije bio
knez u Konavlima. NE – Bio je knez u Konavlima 1615. i 1619.

9
2. A) 1. poklisar – e) diplomatski predstavnik; 2. gonfalonjer – d) nosilac ratne zastave; 3.
prerogativ – c) posebno pravo osobe na visokome položaju; 4. portal – b) glavni ulaz; 5.
maksima – a) mudra izreka; B) a) ustroj vlasti u Dubrovniku; C) b) Knez u Dubrovniku obnaša
dužnost tijekom mjesec dana.; D) Za vrijeme obavljanja dužnosti od mjesec dana knez je
stanovao u Kneževu dvoru, odvojen od obitelji, kako na njega ne bi djelovali obiteljski interesi.
Ivan Gundulić, Dubravka
1. A) a) drami; B) b) drama u stihu; C) b) prizor; D) a) u zaštitu grada; E) c) Naglašava se da je
grad slobodan.; F) c) pir najljepšega pastira i vile; G) Dubrava – slavna, lijepa, draga; H) b) bit
ću; I) c) štokavski, (i)jekavski
2. A) Njemu se Ribar obraća sljedećim riječima: Čestiti pastiru, ti pjevat podrani,; B) b)
pastorala; C) a) po njegovu izgledu; D) c) Ribar želi provesti starost u slobodi.; E) Dubrava –
Primorje; srdita zvijer – tih slavic; razlog, pravda i mjera svemu je zlato u nas – duša i čas
ovuda ne ide za platom; iman'je ne možeš tvoj rijeti – svak sebi i svemu svomu je gospodar;
pokoj – nesreća; tih slavic – zla zvijer; vladanje silno – slobode čestit dar; svak sebi i svemu je
gospodar – žena, djeca, iman’je ne možeš tvoj rijeti; Primorje – gnijezdo slatko slobode
primile.; ni mjere u suda pritežu pod zlatom – Razlog, pravda i mjera svemu je zlato u nas,;
F) b) na pravednost; G) dvostruko rimovani dvanaesterac; H) aa bb cc dd (rimuju se po dva
stiha; riječi u sredini i na krajevima stihova); I) b) o polisindetonu; J) Ovdje se ne može čuti ni
zla zvijer ni drugi glas, nego samo ono što žubori tihi slavuj na grani.
3. A) a) pastiri; B) c) slobodi; C) a) sloboda; D) b) sloboda; E) c) kićeni izraz; F) dô – dao; G)
tvôj – tvojoj; I) pjesnik slobode, katolička obnova, nedovršeni ep, porod od tmine – Ivan
Gundulić; pastir, simbol vlastele, knez, Dan slobode – Miljenko
Ivan Gundulić i Dubravka – iz drugoga kuta
3. A) Trenutak kad je Jakov Gotovac za stihove iz Dubravke pronašao glazbu.; B) Deveta
simfonija je prometejska jer sadrži Odu radosti i govori o slobodi, pravdi i jednakosti.
Prometejski – koji hrabro prkosi, nosi svjetlo slobode i pravde. Oda radosti danas je službena
himna Europske unije.; C) Kulturna legitimacija – glazba po kojoj će Hrvatska biti prepoznata
u svijetu; Himna slobodi kao kulturni identitet Hrvatske.; D) Orlando – simbol grada
Dubrovnika, simbol neovisnosti; uz njega se veže legenda da je hrabri vitez u bitci pored
Lokruma branio Dubrovnik od Saracena. Inače, Orlando je postao simbolom srednjovjekovnih
vrlina viteštva, junaštva i odanosti zbog epa “Pjesan o Rolandu” s kraja 11. stoljeća u kojoj se
taj vitez bori protiv nevjernika Saracena, u duhu tadašnjeg zanosa križarstvom. Zastava sa
slovima Libertas označava slobodu kao najveću životnu vrijednost. Danas se ta zastava koristi
prilikom otvorenja Dubrovačkih ljetnih igara, kada se podiže na Orlandov stup.

Okvir za slobodu
1. A) Tema: osobitosti vladavine dubrovačke vlastele kroz povijest, temeljne na nasljednom
pravu, zatvorenosti i konzervatizmu; B) Dubrovačko plemstvo pripisivalo si je antičke korijene
kako bi si osiguralo vlast temeljenu na činjenici da se plemstvo ne može steći, tj. da ih novi

10
bogataši iz puka ne mogu postati vlastela. To su bili epidaurski, rimski, trojanski i salonitanski
korijeni.; C) koordinata – smjernica; komuna – zajednica ljudi povezanih jednakim načinom
života i pogledima na život; ideologija – sustav ideja, vjerovanja i nauka koji izražava određene
vrijednosti u politici, znanosti, umjetnosti, religiji; legitimnost – utemeljenost na zakonu ili
uvjerenju o valjanosti i opravdanosti čega; patricijat – društveni stalež koji obuhvaća
pripadnike plemićkoga staleža po rođenju; rigorozan – koji je pretjerano strogih načela,
beskompromisan; elita – najistaknutije, najuglednije i najvrednije osobe društva, zajednice,
struke; društvena hijerarhija – stupnjevanje ovlaštenja, činova; konzervativnost – svojstvo
onoga koji teži očuvanju staroga sustava vrijednosti i društvenog poretka, koji se protivi
novitetima i modernitetu.; D) Dubrovačka vlastela ima ekskluzivno pravo vladati; to pravo
stječe se samo nasljeđem. Vlast i društvena pozicija istovjetne su stvari u Dubrovačkoj
Republici.; E) Dubrovačka vlastela utječe na cjelokupni život Republike jer je svim
pojedincima prenijela najveće vrijednosti na kojima počiva vlast; drevno podrijetlo, sloboda,
mir. Pojedinci su se priklanjali sveopćoj zajedničkoj ideji slobode i zatvorenosti.; F)
Dubrovačka vlastela okamenila društvenu hijerarhiju i sustav vlasti jer je stoljećima
podržavala nepromjenjivost političkih i društvenih obilježja.; G) Držićeva urotnička pisma bila
su usmjerena upravo na taj višestoljetni konzervatizam, zatvorenost i nepromjenjivost vlasti u
Dubrovniku.
2. A) zajamčen – trajno potvrđen/osiguran; rasuđivanje – procjenjivanje; azil – pravo političkog
bjegunca na utočište u nekoj stranoj državi; peticija – kolektivni zahtjev građana, pismeni
podnesak upućen organima vlasti ili javnosti; B) Neka politička zajednica dokazuje se / otkriva
se na temelju toga kako se poštuju i osiguravaju prava građana.
3. A) U suvremenome načinu života ljude čine robovima: potreba za zgrtanjem novca, strah od
siromaštva, nekretnine, šefovi, hipotekarni krediti, ali i ograničenja vlastita uma.; B) Autor
smatra da rutina ograničava slobodu čovjeka; ako čovjek robuje rutini, životari na isti način do
kraja života. Autor na taj način želi probuditi čitatelja da se oslobodi vlastitih okova rutine.
Jezična norma
1. najtežih, vremena, padeža, najveći, uče
2. Vrlo teški jezici – finski, mađarski i estonski. Težina ovih jezika je u nebrojenim oblicima
imenica. Imenica u njihovu jeziku, mogu se pohvaliti Mađari, može imati do 238 oblika!
Većinom se oslanjaju na sufikse i prefikse što je donekle i olakšavajuća okolnost jer se
slažu na korijen riječi što olakšava razumijevanje. U Republici Estoniji riječi nemaju rod, ali
zato u estonskom ima čak 14 padeža, a zanimljivo je i da Estonci nemaju futur. Finski
pak, ili jezik Djeda Mraza, kao i mađarski spada u skupinu ugrofinskih jezika, najmanje
rasprostranjenih na teritoriju Europe, ima 15 padeža i nisu mu potrebni prijedlozi.
3. među, čudi, će, činjenica, čine, teškoće, međutim, budući, riječi, zvuče, različito, značenje,
riječi, rečenici, također, reći, ćemo

11
4. ukrainski – ukrajinski; Slavenskih – slavenskih; radi – zbog; čirilična – ćirilična; težijim –
težim; nepoznaju – ne poznaju; krasiju – krase; kondicijonala – kondicionala; ćudo – čudo; sa
vlastitom – s vlastitom; svladat – svladati.
5. Manje težak francuski jezik krase mnoga vremena, ali utješno je da se zapravo koriste
samo osnovnima. Također, gramatika, iako na prvi pogled zvuči komplicirano, prilično
je jednostavna kao i kod većine romanskih jezika. Izgovor nekih riječi koje imaju po
desetak slova u pisanom obliku, a izgovaramo tek nekoliko, posljedica je ekonomizacije
tog jezika u govoru, ali ne i u pismu. Nema puno iznimki, stoga je pravila relativno
lako naučiti i držati ih se.
6. uvijek, razumjeti, riječi, procjenjuje, riječi, tijekom, povijesnog, sljedeća, natjecanja,
zahtjevna
4. SRDŽBU MI, BOGINJO, PJEVAJ…

Glagoli
1. Gramatičke kategorije: kategorija lica, glagolskoga vida, broja, vremena i načina
2. podatak o svršenosti ili nesvršenosti radnje – kategorija glagolskoga vida; sadašnjost,
prošlost, budućnost – kategorija vremena; 1., 2. i 3. – kategorija lica; jednina, množina –
kategorija broja; indikativ, imperativ, kondicional, optativ – kategorija načina
3. svršeni: osluhnuti, ispraviti, obići, pomiriti se, primaknuti, poreći, zarezati; nesvršeni:
obilaziti, primicati, kazivati, propisivati, iscrpljivati se; dvovidni: užinati, telefonirati, večerati,
objedovati, čuti, vidjeti; 4. d) večerati; 5. a) leći; 6. infinitiv: reći, govoriti; prezent: nema, je;
aorist: pomislih; imperfekt: bijah, promatrah; imperativ: dođi; perfekt: nisam čuo, stala je,
nasmiješila se, želio sam, nisam mogao, sam priznao; pluskvamperfekt: bio sam dodirnuo; futur
prvi: neće osuđivati, ćemo biti, pronaći ću; futur drugi: budem se ohrabrio; kondicional prvi: /;
kondicional drugi: bio bih pomislio; glagolski prilog sadašnji: gledajući; glagolski prilog prošli:
/.
6. c) bi radio d) bio bi radio; 7. perfekt: Tvori se od nenaglašenoga prezenta pomoćnoga glagola
biti i glagolskoga pridjeva radnog.; futur prvi: Tvori se od nenaglašenoga prezenta pomoćnoga
glagola htjeti i infinitiva.; futur drugi: Tvori se od dvovidnoga prezenta pomoćnoga glagola biti
i glagolskoga pridjeva radnog.; kondicional prvi: Tvori se od nenaglašenoga aorista pomoćnoga
glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog.
8. Poklonit ću ti nešto lijepo. Danas ću slušati klasičnu glazbu. Sigurno ću se natjecati do kraja
turnira.
9. bili bismo gledali – 1. lice množine, kondicional drugi; radovali bi se – 3. lice množine,
kondicional prvi; doći ćete – 2. lice množine, futur prvi; došli bi – 3. lice množine, kondicional
prvi; bila sam trčala – 1. lice jednine, pluskvamperfekt; razmislio bih – 1. lice jednine,
kondicional prvi; bismo se bili čuli – 1. lice množine, kondicional drugi

12
Upućivački tekstovi
1. uputiti – upraviti u nekome smjeru, obavijestiti o čemu, upoznati koga s čim; uputa –
objašnjenje o upotrebi, upućivanje u način upotrebe; naputak – pisana izričita uputa za upotrebu
kakve sprave ili lijeka; upućivanje – navođenje koga na put do kakva odredišta;
instrukcija – uputa, pouka, skup pravila za obavljanje nekog posla, za rukovanje nekom
spravom i sl.; instruktor – osoba koja poučava kakvim vještinama i praktičnim postupcima
2. Svim je riječima zajedničko da se odnose na upute koje obuhvaćaju niz aktivnosti kojima se
dolazi do cilja.
3. A) Uputu o uzimanju lijeka važno je razumjeti kako bi se lijek sigurno uzimao i imao
potreban učinak na zdravlje.; B) Uputa mora biti pravilna, jasna i razumljiva.; C) Zdravstvena
pismenost predstavlja sposobnost osobe da prihvati i razumije zdravstvene informacije te slijedi
upute za svoje liječenje.; 5. tetka glista; 6. trubadur, sukob
9. A) ekspanzija – širenje; politikanski – koji se odnosi na unošenje intriga i podvala u politički
život; sporadično – ponegdje, povremeno; B) Autor teksta navodi argumente zašto je ispravno
upotrebljavati riječ molba a ne zamolba.; C) Prvo se imenica tvori od nesvršenih glagola. Tek
ako tvorena riječ već ima značenje, tvorit će se imenica od svršenoga glagola.; D) Molba je
tvorena od nesvršenoga glagola moliti, a to je preporučeni tvorbeni način; prisutna je u
hrvatskome jeziku još od srednjega vijeka; zabilježena je u starim rječnicima i djelima starih
pisaca.
Ivan Mažuranić (iz životopisa)
NAPOMENA: Pitanje pod B) treba glasiti: Koliko se braće Ivana Mažuranića spominje u
prethodnome tekstu?
1. A) b) rodoslovlje Ivana Mažuranića; B) b) dvojicu; C) Matija Mažuranić; D) a) Vladimir; E)
Austro-Ugarska Monarhija; F) Ivana Petrova Mažuranića; G) Ivane Brlić Mažuranić
Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića
1. A) 1. odmazda – d) osveta; 2. negve – b) lanci s okovima; 3. dželat – a) krvnik; 4. britka – e)
oštra; 5. pala – c) kratki mač; B) b) Smail-aga; C) c) Govornik najavljuje Durakovo smaknuće i
mučenje zarobljenika.; D) b) Vlasi, gladni miševi, tamničari; E) Durak je rekao Smail-agi da će
Vlasi njegovom glavom osvetiti svoje glave.; F) a) ironiju; G) na noguh – na nogama: lokativ
množine, ženski rod; H) Vlašad – nominativ jednine, ženski rod; I) svjetovaše – savjetovaše =
imperfekt; 2. A) b) dijalog; B) Riječi Otkud raji harač izgovaraju Vlasi (kršćanski narod).; C)
c) njive; D) retoričko pitanje; E) neima – nema ; F) potkujte – potkovati; G) pane – padne =
prezent, 3. lice jednine; H) nezavisnosložena sastavna rečenica
3. A) 1. tutum – c) duhan; 2. mrske – e) nabori na čelu; 3. čalma – d) turban; 4. balčak – a)
držak mača; 5. džilit – b) koplje s metalnim šiljkom na vrhu; B) b) zabrinutost, sram; C) Mrske
tamnije odnose se na agin izraz lica: on je zabrinut, mršti se i cijelo mu je lice namrgođeno jer
šuti i razmišlja o slavnoj prošlosti i srami se sam pred sobom jer nije uspio skupiti harač i nije
kopljem pogodio kršćanina već svojega Turčina.; D) polisindeton; E) anafora; F) Aga se

13
najviše osramotio time što je neuspješno gađao kopljem: umjesto da je pogodio kršćanina,
pogodio je svojega vojnika. Podbacio je kao vođa, vidi da mu se i narod smije, a poljuljan mu
je i autoritet u vojsci kojom zapovijeda.; G) Misli – u prvome je slučaju glagol, a u drugome
imenica.; H) b) muk, mučati; I) ter/tere – veznik; J) mrskam tamnijem – a) imenica i pridjev
4. A) Smrt Smail-age Čengića djelo je Ivana Gundulića koje je dopunio Ivan Mažuranić. N –
To je djelo Ivana Mažuranića, koji je dopunio 14. i 15. pjevanje Gundulićeva Osmana.; B)
Sastoji se od pet pjevanja jednake dužine. N – Spjev je sastavljen od pet pjevanja nejednake
dužine.; C) Teško je odrediti koji je lik na strani dobra, a koji na strani zla. N – Likovi su oštro
polarizirani.
5. Prvi primjer – starac svećenik; drugi primjer – četa; treći primjer – Novica, četvrti primjer –
Smail-aga
6. prvi primjer – gusle, pjesma, lukav, vojvoda = Bauk; drugi primjer – krsti, harač, glad,
bosonogi = kršćani; treći primjer – vješala, Aman, savjetodavac, starac = Durak; četvrti
primjer: junaci, zarobljenici, krstovi, brđani = crnogorski narod
7. miješanje književnih rodova + (Pripovijedanje kao epski element isprepleteno je lirskim
elementima – refleksije, subjektivni komentari – i dramskim elementima – sukob dobra i zla.);
težnja za egzotičnim krajevima – / + (Crna Gora može se u tom kontekstu doživjeti kao
egzotična zemlja nedodirnuta civilizacijom); zanimanje za nacionalnu povijest + (Prikazuje se
nacionalna tema: sukob turskoga silnika Smail-age i crnogorskoga naroda.); zanimanje za
folklor + (Prisutni su elementi narodne epske pjesme – epski deseterac, stilske figure iz narodne
epike: npr. slavenska antiteza u Noćniku.); pejzaž odražava unutarnje stanje junaka - (Slike
pejzaža povezuju se s unutarnjim stanjem likova u djelima europskih romantičara.)
Hrvatski romantizam
1. a) budnica – 2. domoljubna pjesma namijenjena buđenju nacionalnih osjećaja.; b) Danica –
3. književni dodatak uz prve hrvatske novine; c) Kolo – 4. prvi hrvatski književni časopis; d)
davorija – 1. domoljubna preporodna pjesma borbenija tona
2. A) grafija – pismo (izbor slova nekoga jezika uređeno prema potrebama toga jezika); nakana
– namjera; palatal – nepčanik (glas koji se artikulira na prednjem nepcu); filolog –
jezikoslovac; modificiran – preinačen/prilagođen
B) sveslavenska ideja – Gajeva ideja da se Slaveni približe i načinom pisanja slova
etimologija – podrijetlo znaka, riječi
dijakritički znak – znak iznad slova
C) Monografijsko načelo znači da se za jedan znak rabi jedan glas.
D) U Kratkoj osnovi predložen je jednoslovni sustav s polazištem u kajkavskome književnom
jeziku, a kao dijakritički znak uveo je tildu za današnja slova; č, ž, š, lj, nj, đ i dž.
U Pravopiszu u Danici odlučio se za štokavsku osnovicu standardnoga jezika, koji je htio
obogatiti elementima svih hrvatskih narječja. Zadržao je grafeme č, ž i š, ali ih je sad

14
označavao kvačicom, a za ostale glasove odustao je od tilde i unio je glas j i crticu (tȷ́ , dȷ́ , gȷ́ ,
lȷ́ , nȷ́ za današnje glasove ć, đ, dž, lj i nj).
E) Tiskanje Gajeve Kratke osnove horvatsko-slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroǏubneh,
narodneh i prigospodarneh temeǏov i zrokov označava početak rješavanja jedinstvenoga
slovopisa i hrvatskoga standardnog jezika.
3. A) Opera Ljubav i zloba važna je zato što je to prva hrvatska opera, a Hrvatska je postala
druga slavenska zemlja u povijesti koja je dobila nacionalnu operu (nakon Rusije). Skladao ju
je Vatroslav Lisinski, a libreto je napisao Josip Car, a zatim ga je preradio Dimitrija Demeter.
B) Libreto je dramski tekst napisan za glazbenu i scensku izvedbu.
C) Zaplet se temelji na zabranjenoj ljubavi, spletki i prevarama. Ljubica i Obren su zaljubljeni.
On je plemenit i dobar, ali njezinu je ruku Ljubičin otac Velimir obećao zlobnomu i opakomu
Vukosavu. Unatoč vješto smišljenoj spletki i kratkotrajnoj pobjedi Vukosav neće uspjeti
pridobiti Ljubicu i ona će pripasti voljenomu Obrenu.
4. a) Pavao Štoos – 3. Kip domovine vu početku leta 1831.; b) Janko Drašković – 1. Disertacija
iliti razgovor darovan gospodi poklisarom…; c) Ivan Kukuljević Sakcinski – 5. Juran i Sofija
ili Turci kod Siska; d) Matija Mažuranić – 2. Pogled u Bosnu; e) Antun Nemčić – 6.
Putositnice; f ) Ljudevit Gaj – 7. Horvatov sloga i zjedinjenje (Još Horvatska ni propala); g)
Dimitrija Demeter – 4. Teuta
5. A) Stanko Vraz; B) Ljudevit Gaj; C) Dragojla Jarnević; D) Petar Preradović; E) Ivan
Kukuljević Sakcinski
Srdžbu mi, boginjo, pjevaj…
1. zaziv muza i bogova – invokacija; počinjanje radnje bez uvoda – in medias res; usporavanje
radnje različitim postupcima – retardacija; 2. Homer, Ilijada; Vergilije, Eneida; Ivan Gundulić,
Osman; Dante Alighieri, Božanstvena komedija; Marko Marulić, Judita
3. Judita je prvi umjetnički ep na hrvatskome jeziku. T; Započinje invokacijom muza. N –
Započinje invokacijom kršćanskomu Bogu; Priča se temelji na novozavjetnom predlošku. N –
Priča se temelji na starozavjetnome predlošku.; Pisana je dvostruko rimovanim dvanaestercem
na štokavskome narječju. N – Pisana je na čakavskome narječju.; Napisana je 1501. godine, a
tiskana tek 20 godina kasnije. T
4. Ilijada – antička, starogrčka književnost, heksametar; Božanstvena komedija –
predrenesansa, jedanaesterci; Judita – renesansa, dvostruko rimovani dvanaesterci; Smrt Smail-
age Čengića – hrvatski romantizam, deseterci i osmerci
Epovi i njihovi autori u suvremenoj kulturi
1. A) simbolog – onaj koji se bavi tumačenjem šifriranih poruka/događaja/ - Langdon
upotrebljava svoje znanje da bi dekodirao simbol na koži žrtve ubojstva; globalno – općenito,
sveobuhvatno; populacija – stanovništvo; nabrijanost – napetost; inercija – nepokretnost,
tromost; fleksibilnost – prilagodljivost; B) pucati po šavovima – biti izložen velikomu pritisku
ili stresu; skakanje u nepoznato – prepustiti se nepoznatomu; fabularne rupe –

15
nedostatci/manjkavosti u gradnji fabule; C) Nedostatci knjige: Nizanje nelogičnosti i
nevjerojatnosti, određene stvari ističu se kada je sve jasno i očito, mnoštvo propusta u gradnji
fabule.; D) Glavni lik poznaje Danteov Pakao i tumači simbolične situacije iz djela što mu
pomaže u otkrivanju ubojice.
Jezična norma
1. Humanista – humanista, Otac Hrvatske književnosti – Otac Hrvatske Književnosti, prvi puta
– prvi put, desetlječa – desetljeća, upotrjebio – upotrijebio, dijelo – djelo, poznati je – poznat je,
raznovrsan – raznovrstan, viještinom – vještinom, njegovih – svojih, dragocijen – dragocjen,
Latinskim – latinskim, podpisuje – potpisuje, delmata – Delmata
2. Ivan Gundulić, nadimkom Mačica, rođen je kao najstariji sin pjesnika i vlastelina Frana
Gundulića i Džive Gradić. Obitelj Gundulić bila je poznata još u 13. stoljeću, a njezini su
članovi, kao pripadnici aristokracije, obavljali različite državno-administrativne poslove u
Dubrovniku i dubrovačkoj okolici. Školovao se samo u Dubrovniku završivši humanističku
gimnaziju, gdje su mu, uz ostale, učitelji bili Toskanac Camillo Camilli, koji je dopunio
Tassov Oslobođeni Jeruzalem te svećenik Petar Palikuća, koji je na hrvatski preveo Život
Carla Borromea. Nakon završetka školovanja postaje član Velikoga vijeća, dva je puta bio
knez u Konavlima, postaje i senator, a 1638. godine član Maloga vijeća.
3. unaprijedio je, smislu, sudstva, sudaca, pučkim, trima, njegova, zametci, statistička
4. dijelu, Sovjetskog, riječi, svijetu, tijek, povijest, vremena, pjevanja, svjetskih
5. čuvenih, pripovjedača, među, desetljeća, pripovijedajući, sveučilište, tisuća, riječi,
zahvaljujući, očuvanju, novčanu

5. ISPOD GOGOLJEVE KABANICE

Funkcionalni stilovi
4. znanstveni stil – zakonski tekstovi racionalnost, logičnost u izlaganju uporaba stručnih
termina; administrativni stil – klišejiziranost, molba; publicistički stil – uporaba žurnalizama,
reportaža, reklama, feljton; književnoumjetnički stil – uporaba poetizama, esej, roman;
razgovorni stil – spontanost, poštapalice i kolokvijalizmi
6. Ispravljene rečenice: Postupio je tako radi ostvarenja svoga plana. O terminu sastanka bit
ćete obaviješteni pismenim putem. Odlučit ćemo se za temu prema svojim interesima / prema
osobnim interesima. Navedeni primjer potvrđuje istinitost tvrdnje. Imao je dobar osjećaj i njime
se vodio u daljnjem postupanju. Četvrto kolo doigravanja moglo bi biti vrlo neizvjesno. Rok za
prijavu produljit će se za sedam dana. U vezi s esejskim zadatkom nastavnici će nam dati
pojašnjenje. Surađivali smo na projektu „Tvorba u doba korone „. U priopćenju za javnost

16
Centar se očitovao o programu ispita. U svom području rada poznat je po zapaženim
rezultatima. Naš debatni klub broji oko trideset / tridesetak članova.
Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna
1. A) b) čas; B) a) junakova svijest i podsvijest; C) b) Mikolka je ubio riđušu.; D) riđuša –
konjičak; E) c) na lik; F) a) motiv okrvavljene glave; G) pesnica; H) a) Nakon buđenja
Raskoljnikov se pita: ≫Da me ne spopada vrućica?≪; I) taj – akuzativ, ga – akuzativ; J) b)
spopadati
2. A) 1. makinalno – a) mehanički, nesvjesno; 2. ispijeno – c) iscrpljeno; 3. mansarda – b) tip
krova, stan u potkrovlju; B) a) opisivanje i pripovijedanje; C) c) psihološka karakterizacija lika;
D) b) Umoran je.; E) polisindeton; F) nadnio – nadnijeti, zavrte – zavrtjeti, poželio – poželjeti;
G) Gdjegod znači negdje, a gdje god bilo gdje.
3. A) b) metoda otkrivanja zločinca; B) b) Osumnjičenika treba pridobiti da sam prizna zločin.;
C) b) Dokazi moraju biti neporecivi.; D) Porfirij Petrovič; E) Govornik se obraća Rodionu
Raskojnikovu.; F) povući se u samoću; G) gdjekoga – zamjenica; H) bih ga uznemiravao – 1.
lice jednine kondicionala I., bi ga uznemiravao – 2. ili 3. lice jednine kondicionala I.
5. od dviju rečenica; 6. mrč, mrač, mrač; 7. 1. primjer: činovnik, krčma, kočija, Katerina
Ivanovna – Semjon Zaharič Marmeladov; 2. primjer: nasilnik, kockar, samoubojstvo, Marfa
Petrovna – Arkadij Ivanovič Svidrigajlov; 3. primjer: guvernanta, sestra, požrtvovna,
Razumihin – Dunja (Avdotja Romanovna): 4. primjer: zeleni rubac, Biblija, žuta cedulja,
križići – Sonja Marmeladova
8. tradicionalno: detaljni opisi prostora, načelo tipičnosti, sveznajući pripovjedač, socijalno-
psihološka motivacija; moderno: unošenje esejističkih elemenata, unutarnji monolozi likova,
likovi ideje, zanimanje za snove kao iskaz podsvijesti
9. 1. Raskoljnikov – a) ideja o iznimnome pojedincu (nadčovjeku); 2. Razumihin – g)
optimizam i životni aktivizam; 3. Marmeladov – b) fatalizam; 4. Sonja Marmeladova – f )
kršćansko milosrđe; 5. Petar Petrovič Lužin – d) egoizam; 6. Lebezjatnikov – c) socijalni
utopizam; 7. Svidrigajlov – e) nihilizam i cinizam
Realizam
1. Stendhal; 2. a) nebesko plavetnilo – istinit prikaz lijepih i ugodnih strana života, prikaz
sretnih i bogatih pojedinaca; b) blato drumskih kaljuža – vjerodostojan prikaz negativnih
društvenih pojava, socijalnih problema, bijede, socijalne nepravde; c) čovjek koji nosi ogledalo
– realistički pripovjedač koji uočava i prikazuje stvarnost oko sebe; d) nadglednik cesta – vlast,
vladajući;
3. a) Realizam se pojavio 30-ih godina 20. stoljeća u Francuskoj. N – Realizam se pojavio 30-
ih godina 19. stoljeća.; b) Stendhal je objavio manifest realizma 1857. godine. N – On pripada
prvoj generaciji realističkih književnika i objavio je roman Crveno i crno 1830.; c) Realisti teže
fotografskoj točnosti književne slike. N – Teže fotografskoj točnosti stvarnosti.; d) Likovi
pripadaju svim društvenim slojevima. T; 4. sveznajući pripovjedač, potpuno neutralan, nigdje
se u romanu ne vidi i ne komunicira s čitateljem

17
5. a) Nikolaj Vasiljevič Gogolj; b) Honoré de Balzac; c) Ivan Sergejevič Turgenjev;
d) Fjodor Mihajlovič Dostojevski; e) Gustave Flaubert; f ) August Šenoa; g) Ante Kovačić
6. a) želja za afirmacijom u društvu – Otac Goriot, U registraturi
b) slom životnih iluzija – Gospođa Bovary, U registraturi
c) propadanje plemstva – Lovčevi zapisi, Posljednji Stipančići
7. Svi su likovi iz seoske ili manje sredine i žele se izdići iz te sredine, uspjeti u gradu, smatraju
da su rođeni za nešto bolje od onoga što im je sudbina namijenila.
8. a) Eugène de Rastignac – siromašni student prava plemićkoga podrijetla; b) Akakije
Akakijevič – činovnik, niži društveni sloj; c) Rodion Romanovič Raskoljnikov – propali
student prava; d) Emma Bovary – tip preljubnice i provincijalke; e) Ana Karenjina – plemkinja;
f ) prijan Lovro – siromašni student seoskoga podrijetla; g) Ivica Kičmanović – nadareni mladić
seoskoga podrijetla koji se školuje u gradu
Ruski klasici danas
1. A) inscenacija – redateljevo ostvarenje dramskog i uopće književnog djela na pozornici;
birokratski – administrativni, činovnički; antologijski – reprezentativni; B) napuhane ≫visoke
ličnosti≪, kojoj se sam Gogolj narugao smještajući je na vrlo nisku inteligencijsku razinu.; C)
Publika se može socijalno osvijestiti tako što se vjerno prikazati sliku društva: okrutnost i
zatupljenost birokracije i sudbinu obespravljenih, nižih društvenih slojeva
2. A) suveren – siguran, samouvjeren; kompleksan – složen; introspektivni – onaj koji ponire u
sebe, sam sebe opaža; adaptacija – prilagođavanje nečemu; respektabilan – impresivan,
vrijedan uvažavanja, poštovanja; E) Gogolj – Gogoljev, gogoljevski; Turgenjev –
Turgenjevljev; Tolstoj – Tolstojev, tolstojevski; Dostojevski – Dostojevskijev;
dostojevskijevski.
3. A) skockan – lijepo uređen; figurirati – služiti samo radi popunjavanja neke praznine;
malograđanski – ograničenih pogleda i zatvoren prema svemu što je drukčije, novo ili
moderno; palanka – provincijsko mjesto, zaostalo mjesto; matrjoška – babuška, tradicionalna
ruska igračka od lipovoga drveta; B) Autor teksta ruga se činjenici da knjige ruskih klasika
imaju na koricama slike babuški, jeftinoga ruskog simbola. Djela izgledaju kao suveniri na
policama koje nitko ne čita.; C) Znači da se djelima ruskih književnika pristupa prema načelu
lijepoga izgleda i slaganja na police od najveće prema najmanjoj, baš kako se slažu i matrjoške,
a ne kao prema djelima kojima je uzor bila Gogoljeva pripovijetka Kabanica. D) oficijelni –
službeni, priznati; kolektivizam – zajedništvo u radu i korištenju određenih dobara; ritual –
obred; esencijalni – prijeko potreban, nezaobilazan; imaginarij – zaliha predodžba, mašta; E)
Babuška je potrošen suvenir – znači da se znak nalazi na velikom broju tradicionalnih ruskih
proizvoda.; F) To znači da djela ruskih klasika daju vjernu sliku društva, kritički se odnose
prema stvarnosti i ideologiji, bore protiv stereotipa i podobnosti, a to baš babuške simboliziraju.

18
Jezična norma
1. Što bi pak smislili da priređuju neki reprezentativan izbor iz hrvatske književnosti za
strano tržište? Tada bi, vjerujem, nastala prava pomutnja, otvorio bi se iznova traumatični
dosje pod nazivom Hrvatski identitet, tražio sigurnosni znak koji dokazuje hrvatsku posebnost,
i na koncu bi Krleža, Držić i Marulić dobili svaki svoj kompletić crveno-bijelih
kockica. Jer – kažu – po tom nas prepoznaju, a – opet kažu – važno je da nas prepoznaju, i to
kao naciju, ne samo kao književnost. Da prepoznaju kolektiv, a ne pojedinca; esenciju, a
ne kompleksnost; državu, a ne pisca.
2. osamlijenost – osamljenost, Dostojevskijevskog – Dostojevskijeva, točka – točaka, obojanog
– obojenog, upučuju – upućuju, Ruske – ruske, put – puta, Ruskih – ruskih, kroza – kroz, samo
reklamiraju – samoreklamiraju, artefakat – artefakt, ruski klasici – Ruski klasici, sa različitim –
s različitim, 2004 – 2004., prjevode – prijevode, nebi – ne bi, koštati – stajati

6. U DRUŠTVU PJESNIKA

Tvorba riječi
1. A) osnovna riječ; B) preoblika; C) osnovnoj riječi; D) izvođenje i slaganje
2. A) Osnovnu riječ i tvorenicu povezuje trostruka tvorbena veza: izrazna, sadržajna i jezična.
N – Povezuje ih dvostuka tvorbena veza: izrazna i sadržajna.; B) Tvorenica uvijek ima samo
jednu tvorbenu osnovu. N – Tvorenica može imati jednu tvorbenu osnovu ili više njih.; C) U
korijenu riječi čuva se njezino temeljno značenje. T; D) Granica između tvorbenih sastavnica
naziva se morfemski šav. N – Ta se granica naziva tvorbeni šav.; E) Riječ može imati više
tvorbenih šavova. T
4. tvorbena osnova: mor, čist, pjes, kucati, miran ili nemir (onaj koji osjeća nemir ili onaj koji
nije miran); oblikotvorna osnova: primorsk, čistoć, pjesnik, pokuca, nemiran
5. sustanar: tvorbena analiza: su-stanar; morfemska analiza: su-stan-ar- Ø; povijesni: povijes-
ni: povijes-n-i; pročitati; pro-čitati, pro-čit-a-ti; povjesničarev: povjesničar-ev, povjes-n-ič-ar-
ev- Ø; tvorba: tvor-ba, tvor-b-a
6. Tvorbena osnova služi za tvorbu novih riječi, čuva izraznu i sadržajnu vezu tvorenice s
osnovnom riječi. Oblikotvorna osnova služi za tvorbu različitih oblika iste riječi, to je
morfološka kategorija. Zajedničko im je što se obje sadrže korijenski morfem.
7. Zajedničko je tvorbenoj i morfemskoj analizi to što se riječ raščlanjuje na manje dijelove. U
tvorbenoj analizi tvorenica se raščlanjuje na tvorbene sastavnice, a granica između sastavnica
naziva se tvorbeni šav. U morfemskoj analizi riječ se raščlanjuje na morfeme.
8. sufiksalna tvorba: plesačica, bolestan, igraonica, cvjetati; prefiksalna tvorba: zaplesati,
predškolski, poluvrijeme, potpisati; prefiksalno-sufiksalna tvorba: podvodni, bežičan,
potkoljenica, podnožje; slaganje: jugozapad, vodootporan, romanopisac, sjeverozapad;
složeno--sufiksalna tvorba: srednjoškolac, starozavjetni, mišolovka, suncobran; srastanje:

19
blagdan, tamnoplav, imendan, nalivpero: preobrazba Hrvatska, Dugi (prezime), Visoko (ime
mjesta)
9. zatim: za-tim, srastanje; otvrdnuti: o-tvrd-nuti, prefiksalno-sufiksalna tvorba;
samosažaljenje: sam-o-sažaljenje, slaganje; kišobran: kiš-o-bran- Ø, složeno-sufiksalna tvorba;
slamka: slam-ka, sufiksalna tvorba; uspuhati: us-puhati, prefiksalna tvorba; nitko: ni-tko,
srastanje; starac: star-ac, sufiksalna tvorba; pravopis: prav-o-pis- Ø, složeno-sufiksalna tvorba;
nizbrdica: niz-brd-ica, prefiksalno-sufiksalna tvorba; razgled: razgled- Ø, sufiksalna tvorba;
ručetina: ruč-etina, sufiksalna tvorba; svjetonazor: svjet-o-nazor, slaganje; vodootporan: vod-o-
otporan, slaganje; pračovjek: pra-čovjek, prefiksalna tvorba; odjahati: od-jahati, prefiksalna
tvorba; punoljetan: pun-o-ljet-an, složeno-sufiksalna tvorba; slabovidan: slab-o-vid-an,
složeno-sufiksalna tvorba; podnožje: pod-nož-je, prefiksalno-sufiksalna tvorba; tjelovježba:
tjel-o-vježba, slaganje; cjepivo: cjep-ivo, sufiksalna tvorba; sulud: su-lud, prefiksalna tvorba;
tamnoplav: tamn-o-plav, slaganje; takozvani: tako-zvani, srastanje
12. Najduža hrvatska riječ nastala je sufiksalnom tvorbom.
Poetika Charlesa Baudelairea
1. A) a) senzibilitet – 2. psihička osjetljivost, tankoćutnost; b) dandy – 3. onaj koji poklanja
preveliku pozornost svomu odijevanju, kicoš; c) spleen – 4. sumorna atmosfera, melankolija,
dosada; d) skandalist – 1. onaj koji izaziva sablazan; B) b) obilježja Baudelaireove poezije; C)
c) morbidna tjeskoba; D) Prikazao je pakao ljudske duše sredinom 19. stoljeća, sve poroke,
tamne strane života.; E) Baudelaire je otac zapadnoga moderniteta jer je probio putove
modernomu senzibilitetu i novim izražajnim mogućnostima.; F) materijalna zbilja – zbilja
mašte i jezika; Inferno – ekstaza/raj (težnja Ljepoti); spleen – ideal; zlo – dobro; revolt prema
starom – traženje novog pod svaku cijenu; G) oksimoron
2. pjes-nik- Ø, korijenski: pjes-, sufiksalni; -nik-, - Ø; ob-zor-j-e, korijenski: prefiksalni: ob-
obzor-, sufiksalni: -j-, -e; oštr-o-um-n-o, korijenski: oštr-, -um-, sufiksalni: -n-, -o, spojnik -o-;
knjiž-ev-n-ost- Ø, korijenski: knjiž-, sufiksalni: -ev-, -n-, -ost-, - Ø
3. Tvorbene osnove: pjes, obzor, oštr i um, književn
4. a) tvorbena osnova; b) spojnik; c) sufiks; d) prefiks
Tin Ujević (iz životopisa)
1. A) a) vrijeme i mjesto rođenja Tina Ujevića; B) NE; C) c) Ujević; D) a) Bio je protiv
autobiografija i biografija, ali stalno ih je pisao.; E) c) Fratarska kula; F) a) Citiraju se
Ujevićevi zapisi.; G) Imotsko polje je vlastito ime i sastoji se od pridjeva i imenice.
2. dvovidni glagoli; 3. Tinov: Tin-ov, Tin-ov- Ø; život: živ-ot, živ-ot- Ø; pradjed: pra-djed, pra-
djed- Ø; izraditi: iz-raditi, iz-rad-i-ti; nesretan: ne-sretan, ne-sret-an- Ø; noćiti: noć-iti, noć-i-ti;
noćni: noć-ni, noć-n-i; desetak: deset-ak, deset-ak- Ø (ako je imenica); prepukla: pre-pukla,
pre-puk-l-a; Krivodol: Kriv-o-dol, Kriv-o-dol- Ø.
U društvu pjesnika

20
2. A) yuppie – mladi, ambiciozni, visokoobrazovani stručnjak zaposlen u gradu; nadobudan
koji je pun naivnoga optimizma i ambicije; poslovnjak – poslovni čovjek, biznismen;
mainstream – glavna struja mišljenje, svjetonazor koji dijeli većina građana nekog područja,
zajednice, kulture, države.
Jezična norma
1. najslavniju, najljepše, mulatkinja, pretke, sudski, ostatkom, mu, muči, djevojčine
2. Tin Ujević veliki je hrvatski književnik, čije su pjesme upisane duboko u povijest. Bio je
učenik slavnog Antuna Gustava Matoša. Napisao je brojna djela a značajnija su Lelek sebra,
Kolajna, Auto na korzu, Ojađeno zvono, Skalpel kaosa, Ljudi za vratima gostionice i Žedan
kamen na studencu. Iako sam za života nije dobio nijednu književnu nagradu, danas se mnoge
književne svetkovine zovu njegovim imenom. Njegovim imenom je nazvana i najveća hrvatska
pjesnička nagrada, Nagrada Tin Ujević. Njemu u čast, u rodnom mu Vrgorcu se održava
manifestacija S Tinom u Vrgorcu. Njegov omiljeni kafić je bio Tip-Top (nekada Blato) u
Gundulićevoj gdje se družio s Cesarićem, Matošem i Krležom. Danas njegovo ime nose brojne
škole i ulice u Zagrebu: škola u Koturaškoj ulici (uz Savsku), ulica na Knežiji koja spaja
Zagrebačku aveniju s Horvaćanskom, a njegovim imenom je nazvana knjižnica na Trešnjevci.
3. Jednom, dok je spavao na klupi u parku, Tina je probudio lokalni policajac. No čim je vidio
da je riječ o tada već slavnom književniku, počeo se žurno ispričavati. „Ma ne morate mi se
ispričavatiˮ, rekao je Tin, „iako bi bio red da ste prvo probudili podstanaraˮ, aludirajući na
beskućnika koji je spavao pod klupom. Tin nije volio sudjelovati u razgovorima za vrijeme
brijanja u brijačnici. Svejednako, brijač mu je često dosađivao forsiranim razgovorima. Jednom
ga brijač upita: „Kako hoćete da vas obrijem?ˮ „Bez riječiˮ, odgovori mu mirno Tin. Ujevića,
koji je ostao neženja do kraja života. neki prijatelji upitaše zašto se ne ženi. „Ljudi se trebaju
ženiti, bogovi mogu, a pjesnici ne smijuˮ, odgovori im Ujević.
4. orjentiranih – orijentiranih, podrazumjevaju – podrazumijevaju, se odbijaju prihvatiti –
odbijaju prihvatiti se, boemština – boemstvo/boema, nomatski – nomadski, zapošljenja –
zaposlenja, residencije – rezidencije, romi – Romi, bohemije – Bohemije

7. KNJIŽEVNI VREMEPLOV
Književni vremeplov: Od antike do romantizma (ponavljanje)
1. antika: Homer, Sofoklo, Vergilije, Plaut, Eshil, Euripid; srednji vijek: Bašćanska ploča
Carmina Burana; humanizam i predrenesansa: Dante Alighieri Francesco Petrarca Giovanni
Boccaccio; renesansa: William Shakespeare, Petar Zoranić, Marko Marulić, Marin Držić,
Hanibal Lucić, Miguel de Cervantes Saavedra; barok: Ivan Gundulić, Ivan Bunić Vučić, Pedro
Calderón de la Barca; klasicizam: Matija Petar Katančić, Molière; prosvjetiteljstvo: Tituš
Brezovački, Matija Antun Relković, Andrija Kačić Miošić; romantizam: Johann Wolfgang
Goethe, Edgar Allan Poe
Romantizam

21
1. a), d), e); 2. melankolija – stanje u kojemu se osjeća blaga tuga, čežnja ili sjećanje na što
drago i lijepo ili na ono što je prošlo ili je izgubljeno, sjeta; mistično – tajnovito; okultno –
onostrano, skrovito, natprirodno; iracionalno – suprotno razumskomu, nerazumno
3. a) Sturm und Drang – 4. predromantičarski antiklasicistički pokret; b) weimarska klasika – 3.
razdoblje Goetheova i Schillerova zrela stvaralaštva muči ga dosada koja u njemu izaziva
zlovolju; c) jezerski pjesnici – 5. prva generacija engleskih romantičara; d) bajronovski junak –
1. pobunjeni čovjek, spoj iznimne osobnosti i nečega demonskog; e) tip suvišnoga čovjeka – 2.
junak zasićen svim svjetovnim užitcima, muči ga dosada koja u njemu izaziva zlovolju
4. a) George Gordon Byron; b) Edgar Allan Poe; Victor Marie Hugo
5. a) Junak našega doba; b) Lirske balade; c) Hodočašće Childea Harolda
Realizam
1. a), b), e), g); 2. a) Lav Nikolajevič Tolstoj – 2. Ana Karenjina; b) Gustave Flaubert – 4.
Gospođa Bovary; c) Honoré de Balzac – 1. Otac Goriot; d) Nikolaj Vasiljevič Gogolj – 3.
Kabanica; 3. a) protorealizam; b) članak Naša književnost; c) realizam
4. A) najzagrebačkiji – autentično zagrebački, vjerodostojno se prikazuje zagrebačka stvarnost;
autentičan – izvoran, vjerodostojan; zavada – svađa; putnik namjernik – putnik koji se slučajno
našao u gostima, gost; pikantan – ugodno oštar po okusu i mirisu; paprenjak – beskvasan kolač
začinjen paprom; 5. Roman predstavlja svog Romea i Juliju – znači da roman sadrži priču o
zabranjenoj ljubavi u domaćoj, zagrebačkoj sredini.; 6. Roman bi mogao biti originalan
zagrebački suvenir jer je spoj tradicije i sadašnjosti, književnosti i turizma. Vjerodostojno
prikazuje zagrebačke prilike i intimne sudbine u 16. stoljeću, a putnici namjernici danas mogu
doživjeti lokalitete i okuse Zagreba točno onako kako su opisani u romanu.
Modernizam
1. a) modernizam; b) estetizam; c) larpurlartizam; d) simbolizam; 2. a) Henrik Ibsen; b) Anton
Pavlovič Čehov; 3. 1892. godina – Antun Gustav Matoš objavljuje novelu Moć savjesti; 1895.
godina – progon hrvatskih studenata zbog spaljivanja mađarske zastave; 1914. godina –
Matoševa smrt, objavljena zbirka Hrvatska mlada lirika, koja predstavlja sintezu moderne, ali
najavljuje i nove pjesničke struje.; 1916. godina – u književnosti prevladavaju djela s
ekspresionističkim obilježjima, što označava kraj modernističke poetike; 4. praška skupina:
časopis – Hrvatska misao (1897.), program – književnost ima i društvenu ulogu, književni
kritičari – Milan Šarić; bečka skupina: časopis – Mladost (1898.), program – autonomija
umjetnosti, književni kritičari – Milivoj Dežman Ivanov; 7. impresionistička poezija –
utemeljena na zaustavljanju trenutnoga osobnog dojma (impresiji). Dominantna je tema pejzaža
kojom pjesnik izražava svoj dojam – tako pejzaž postaje slika pjesnikove duše. Obilježje je
impresionističke poezije slikovitost, formalna savršenost (najčešće sonet), muzikalnost stiha;
dezintegracijska realistička proza – dokidaju se obilježja realističke poetike: fabula nije u
prvome planu, prevladavaju opisi stanja likova, psihološko stanje lika često je predstavljeno
slikom pejzaža; 8. A) Antun Gustav Matoš; B) Vladimir Vidrić; C) Dinko Šimunović; D) Janko
Leskovar; E) Ivo Vojnović

22
Književni vremeplov: Od romantizma do 20. stoljeća
1. romantizam: obilježja – mističnost, subjektivnost, umjetnik genij, svjetska bol; predstavnici
– George Gordon Byron, Alphonse de Lamartine, Dragojla Jarnević, Ivan Mažuranić;
realizam: obilježja – objektivnost, načelo istinitosti, analitička metoda, jezik sredine;
predstavnici – Ante Kovačić, Gustave Flaubert, Vjenceslav Novak, Lav Nikolajevič Tolstoj,
Josip Kozarac, Silvije Strahimir Kranjčević, Fjodor Mihajlovič Dostojevski; modernizam:
obilježja – stilski pluralizam, estetizam, impresionizam, larpurlartizam; predstavnici – Antun
Gustav Matoš, Janko Leskovar, Vladimir Vidrić, Ivo Vojnović
2. a) Romantizam je književna epoha koja se javila najprije u Engleskoj. N – Romantizam se
najprije javio u Njemačkoj.; b) Alphonse de Lamartine jedan je od jezerskih pjesnika. N –
Jezerski su pjesnici William Wordsworth, Samuel Taylor Coleridge i Robert Southey.; c)
Stanko Vraz pisao je književne kritike, članke i budnice. N – Vraz ne piše budnice.; d)
Razdoblje realizma prvo je koje teži objektivnosti prikaza ljudskoga života. N – U antici i
renesansi također se želi objektivno prikazati ljudsku zbilju.; e) Propadanje plemstva tematizira
roman Posljednji Stipančići i zbirka novela Pod starim krovovima. T; f ) Charles Baudelaire
Cvjetove zla posvetio je Gustaveu Flaubertu. N – Zbirku je posvetio Théophileu Gautieru.; g)
Hrvatsku modernu i europski modernizam karakterizira pluralizam stilova. T
3. a) prvi hrvatski književni časopis – Kolo; b) prvi politički govor u Saboru na hrvatskome
jeziku (godina i govornik) – 1843., Ivan Kukuljević Sakcinski; c) prva knjiga ljubavne poezije
u novijoj hrvatskoj književnosti (autor i djelo) – Stanko Vraz, Đulabije; d) prvi moderni
putopis u hrvatskoj književnosti (autor i djelo ) – Matija Mažuranić, Pogled u Bosnu
4. 1. Smrt Smail-age Čengića – d) Novica; 2. Judita – i) Holoferno; 3. Božanstvena komedija –
g) Beatrice; 4. Kabanica – h) Akakije; 5. Hamlet – c) Ofelija; 6. Odiseja – f ) Telemah; 7.
Bijesni Orlando – a) Anđelika; 8. Dubravka – b) Radmio; 9. Ilijada – e) Ahilej
5. a) Antun Gustav Matoš i Charles Baudelaire – pjesnici, simbolizam, sonet; b) Charles
Baudelaire i Gustave Flaubert – 1857. izdaju svoja djela koja su izazvala sudske procese; c)
Ana Karenjina (Lav Nikolajevič Tolstoj) i Nora (Henrik Ibsen) – osobne i moralne dileme,
bračni problemi; d) Ivan Mažuranić i Ivan Gundulić – suvremeni događaj kao inspiracija za
pisanje, sukob dobra i zla u epskome spjevu Smrt Smail-age Čengića i epu Osman, osmerci;
e) zbirka novela Pod starim krovovima (Ksaver Šandor Gjalski) i Dubrovačka trilogija (Ivo
Vojnović) – tema propadanja plemstva, slom tradicionalnih moralnih vrijednosti uzrokovan
pojavom novih društvenih odnosa; 6. a) lik suvišnoga čovjeka, aristokrat, Pečorin – Mihail
Jurjevič Ljermontov, Junak našega doba, roman, romantizam; b) pati od svjetske boli, pasivni
junak, čita Ossiana, tragičan završetak – Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera,
roman, romantizam; c) intelektualac u sukobu s okolinom, ali i samim sobom, svirao je
glasovir, učitelj – Janko Leskovar, Misao na vječnost, novela, moderna; d) bivši student prava,
teorija o nadčovjeku, grižnja savjesti, moralno uskrsnuće – Fjodor Mihajlovič Dostojevski,
Zločin i kazna, roman, realizam; e) nesretna žena, aristokratkinja, traganje za osobnom srećom,
tragičan završetak – Lav Nikolajevič Tolstoj, Ana Karenjina, roman, realizam; f ) seosko dijete
na školovanju u gradu, neuzvraćena ljubav prema fatalnoj Lauri – Ante Kovačić, U
registraturi, roman, realizam

23
Jezična norma
1. odijeljenih, drukčije vrednovanje, umjetnini, djelima, ispovijest, umjetnička, dijelovi, cjelini
2. zahvaljujući, stvaralačkoj, romantičarskim, predodžbama, čovječanstva, romantički,
određuje, nadređena, ograničenost, estetičku, beskonačnost, egzotični
3. Hrvatska moderna važno je razdoblje u našoj književnosti, stoga je I. Hergešić obradio
pjesnike i pripovjedačku prozu, novele i romane, dramu i kazalište, kritiku i kritičare. Na kraju
knjige objavljena je i bilanca moderne, a Hergešić zaključuje kako je za ovako kratko
razdoblje, koliko je moderna trajala, njena književna produkcija i vrijednost velika i značajna.
4. Tekst pjesme Horvatska domovina autora Antuna Mihanovića izašao je 14. ožujka 1835. u
Gajevoj Danici koja je u to doba bila još relativno mlado glasilo. Mihanović bio je hrvatski
plemić zagorskih korijena. Rođen je u Zagrebu u kući na Harmici (današnjem Trgu bana
Jelačića). Pjesma Horvatska domovina prihvaćena je za hrvatsku himnu 1891. godine, a
uglazbio ju je Vinkovčanin Josip Runjanin. Za himnu su uzete prva i druga te pretposljednja i
posljednja kitica. Mihanović je posljednje godine života proveo u zagorskom dvorcu Novi
dvori pokraj Klanjca, nekadašnjem vlasništvu grofova Erdödy. U tom je dvorcu i umro 1861.
godine.
5. kljućna – ključna, obilježile – obilježili, podpuno – potpuno, svjet – svijet, utemeljeni –
utemeljen, ka osjećajima – k osjećajima, nesvijesnog – nesvjesnog, nastupijo – nastupio,
najniskije – najniže, Roman – roman, poslijednji – posljednji, Gustav – Gustava, prjelaz –
prijelaz, pjesma – pjesama, dijela – djela, pijesničke – pjesničke, pokreču – pokreću

24