Kalabrić

Žlv o OPIS

Rođensatn22.lipnja 1963. u Šibenitu gdje sam zawšio osnovnu i srednju školu. Na

Pravnom fakultetrr uZagrebu diplomirao sam 31. siječnja 1989.

Nakon toga, od ožujka 1989. proveo sam godinu dana na odsluženju vojnog roka, a po
odsluženju vojnog roka bio sam vježbenik na općinskom sudu u Šluenitu i stekao uvjete za
polaganje pravosudnog ispita koji sam poloŽio 19. lipnja 1992.

Trenutrro obnašam dužnost zwnjenika Glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske

i
na koju duŽnost sam stupio 1. veljače 2023. te sam voditelj Specijalizirane grupe za
suzbij anj e računalno g kriminaliteta pri DrŽavnom ođvjetništvu Republike Hrvatske.

Do imenov anjazazamjenika Glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske obnašao

sam dužnost Županijskog đržavnogodvjetnika l Županjskom držarmom odvjetništvu u
Zadia,'na koju duŽnost sam irnenovan ođlukornErŽaVnoodvjetničkog vijoća broj DoVo_
6712019 od, 29. siječnja 2o2a,, a prethodno sam obavljbo poslove županijskog drŽavnog
odvjetnika jer me Rješenjem broj P-180l2}1g od 5. studenog2O1,9. Glavni državnl, odvjetnik
Republike Hrvgtske ovlastio za obavljanje poslova županijskog drŽavnog odvjetrrika u
Županijskom dižavnom odvjetništvu u Zadtu.

Prije toga od 15. listopada 2007. do 6. sfudenog 2OI9. obnašao sam duŽnost
zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u
Šibeniku. Tijekom obnašanja dužnosti zarnjenka županijskog državnog odvjetnika.
posljeđnječetiri godine' po rasporedu poslova, bio sam glasnogovomik, službenik za
informiranje i prvi zamjenik županijsko g đržavnogodvjetnika.

od 25.
listopada 2001. do 14. listopada 2007. obnašao sam dužnost općinskog
državnog odvjetnika u općinskom drŽavnom odvjefurištvu u Šibeniku, nakon čega sam
imenovan zazamjen7ka u Županijskom držarmom odvjetništvu u Šibeniku.

Za zamjenlka u općinskom drŽavnom odvjetništvu u Šibenikuimenovan sam 18.

ožnjka 1991 i u isto državno odvjetništvo sam od 15. veljače 7995., primljen za savjetnika.

Dakle, od ukupnog radnog staža na državnoodvjetničkim dužnostima sam proveo 27

godina.
 Prije zapošljavanja u državnom odvjetništvu, odmah nakon položenog pravosudnog
ispita, zaposlio jam se na određenovrijeme u Fondu za ftnancir,anje stambenih i komuna_lnih
poslova Grada Sibenika gdje sam radio na prodaji stanova prema Zakonu o prodaji stanova na
kgjima postoji stanarsko prava.

Nakon šest mjeseci rada dobio sam mobilizacijski poziv te sam kao vojnik proveo u
l42.bigadi HV oko jednu godinu, a nakon toga krajem 1993. sam mobiliziran pod radnom
obvezom u Upravu za obranu Šibenik. Tu sam radio na mjestu đipl'pravnik te sam nakon
četiri mjeseca postao voditelj Pravne službe, a nekoliko mjeseci nakon toga postavljen sam na
mjesto načelnika ođjelaza Vojnu obavezu i mobilizaciju i tu sam rađio-svedo 15. veljače
l995. kada sam primljen za savjetnika u općinsko clržavno oclvjetništvo u Sibeniku.

Dobro se sluŽim engleskim jezikom u govoru' čitanju i pismu, a takođerposjedujem

primjereno računalno znanje. Prilikom uyođenjaCTS_a u rad državnih ođvjetništvabio sam
edukator za duŽnosnike i službenike u Zupanijskom i općinskom drŽarmom odvjetništvu u
Šibeniku.

Tijekom svog profesionalnog puta stekao sam primjereno stručno iskustvo radeĆi na
gotovo svim vrstamakaznerih predmeta i to predmetima općeg kriminaliteta, gospodarskog,
ratnih zločina, te pored ostalog radeći i na predmetima iznadleŽnosti USKoK_a u kojima sam
bio upućen u rad' a obnašanjem rukovodnih funkcija, dodatne upravljačke kompetencije, zbog
čega smatram opravdanim moje apliciranje za mjesto Glavnog državnog odvjetnika.

ovaj životopis sam sastavio radi prijave na natječaj za Glavnog državnog odvjetrrika
Republike Hrvatske, objavljen u Narodnim novinama br.14212023 od29. studenog 2023.

Zagreh, 1 8. prosinc a 2023 Emilijo Kalabrić

/rt t-'O
 PROGRAM RADA

Emilijo KalabriĆ
L
 1. Uvod

2. Kadrovsko stanje drŽavnog odvjetništva

3. Materijalni ifinancijski uvjeti rada

4 Kazneni odjel

5 Građansko-upravni odjel

6 Ured GIavnog drŽavnog odvjetnika Republike Hrvatske

2
 1. UVOD

DrŽavno odvjetništvo je jedinstveno pravosudno tijelo čiji su djelokrug, ovlasti i

nadleŽnosti utvrđenezakonom te je kao takvo Ustavom Republike Hrvatske i
Zakonom o drŽavnom odvjetništvu definirano kao samostalno i neovisno pravosudno
t[elo koje je ovlašteno i duŽno postupati protiv- počinitelja kaznenih djela i drugih
KaŽnjivrh-dlela, p-a'd-uz_!natj p'LavLle_r-adlje rad!zgš-tjte--!moJ!lt9_ Bep-u.blfq !-|ryq!q!e !e-
podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava Republike Hrvatske izakona.

DrŽavnoodvjetničke ovlasti proizlaze tz Ustava Republike Hrvatske,

međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske, pravne
stečevine Europske un'tje, zakona idrugih izvora prava.
Hijerarhijski ustroj je bitna znaćqka drŽavnoodvjetničke organizacije te je
DrŽavno odvjetništvo Republike Hrvatske najviše drŽavno odvjetništvo kojem su
podređenasva drŽavna odvjetništva u Republici Hrvatskoj, na čelu kojeg se nalazi
Glavni drŽavni odvjetnik koji je odgovoran za obavljanje poslova iz djelokruga
drŽavnog odvjetništva koje zastupa i kojim upravlja te je duŽan poduzimati mjere za
učinkovit rad drŽavnog odvjetništva kako bi bili ostvareni zadovoljavajući rezultati.

Za učinkovito funkcioniranje drŽavnog odvjetništva ništa manje nlje bitna

propisana samostalnost i neovisnost u radu te zabrana svakog oblika utjecaja,
zlouporabe javnih ovlasti, osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja na
postupanje drŽavnog odvjetništva u konkretnim predmetima.

Međutim,ta samostalnost ne bi se trebala ogledati u apriori negativnoj

percepciji kritike rada drŽavnog odvjetništva, bez obzlra bila ona opravdana i
neopravdana, jer slobodu izraŽavanja i iznošenja stavova, kao jednu od temeljenih
vr'ljednosti demokratskog društva, treba internalizirati i drŽavno odvjetništvo te
razumno, otvoreno, pravovremeno i primjereno, sukladno zakonskim ovlastima,
odgovarati na propitivanja javnosti i tako pokušati utjecati na formiranje realnije i
uravnoteŽenije slike rada i uspješnosti drŽavnog odvjetništva'

lmajući u vidu obaveze drŽavnog odvjetništva koje proizlazi iz zakona te s

druge strane očekivanja javnosti, koja su ponekad neutemeljena, svakako će, a kako
bi drŽavno odvjetništvo moglo uredno, kvalitetno i učinkovito izvršavati svoje zadaće,
trebati poduzeti niz mjera i aktivnosti, ne samo na osiguravanju preduvjeta za svoj
rad već i mjera organizac'tjske prirode uz nespornu potrebu mijenjanja djela
percepcije javnosti o drŽavnom odvjetništvu.

Stoga, ovim programom Želim predočiti ono što smatram da bi trebalo učiniti
kako bi se učinkovitost i kvaliteta obavljanja poslova drŽavnoodvjetničke organizacije
unaprijedila, a kod javnosti povećalo povjerenje u drŽavno odvjetništvo.

3
 2.KADRoVSKo STANJE DRŽAVNoG oDVJETN !ŠTVA

2.1 U Republici Hrvatskoj ima ukupno 43 drŽavna odvjetništva, od čega je 26

općinskih drŽavnih odvjetništva, 15_ Županijstlh jrzavnih-odvjetništva, -U'red za
suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i DrŽavno odvjetništvo RepubIike
Hrvatske.

općinsko drŽavno odvjetništvo u Zagrebu je Zakonom o izmjenama i

dopunama Zakona o područjima i sjedištima drŽavnih odvjetništava (Narodne novine

broj 21l2o22 od 16. veljače 2022') razdvojeno na dva drŽavna odvjetništva i to
općinsko kazneno drŽavno odvjetništvo u Zagrebu i općinsko građanskodrŽavno
odvjetništvo u Zagrebu za razliku od ostalih drŽavnih odvjetništava koja su nadleŽna
za postupanje u kaznenim igrađanskihi upravnim predmetima.
lmajući u vidu nespornu potrebu da ustrojstvo i nadleŽnosti sudova moraju biti
praćen adekvatnom organizacijom drŽavnog odvjetništva, to su, Ministarstvu
pravosuđai uprave od strane DrŽavnog odvjetništva Republike Hrvatske predloŽene
izmjene Zakona o drŽavnom odvjetništvu i Zakona o drŽavnoodvjetničkom vijeću, u
smislu potrebe osnivanja Visokog drŽavnog odvjetništva Republike Hrvatske, a
razlog tome je što je još u slječnju 2021' započeo s radom Visoki kazneni sud
Republike Hrvatske.Kako dosadašnja nastojanja DrŽavnog odvjetništva Republike
Hrvatske nisu dovela do očekivanih zakonodavnih izmjenama, to će u narednom
razdoblju svakako trebati intenzivirati aktivnosti u smislu konačnog rješavanja tog
pitanja i to ne samo inzistiranjem na zakonodavnim izmjenama, već i od strane
nadleŽnog ministarstva poduzimanjem konkretnih aktivnosti radi što skorijeg početka
rada tog drŽavnog odvjetništva.

2.2 U svim drŽavnim odvjetništvima ima ukupno 640 drŽavnoodvjetničkih

duŽnosnika dok je vaŽećom sistematizacijom predviđeno da bude 778. Kad je u
pitanju dobna struktura drŽavnoodvjetničkih duŽnosnika, od naprijed navedenog
ukupnog broja duŽnosnika čak je 208 duŽnosnika starije od 55 godina. Analizirajući
prijašnje godine očito je da je prisutan trend povećanja broja zamjenika starije Životne
dobi bez potrebnog adekvatnog i sustavnog popunjavanja drŽavnih odvjetništava
odgovarajućim kad rovima.
općinska drŽavna odvjetništva imaju najraznolikiju strukturu duŽnosnika
obzirom na dobne skupne s time da je potrebno naglasiti kako niti jedan duŽnosnik
nije mlađiod 30 godina, dok je u dobnoj skupini od 30 do 35 godina svega šest
drŽavnoodvjetničkih duŽnosnika' Tome je doprinijelo kasno stjecanje uvjeta za
imenovanje na najniŽu drŽavnoodvjetničku duŽnost, odnosno na duŽnost zamjenika
općinskog drŽavnog odvjetnika. Zabrinjavajuća je činjenica da je na razini
Županijskih drŽavnih odvjetnika čak 60,96% duŽnosnika starije od 55 godina.

4
 Poseban problem je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta
gdje je od ukupno 34 sistematizranih duŽnosničkih mjesta zamjenika popunjeno 32,
a radi se o tijelu od kojeg se očekuje progon najteŽih kaznenih djela.
Glavni razlog ovakvog stanja i stvarne nezainteresiranost za natječaje koji se
raspisuju za duŽnosnička mjesta u drŽavnom odvjetništvu, a koje bi dugoročno
_ gledano moglo dovesti do problema u redovnom funkoioniranju drŽavnog
- - odvjotnišlve i-isTu-rlJ_a-Vaju-woiih zakonitih obaveze te bi -uz'to- neminovno-imalo
posljedice i na kvalitetu, nalazi se'u-postojećem zakonodavnom {ešenju, odnosno
Zakonu o vjeŽbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnim ispitima (Narodne
novine 1412019).
Stoga bi, po mojoj ocjeni, ovaj zakon trebalo osuvremeniti i izmijeniti na način
da se osigura kontinuirano obnavljanje drŽavnoodvjetničkog kadra i to ne samo
određivanjemvećeg broja drŽavnoodvjetničkih vjeŽbenika i savjetnika iz kojih bi se
onda i popunjavala upraŽnjena duŽnosnička mjesta, Već i propisivanjem veće i
utjecajnije uloge čelnika pojedinih drŽavnih odvjetništava u donošenju odluka koje se
odnose na izbor i praćenje rada vjeŽbenika'
Trenutna zakonska rješenja za posljedicu imaju i nezainteresiranost čelnika
drŽavnih odvjetništva kao i određenihmentora za rad sa vjeŽbenicima jer ne postoje
jamstva da vjeŽbenik, u kojeg je uloŽen rad da ovlada vještinama
drŽavnoodvjetničkog posla, doista i nastavi raditi u tom drŽavnom odvjetništvu ili
u
uopće drŽavnoodvjetničkoj organizaciji. Dodatna oteŽavajuća okolnost je
upućivanje tih mladih ljudi, bez primjerenih primanja, na vjeŽbenički staŽ u drugi grad
te uz to dodatne obaveze koje im se nameću kroz instituciju Pravosudne akademije.
Sve navedeno ima za posljedicu da su za mlade ljude sa završenim pravnim
fakultetom daleko prihvatljivija, zanimljivija ijednostavnija radna mjesta u odvjetničkoj
struci i drugi poslovi u različitim pravnim osobama, pa je čak interesantnije i
apliciranje za mjesta u sudbenoj vlasti imajući u vidu monolitnost i hijerarhijski ustroj
d rŽavnog odvjetn ištva'

Mišljenja Sam da je jedini način za prevladavanje ovakve situacije te

osiguranje redovnog popunjavanja drŽavnog odvjetništva, izmjena navedenog
zakona te daljnje smanjenje utjecaja i obaveza škole za pravosudne duŽnosnikabez
obzlra što su u posljednje vrijeme, u tom smjeru, već poduzete određeneaktivnosti
nad leŽnog Ministarstva'
2.3 Pored toga, zamjenici drŽavnog odvjetnika sudjeluju u predistraŽnom
postupku, vode istraŽivanje i istragu i zastupaju optuŽnicu pred sudom, a spajanjem
prekršajnih i općinskih sudova znatno se povećao broj sudaca u kaznenim odjelima
opĆinskih sudova tako da je u nekim područjima nadleŽnosti veći broj sudaca od
zamjenika drŽavnih odvjetnika, što do tada nije postojalo' Navedena okolnost nije
odrŽiva, obzirom na prirodu i širinu posla drŽavnog odvjetnika pa se kao redoviti
problem pojavljuje pitanje zastupanja optuŽnica na sudskim raspravama. Logično bi
bilo da, što se kaznenog djela tiče, bude oko 20o/o više drŽavnih odvjetnika nego
raspravnih sudaca' Međutim,traŽenje izmjene okvirnih mjel'ila za rad drŽavnih
odvjetništava bilo bi nepotrebno, a obzirom na postojeću situaciju nemoguće je

5
 očekivati da bi se moglo doći do kadra koji ispunjava uvjete za imenovanje na
drŽavnoodvjetničku duŽnost. Zbog toga Ću inzistirati na izmjeni Zakona o kaznenom
postupku na način da bude propisano, kao što je to uostalom nekad i bilo propisano,
da drŽavni odvjetnici nisu obavezni odlaziti na rasprave za kaznena djela za koje je
propisana kaznazatvora do pet godina.

2.4 !sto tako, imajući u vidu stupanj opterećenosti općinskih drŽavnih

_-
odvjetnTštavajniciratćrizmjenu Zakona okaznenom postupku u dijelu koji se-odnosi

gospodarskom poslovanju iz ćl' 246. Kaznenog zakona, kazneno djelo utaje poreza i
carine iz čl.256. Kaznenog zakona i kazneno djelo pranja novca iz ćl' 265' KZ bude
u nadleŽnosti Županijskih drŽavnih odvjetništava.

Naime, radi se o kaznenim djelima u kojima je potrebno provoditi financijske

izvide i koji zahtijevaju intenzivnije angaŽiranje u radu pa sadašnjom propisanom
nadleŽnošću općinskih drŽavnih odvjetništava nUe moguće postići adekvatnu
učinkovitost u radu na takvim predmetima.

3.MATERIJALNI I FINANCIJSKI UVJETI RADA

3.1 Štose tiče ukupno odobrenih financijskih sredstava za rad DrŽavnog

odvjetništva Republike Hrvatske i ostalih podređenihdrŽavnih odvjetništava u
ukupnom iznosu od 56 milijuna eura, ista su nešto manja od ukupnih rashoda te će u
tom dijelu trebati inzistirati na povećanju tih sredstava. Naime, postoji problem
redovite isplate naknade vještacima, tumačima i braniteljima po sluŽbenoj duŽnosti
koji su nezadovoljni dugim čekanjem na isplate naknada za rad, od trenutka
ispostavljenih i odobrenih računa, što se posljedično odraŽava na njihova
(ne)pristajarya za preuzimanje obrane, prijevoda odnosno obavljanje intelektualnih
usluga u drugim kaznenim predmetima.
RazIog povećanja financijskih sredstava za rad državnih odvjetništva treba
traŽiti i u činjenici što su se izmjenom odvjetničke tarife povisile naknade za
zastupanje odvjetnika i branitelja po sluŽbenoj duŽnosti.

3'2 opremljenost drŽavnlh odvjetništva sa lT opremom je samo relativno

zadovoljavajuća. lako Ministarstvo pravosuđai uprave sukcesivno nastavlja s
opremanjem drŽavnog odvjetništva računalnom opremom, prije svega opremom za
snimanje te računalima i prijenosnim računalima, to još uvijek nije na optimalnoj
razini.
Jedan od glavnih problema je oprema za snimanje dokaznih radnji ispitivanja
okrivljenika koje sukladno ćl. 275' Zakona o kaznenom postupku provodi drŽavni
odvjetnik i bez koje dokazne radnje ne moŽe biti završena istraga niti podignuta
optuŽnica. U mnogim drŽavnim odvjetništvima ta oprema je nabavljena gotovo prije

6
 jedanaest godina zbog čega dolazi do smetnji u redovnom radu sa tom opremom pa
će jedna od aktivnosti koju će trebati poduzeti biti inzistiranje kod nadleŽnog
ministarstva za nabavom kako te opreme za snimanje tako i druge lT opreme kako bi
drŽavno odvjetništvo bilo opremljeno na zadovoljavajuĆi način'
Potpuno su mi jasni materijalni troškovi koji nastaju kako nabavljanjem tako i
odrŽavanjem takve računalne opreme za Republiku Hrvatsku jer Samo jedan set
_
opTeTn_e za_snl'mafie-dokaznihradnji_ispitivanja okrivljenka iznosi oko 13 tisuća eura'
-Svako*drŽavno-odvjetništvo;a-ima_ih-4r2-koji-provode-takve-dokazne_ r'adnje;-mora --_-

imati najmanje dva takva uređajate se tako dolazi do brojke od preko 100 takvih
uređajana razini cijele drŽave, što predstavlja nemalifinancijski rashod'

Ako se uzme u obzir da za obavljanje snimanja i rukovanje sa ovom opremom

svako drŽavno odvjetništvo mora imati informatičkog stručnjaka onda je to i dodatni
trošak u vidu angaŽiranih ljudskih resursa' a da se i ne govori o nepotrebnoj duljini
trajanja takve radnje, pohrani medija na koje su snimljene i izradi transkripta snimke.

Naime, za valjanost cijelog kaznenog postupka bitno je osigurati da nisu

povrijeđena prava obrane te da se postupak vodi u skladu sa Zakonom o kaznenom
postupku, Ustavom i međunarodnim konvencijama'

Naime, i samom Direktivom 2013l48lEU Europskog parlamenta i Vijeća nije

predviđenaobaveza audio_video snimanja obrane okrivljenika pred drŽavnim
odvjetnikom već se tom direktivom samo traŽi da budu osigurana prava obrane na
pravični postupak.

Stoga bi moj prijedlog bio, i inicirat ću izmjenu Zakona o kaznenom postupku

kojom bi se ukinula odredbaćl.275., ali na način da se u cijelosti poštuju iosiguraju
prava obrane što bi posljedično, ne samo bilo financijski povoljnije za drŽavu i tako
riješilo problem nabave, odrŽavanja i opsluŽivanja te opreme, već bi utjecalo na
brzinu provođenjate dokazne radnje' Naime, prema mojem shvaćanju, cilj procesnih
odredbi je racionalizacija, ekspeditivnost, učinkovitost Uz poštivanje načela
pravičnosti postupka i prava obrane.

3.3 Kad su u pitanju smještajni kapaciteti, odnosno prostori u kojima rade

drŽavna odvjetništva, nesporno je da nadleŽno Ministarstvo dosadašnjim
aktivnostima riješilo problem osiguranja odgovarajućeg prostora za rad određenog
broja drŽavnih odvjetništava, no još uvijek u neodgovarajućim prostorima rade
općinska drŽavna odvjetništva u Sisku, Vukovaru, Zadru, Čakovcu i Gospiću te Će biti
potrebno kroz intenzivniju interakciju sa Ministarstvom pravosuđai uprave raditi na
što skorijem rješavanju tog problema.

7
 4. KAZNENI ODJEL

4.1 Gospodarska kaznena djela

Prema Godišnjem izvješću o radu drŽavnih odvjetništava u 2022', u strukturi

kaznenih prijava iz područja gospodarskog kriminaliteta iza kaznenog djela prijevare
u-gospodarskom poslovanju iz ćL 247_ Kaznenog zakona (L1L9 Brtjav_|j_enih o_s_oba),
kao druoo o zastuplienosti ie kazneno dielo utaie poreza ili carine iz članka 256
Kaznenog zakona (749 osoba), dok je treće kazneno djelo zlouporabe povjerenja u
gospodarskom poslovanju iz ćlanka 246. Kaznenog zakona (712 osoba). No, u
ranijim razdobljima kazneno djelo iz članka 246. Kaznenog zakona bilo je
najzastupljenije u strukturi pr'ljavljenih kaznenih djela iz područja gospodarskog
kriminaliteta. Stoga je to kazneno djelo, uz kazneno djelo utaje poreza ili carine,
središnje i najvaŽnije kazneno djelo iz područja gospodarskog kriminaliteta.
Posebnu pozornost posvetit ću radu na predmetima iz područja gospodarskog
kriminaliteta, posebno zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te utaje
poreza ili carine. Tim kaznenim djelima počinitelji pribavljaju znatnu protupravnu
imovinsku korist, na štetu DrŽavnog proračuna, jedinica lokalne uprave i
samouprave, te trgovačkih društava s većinskim državnim udjelima, kao i na štetu
drugih fizičkih i pravnih osoba.

Posebno ću se posvetiti punoj primjeni instituta privremenog osiguranja

oduzimanja imovinske koristi odnosno privremenog osiguranja imovinskopravnog
zahtjeva, S posebnim naglaskom na kaznena djela kojima je oštećen DrŽavni
proračun, proračuni jedinica lokalne uprave i samouprave, pravne osobe s javnim
ovlastima te trgovačka društva s većinskim drŽavnim vlasništvom.

Naime, iz Godišnjeg izvješća o radu drŽavnih odvjetništava u 2022. godini

ukupno je u postupanjima svih drŽavnih odvjetništava oduzeta imovinska korist u
iznosu 28.944.463,82 EUR, a broj pojedinačnih oduzimanja imovinske koristi u
2022. godini je 915.

Najveći udio u vrijednosti imovinske koristi odnosi se na predmete Županijskih

drŽavnih odvjetništava, u kojima je oduzeto 12.307.720,99 EUR imovinske koristi.
Slijede predmeti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u kojima
je oduzeto imovinske koristi u vrijednosti od 8.469.354,3 EUR, a u predmetima
opĆinskih drŽavnih odvjetništava oduzeto je imovinske koristi u iznosu od
8.167.388,6 EUR.

Međutim,najveći broj pojedinačnih oduzimanja imovinske koristi zabilježen je

u predmetima općinskih drŽavnih odvjetništava, koja je oduzeta od 680 osoba (što
predstavlja 74,3 % broja osoba od kojih je oduzeta imovinska korist). Uočena
okolnost najvećeg broja pojedinačnih oduzimanja imovinske koristi, a najmanjeg
udjela u ukupnom iznosu oduzete imovinske koristi ima objašnjenje u strukturi
kriminaliteta predmeta općinskih drŽavnih odvjetništava, odnosno u okolnosti da su
donesene osuđujućepresude za kaznena djela kojima je oduzeta imovinska korist u
pojedinačno manjim iznosima od više osoba, a ošteĆenici nisu postavljali
imovinskopravni zahtjev.
 Povodom prijedloga drŽavnog odvjetnika, sudovi su odredili 31 privremenu
mjeru osiguranja oduzimanja imovinske koristi, kojom je blokirana imovina u
vrijednosti od 1 16.234.984,01 EUR.

Najveća'vr:ijednost imovine (99,02 %) koja je osigurana prjvremenim mjer,ama

,se na predmete za suzbijanje korupefje i organizir:anog
m predmetu osigurano je oduzimanje 'imovinske

-_poslovanju-iz_ članka246. Kaznenog-zakonal1-1*počinjenog-u_sastavu zločinačkog- -

udruŽenja iz članka 329. Kaznenog zakona:l11 i kaznenog djela pranja novca iz
članka 265. Kaznenog zakonal11 u iznosu od čak 109.651.685,12 EUR, što čini
95,25 % imovine koju je blokirao Ured.
U 10 predmeta općinskog drŽavnog odvjetništva vrijednost osigurane imovine
iznosi 1.060.958,41 EUR.
lznadleŽnosti Županijskog drŽavnog odvjetništva u jednom je predmetu
osigurana imovina u vrijednosti od 74.324,77 EUR.
lz ovih podatka je vidljivo da je potrebno povećati primjenu privremenih mjera
osiguranja oduzimanja imovinske koristi, kako bi Se pravomoćne sudske presude
kojima je od počinitelja (i od drugih osoba sukladno Zakonu o kaznenom postupku)
oduzeta imovinska korist učinkovito i izvršile. Ne moŽemo biti zadovoljni našim
postupanjem ukoliko okrivljeniku (ili od druge osobe) nije oduzeta imovinska korist
koju je ostvario počinjenjem kaznenog djela, odnosno samo osudom za počinjeno
kazneno djelo kojim je ostvarena protupravna imovinska korist koja u stvarnosti nije i
oduzeta, nije ostvarena svrha vođenjakaznenog postupka, pa i svrha postupanja i
rada drŽavnog odvjetnika.
Poteškoće u primjeni instituta oduzimanja imovinske koristi postoje prilikom
naplate presudom oduzete imovinske koristi' Naime, nakon pravomoćnosti presude,
sud poziva okrivljenika da dobrovoljno izvrši plaćanje iznosa imovinske koristi u korist
drŽavnog proračuna. Ako okrivljenik to ne učini, osnivaju se spisi Građansko-
upravnog odjela radi pokretanja postupka prisilne naplate' Tijekom ovršnih
postupaka uočeno je da ovršenici nemaju imovine, prihode ili su im računi već
blokirani po drugim vjerovnicima, što onemogućuje stvarnu naplatu presudom
oduzete imovinske koristi. Stoga, pravovremena primjena instituta privremenog
osiguranja oduzimanja imovinske koristi predstavlja nuŽnu pretpostavku za stvarno
oduzimanje ostvarene koristi od počinitelja, odnosno od osobe kod koje se korist
nalazi. Primjena ovog instituta posebno će se pratiti u radu svih drŽavnih
odvjetništva.

Da bi se mjere privremenog osiguranja oduzimanja imovinske koristi uopće

mogle pravovremeno predloŽiti sudu, potrebno je provesti financijske istrage
(imovinske izvide) usporedno s poduzimanjem izvida, odnosno istrage' o vođenju
financijskih istraga (imovinskih izvoda) prikupljat će Se statistički podaci, te se
predviđaju i odgovarajuće prilagodbe CTS-a. Kako bi se financijske istrage učinkovito
poduzimale, sukladno općoj uputi o-4l2014 od 16' lipnja 2014', zatraŽit Ću od četiri
nadleŽna Županijska državna odvjetništva obavijesti o početku rada odjela za

9
istraŽivanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom, obzirom da su u
međuvremenuzaposleni financijski istraŽitelji.
Upravo u Županijskim drŽavnim odvjetništvima (obzirom na neznatan broj
predIoŽenih privremenih mjera osigur:anja oduzimanja imovinske koristi) treba
povećati njihovu primjenu. ovo tim više, što su Županijska drŽavna odvjetnlštva
nadleŽna za većinu predmeta iz područja gospodar'skog kriminaliteta kojima
počinitelji ostvaruju znatnu_protupravnu-imovinsku korist;

S obzirom da su u četiri Županijska drŽavna odvjetništva zaposleni financijski

istraŽitelji, postoje sve zakonske i stvarne pretpostavke da odjeli za istraŽivanje
imovinske koristi stečene kaznenim djelom, počnu s radom, a predviđami potrebu
dodatnog zapošljavanja financUskih istraŽitelja, ali i raspored drŽavnih odvjetnika i
savjetnika na rad u tim odjelima, obzirom na opseg i sloŽenost financijskih istraga u
predmetima gospodarskog kriminaliteta. Primjena privremenih mjera osiguranja
pojačat će se i u odnosu na druga kaznena djela koja su počinjena iz koristoljublja
(trgovina drogom, imovinska kaznena djela, koruptivna kaznena djela, kaznena djela
organiziranog kriminaliteta).
Rezultati V kruga uzajamne evaluacije Moneyvala (odbor stručnjaka Vijeća
Europe), sadrŽani u lzvješću o uzajamnoj evaluaciji, koje je prihvaćeno na 62.
Plenarnoj sjednici Moneyval-a dana 15. prosinca 2021., pokazali su da postoje
slabosti, izmeđuostalog, i u sustavu kaznenog progona pranja novca' financiranja
terorizma i oduzimanja imovinske koristi. Zbog toga ću posebnu pozornost posvetiti,
osim oduzimanju imovinske koristi i tim kaznenim djelima' Primarni cilj je pojačati
kazneni progon za ova kaznena djela, a potom osigurati da se odrŽi kvaliteta i
kvantiteta u poduzimanju kaznenog progonazaova kaznena djela.

Uvodno su naznačene okolnosti koje se odnose na primjenu instituta

privremenog osiguranja oduzimanja imovinske koristi, a što se odnosi i na primjenu
instituta oduzimanja imovinske koristi.

U okviru navedenog, ocijenio sam da je potrebno pojačano nastaviti rad u

predmetima svih oblika pranja novca - u odnosu na sva predikatna kaznena djela, a
posebno u odnosu na predikatna kaznena djela: utaje poreza ili carine, zlouporabe
povjerenja u gospodarskom poslovanju, računalne prijevare (usporedni podaci
prijavljenih kaznenih djela i povezanih predikatnih djela po policiji), gospodarska
kaznena djela općenito, kaznena djela protiv imovine (prijevara), koruptivna kaznena
djela, trgovina drogom, te kod organiziranog kriminaliteta (naime, krijumčarenje
migranata, kriminalitet droga, utaja poreza, nedozvoljena trgovina čine 75% kaznenih
djela počinjenih od zločinačkihorganizacrya - što je utvrđenoanalizom za potrebe
izrade Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u RH).
Posebno će se pratiti kazneni progon svih oblika pranja novca (pranje novca od
vlastite kriminalne aktivnosti, pranje novca od strane treće osobe te samostalno
kazneno djelo pranja novca).
Potrebno jeobratiti pozornost na predikatna kaznena djela počinjena u
inozemstvu te izbjeći preuranjeni ustup kaznenog progona drugoj drŽavi (posebno za

L0
predikatno kazneno djelo počinjeno u Hrvatskoj), što je ocjenjeno kao nedostatak u
postupanju od strane evaluatora Moneyvala.

TraŽit Ću proaktivni način rada u ovim predmetima, iniciranjem postupanja

prema podacima iz raznih izvora poput iz primljenih zamolnica i Europskih istraŽnih
naloga (ElN) te operativnih analiza transakcija Ureda za sprječavanje pranja novca.
Nadalje, -po-s-ebno-ću pratiti troslupanje u odnose na
pre-dmeluna-koji
-se
-zl-oqp-orablr osoba ran no troovačkih društava jer se
prema analizi Ureda za sprječavanje pranja novca, obavijesti o sumnjivim
transakcijama u 89,06% pojavni oblici odnose na društva s ograničenom
odgovornošću, a 10,630/o na jednostavna društva s ograničenom odgovornošću,
rizici su trgovačka društva sa sloŽenom vlasničkom strukturom, stranim vlasnicima;
pravne osobe koje posluju u pravilu s gotovim novcem (Nacionalne procjena
procjena rizika PN/FT u RH). Uspostavit ću i bolju suradnju s Uredom za
sprječavanje pranja novca radi korištenja svih mogućnosti i resursa financijsko_
obavještajne jedinice, te obrnuto pruŽanjem Uredu potrebnih podataka u skladu sa
Zakonom o sprečavanju pranja novca ifinanciranja terorizma.
U odnosu na kazneni progon kaznenog djela financiranja terorizma, traŽit ću
da se usporedno s izvidima i istragom za kaznena djela terorizma i ostala kaznena
djela iz Glave lX Kaznenog zakona, provedu financijske istrage, u pravcu utvrđenja
obiljeŽja ovog kaznenog djela. Samo poduzimanje izvida nije dovoljnoza utvrđivanje
ovog kaznenog djela u svim slučajevima. lnzistirat ću na daljnjoj edukaciji u svrhu
razumijevanja suštine ovog kaznenog djela, a posebno okolnosti da i mali novčani
iznosi (ali i druga sredstva, osim novca) mogu biti poticaj za istraŽivanje ovog
kaznenog djela, kao l da kod počinitelja ne mora postojati svijest da se financira
točno određeniteroristički akt'

U tu svrhu pojačat će se koordinativni rad i suradnja s policijom i Sigurnosno-

obavještajnom agencijom (posebno u okviru zaključenog Sporazuma o suradnji
izmeđuDoRH-a, MUP-a i SoA-e u kojoj sudjeluje u Ured za sprječavanje pranja
novca), te praćenjem rada na konkretnim predmetima. Posebno ću inzistirati na
korištenju raznih izvora informacija za iniciranje postupanja u ovim predmetima
korištenjem podataka iz operatlvnih analiza transakcija Ureda za sprječavanje pranja
i
novca, iz primljenih zamolnica EIN-ova te drugih izvora podataka. Smatram
potrebnim obratiti pozornost na utvrđenjaiz evaluacije Moneyvala o slanju novca
osobama u sukobima zahvaćenim područjima te osobama koje su se vratile iz tih
područja.

Da bi se navedeno postiglotraŽit ću od svih drŽavnih odvjetnika da osiguraju

potpunu primjenu:

1).opće upute o postupanju u predmetima pranja novca i financiranja

terorizma 0-212022 od 18. srpnja 2022., stupila na snagu 1. rujna 2022.
2')opće upute o međunarodnoj pravnoj pomoći i pravosudnoj suradnji, o-
512022 od 14. lipnja 2022., stupila na snagu 1. srpnja 2022.

LI
 3')opće upute o provođenjuimovinskih izvida te privremenom i trajnom
oduzimanju imovinske koristi, o-3I2023 od 11. siječnja 2023', koja je stupila na
snagu 23. s'tječnja 2023'

4.2 Kaznena djela ratnih zločina

Pored gore navedenog, procesuiranje ratnih zločina i drugih kaznenih djela

protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnimpravom i dalje će ostati predmet paŽnje i
praćenja jer se radi o kaznenim djelima kojima su prouzročene teške posljedice za
Živote, tijelo i imovinu, te koje ostaju u kolektivnoj svijesti građana.Stoga je razumljiv
interes javnosti za ove predmete, usprkos proteku Vremena od njihovog počinjenja'
Rad na ovim predmetima mora ostati intenzivan. U prijašnjem razdoblju izvršene su
organizacijske mjere za što učinkovitije procesuiranje ovih kaznenih djela.
Naime, u ovim predmetima počinitelji, žrtve, svjedoci i dokazi te mjesta
počinjena zločina nalaze se često na područjima različitim drŽava zbog čega je
neophodna suradnja sa drŽavnim odvjetništvima-tuŽiteljstvima susjednih zemalja na
temelju potpisanih protokola i sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih
djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnostii genocida te na temelju redovne
međunarodnepravne pomoći putem Ministarstva pravosuđai uprave Republike
Hrvatske. Stoga će se i u narednom periodu putem ovog oblika intenzivnije suradnje
nastojati pridonijeti učinkovitijem procesuiranju ovih predmeta.

4.3 Za kaznena djela iz ostalih glava Kaznenog zakona nema posebnih

problema, jer se radi o predmetima u kojima je ustaljena sudska praksa, način
postupanja policije i drŽavnog odvjetnika, no u njihovom procesuiranju će biti
potrebno odrŽati kontinuitet kvalitete i učinkovitosti u radu na tim predmetima.

4.4 Dodatno, imajući u vidu da je prema statističkim podacima za 2022. godinu

bilo 43.009 neriješenih predmeta, što ne mora isključivo značiti da se radi o
predmetima koji su u drŽavnom odvjetništvu neriješeni, u cilju što ekspeditivnijeg
postupanja i ishodovanja sudske odluke, inzistirat ću na većoj primjeni instituta
sporazumijevanja i kaznenog naloga. Primjena ovih alternativnih načina rješavanja
predmeta dovest će do smanjenja broja predmeta koji čekaju odluku suda te dovesti
do manjeg broja rasprava pa time i odlazaka na sud, a posljedično omogućilo
drŽavnim odvjetnicima da rješavaju druge predmete.

Međutim,često puta i iskazana namjera od strane drŽavnog odvjetništva za

Sporazumijevanjem odnosno podizanjem optuŽnice s prijedlogom za izdavanje
kaznenog naloga, zbog postojeće kaznene politike sudova, često ne dovodi do
očekivanih rezultata te imam namjeru, u tom smislu, pokrenuti izmjene zakona sa
svrhom redefiniranja ovih instituta.

-Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta - USKOK

IZ
 Rad ovog drŽavnog odvjetništva je jedan od prioriteta DrŽavnog odvjetništva
Republike Hrvatske budući se radi o specijaliziranom drŽavnom gdvjetništvu koji
poduzima progon za kaznena djela korupcije i ,organiziranog: krirninaliteta čemu u
prilog govori i činjenica da se od ukupno 1.924 zaprimljene kaznene .pr.ijave 54olo
odnosi na kazneno djelo zlouporabe poloŽaja i ovlasti id ćl. 291. Kzl11'
Međutim,treba napomenuti da e čak 1.286 odbačeno i to u odnosu na
kaznene prijave koju su preteŽnim dijelom podnijeli građaniprotiv sudaca ili drŽavnih
odvjetnika te drugih sluŽbenih osoba nezadovoljni odlukama koji su oni donijeli i zbog
ocjene o nezakonitosti njihovog rada, a što nesporno predstavlja svojevrsno dodatno
optOrećenje i oduzimanje vremena od rada na sloŽenim spisima gdje je potrebno
provoditi detaljnije analize obzirom na vrstu i obim kriminalne aktivnosti kao i obim
dokazne građe.
U nadleŽnosti ovog specijaliziranog drŽavnog odvjetništva su sloŽeni
koruptivni predmeti i predmeti organiziranog kriminaliteta.

Koruptivni predmeti uključuju okrivljenike koji obnašaju najviše duŽnosti u

tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, jedinicama lokalne uprave i

samouprave, te obzirom na posljedice koruptivnih radnji na ukupno stanje u društvu,

gospodarstvo i poduzetničku aktivnost u cjelini, imaju apsolutni prioritet u postupaju.
Koruptivnim radnjama, poput podmićivanja, pogodovanjima gospodarskih subjekata,
fizičkih i pravnih osoba na štetu drugih sudionika u gospodarskim, poslovnim
tijekovima, ostvarivanju prava i izvršavanju obveza, urušava se sustav vrijednosti
društava i sve vrednote određenesamim Ustavom Republike Hrvatske'
Također,kaznenim progonom sudionika zločinačkihudruŽenja, koji u okviru
istih čine različita kaznena djela, šalje se poruka drŽave da organizirane kriminalne
skupine ne mogu u Republici Hrvatskoj neometano širiti svoj utjecaj i slabiti drŽavni
sustav. Stoga, općenito rad u ovim predmetima posebno će se pratiti.

Svakako da će i dalje trebati raditi na osnaŽivanju ovog drŽavnog odvjetništva

glede ljudskih kapaciteta i učinkovitosti rada, obzirom, ne samo značq i teŽinu
kaznenih djela kojima se bavi već i interes javnosti koji nesporno postoji kada su u
pitanju odluke koje donose' U tom smislu djelovat ću na većoj frekvenciji ljudi u
USoKU-u gdje bi novi duŽnosnici pridonijeli većoj aktivnosti i kvaliteti rada, a s druge
strane oni duŽnosnici koji su radili u USKoK-u, pri povratku u svoja matična drŽavna
odvjetništva, imali bi mogućnost znatno unapr'tjediti kvalitetu rada i pristup radu tih
d rŽavn ih odvjetn ištava.

lmajući u vidu percepciju dijela javnosti o USKoK_u kao posebnom drŽavnom

odvjetništvu, nezavisnom od DrŽavnom odvjetništvo Republike Hrvatske, u
organizacijskom smislu, djelovat ću na večoj kohezij, povezivanju i izvješćivanju
DORH-a o radu USKOK-a, a posebno na konkretnim kaznenim predmetima.

13
 5. GRAĐANSKo-UPRAVNI oDJEL

5.1 lzvansudsko rješavanje sporova

Predmeti izvansudskog rješavanja sporova, kao znaća1an dio poslova

državnog odvjetništva iz područja rada Građansko_upravnih odjela, odnose se na
_-_ob-av-eZtl_p-roBisahučlank-orTi1-86zdkđrf
a0Barrličnom- pKu prema KoJem osoba
-. ----koja-namjeravrpodnijeti-tuŽbuprotiv-Republike-l{rvatske;-prije_podnošenja1uŽbe,

mora obratiti državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješavanje spora, a ista

obaveza postoji i za drŽavno odvjetništvo u predmetima u kojima zastupa Republiku
Hrvatsku.

Način postupanja u ovim predmetima je vaŽan jer rezultiraju nagodbom koja je

ovršna isprava i po svojoj pravnoj snazi identična pravomoćnoj sudskoj presudi. Time
se postiŽe i ušteda na troškovima sudskog postupka.
Rad na ovim predmetima je znaća1an jer proaktivan pristup, dobro obrazloženje o
otklanjanju ovakvih zahtjeva odvraća stranke od pokretanja parničnog postupka jer bi
isti, velikim stupnjem vjerojatnosti, mogao rezultirati negativnom sudskom odlukom
kojom se nameće obaveza plaĆanja troškova postupka.

lako u posljednjih nekoliko godina statistički pokazatelji upućuju na povećani rast

broja sklopljenih izvansudskih nagodbi, potrebno je i dalje inzistiratl na primjeni ovog
instituta na način da duŽnosnici u drŽavnom odvjetništvu kod zaprimanja ovih
zahtjeva posvete dodatnu paŽnju prilikom obrazlaganja svojih stavova i stvaranja
uvjerenja kod protivne stranke o nepokretanju parničnog postupka što bi posljedično
značilo i manju opterećenost sudova.

5'2 ArbitraŽa i zastupanje pred stranim sudovima i tijelima

U arbitraŽnim postupci koji se vode pred Međunarodnimcentrom za rješavanje

ulagačkih sporova (lcsD) u skladu sa pravilima tog centra ili prema ArbitraŽnim
pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNcITRAL)
DrŽavno odvjetništvo Republike Hrvatske koordinira rad i dogovara strategiju obrane
s odvjeničkim društvom koje zastupa Republiku Hrvatsku i daje punu pravnu podršku
u pogledu tumačenja i primjene domaćeg prava, prikuplja te analizira činjenice i
dokaze vaŽne za postupak, koordinira rad s drugim drŽavnim tijelima, sudovima,
jedinicama lokalne i područne samouprave, trgovačkim društvima i obavlja razgovore
s osobama koje bi mogle imati određenasaznanja o predmetu spora itd' Na taj način
se osigurava kvalitetno zastupanje interesa Republike Hrvatske te utječe na
smanjenje troškova zastupanja stranih odvjetničkih timova.

lsto tako DrŽavno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupa Republiku Hrvatsku pred
inozemnim sudovima, ustanovama i drugim tijelima.

L4
lako su postojale ideje, obzirom na značaj ovih spisa i eventualne financijske
posljedice za Republiku Hrvatsku, da se osnuje posebno drŽavno odvjetništvo koje bi
i
bilo nadleŽno za postupanje zastupanje Republike Hrvatske pred sudovima
Europske unije, u arbitraŽama i pred stranim sudovima, mislim da bi se sada
provođenjemsamih organizac'rjskih mjera unutar DrŽavnog odvjetništva Republike
Hrvatske moglo osigurati kvalitetno obavljanje ovih poslova. Jedan od načina za
učin_Kolv{e' i{valitetno rjgšeyanje_9vgg pitanja viQim u formipnjq posebnog o-dsjeka
lematikom ill
pak samo određivanjem određenogbroja zamjenika tog odjela godišnjim rasporedom
poslova.

6. URED GLAVNoG DRŽAVNoG oDVJETNIKA REPUBL|KE HRVATSKE

6.1 U Uredu Glavnog drŽavnog odvjetnika Republike Hrvatske obavljaju se

poslovi drŽavnoodvjetničke uprave, poslovi međunarodnepravne pomoći i suradnje,
poslovi praćenja europskih propisa isudske prakse Suda Europske unije i Europskog
suda za ljudska prava, poslovi unutarnjeg nadzora i poslovi protokola za potrebe
DrŽavnog odvjetništva Republike Hrvatske.

s tim u vezi u Uredu Glavnog drŽavnog odvjetnika Republike Hrvatske

ustrojeni se odsjek za unutarnji nadzor i odsjek za međunarodnupravnu pomoĆ i
suradnju.

odsjek za unutarnji nadzor provodi nadzor nad radom drŽavnih odvjetništava,

pregledava cjelokupni rad drŽavnih odvjetništava, vođenjemjesečne i godišnje
statistike i skrbi o stručnom usavršavanju drŽavnih odvjetnika, zamjenika drŽavnih
odvjetnika te sluŽbenika i namještenika.

lmajući u vidu hijerarhijski ustroj drŽavnog odvjetništva, namjera mi je

intenzivirati sustav redovite kontrole podređenihdrŽavnih odvjetništava te osiguranja
da nadleŽna Županijska drŽavna odvjetništva redovito nadziru općinska drŽavna
odvjetništva na svom području. To je potrebno radi postizanja jedinstvenog načina
rada u drŽavnoodvjetničkom postupanju i donošenju odluka te veće kohezije između
DrŽavnog odvjetništva RepubIike Hrvatske, Županijskih i općinskih drŽavnih
odvjetništava.

6.2 Zadaća odsjeka za međunarodnu pravnu pomoć i

suradnju je da
organizira i usmjerava međunarodnusuradnju drŽavnog odvjetništva, pruŽa
međunarodnupravnu pomoć i suradnju sa zemljama članicama Europske unije,

15
sudjeluje u radu međunarodnih! regionalnih organizacija kojih je Republika Hrvatska
član ili s kojima drŽavno odvjetništvo surađujena temelju posebnog sporazuma te
obavlja poslove praćenja europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i
Europskog suda za ljudska prava relevantne zarad drŽavnog odvjetništva.
Budući da je organizacija poslova praćenja europskih propisa i sudske prakse
Suda Europske unije i Europskgg suda za ljudska prava uređenaPoslovnikom
di'Žavnog odvjđništva,smatram potrebnim; obiŽrom na vaŽnost i znač;a1 te sudske

propisanih obaveza kako bi se sudska praksa značajna za rad pojedinih odjela ili rad
na konkretnim predmetima učinila redovitom i lako dostupnom, a osobe određeneza
praćenje te sudske prakse na svim razinama drŽavnog odvjetništva bile proaktivnije.

6'3 Posebna paŽnja bit će posvećena odnosu sa javnošću gdje ću inzistirati na

proaktivnom pristupu te primjerenom i argumentiranom reagiranju DrŽavnog
odvjetništva Republike Hrvatske na javno objavljene stavove u kojima se iznose
netočne informacije o radu drŽavnog odvjetništva, a sve s ciljem otklanjanja
negativne percepcije i boljeg uvida javnosti u rad drŽavnog odvjetništva. Dodatno će
se provoditi edukacije glasnogovornika niŽih drŽavnih odvjetništva o stjecanju
vještina komunikacije sa medijima.

Zagreb, 27. prosin ca 2023 Emilijo Kalabrić

L6