SIJEČANJ – naziv dobio prema glagolu sjeći.

To je mjesec u kojem se siječe šuma, ali i

hladnoća

VELJAČA – naziv je dobio prema glagolu oveljiti se, što znači oduljiti se

OŽUJAK – naziv je dobio prema riječi lagati – varljivo je vrijeme, lažno

TRAVANJ – naziv je dobio zbog toga što u tom mjesecu niče trava

SVIBANJ – naziv sviba znači ili drvo ili vrsta grma koje u tome mjesecu cvate. Prije se među

starim narodom nazivao i cvijetanj jer sve cvijeta

LIPANJ – naziv je dobio prema lipi koja u tom mjesecu cvate

SRPANJ – naziv je dobio po košnji žita srpom

KOLOVOZ – naziv je dobio po kolima jer se u tome mjesecu žito i ostali poljodjelski

proizvodi kolima voze s polja

RUJAN – naziv rujan dolazi od riječi ruj što znači žut, žućkast, crven, crvenkast; drugo je

moguće podrijetlo od riječi revati se (pariti se); treće je moguće podrijetlo od riječi reu (ru)

što označava riku

LISTOPAD – naziv je dobio po padanju lišća s drveća što je najočitije baš u tom mjesecu

STUDENI – naziv je dobio po nagloj studeni, hladnoći koja počinje u tom mjesecu

PROSINAC – naziv je dobio prema riječi siv, tmuran što je obilježje toga mjeseca; drugo je

moguće podrijetlo od riječi prositi jer se tada išlo u prošnju mladih djevojaka; treća

mogućnost je da je naziv dobio od riječi prositi u smislu prošnje siromaha koji su obilazili

kuće kako bi se ugrijali i nešto pojeli.