vrijeme Qtopli i kada se temperatura zraka peele uspijevaju u cijelom plodistu

na J~a
kratko (masiacak, behar, bagrem, lipa itd.),
UP{'lm"

Jaku, ona dobro lskoristiti tu pasu. u paduJu

obilne i dugotrajnije onda se pogotovo ne moze iskoristiti ta pasa. Medutirp, u proljece su kise
neophodne, pa se smatra ako je proljece kisno, da biti meda.
Maksimalni bioloski razvoj pcelinje drustvo postize krajem (svibnja) u toku juna (lipn]a),
kada u nasih krajeva nastaju glavne Ako u kosnici ponestane dovoljno prostora i bioloskih
potreba drustva i ako nismo na vrijeme na plodiste stavili mediste (nastavak), tada dolazl pnrodnog
rojenja pcela.
Od juna (Iipnja) pa nadalje, matica sve manje i manje jaja a krajem septembra (rujna) potpuno
prekida lezenje.
U sezoni od marta (ozujka) do oktobra (listopada), drustva u prosjeku imaju od 30.000 do 60.000
a izuzetno jaka drustva i do 80.000 peela u kosnici.
Na ovaj se naein zaCinje, teee, razvija, obnavlja i oddava svaka peelinja zajedniea.
U nasim klimatskim uslovima, u oktobru (listopadu) peelinje drustvo u savremenoj kosniei u1azi u
prezimljavanje sa priblizno 20.000-30.000 peela radiliea sa matieom.
Od oktobra (listopada) pa do kraja zime pri temperaturi od 10 do 12°C peele se skupljaju u klupko
oko sredine plodista. Klupko se formira u ulleama saca iz kojeg je izas10 posljednje jesensko leglo iz
gnijezda, pa je taj dio saca i prazan, kako bi se, zbog hladnoee, drustvo oddalo u zivotu. U prazne
eelije (stanice iii luliee) saea uvuce se jedan dio peela sa glavom okrenutom prema dnu eelije a ostale
peele se okupljaju oko njih formirajuCi klupko. Zagrijavajuei se jedna od druge u stanju su da prezive
i najnize zimske temperature. Temperatura na vanjskom dijelu klupka je stalna i iznosi 9-10 °C a u
klupku se krece 16-30 °C, sto zavisi od vanjske temperature zraka i velieine klupka.
Peele se hrane medom, koji im daje odlienu toplotnu energiju. Starije peele u toku zime ugibaju.
Peele u toku zime trose na svoju ishranu svega oko 1-2 kg meda mjeseeno. Povecanim polaganjem
jaja, potrosnja hrane se proporeionalno povecava na ishranu legla. Stoga se peele zazimljavaju sa 15-
18 kg hrane po kosnici, sto zavisi od jaCine drustva. Slabijim drustvima se obezbjeduje vise hrane i
obratno. Veca kolieina meda smanjuje slobodnu zapreminu u kosniei, daje vecu toplotnu energiju i
podstiee maticu na povecano polaganje jaja.
?
1 v v
GORNJ~ LIJETO (LETO) NA PLODISTU KOSNICE
l
Donje i gomje lijeto na plodistu ne sluzi peelama sarno za izlaz i ulaz pri opstenju sa okolinom,
nego se preko lijeta i provjetrava (venti lira) kosniea.
Znacaj provjetravanja kosniee je visestran; one utice na pravilan razvoj Iegia i na reguliranje vlaznosti
i toplote u kosniei.
Neki pcelari misle, da kosnica treba da ima sarno donje lijeto. U kosnieama sarno sa donjim lijetom,
a naroeito ako su nedovoljno zaklonjene od sunca, vazduh ce za vrijeme Ijetnih dana postati previse
topao i zagusljiv, pa ce peele biti primorane da stalno provjetravaju kosnicu. One to Cine na taj naein
sto se rasporeduju tako da jedne.,.uvlaee svjez a druge lepezanjem krila izbaeuju topao vazduh. Uz to

35
 Da se izbjegle negativne posJjedice sarno donjeg lijeta, potrebno na kosnicama sa nomlalnim
okvirima otvoriti i gomje lijeto (kod LR kosnice, ventilacija je na drugi nacin). U ovakvim
vazduha osiguran preko cijele godine, pa i u najspamijim Ijetnim danima,
vrijeme i energiju za njihovo rashladivanje. Isto
tako, voda iz nektara mnogo na vrijeme a zatim, nece doti do
znojenja okvira . unutrasnjosti kosnice se plijesanj (bud) na sacu.
Lijeta se moraju tokom go dine kontrolirati i za svaku priliku podesavanjem regulirati optimalnost
provjetravanja. Dolaskom toplijih dana' aktivne lijeta treba staIno prosirivati a u toku Ijetne
pase i zege, sirom ih otvoriti. Lijeta se suzavaju u zavisnosti od vrste letvice iii dasCice za lijeto i vrste
eeslja za zatvaranje lijeta. Ako se lijeta podesavaju specijalnim vratascima na siber, kod kojih je jedna
strana u vidu ceslja a druga perforirana sa rupicama, a kako su vratasca dupla (iz dva dijela), to se
prevrtanjem i zamjenom mjesta uvlaka lijeta mogu eeSljem najesen zatvoriti, radi sprjecavanja ulaska
stetoeina u kosnicu, suzavanjem lijeta preko zime a peele mogu kroz otvore ceslja izlaziti i ulaziti.
Ako se zeli vrsiti seoba peela na pasu onda se lijeta zatvore sa vratascima na kojima su sarno rupice, da
peele ne mogu izlaziti ada se pri tome cirkulira vazduh. Preko zime vratasca se stave naizmjenieno,
tako da se suzi gomje lijeto a donje se postavi citavo sa oba vratasca sa perforiranim rupicama. U
slucaju da snijeg zamete donje lijeto, peele imaju dovoljno zraka za opstanakkroz gomje lijeto, koje je
bezbjedno od snjeznog nanosa, posto je blize nadstresnici krova kosnice. Na shean se nacin regulira
suzavanje iii zatvaranje lijeta i pomocu ostalih vrsta cesljeva.
U ranD proljece, kada se potpuno otvori donje lijeto, na gomjem lijetu treba ostaviti perforaciju, da
leglo ne bi zazeblo. Tek kada dovoljno otopli,otvori se gomje bjeto s cesljem a neSto kasnije potpuno
otvori.
MEDISTE (NASTAVAK)

Sarna rijee mediste znaei da je to dio kosnice iz kojeg se vadi med a posto se taj dio stavlja na
plodiste, naziva se i nastavak.
Pcelinja pasa a pogotovo glavna pasa ne traje dugo u toku kalendarske godine. Za to vrijeme peele
moraju da obezbijede m.ed i polen za svoju svakodnevnu ishr~nu, bioloski razvoj podmlatka, rezervu
za zimu i proljetni razvbj obnavljanja peelinje zajednice:Samo visak meda, koji pretekne, pripada
peelam za njegov rad i t~d i ulozena finansijska sredstva za formiranje i odrZavanje pcelinjaka.
Ra~iji tipovi kosnica bili . sllvecihdimenzija, 1'a suseJ?1~dist~ graClilapli¢~()dploctis!a,~()bzirom
na toda peele nis1.l Umogu6nostidaza vrijerneprosjecnepeeli~j~p~se n~~~~u t~iik~i(Oiieil~~meda,
da bi napunile nastavak koji bi bio velieine plodista. Stoga su visine nastavaka razliCite kod raznih
tip ova kosnica. Dadan i Blat su iz istog razloga konstruisali polunastavke. U nastavcima i polunastavcima
okviri su pli6i od okvira u plodistima. Kod LR kosnice su ish kao u plodiStu. Langstrot i Rut su
smanjili dimenzije plodista do te mjere da omoguce iste dimenzije plodista i medista. Zato su i okviri
kod LR kosnice istih dimenzija, sto je olaksica pri radu na peelinjaku.
Poslije 2S.aprila (travnja), kada peele zaposjednu zadnji okvir, na plodista se stavljaju medista.
Prije stavljanja medista, na plodiste se prvo stavi Hanemanova maticna resetka, da matica ne prede u

36
mediste. se ","'.H0'.'" se stavi koji okvir, makar jedan, sa
izgradefiim stavi se i iii sa otvorenim medom.

sa
tada
matIcama.
Dnevni prinos meda u pcelinjoj pasl od 0,5 do 0,8 kg, sio zaviSI od podrucja i jaCine
pcelinje U proljetnim livadskim pasama dnevni prinos meda biti i do 1 kg.
zajedmca 20.000 peeIa u toku nece donijeti pcelaru visak meda za vrcanje,
peelaru donosi sarno teret 1 povecane
je nastavku na med zreo moze se iIi se
nastavak, koji treba ispod punog
VrcanJe na staclOniranim pcelinjacima pnncipu se obavlja dva puta u godim i to oko 10-
1S.VI. 1 oko Ot-IO.VII. u kontinentalnom dijelu, au primorskim krajevima i Hercegovini ranije.
Eventualno od oko 10-15 .VIII. se obavi jesensko vrcanje meda medista jaeih drustava, kada se
obavezno drustva odmah moraju prihranjivati. Od tada pa nadalje pasni period peela se zavrsava.

PREGRADNA DASKA

Pregradna daska sluzi da se moze po potrebi prostor u kosnici ogranicavati-prosirivati iIi suzavati.
Pregradna daska je debljine 10 mill prievrscena na letvicu u vidu satonose, a moze biti i debljine 10
mill, sa granicnicima sa strana kao kod okvira (limicima) sa ispupcenjima po 5 mm za prolaz peeIa,
kako se daska ne bi priljubila uz okvir iii stranicu kosnice. Pregradna daska treba da je sa strana i
odozdo kra6a za 5 mm, kako bi se peele koje se nadu iza nje mogle vratiti u gnijezdo. Da bi se daska
bolje ukrutila i ne bi izvijala (vitoperila, defonnirala), s obzirom na to da je od tanke daske iIi iz dva
dijela daske, moze se okolo uevrstiti ram od isto tako tankih letvica, slijepiti i ukovati.
Pregradna daska se koristi kod rojeva za ogranieavanje prvih 5-6 okvira roja peela; kod zazimljavanja
slabijih pcelinjih zajednica; kada se izvade zadnji prazni okviri da ne budaju u toku zime u kosnici a
naroeito je potrebna, kada se zelimo osloboditi okvira sa starim dotrajalim
sa6em nakojima ima meda a nema legIa, koji se stavljajujedan po jedan
iza pregradne daske.
Kada se roj razvije do posljednja dva okvira, pregradna daska nije
vise potrebna, pa se skloni do kraja zida kosnice.
Kod LR kosnice pregradna daska i ne postoji i ne upotrebljava se,
Pregradncptaska jer se roj smjesta ujedno tijelo (korpus) plodista PI, cijaje zapremina
mala.'

37
 HANEMANOVA ILl MATICNA RESETKA

Hanemanove bile su od pocmcanog manjih kvadratnih

pncvrscavale na poseban poklopac od lesonita, na kome sc nesto
resetke, radi mogucnosti pricvrscivanja.
Limene resetke su losije, S obzlrom na to da su prosjeeni otvori koje prolaze peele u
mediste lose obradeni, iVlca, tako da su peele krila, usljed eega su smanjivale mogucnost
letenja. Dolaskom od okmglog presjeka, taj nedostatak otklonjen.
U novije vrijeme matiene resetke se izraduju od plastike prema
tipovima kosnica u pravoj velieini, eija dorada nije potrebna a
koje su se pokazale najbolje i najprakticnije.
U slucaju da na trZistu nema odgovarajuceg tipa matiene
reSetke, odnosno njene velieine, peelarima se prepomeuje da
nabave resetke ve6ih dimenzija od potrebnih, koje se mogu lahko
srezati na potrebnu dimenziju.
8irina otvora kod matiene resetke je 4,10-4,20 mm, tako da
peele mogu lahko proiaziti a matica i tmtovi ne mogu uopce.
Matiene resetke se mogu koristiti i za prikupljanje propolisa.
Neh peelari smatraju da matiena resetka ima i svojih mana,
kao:
- radilice kasnije i nerado prolaze u mediste i
Hanemanova
- bez resetke matica se vise stimulise na polaganje jaja u
iii maticna resetka
medistu i na taj nacin pojacava peelinja zajednica, sto utice
na ve6i prinos meda.
Abbe Collin u Francuskoj je 1865. go dine prvi izradio matienu resetku, koju je kasnije usavrsio
Haneman, po kome je dobila ime.

38
 ZNACAJNIJI KOSNICA

Bila Je uglavnorn u Vojvodini 0

Otvara odozgo, ali nema se umjesto u

istoj"horizontalnoj ravni u kosniei okviri za vrcanje rneda
sa jedne i druge strane prostora namijenjenog za ploclisteo Poloska
kosnica ima 20 okvira dimenzija potpuno istih kao kod
Blatove Plodiste je u sredini kosnice na 10 okvira
odvojenih sa strana sa dvije pregraclne daske 1 po 5 okvira rnedistao
u poloski se prosiruje desno llijevo, po duzini
kosnice.
Polo,§ka ko!mica
Pojrnovi i duzina kosnice kod poloske su obrnuti u
sa postoljem za
oclnosu na druge tipove kosnica.
kosnicu

KLASICNE NASTAVLJACE

Koristeci prednosti pojedinih dijelova klasicnih nastavljaca Jugoslovenke, Daclan-BIatke i Langstrot-

Rutove kosnice, odabrao sam najbolja opsta rjesenja i na crtezima prikazao izgled pojedinacnih dijelova
za sve navedene nastavlj ace kosnice. lzuzetak cini LR kosnica za koju nije potrebno gornje lijeto i Cije
se plodiste sastoji iz dva dijela (korpusa). Zadrzane su unutrasnje dimenzije za sve tipove kosnica.
Usvajajuci isti izgled dijelova, pcelarima je omoguceno da biraju po svorne misljenju i zelji
odgovarajuci tip kosnice, po ostalim za njih prednostima. To je, da Ii se mogu vise iIi manje posvetiti
pcelama zbog profesiie,fizickih i zdravstvenih mogucnosti, godina starosti, da Ii ce irn pcelarstvo bib
uzgredan posao iii ce se iskljucivo njime baviti i s1. Radi toga su pod naslovom lZBOR TIPA KOSNlCE
date upute na osnovu kojih treba vrsiti izbor.
Manja kosnica zahtijeva cesce preglede i intervencije, jer u pojeclinim fazarna rada treba reagovati
u strogo kratkirn vrernenskirn intervalirna, sto kod vecih kosnica nije slucaj. I u pcelarstvu bi trebal0
cla vazi pravilo da povecan rad donosi vece prihode. Medutim, zbog navedenih specificnosti koje su
bitne za pojedina lie a, razlika u prinosima se stavlja u drugi plan. Pored navedenog tu je i hobi-
rekreacija, Ijubav prerna pcelama, druzenje sa pcelarirna na rnirisnirn pcelinjacima, spajanje zabavnog
sa korisnirn, pa i zaclovoljstvo u kreiranju i smisao za estetiku. Kada je u pitanju kreativno~t u radu,
koja je svakako pozeljna, treba voditi racuna 0 svrsishodnosti i unapredenju pcelarstva. Z~to je pri
kraju prirucnika pod naslovom OPCl SAVJETl PCELARlMA prenesen tekst poznatog stru~p.jaka za
pcelarslvo prof.dILI3QgQljllbaKQJ1$ta[ltinQyica, ciji Sll~.?:yj~tii2:u:z;~t1}2Jloucni. .

39
UNIFICIRANI IZGLED DIJELOVA NASTAVLJACA KOSNICA (OSIM LISNJACA)

fitl $ t, ~,t-~~:««
~i"m':~£f1}

40
 ALBERTI-ZNIDERsac KOSNICA (AZ, LISNJA~A GROM)

Kompletna kosnica 1Z jednog zajedniekog sanduka, kOjl CinI plodiste i po

vertikali, pa se svrstava u nastavljaee. Obieno ima 11 okvira u plodistu i isto tobko i istih u medistu.
Unutrasnje dimenzije okvira sujoj 394x235 mm, sirine dascica iii 26 mm.
AZ kosnica ima svoj poseban pribor, koji se ne koristi
kod ostalih kosnica a to klijesta za okvira iz
kosnice, koz1i6 i sipaonik za stresanje pceia iii roja u kosnicu.
Narocito je pogodna za paviljonski peelinjak, zbog
otvaranja pozadi, sto se recla kosnica uz kosnicu, clrugi-gornJi
red kosnica na kosnicu, jer se ne stavljaju nastavci posebno i
najpraktienija za seljenje peela na pasu.
Klijesta za vatlenje
okvira iz kosnice los uvijek je dosta rasprostranjena. Posebno je pogodna
za planinske paviljonske pcelinjake i za pcelarske prikolice
namijenjene za seljenje peela na pase, u kojima su kosnice sa pcelama dosta bezbijedne.

At kosnica
At kosnica pogled odozada
pogled sprijeda

41
 PAVILJONSKA NASTAVLJACA-PN-l KPSNICA

. ..
razliCitim tipovima 1 usvaJanJem
dostignuca savremenog pcelarenja.
Konstrukcija paviljonske nastavljace (PN) je izvedena u pojedinacnim sastavnim iii rastavnim
dijelovima 1 U kompletu, zavlsno od narucioca pcelara pcelarskih organizacija.
PN-l ima plodiste i dva nastavka istih dimenzija sa po 10 okvira. Usvojene su vanjske
dimenzije LR ali je povecana unutrasnja mjera na 430x21 0 mm. Okviri su norrnalne konstrukcije
a nov] razmaCl onemogucavaju propohsa.
na 30 okvira 2,7

Kosnica PN-l ima slijedece dijelove:

1. sanduk,
2. plodiste i dva nastavka,
3. hranilica horizontalna,
4. okvire normalne 30 kom.,
5. ladica za polen,
6. okvir gradevnjak,
7. hranilica vertikalna,
8. maticna resetka i
9. rostilj drveni.

Za proljetni razvoj pcebnje zajednice koriste se dva

plodista. UoCi pase matica se ograniCi najedno plodiste,
Izgled dijelova PN-J stavljanjem maticne resetke. Na taj se nacin dobiju dva
kolmice
nastavka-medista. Nakon vrcanja meda, matica se
ponovo ogranici na dva plodista.
,
Materijal za izradu pavilj.onske nastavljace je
vodootpoma topolova sperploc3!,\te jelova, smrekova,
!ipova i topolova rezana suha gtada.
Pri izradi sanduka u rastavljenom stanju, svi
elementi su uvezani u pakete a sastavljanje se vrsi lahko
pomocu stolarskih, za to predvidenih okova, uz
upotrebu Ijepila iIi bez lijepljenja.
Plodiste i nastavci se vade neovisno j edno drugo-
me, za razliku od klasicnih nastavljaca, sto omogucava
Izgled otvorene PN-l brzu manipulaciju sa nastavcima.
kosnice odozada

42
 hranihce
u koju stane I
sirupa. 1 hranilica koja se postavlja horizontalno
sa mrezom kroz koju prolaze peele.Ako se prihranjivanje
vrsi ljeti u bespasnom periodu, u hranilicu se u
kristalu. Ako se prihranjivanje medeno-seeernim
pogacama, pogaea se stavlja na da ne dolazi
do gnjecenja
rosti(ja
aktivnoj peelarskoj sezoni u svrhu proizvodnje voska
ili bioloskog unistavanja varoe, stavljaju se tr1 okvira
gradevnjaka. Postoji moguenost izgradivanja saea ispod
drvenog rostilja u povrSini od 0,20 m 2
Podnica je u vidu uloska sa zieanim ramom kroz koji
propadaju varoe nakon tretiranja dimljenjem, te vrsi
eiscenje uloska bez prisustva peela. Zimi se ulozak koristi
za pracenje stanja otpada peela i utroska hrane.
Kontrola rada peela, stanje legia i zaposjedanje okvira
peelama, vrSi se kroz staklo postavljeno ispred plodista.
Jake peelinje zajednice izgraduju trutovsko sace i na
drvenom rostilju ispod plodista. Rostilj se jednostavno
vadi i vrsi isijecanje zalezenog trutovskog saca, radi
unistavanja varoe i proizvodnje voska. Rostilj se ponovo
vrati i vadi sve dok peele izgraduju novo sace. Na ovaj se
Ventilacija PN-l naein sprjecava i rojidbeni nagon pcela.
kosnice Kosnicaje podesena i za sakupljanje cistog propolisa
ugradnjom zicanog rama sa plasticnom mrezom iznad
plodista. Tada je potrebno osigurati cirkulaciju zraka
podesavanjem otvora za ventilaciju.
Hvatae polena je takode ugraden u kosnicu. Polen se
vadi iz hodnika paviljonskog peelinjaka, sto nije ovisno 0
vremenskim uslovima. "
Kao i ostale lisnjac~:~osnice i PN-l treba da imaju
sipaonik za stresanje peel6\u kosnicu.

Poloia) vertikalne
hranilice uz plodiste

43
 Kod tretiranj~ pceJa raznim isparljivim materijama u
Je

ubacivanJc
sa okvirima sa praznim poslije
stresanja zaposjedaju okvire sa praznim sacem, ne prave6i
smetnje pri radu peelam.
Pregled peela se vrsi na pokretnom posto~ju na visini koja
je najpovoljnija za peelara.

Postavljanje Razradeno je 5 tipova sanduka 1-51 oplodnjaka PN-

Hanemanove reietke
Za PN kosnice konstruisana je specijalna pcelarska
prikolica "DUBRAVA", u koju mogu da stanu 44 PN-l
sanduka i 4 sanduka oplodnjaka PN-I/O sa po 3 boksa od po
3 okvira, koji se mogu medusobno spajati.

Plodiste i dva nastavka

PN-l kosnice

44
 KOSNICA

Kosnica u plodistu ima 12 okvira unutrasnjih dimenzija

400x400 mm.
Obicno ima dva nastavka, cije su unutrasnje dimenzlje okvira
400x250 mm sa po 10 sirokih okvira od dascica sirine mm.
Podnica joj je fiksna i ima jednu pregradnu dasku.
Zbog glomaznosti okvira, vrcaljka se obicno pravila za tri
okvira.
Satne osnove su se izradivale i u presama sa valjcima, koje
Jugoslovenka kosnica
daju satne osnove u rolama, pa se sijeku na potrebnu mjeru.
sa nastavkom
Vrlo su malo jos u upotrebi, jer se prislo modificiranju
kosnice.

JUGOSLOVENKA KOSNICA MODIFIClRANA "SARAJKA"

Poslije uvodenja kosnica tip a Amerikanka i Dadan-Blat,

kod nas se prislo modificiranju Jugoslovenke kosnice. Prvo
je svedena na 12 prikracenih okvira po visini kosnice a kasnije
je i suzena na 10 normalnih okvira. Smatra se da je
modificirana u Sarajevu, pa sam je radi razlikovanja n"!zvao
"SARAJKA" .
Sarajka kosnica u plodistu ima 10 normalnih okvira
unutrasnjih dimenzija 400x250 mm, sirine dascica 25 mm.
Ima pregradnu dasku.
U nastavku (medistu) ima 8 sirokih okvira unutrasnjih
dimenzija 400xl~0 mm,sirine dascica 35 mm. Nastavakje
visine 220 mm. Pbdnicaje odvojena od plodista. I(osnicaje
od daske debljineflajcesce 40 mm a ima ih od 35 i 30 mm.
Jugoslovenka kosnica Hranilicil j_~prilllgodena kosnici!ipaDB i LR hranilica.
rtzodtjictrafft[Sardjka
sa nastavkom

45
 JUGOSLOVENKA

Krov
na
btvorenom
prostoru

Hranilica
tipa LR
Poklopac / zbjeg
ispuna stiropor
370x440x40mm
(kao zbjeg bez
stiropora)
Nastavak ~ Mediste
8 sirokih okvira
vanjske mjere:
35x420(460)x21 Omm
unutrasnje mjere:
25x400x180mm
Plodiste
10 nonnalnih okvira
vanjske mjere:
25x420(460)x280mm
unutrasnje mjere:
25x400x250mm
~G
~o ~
Ii.!.
,. #1
t.%r..
iT. "'0
~ U! , ~.

Podnica - Podnjaca
sa poletaljkom

m a_.
~m_H~m_ _~~_ _ _ _~¥~t~~~·~t

~~-= _____5~2_a__~__~
~f~... ~I

46
 SPECIFIKACIJA DRVENE JUGOSLOVENKU

40mm
N aziv dijela Sastavni dio dijela C':l
'U c:l
Cj
.S c:l
;::: po komadu UKUPNO
kosUlce kosUlce S >N
:8
0
~
.g ~
""
milimetara m3
bocne letvice 2 535 90 40 0.001 926000 0.003852000
prednja letvica 1 450 40 40 0.000720000 0.000 720 000

Podnica zadnja letvica 1 450 90 40 0.001 620000 0.001620000

(podnjaca) dascani pod 1 495 410 40 0.008118 000 0.008 118 000
poletaljka 1 450 65 20/1 0 0.000 585 000 0.000 585 000
dascica za lijeto 1 450 40 15 0.000270 000 0.000 270 000
prednja i zadnja str. 2 450 290 40 0.005220 000 0.010440000
Plodiste
bo cne stranice 2 520 290 40 0.006 032 000 0.0 12 064 000

Nastavak prednja i zadnja str. 2 450 220 40 0.003960 000 0.007920 000

(mediste) bo cne stranice 2 520 220 40 0.004576000 0.009 152 000

Poklopac prednja i zad. letvica 2 450 60 40 0.00 1 080 000 0.002 160 000
(poklopna bo cne letvice 2 520 60 40 0.001 248000 0.002496000

daska) lesonit ploea tvrda 1 520 450 5 0.001 170 000 0.001 170 000
prednja i zad. letvica 2 450 60 40 0.00 1 080 000 0.002 160 000
bocne letvice 2 520 60 40 0.001 248 000 0.002496 000

Hranilica pregradne letvice 2 370 40. 45 a.000 666 000 0.001332000

tipa LR letvice za sp latice 18 370 10 3 0.000 all 100 0.000 199800

no saci letv. za sp Iat. 9 120 10 5 0.000 006,000 0.000 054 000
lesonit p loea tvrda 1 520 450 5 0.001 170 000 0.00 1 170 000
prednja daska 1 490 120 25 0.001470 000 0.001470000
Krov kosnice zadnja daska 1 490 80 25 0.000 980 000 0.000 980 000
za pcelinjak na bocne daske 2 580 120/80 25 0.001740000 0.003480 000
otvorenom daseani pokov krova 1 710 610 15 0.006496500 0.006496500
orostoru unutrasnja letvica , 1 460 40 40 0.000 736·000 0.000736 000
"\'
satonosa 10 460 25 20 0.000230 000 0.002300 000
Normalni bo Che letvice (J 20 280 25 10 0.000 070 000 , 1 400000
0.00
.,..,
.....
'I-< donje letvice 10 420 25 10 0,000 105 000 0.001050000
1.; satonosa 8 460 35 20 0.000 322 000 0.002576 000
0
Siroki bocne letvice 16 210 35 10 0.000 073500 0.00 1 176 000
donje letvice 8 420 35 10 0.000 147 000 0.001176000

KOMPLET KOSNICA UKUPNO 0.090819300

Jedna kosnica = 0,091 m 3; 1 m3 = 10,99 kosnica bez otpatka

3
10 kosnica = 0,910 m = 100 m 3
otpadak.,.z 0,090 m3 '

47
 DADAN-BLAT KOSNICA (DB)

Dijelovi joj slijedeci:

- podnica (podnjaca) sa poletaljkom,
- dasCica pokretnog lijeta,
plodiste,
- 2 kom polumedista (polunastavka),
poklopac (poklopna daska) sa zbjegom za mracnu
ventilaciju,
- pregradna daska,
- hranilica i
- krov.
Unutrasnje dimenzije plodista su 440x460 mm a visina
310 mm. U plodistu ima 12 normalnih okvira unutrasnjih
Dadan-Blat kosnica sa dimenzija 420x270 mm od dascica sirine 25 mm.
nastavkom
Original DB kosnica ima dva polumedista po 12 okvira,
cije su unutrasnje dimenzije 420x1l5 mm.
Kao i Jugoslovenka i DB kosnica je dozivljavala modificiranja. Plodiste je svedeno na 10 okvira.
Umjesto dva polunastavka najcesce je u upotrebi nastavak unutrasnjih dimenzija 440x460 mm i visine
220 mm, sa 10 okvira normalnih iii 8 sirokih okvira, cije su unutrasnje dimenzije 420x180 mm i sirine
dasCica 35 mm.
Nalazi se jos u sirokoj upotrebi, najcesce u originalnim dimenzijama i n?-stavkom sa sirokim
okvirima, umjesto dva polunastavka i normalnih okvira.

48
 2

za na
otvorcnom
prostom

H:ranHica
tipa LR
I
ispuna stiropor
440x460x40mm
(kao zbjeg bez
stiropora)
N astavak - MediSte
9 sirokih okvira
vanjske mjere:
37x440(480)x210mm
unutrasnje mjere:
37x420x 180mm
Plodiste
12 nommlnih okvira
vanjske mjere:
25x440(480)x300mm
unutrasnje mjere:
25x420x270mm

Podnica - Podnjaca
sa poletaljkom

49
 SPECIFIKACIJA DRVENE OKVlRA

40mm
. diD dijeJa
:oSTIlce
1 '":::
;N
.§ ~~
rnilirnetara
i po komadu

m3
UKUPNO

prednja letvica 1 520 40 ODOO 832 000 0.000832 000

Izadnj 1 520 90 0.001 000 ODOI 872 000

Podnica bocne letvice 90 40 0.001998000 OD03 996 000

(podnjaca) dascani pod 480 40 omo 000 om 0 272 000

poletaljka 520 65 12 0 0.000676 000 0.000676000
dascica za lijeto 1 520 40 15 0,000312000 0.000312000
prednja i zadnja str. 2 520 310 40 0.006448000 0.012896000
Plodiste bocne stranice 2 540 310 40 0.006696000 0.013392000

Nastavak prednja i zadnja str. 2 520 220 40 0.004576000 0009152000

(medElte) bocne stranice 2 540 220 40 0,004752000 0,009 504 000

Poklopac prednj a i zad. letvica 2 520 60 40 0.001248000 0.002496000

(poklopna bocne letvice 2 540 60 40 0.00 1 296000 0,002592000

daska) lesonit ploCa tvrda 1 540 520 5 0.00 1 404 000 0001404000
prednj a i zad. letvica 2 520 60 40 0.001248000 0,002496000
bocne letvice 2 540 60 40 0.001 296000 0002592000
Hranilica pregradna letvica 1 440 40 45 0.000 792 000 0.000 792 000
tipa DB letvice za splatice 20 440 10 3 0000013200 0.000 264 000
nosaci letv. za splat. - '6 210 10 5 0,000 010 500 0,000063000
lesonit ploca tvrda 1 540 520 5 0.001 404000 0.00 1 404 000
prednja daska 1 580 120 25 0.001 740000 0.001740000
Krov kosnice
zadnj a daska 1 580 80 25 0.001160000 0.00 1 160000
za pcelinjak na bocne daske 2 600 120/80 25 0.001 800 000 0,003600000
otvorenom dascani pokov krova 1 730 680 15 0.007446000 0,007446000
prostoru unutrasnja letvica 1 530 4'0 40 0.000848000 0000848000
satonosa 12 480 25 20 0.000240000 0.002880000

Nonnalni bocne letyice 24 290 25 10 0000072 500 0.001 740000

.,....,
.;;:
H donj e letvice 12 420 25 10 0000105000 0001260000
" "~ 'f" ",',' satan-os a " ',c,9" 480- 137 ,,·z(} " 'O.oo03552cro 0:003 1'95800
0
Siroki bocne letvice ~18 200 37 10 0000074000 0.001332000
donj e letvice 9 420 37 10 0.000 155 400 0.001398600

KOMPLET KOSNICA UKUPNO 0.103608400

1 kosnica = 0,104 m 3). 1 m J = 9,61 kosnica bez otpatka

3
9 kosnica = 0,936 m = 1 00 m3
otpadak z 0,064 m 3 )

50
 MODIFIClRANA NA 10 OKVlRA
AJr"ur>'J..J 40 mm

za
otvorenom
prostom

Hnmilica
LR ~t
1lmt
Poklopac I
ispuna stiropor
370x460x40mm
(kao zbjeg bez
stiropora)
Nastavak - Mediste
8 sirokih okvira
vanjske mjere:
35x440(480)x2! 0111m
unutrasnje mjere:
35x420x180mm
PlodiSte
10 nom1alnih okvira
vanjske mjere:
25x440(480)x300mm
unutrasnje mjere:
25x420x270mm 3?Q ...C/I).,... .
UJ
,r. ....
'
~
t;O 60
Jit'".,j' ....
t.&'! .... ~
S4(!: ,..,,¥

Podnica - Podnjaca
sa poletaljkom
~20 lSs;s;
~~!
§!Xl
555
* illS~
. 00
..~SD . Jr ... i2fi
'i'-
,
oo~ek,'lJ Irj>ll'eq I
/1"":%<:1 /1
I'O,tk:d ~9iI~rnQ ZQ p~(tto::llilru

j~
; S
_'<I
E ........, '..-,
.e':l 1)

\0 .
C,) (/)

..... ..::::- ' .....

<:I)
..... e':l p, ~
....'='
<I- E'l'

r
~~ '-;
"0 ..... S
.....=: "'"
\0 <l.I <J \0
j..,
,V) )()
'a ~o

.,...
~ '0
1)
)<J H
Q., '<.i'1 P,
e':l 0
~"O p,

.~ 4O
rf 460 MJ;i!'6;5
..r+t .."",
i
&J;O

!MS
:#0
:~s~:=:~
"" ." "~20 .1' to

51
 b
40mm
diJcla dijela ;;,

kosnice kOSlllCC
'"0
::::l
S
0
..::.::
.o:l
~
;N
;;;J
'"0
ro
.S
.~
X/)
j po komadu UKUPNO

milimetara m3
prednja letvica 1 450 40 0.000 000 0.000 720000

!zadnja letvica 1 90 40 0.001 620000 0.00 1 620 000

P Ibocn,letvico 2 90 0.001998 000 0.003 000

.,
(podnjaca) dascani pod 1 535 4 0 40 0.008 774000 0.008 17 4 000

po letaljka 1 . 450 65 20/1 0 0.000 585 000 0.000585000

dascica za lijeto 1 450 40 15 0.000 270 000 0.000 270 000
prednja i zadnja str. 2 450 310 40 0.005 580 000 0.011 160000
Plodiste
bocne stranice 2 540 310 40 0.006696000 0.Dl3 392000

Nastavak prednja i zadnja str. 2 450 220 40 0.003 960 000 0.007920 000

(mediste) bocne stranice 2 540 220 40 0.004752000 0.009504000

Poklopac prednja i zad. letvica 2 450 60 40 0.001 080 000 0.002160000

(poklopna bo cne letvice 2 540 60 40 0.00 1 296000 0.002592 000

daska) leso nit p 10Ga tvrda 1 540 450 5 0.001215000 0.001215000

prednj a i zad. letvica 2 450 60 40 0.001 080 000 0.002 160 000
bo cne letvice 2 540 60 40 0.001 296000 0.002592 000

Hranilica pregradna letvica 1 370 40 45 0.000666 000 0.000 666 000

tipa DB
-
letvice za sp latice 20 370 10 3 0.000 a 11 100 0.000 222 000
nosaci letv. za splat. 6 210 10 5 0.000010500 0.000 063 000
lesonit p loca tvrda 1 540 450 5 0.001215000 0.00 1 21 5 000
prednja daska 1 510 120 25 0.001 530 000 0.001530000
Krov kosnice
zadnja daska 1 510 80 25 0.001 020 000 0.001020000
za pcelinjak bocne daske 2 600 '120/80 25 0.00 1 800 000 0.003600 000
na otvoren0111 dascani pokov krova 1 730 610 15 0.006679500 0.006679500
nrostoru unutra5nja letvica 1 460 40 40 0,000 736 000 0,000 736 000

saton05a 10 480 25 20 0.000240 000 0.002400 000

(
Normalni bocne letvice 20 290 25 10 0.000072 500 0,001450 000
... .., .. -- ". ...
.

420 25 TO
-'""-"-"'-
;~"
......
I-< donje letvic(j, 10 0.000 105 000 0.001 050 000
>
~ saton05a 8 480 35 20 0.000336000 0,002688000
0
Siroh bocne letvice 16 200 35 10 0.000 070 000 0.00 1 120 000
donje letvice 8 1420 35 10 0.000 147 000 0.001176000

~ KOMPLET KOSNICA UKUPNO 0.094275500

1 kosnica = 0,094 m3 ; 1 m3 = 10,64 kosnica bez otpatka

3
10 kosnica = 0,943 711 = 1 00 m3
otpadakz 0,057111 3 '

52
 izradena oddaske debele 20 mm, koja zadovoljava njihove
vlagu a brze se ISUSUjU. Stoga se kod nas vrsi dodatno

Original LR kosnica sa dva plodista i krovom za paviljonski

pcelinjak
Do LR kosnice su dvije original Jugoslovenke "Hambaruse"
lw,~nice samo sa jednim plodistem i krovom za pcelinjak na
otvorenom prostoru.

LR kosnica ima slijedece dijelove:

- podnica (podnjaca) sa poietaljkom,
- letvica pokretnog lijeta u vidu kvadra 412x20x20 mm sa izrezanim lijetima (duze-Ijetno i krace-
zimsko) na dvije susjedne naizmjenicne strane po duzini lijeta, sa mogucnoscu prevrtanja,
- 2 kom plodista PI i P2 -donje i gornje, istih dimenzija,
- 1 kom nastavak iii 2 kom, potpuno istih plodistu,
- poklopac (poklopna daska),
- zicani zbjeg,
- hranilica,
- maticna (Hanemanova) resetka i
- krov.
P
U plodistuPl, i medistLL(nastavkU),kojisuPQtpuuQistiu.dimeuzija.372x4f54x242. mm{ulwu;as nje
dimenzije), ima 10 okvira Hrfmanove konstrukcije unutrasnjih dimenzija 430x200 mm (preracunato
iz coli).
Karakteristicno je kod LR kosnice, da je razmak izmedu okvira (krajnjih) i stranica kosnice 7 mm,
dokje kod svih ostalih tipova kosnica 10 mm. Slobodni dio uske satonose je kod okvira 15 mm a kod
drugih okvjra je 20 mm.
Sa cijele prednje strane podnice ostavljenje otvor za lijeto dimenzija 412x20x20 mm i ima letvicu
lijeta pokretneJmnstrukcije u vidu kvadra istih dimenzija kao sto je i otvor. Letvica lijeta je uvucena
ispod plodista kosnice i moze se vaditi, radi prevrtanja.

53
 Poletaljka j{prakticno dva jednaka dijela, ciji jedan dio u sastavu podnice, jerje podnica za
toliko produzena. dio se postavi na podnicu .
na

u
ili lijevom
u ramu poklopca
isti kao poklopac s razlikom, sto je ram zbjega pokovan gustom mrezom cijelom povrsinom
i bez otvora u samom ramu.
LR kosniq, nema pregradne daske za ogranicavanje legla kod rojeva, zbog male zapremine plodiSta.
U jednom dijelu plodista na okvirima kosnice nema dovoljno prostora za formiral~e kruga
legla, vijenac meda i prostora za polen. Okvir je ali uzak (nizak), tako da na njegovoj visini nema
pomenutog prostora. Medutirn, posto kosnica irna i gomji dio plodista P2, rnatica prelazi na njega 1
nastavlja polaganje jaja u donji dio okvira, a iznad toga peele odlafu zalihe hrane. Tako razumnim
postupkom, na prvi pogled nedostatak niskih okvira, pretvoren u znacajnu prednost. Drustvo se na taj
naCin prosiri i nema potrebe za izrazenim nagonom za rojenje.
Gomji dio plodista se stavlja, kada roj zaposjedne pretposljednji okviru donjem dijelu plodista Pl.
Kako matica rade leze u gomjem dijelu plodista P2, radi vece toptine, plodiste PI i P2 treba s vremena
na vrijeme zamjenjivati. Najbolji znak kada treba zarnjenjivati mjesta dvaju dijelova plodistaje, kada
matica zaleze 4-5 okvira a ostati okviri budu sa medom i polenom. Matka se na taj nacin ponovo
stirnulise da intenzivno polaze jaja. eim su okviri gore nalezeni, plodista se zamijene. Uz povoljne
us love na taj naCin se stvori jako drustvo na 16 do 18 okvira, koje je u stanju da najbolje iskoristi pasu.
Razvijanje drustva do maksimuma nema opravdanja, ako ce proci glavna pasa, koja obieno traje
15-20 dana. Cak bi bilo i stetno, jer bi silno Jeglo potrosiio mnogo hrane a peele izleZene poslije pase,
ne bi bile iskoristene.
Tako razvijenorn drustvu se doda nastavak, prije kojeg se na plodiste stavi rnatiena resetka, da
matica ne prelazi u nastavak da po laze jaja.
Vrcanje meda se vrsi sarno iz nastavka i ako je stavljen i drugi nastavak, onda i iz njega.
Zazimljavanje peela kod LR kosnice se vrsi skupa sa oba plodista. Najesen, kada u plodistu PI
izade posljednje legIo, kada zahladi, tu se formira klupko peela a u plodistu P2 je rned. 1z plodista PI
najesen se izvade sa strana okviri ako su sa manje meda a iz P2 dodaju puniji okviri sa medom. Buduci
da peele u jesen zaposjednu i donji rub okvira u plodistu P2, to se peele preko zime lahko pomieu za
hranorn u vis i u proljece se nadu prakticno sve u plodistu P2 pokraj meda, gclje je i najtoplije. Matica
praktieno u proljece tu polaze jaja i razvija leglo. Kada vrijeme dobro otopli, kada se drustvo dobro
razvije, prije glavne pase, zarnijene se mjesta P2 spusti dolje, a PI stavi gore. l,
Ako je neko drustvo u jesen slabo razvijeno, takvo drustvo se zazirni sarno u plodistu P 1.(1
Kl:1(:>QsJaleprednostiLRkQspjce smatra seslij,ed,ece: ,..
- kosnice su laganije, jer su manje i od tanje daske;
- kosnice, S obzirom na to da su nize, mogu se graditi iz cijele sirine daske bez nastavljanja a inace
se preSiroke daske krive;
- reianje daske se bolje iskoristava, s obzirom na to da su kosnice manje i ima manje otpatka;
- izrada plodista, nastavaka i okvira je jednostavnija, kada su svi djelovi istih dirnenzija;
- sa manjim okvirima, laksi je rad;

54
 - u manjim okvirima se manje lomi narocito pri vrcanju;

za

otvaranje vostanih na manjim okvirima;

- vrcaljke mogu biti manje, itd.
Mogu6e je u nastavke stavljati mini okviri6e 1OOx 100 mm, gdje u njih stanu u dva po cetiri iii
ukupno osam mim okviri6a (sekcija iii boksesa).
vnjeme koristi Milerova hranilica, kOJa ima dvije odvojene posude za
sa prorezom izmedu kOjl je mrezom, da peele ne mogu van
hranilice, kada se digne poklopac, sto je velika prednost. Medutim, postoji i daljnja modifikaclja kao
jos praktienija i svrsishodnija, a to je Milerova hranilica, prema varijanti "B".
Postuju6i sve navedeno za LR kosnieu, prema koristenoj literaturi heno smatram, da bi za nas tre-
balo izvrsiti neke izmjene, tako da izgledaju kao kod modifieirane LR "BOSANKE" kosniee ito:
- letviea lijeta nije praktiena, pa je zamijeniti dascicom vertikalno pokretnog lijeta sa vanjske
strane uz kosnieu, pom06u koje se Ijeti podizanjem jednostavno podeSava potrebna ventilaeija a u
rane proljetne, pa i zimske suneane dane, dasCiea se lahko izvadi i ociste uginule peele sa podniee na
vrlo jednostavan naCin;
- utor sa prednje i zadnje unutrasnje strane kosnice da bude dublji za 10 mm i da se postavi kutni
lim na koji se vjesaju okviri, lahko pomicu iii vade i ne gnjece peele, kao u samom utoru bez lima;
- daske poda na podnici treba da su postavljene uzduz kosnice a ne poprecno, radi boljeg oticanja
vode stvorene usljed kondenzaeije vodene pare u kosniei, kao i lakseg struganja poda pri ciscenju.
Ova izmjena povlaCi za sobom i izmjenu rama podniee kod koga je neophodna i prednja letvica-
cetvrta kao oslonac poda, eime se postize i bolje ukruCivanje podniee;
- krovove za kosniee na otvorenom prostoru obavezno graditi sa nadstresnicama i padom krova
prema zadnjem dijelu kosnice.
. Posebno je pitanje debljine daske od 20 mm, zbog cega sam modifieirao LR kosnieu i izmijenio
debljinu daske na 30 mm uz jos neke sitne izmjene, koje su se u praksi pokazale kao bolja rjesenja.
Takvu kosnieu sam nazvao LR BOSANKA KOSNICA.
UtopJjavanje LR kosniee u,nasim klimatskim uslovima je obavezno a nacin utopljavanja nije
praktiello rijesen, mukotrpan je, nesiguran i peelarima stvara poteskoce, a narocito na vecim
pcelinjaeima, a u specificnim uslovima i neizvodljiv, kao sto je bolest iIi duza odsutne{st 1Z bilo kojeg
razloga. Usljed toga cesto slabija drustva stradavaju od hladnoce, a narocito u planinski~ podrucjima.
Poznato je da slabija drustva trose i vise hrane na zagrijavanje preko zime da bi se odizala u ziv.otu i
fiiko nepob:e1Jfi6'sinaTijiDuzaIine nrahe;sto'seoili'azavilnCi pr(jljetnirazvojleglaatirneicijelogpcehI~eg,
drustva u kosniei. ~
Thun savjetuje da se kosnice pred zimu obloloze slojem razene slame debljine 6 em, a iznutra
premazuje kravljom balegom, sirutkom, ilovaeom i pepelom, kao mjesavinom. Premazje gladak, ima
,ugodan miris, a djeluje i ljekovito. Ovaj premaz zamjenjuje paljenje kosniee plinskirn plamenikom.
Utopljavanjem se pomaze pcelama i zastita klupka od hladnoce, pri cemu se mora voditi racuna 0
potrebnoj eirkulaeiji zraka, kako se ne bi stvarala vlaga u kosniei.

55
 sa kosnicom

Do slicnih zakljucaka su i i publiclsta

1Z pcelarstva (Pcelarenje kosnicom na Jacobsoni,
1996.)
PolazeCi od navedene cinjenice,Mustabasic je postavio slijedece za a to su da
se:
- pcelari na najednostavniji nacin;
- ogranicava maticama . maticnom resetkom;
- ne trazi matica u kosnicama;
- obezbijede u kosnicama svake go dine mlade matice;
- sprijeci nagon za rojenje i prirodno rojenje i
- postignu maksimalni prinosi meda, kako sa jakim, tako i srednje razvijenim zajednicama.
Da bi se sve ovo ostvarilo, razradio je i naein peelarenja, koji se sastoji u sljedecem:
Polazi od toga da su zajednice normalno zazimljene u dva tijela plodista PI i
Pocetkom aprilajake zajednice imaju do sest okvira legla i 2-3 LR okvira novog polena u gomjem
tijelu plodista P2. Tada se obavi zamjena tijela PI i P2. Matica ce sada ponovo radi toplote preCi da
Ide u gomjem tijelu plodista, sada PI.
Cvjetanjem maslacka i voca zajednice se brzo razvijaju.
U toku aprila do pocetka maja tijela plodista treba po potrebi 2-3 puta zamjenjivati.
Ubrzo zatim u drugoj polovini aprila treba sprijeciti nagon za rojenjem. Da se matica ne bi trazila
u tijelima plodista, izmedu njih se stavi matiena resetka. Nakon 5-6 dana pregleda se par srednjih
okvira u gomjem dijelu plodista i ustanovi ima Ii tek izlezenih jaja. Ako nema znak je da je matica u
donjem tijelu plodista iIi je obmuto, sto se obiljezi znakom M na doticnom tijelu, moze i kredom.
Pred kraj prve glavne pase veeina zajednica dobija nagon za rojenje, a jake zajednice vee zalezu
maticnjake. Treba iskoristiti te maticnjake i doci do mladih matica, sto se obavi putem nukleusa iii
koristenjem praznih LR kosnica, u zeljenom broju.
Kako ubrzo dolazi i glavna bagremova pasa, to treba stavljati na plodista i nastavke (medista). To
se obavlja na sljedeci naein:
Uz kosnicu se stavi nastavak bez okvira. Ako je matica u gornjem tijelu plodista (recimo da je to
sada PI), vade se okviri sa z~tvorenil111eglom, kojih moze biti 3-4 i stavljaju u sredinu nastavka, vode-
ci pri tom strogo racuna da se ne prenese matica. U PI se srede okviri sa mladim leglom da budu u
sredini sa mati com a sa krajeva stavi po jedan okvir sa polenom i medom. Ostali ql~ prostora u PI se
. ispuni okvirima sa praznim izgradenim saeem iii satnim osnovama. Na isti naCin se ispuni i nastavak
okvirima, ali iskljueivo sa izgradenim sacem. Sada se PI sa mati com stavi na podnicu6ili koga se prebaci
~aticna resetka a na nastay§:!~s~_z~!Y9t~P:~~~)~g!2l!l:ii~g~~g:e!}il}:lS§9~m, C:1f.l?:)}j~.g?: 4Qq~9a.Sl)J~tU~19 . .
P2. ~
Na isti 11a6in se obavi razmjestanje tijela plodista i nastavka ako je matica bila u donjem tijelu Pl.
Na ovaj se naCin sigurno razbije nagon za rojenje.
1z zalezenog legla koje se sada nalazi iznad matiene resetke u narednom periodu do pase izvesee se
mlade peele i osloboditi say prostor za odlagal~e nektara, koji ce se pretvoriti u med. Te izlezene mlade
peele ubrzo ce postati izletnice, jer neee ueestvovati u hranjenju legla. Matica je u donjem tijelu plodista
ogranieena i ima dovoljno prostora za lezel~je sve do 50 dm2 povrsine sa6a i na okvirima neee biti launa
- meda, nego sarno malo u uglovima i do samih stranica tijela, a sve ostal0 biee legio na cijelim okvirima.

56
 ponovo obavi

obavljenog-vrcanja na svaku proizvodnu zajednicu se nukleus iIi korpus LR

oplodenom maticom. To se obavl na taj naein 8to se svakog proizvodnog
perforiran novinski papir, preko maticna resetka na nju nukleus iIi
peele se zdruziti . prihvatiti mladu maticu, prelazeei u . korpus,a stara matica
donjem
sezone.

"'",,"CHVUsa maticom i leglom pomakne se u stranu. Na podnici ostaJe dosada8nJi

nastavak u matica nije jos stigla formirati leglo. njega se stavi korpus sa miadom maticom, koji
je bio na toj zajednici. Preko njega se stavi pomocna podnica od lesonita sa svojim lijetom, na koju
se stavi stara zajednica sa maticom i njenim leglom u jednom korpusu. Sve izletnice 1Z stare zajednice uei
ce u donji korpus, gdje su se nauGile ulaziti i zaposjesti donji dio plodista sa novom mladom maticom.
Gomja stara zajednica ostaje sada prakticno bez izletnica, Gime se sprijeci zapoceti nagon za roj enj em, a
zapoceti maticnjaci ce bib razoreni. Potom se staroj zajednici oduzmu okviri sa maticom sa 3-4 okvira
legla i pcela i tako formira zapravo roj, koji se moze do kraja sezone uz pomoe pcelara razviti u solidnu
zajednicu.
mogucnost pcelarenja hila hi sljedeca:
se obavi kao u prvom slucaju, kada se poslije razgradivanja maticnjaka ukloni pomocna podni-
ca, tad se obavi spajanje pcelinjih zajednica, bez trazenja matica i obezmaticavanja zajedmca.
eventualna mogucnost pcelarenja mogla bi bid sljedeca:
Sve se takoder obavi kao u prethodne dvije varijante, starn razlikom, sto se zajednice na kraju ne
spajaju. Sada se stara zajednica sa njenom maticom postavi na potpuno novo mjesto, kao roj, na
pcetinjaku. Nova zajednica sa mladom maticom, koja je ostala na starom mjestu, dobila je prakticno
sve izletnice iz stare zajednice.
Na ove nacine dode se do norrnalnih i veoma jakih zajednica na cijelom pcelinjaku. Vjestackim
razrojavanjem skoro da se ne oslabe osnovne proizvodne zajednice,jer su dobile kasnije leglo i mladu
maticu nukleusa iii LR kosnica koristenih kao nukleusa.
Cilj ogranieavanja matice nije sarno u tome da se stavljanjem maticne resetke olaksa vrcanje meda
bez stresanja pcela iz medista, nego je vazniji razlog da zajednice udu u glavnu pasu sa sto manje
otvorenog legla a sa sto vise pcela sabiracica.
Dobre pase traju veoma kratko a daju vel ike prinose, pa peele na ograni~ynom legiu blokiraju legio
medom a time omoguce vece prinose meda. Velike kolicine otvorenog legia znacajno povecavaju utrosak
hrane na razvoj legla. MoguCi nagli bespasni period pogotovo moze da s~anji prinose meda, kada
lu:anuna-pO¥ecana-otvor-enoleglo,.
Tille pase traju duze vrijeme, ali sa manjim dnevnim unosima nektara, kao sto je livadska pasa, pa
se matice tada ne moraju ogranieavati, jer zbog manjeg unosa do blokiranja medom nece ni doti, a
takav unos ce na maticu djelovati stimulativno u polaganjujaja.
Iz izlozenog je vidljlVO da se na stacioniranim pcelinjacima, na ovaj nacin, med vrca triput iz tri
medista,a ako se ide na seleee peelarenje, onda i vise puta iIi vise medista, ali princip konaenog redos-
Ijeda korpusa ostaje isti.
Ostali postupci su standardni.

57
 KOSNICA

za
pcelinjak

Maticna
rdetka
Milerova
hranilica

Zbjeg
za selidbu
Poklopac
ispuna stiropor
372x464x20mm

Plodiste 2 kom
i Mediste
(nastavak)
istih dimenzija
po 10 kom
Hofmanovih
okvira
2'0 :l4l :1:0
3;12
4U ,.
H-
,.« 144
$OS;,
..¥:f'
f-
Podnica
sa poletaljkom

58
 5itacionirani na otvorenom

K~OV lA lR OJ
1:/\ f*/\VH,.JO~1!iil(1 ..tElIH).ild(

,IQ
1''"4' ~
ii
10
~t

PODNICA

!l11i>
~t
>II'*'

Kotiranje dinenzija dijelova kosnice izvrseno prema orginalu LR KOSNICE od daske debljine 20 mm sa dodatkom
krova za stacionarni pcelinjak na otvorenom prostoru i izmjenom dubine krova 80 umjesto 70 mm.

59
 20mm
azlV tS

kosmce j i ~~
milimetara
t po komadu

m
bocne 1 50 20 0.000 521 000 0.00 I 042000

Izadn_ letvica 2 50 0.000412000 0.00041 000

I
dascuni 7 384 0.003970560 0.003970560

poletaljka 1 412 0.000214240 0.000 i 4 240

letvica za lij eto 1 372 20 20 0.000148800 0.000 148800

Plodiste prednja i zadnja str. 4 412 242 20 0.001 994080 0.007976320

PliP2 bocne stranice 4 504 242 20 0.002439360 0.009757440

Nastavak prednja i zadnja str. 2 412 242 20 0.001 994080 0.003 988 160

(kao plodiste) bocne stranice 2 504 242 20 OD02 439 360 0.004878720

Poklopac prednja i zad. letvica 2 412 20 20 0.000164 800 0.000329600

(poklopna bocne letvice 2 504 20 20 0.000201600 0.000403 200

daska) lesonit ploca tvrda 1 504 412 5 0.001 038240 0001038240

prednja i zad.letvica 2 412 20 40 0.000329600 0.000659200

Hranilica bocne letvice 2 504 20 40 0.000403200 0000806400

"Miler" pregradna letvica 1 372 50/30 30 0.000 558 000 0.000558000

lesonit p loca tvrda 1 504 412 5 -- 0.()01 038240 0.001 038240

Okviri satonosa 30 480 26 20 0.000249600 0.007488000

"Hofman" bocne letvice 60 230 36 10 0.000 082800 0.004968000

donja letvica 30 450 20 10 0.000 090 000 0.002700000

za prednja i zad. daska 2 460 80 20 0.000736000 0001472000

(j)
()
paviljonski bocne daske 2 557 80 20 0.000891 200 0.001 782400
·S
)Vl
pceIiniak dascani pokov krova 1 557 460 20 0.005124400 .0.005 124400
0
...!>::i za prednja daska 1 460 120 20 0.001 104000 0.001104000
:>
0
pcelinjak zadnj a daska 1 460 80 20 0.000736000 0.000736000
~
, na bocne daske 2 557 120/80 20 0.001 336800 0.002673600
.....
otvt}renOm dascani p (,Lv v krova ··._"_e'
i-I- 687 S60 1 , 0;00577'0800 O.CUaliO 800
~
prostoru unutrasnja letvica 1 420 20 40 0.000336000 0.000336000

KOSNICA 1. SAKROVOMZAPAVILJONSICIPCELINJAK 0.060755920

UKUPNO: II. SA KROVOM ZA PC. NA 01VORENOM PROSTORU 0.062997520

1. kosnica = 0,061 m 3; 1 m3 = 16,39 kosnica) II. kosnica = 0,063 m3 ; 1 m 3 15,87 kosnica,

3
bez otpataka 16 kosnica = 0,976 m = 1 00 m 3 bez otRataka 15 kosnica 0,945 m 3 = 1 00 m 3
otpadak;:::,; 0,024 m 3 ' otpadak = 0,055 m 3 '

60
 opste

Bosanka kosnica slijedece dijelove:

- podnica (podnjaca) sa poletaljkom,
I

vertikalno pokretnog
2 plodista P dimenzlja,
- nastavak potpuno . kao plodiste,
- poklopac (poklopna daska), koji kada se preokrene sluzi
kao zbjeg,
- Milerova hranilica po varijanti "B",
- Hanemanova maticna resetka,
- krov za paviljonski iIi pcelinjak na otvorenom prostOnl,
- cesalj za Iij eto i
- lim za seobu pcela, pocincani, perforirani.
LR Bosanka kosnica sa dva
plodista, nastavkom i krovom za
p(~elinjak na otvorenom
prostoru
Kosnica je od daske debljine 30 mm, pa joj nije potrebno dodatno ~imsko utopljavanje. U plodistu
Pl,P2 i nastavku (medistu), koji su potpuno istih dimenzija 370x460x240 mm (unutrasnje mjere), ima
po 10 okvira Hofmanove konstrukcije, unutrasnjih dimenzija 420x200 mm.
Zbog opceprihva6enih kriterija 0 kosnicama i okvirima, prakticnih razloga i zaolmlzivanja cifara,
dimenzija okvira je minimalno korigovana u odnosu na dimenzije original LR kosnice. Medutim,
nema nikakvih smetnji da se koriste okviri original Hofmanovi i obratno.
U kosnici okviri se vjes(~ju na pricvrsceni kutni lim u produbljenom utOnl prednje i zadnje stranice
kosnice.
Stranice plodista i medista se dodatno ucvrscuju sa gornje i donje strane nauglicama, koje se
pricvrscuju obavezno zavrtnjima. Na mediste se mogu, a ne mor3:iu, stavljati umjesto ureza odgovarajuce
ruckeza nosenjc.
~
Pod podnice je sa prednje donje strane na 15 mm urezan 390x30xlO mm, radi uklapanja prednje
letvice rama podnice, sto se u praksi pokazalo neophodno.
Kod poklopca i hranilice izvesti sa donje strane utor za debljinu lesonit-ploce, tako, da zub
sirine 15 mm ostane sa vanjske strane rama a da se iesonit ploca uglavi u utor.
Kod poklopca lesonit ploca se pricvrScuje na ram tako, da glatka strana bude dolje a kod hranilice
obratno-gore. Sa obje strane lesonit se mora dobro n~topiti fimisom dva puta, da se ne udubljuje od
upotrebe secemog sirup a i ne gnjece peele za satonose okvira.

61
 ,/

Lirnovi za uvlaeenje Sil kakvi

prihranjivanje koristi se pornenuta hranilica. S obzirorn na to je hi-anilica pregradena

na dva dijela-prostor za pogaee i prostor za sirup, hranilica je nesto dublja nego inaee,
kako bi se mogla dodati veca koliCina secernog sirupa.
poklopac se stavlja stiropor kao toplotna izolacija, koji se ne vadi ni ljeti, osim kada se poklopac
koristi za vedntilaciju kao kada se peele sele.
seobu peeia unutar regiona, lijeto se moze zatvoriti perforiranirn dijelom eeslja, dok je
za seobu kosnica sa peelama na vece udaljenosti predviden poseban pocineani perforirani lim duzine
sirine kosnice odnosno 370x40 mm, koji seposlije skidanja daseice lijeta prievrsti sa dva mala zavrtnja
na plodiste. Prilikom seobe, tijela kosnica se vezu na uobieajene naeine, u zadnje vrijeme najeesee
plastienirn trakama sa mehanizmorn za uevrscivanje.
Za lijeto preko zirne predvidenje poseban prikazani eesalj koji irna otvore za prolaz peeIa a ostali
njegov dio je perforiran radi ventilacije. Cesalj se uvlaei odozgo iza daseice lijeta jednostavno i po
potrebi porniee desno-lijevo, ostavljajuci dovoljno otvora za prolaz peeia na proeisne lijetove.
Krov kosnice zavisi od toga da Ii se radi 0 paviljonskom pcelinjaku, kojije kao objekat vee natkriven
iii 0 peelinjaku na otvorenom prostoru sa postoljern za kosnice, u kom slueaju krov kosnice treba da
ima nadstresnicu i pad krova nazad za oticanje oborina.
U nekim prilikama, umjesto klasiene zamjene plodista PI i P2, eesto je lakse zamijeniti sarno
okvire.
Kosnica se obavezno firnisira dva puta sa unutrasnje i vanjske strane, te boji posnim uljanirn
bojama.
Za evidenciju kosnica, potrebno je obezbijediti plastiene iIi nehrdajuce lirnene iIi aluminijske brojeve,
a nurneracija kosnica se moze vrsiti i bojenjem uz upotrebu sablona za brojeve.
LR Bosanka kosnica je izuzetno evrsta i dovoljno topia, a bojenjem postaje toplija, dugotrajnija i
obojenuje manje nap ada djetlic.
Razvoj pcelinjeg drustva i principi peelarenja sa LR Bosankorn kosnicom ipotpuno su identieni
onorne kako je opisano kod original LR kosnice. '

62
 kosnicu na
otvorenom
prostoru

MiIerova
hranilica
Poklopac / zbjeg
ispuna stiropor
370x460x40mm
(kao zbjeg bez
stiropora)
Maticna ...
resetka

Plodiste PI i P2
i Mediste
istih dimenzija
po 10 kom
Hofmanovih
okvira
J3.- 3.'1-'0
:';)1)
A h-
.f'L Jf.-
'*
Podnica
sa poletaljkom

V1SINA
1

63
64
 KROV BOSANKA

otvorenom sa

SiRAiN\jA SrRANA KROIIA

'5.j,iiO

,,*
51
25 '10

fi~
~
l.. 'Sill
"!I

Dimenzije krova se odnose na LR BOSANKU KOSNTCU cija je debljina daske 30 mm.

Najbolja daska za pokov krovaje lamperija debljine I5·mm.
Dascani pokov krovaje dimenzija 590x7IOxI5 mm.
Ram za krov je obicno od daske colarice. Unutrasnje dimenzije rama krova na koji se pokiva
lamperija treba da su sire i duze (vece) za po 10 mm od dimenzija kosnice, radi deformacija drveta,
Tak:segstavljanjaTskidanjakfova'rv·entliacije. . . ... . ... ' . '., . . . .. .
~

Dimenzije lima za krov su 660x780 mm, tako da "tepsija'; lima ima dimenzije 610x730 mm. Lim
je sa svih strana veci za 10 mm od dascanog pokova krova, da se voda ne podlijeva i streha dolje je
niza za 5 mm od debljine daske. Znaci, ako jedaska debljine 15 mm, strehaje 20mm. Podvrtanje lima
okol0 uvijekje 5 mm. Stoga1je lim za LR Bosanku kosnicu od daske debele 30 mm dimenzija 660x780
mm.
Limene trake se zanituju za~ovicama za lim krova i izbuse za pricvrscivanje lima zakrov od daske.

65
 ~
30mm
S dio (\j
'"d

J
<Xl
S ~ po komadu UKUPNO
~
0 :5
>VJ ~
3
milimetara In
bocne letvice 2 1535 80 30 0.001 284 000 0.002568 000

prednja'letvica 1 1430 30 0,000 6 000 0.000516000

Podnica zadnja letvica 1 430 80 0001032 000 0.00 1 032 000

(podnjaca) dascani pod 515 390 30 0.006025500 0.006025500

poletaljka 1 430 65 20/1 0 0.000559 000 0.000 559 000

dascica za lij eta 1 430 40 15 0.000 258 000 0.000 258 000

Plodiste prednja i zadnja str. 4 430 240 30 0,003 096 000 0,012384 000

PI i P2 bocne stranice 4 520 240 30 0,003744000 0,014976000

Nastavak prednja i zadnja str. 2 430 240 30 0.003096000 0006192 000

(kao plodiste) bocne stranice 2 520 240 30 0,003744 000 0,007488 000

Poklopac prednja i zad.letvica 2 430 30 65 0,000 838 500 0,001677000

(poklopna bocne letvice 2 520 30 65 0,001014000 0,002028000

daska) lesonit ploca tvrda 1 517 427 5 0.001103795 0,001 103795

prednja i zad, letvica 2 430 30 65 0,000 838 500 0,001677000

bo cne letvice 2 520 30 65 0.001014000 0,002 028 000

Hranilica pregradne letvice 2 370 30 45 0,000 499 SOD 0.000 999 000

LR letvice za sp latice 18 370 10 3 0,000011100 0,000 199800

no saci letv, za s£ laL 9 130 10 5 0,000 006 500 0,000 058 SOD

lesonit ploca tvrda 1 517 427 5 0.001103795 0.00 1 103795

satonosa 30 480 26 20 0,000 249 600 0.007488 000

Normalni
b9 cne letvice 60 210 26 10 0.000054600 0.003276 000
okviri 30 440 10
donje letvice 26 0,000 114400 0,003432000

za prednja i zad. daska 2 490 80 25 0,000980 000 0.00 1 960 000

Q)
u paviljonski bocne daske 2 5,80 80 25 0,001 160 000 0,002320 000
'S
>Vl
0 pceliniak dascani pokav krova 1 580 490 20 0.005684000 0,005684 000
~
:> za prednja daska 1 490 120 25 0.001470000 0.001470000
0
~ pcelinjak zadnja daska 1 490 80 25 0.000 980 000 0,000 980 000

na bocne daske 2 580 120/80 25 0,001740000 0,003480 000

otv oren om dascanipokovkrova ··710 59-0 15 0.0.0628350.0 UOD6211T500

~
prostoru un utrasnj a letvica 1 440 30 40 0,000 528 000 DaDo 528 000

KOSNICA r: SA KROVOM ZA PAVILJONSKI PCELINJAK 0.087 033 390

UKUPNO: n. SA KROVOM ZA PC. NA OTVORENOM PROSTORU 0.089810890

1. kosnica = 0,087 m 3; 1 m 3 = 11,49 kosnica, II. kosnica = 0,090 m 3; 1 m 3 = 11,11 kosnica,

3
bez otpatka 11 kosnica_= 0,957 m = 1 00 m 3 bez otpatka 11 kosnica = 0,990 m 3= 1,00 m3
. otpadak:== 0,043 m 3 ' otpadak:== 0,010 m 3

66
 atura
30mm
aZlV S astavni dio dije :tj
'":i 0:;
<tl ,S <:Il
r::: po komadu UKUPNO
ko n ko E
~
'N
.~ ::l
'V
:8
'Ul

milimetara nr
becne tvice 2 535 80 30 0.001 284 000 0.002568000

I pre a letvic 430 30 40 0.000 5i 6 000 0.000 16 000

Po Iz letvica 430 80 30 a .00 1 032 000 0.001032000

(podnjaca) dascani pod 5 5 390 30 0.006 025 500 0.006 500

po letaljka 1 430 65 2011 0 0.000559 000 0.000559000
dascica za lijeto 1 430 40 15 0.000 258 000 0,000 258 000

Plodiste prednj i zadnja str. 4 430 240 30 0.003 096 000 0.Dl2 384 000

PI i P2 bocne stranice 4 520 240 30 0.003 744 000 0.014976000

N astavak prednja i zadnja str. 2 430 240 30 0.003 096 000 0.006 192 000

(kao plodiste) bo cne stranice 2 520 240 30 0.003 744 000 0,007488000

Poklopac prednja i zad. letvica 2 430 30 65 0.000838500 0,001677 000

(poklopna bocne letvice 2 520 30 65 0,001014000 0.002 028 000

daska) lesonit ploca tvrda 1 517 427 5 0.001 103795 0.001103795

prednja i zad. letvica 2 430 30 70 0,000 903 000 0.00 1 806 000

M ilerova bocne letvice 2 520 30 70 0,001092 000 0,002 184 000

hranilica pregradna letvica 1 400 50 70/55 0,001400000 0.001 400000

po varijan ti pregradna dascica 1 370 70 10 0.000 259 000 0.000 259 000

"B" lesonit ploca tvrda 1 427 258 5 0.000550830 0.000 550 830
pocinc.a-namreza 1 430 260 0,5 - -
pleksiglas 1 400 60 3 - -
satonosa 30 480 26 20 0.000 249 600 0.007488000
Hofmanovi
bocne letvice 60 230 36 10 0.000 082 800 0.004968000
okviri donje letvice 30 440 20 10 0,000088 000 0.002640 000

za prednja i zad. daska I

2 490 80 25 0.000 980 000 0.001 960 000

OJ
paviljonski bocne daske 2 580 80 25 0.001 160 000 0.002320 000
......
(.)
pcelinjak dascan i p okov kro va 1 580 490 20 0.005684 000 0.005684000
1::1
)r:/J

~
0 za prednja das1ca 1 490 120 25 0.001470000 0.001470000
;>
0 pcelinjak zadnja daska 1 490 80 25 0.000980 000 0.000980 000

~ 11a bocne daske 2 580 1.20/80 25.

--.,.
0 ..001 740 000 0.00348.0 000

otvorenom ,
dascani pokov krova 710 590 15 0.006283500 0.006283500
prostoru unutrasnja letvica 1 440 30 40 0.000 528 000 0.000528000

KOSNICA 1. SA KROVOM ZA PAVILJONSKI PCELINJAK 0.088067125

UKUPNO: II. SA KROVOM ZA PC. NA OTVORENOM PROSTORU 0.090844625

I. kosnica = 0,088 m3; 1 m3 = 11,36 kosnica, II. kosnica = 0,091 m3; 1 m3 = 10,99 kosnica,
bez otpatka lLkosnica 0,968 m3 bez otpatka 10,5 kosnica 0,956 m3 - 1 00 3
= 100m3 -, m
otpadak = 0,032 m 3 , otpadak z 0,044 m3

67
 kosnicc bez otpatka
~I
ko
Jugoslovenka
modificirana
40 0.091 10.99 10 49
"SARA "
sa o okvira
DA AN - BLAT sa
40 9.61 9 70
1 okvira
DADAN-BLAT
modificirana 40 0,094 4 1O 54
sa 10 okvira
LANGSTROT-RUT
orginal 20 0,061 16,39 15 - 16 ±O
sa 10 okvira
LANGSTROT - RUT
modificirana 30 0,088 11,36 10 - 11 44
BOSANKA
sa 10 okvira

OKVIRI (RAMOVI)

Sve kosnice sa pokretniID sacem moraju imati okvire iii ramove. Okviri su najbolji od lipova,
jelova drveta i topole.
Okvir se sastoji iz cetiri letvice: satonose,
dvije bocne i jedne donje letvice.
Normalna iIi standardna sirina letvica za
okvire je 25 iii 26 mm (bolja je od 26 mm) a
debljina je uvijek 10 mm osim satonose, cija je
debljina 20 mm.

Duzina letvica zavisi od velicine okviqD

odre4~l1ogtipak()sllice. Ral1ije sllkosniceilllale
12 okvinl u plodl~tUi12 okvlra ilipoluok:vira u
medistu (nastavku iii polunastavku) a u novije
vrijeme se smatra da su rentabilnije kosnice sa
Okvir skovan limiCima
10 okvira, bez obzira na pasno podrucje, njegovu
izdasnost i duzinu pasnog perioda.
Okviri u mediStima (nastavcima) i polunastavcima obicno su istog broja okvira kao i u plodistu.
Mogu biti razli~itih sirina (odnosno visina) od okvira u plodistima, izuzev kod LR kosnice, kod koje
su svi okviriisti i u plodistu i medistu.

68
 \.

okvira na potrebno

Spojevi letvica okvira se najkvalitetnijim i sl.

Ucvrscuju se i tankim eksercicima 30-40 mm, kao i sluze za
polurazmake od po 5 mm sa i
okvira od 10 mm. Umjesto limica
satonose, da vire 10 mm.a na donjim . okvin su
konstrukcije, bez HUHv""

Satonosa treba da ima sa donje (unutrasnje) strane mm, u koji se

uvlaci satna osnova. Sve letvice treba izglacati brusnim

Sabloni za busenje rupica okvira

Prije skivanja okvira, letvice treba izbusiti, k1'oz koje se provuku zice. Obiljezavarue mjesta
za rupice vrsi se pomocu limenog sablona, sirine i duzine okvira, koji se izbusi. Prakticniji je
sablon koji se na jednom kraju savije 10 mm pod pravim uglom (kutom).
Za lakse skivanje okvira napravi se kalup.
Kada se okviri ucv1'scuju pomocu limica za okvire, u torn slucaju okvi1' se bolje ucv1'sti, kada mu
donja letvica dolazi odozdo do vanjskih krajeva bocnih letvica, pa se ekserciCima sa donje strane
ucvrseuje za bocne letvice. Kada se na satonosu stavljaju ekseri za razmak izmedu okvira i klanfice,
onda je bolje, kada se donja letvica postavi izmedu bocnih letvica. Tako je i kod Hofmanovog okvira,
s tim sto se jos letvice uzljebljuju. Radi iznesenog,
pot1'ebno je prije rezanja letvica unaprijed znati na koji
ee senaCin izvesti razmak izmedu okvira za pr91az pcela
(utica), jer u prvom slucaju donja letvica mora biti duza
za 20 mm a bocne letviee kraee za 10 mm a u drugom
slucaju obmuto. Od ovog nacina zavisi i donji diokalupa
za skivanje okvira, jer se u prvom slucaju donja letviea
pricvrSeuje eksercieima sa donje strane za bocneletvice
a u dmgom slucaju sa bocnih strana. N a prikazanom
crtezu kalup za skivanje okvira je univerzalan, za oba
Kalup za skrivanje okvira slucaja.
Nacin uzicavanja okvira uglavnom zavisi od toga
da Ii ee se utiskivanje ziea u satnu osnovu vrsiti zvrkom (zvrkom iii radlom) iii elektricnim putem
pomoeu elektricnog transformatora. Pod naslovom "Stavljanje satnih osnova u okvire", prikazan je
elektricni transformator za utapanja zica u satne osnove.

69
 kontinuirano po redovima preSIJeCanp
pri se na pocetku i kraju ucvrste
ekserCicima (teksneiglama) koji se pola zakueaju prije
uvLacenja iiea. se omota oko glave ekserci6a puta, poslije 6ega
se ekserCic pazljivo do kraja zakuca da ne
Poslije to i na kraju u6in1, nakon cega
mrdanjem desno-lijevo otkine preko glave
Svrha zicaje da sace . u okviru, da od toplote satna osnova (satnica) lzgradeno saee
ne i deformise, da se ne lomi za vrijeme vrcanja meda . prilikom peeia na pasu.
Radi bolje stabilnosti satne osnove U okviru, krajnji do letvica treba da su manji.
Najbolja iica za okvire je broj 3 (00,3 mm).
Poslije uiicavanja okvira, pristupa se stavljanju satne osnove u okvir.

Zica za okvire na kalemima

Umjesto vertikalnih ziea, mogu se ziee uvuci u vidu

slova V u kombinaciji sa horizontalnim zieama i sarno
kosim zieama u vidu slova W i wv.
Pcelari su otkrili da je najbolje uzicav~nje WV kao
na ovoj fotografiji. U ovom slucaju klasicnim
pcelarskim busilicama za okvire ne mogu se busiti
rupiee koso u satonose i donje letvice okvira, nego
obucarskim silom iii elektricnom busilicom pod uglom
iii pricvrscenom na stalak a za letviee se izradi pod
odgovarajucim uglom stalak (pristroj). Meoutim, nije
obavezno busenje rupiea koso, s obzirom na to da je
iiea dovoljno elasticna, pa se rupiee mogu busiti
TIurmatno.VeliCina·rupicaje01·mmiH manje.
Uzicavanje okira WV U nastaveima mogu biti i tzv.siroki okviri, od
letviea sirine 35-38 rom, kadajeu medistu 9 iIi 8 sirokih
okvira, sto zavisi od unutrasnje sirine medista, odnosno tipa kosniee, odnosno sirine letviea u plodistu,
da Ii su 25 iii 26 mm.

70
Neki pcelari smatraju da pcelarenje sirokim u medistu ima svoje kao:
u

racionalnost u vremenu kod

vadenja okvira lZ nastavaka i
sa okvira, otvaranja vostanih poklopcica 15L

71
 OKVIRI

Limit za normalne

, <[
u
;;:
lI-
W
.,I)

"(

:t;
'0
liD

100

2:,A
tl'l Ai1A1'tA I!'t l'
tI:{)'~ilii t'CE.;$AlitC;.ll!"A~

72
<
I
'".

r
lA
LIlfASiAVAk)
II;Q!1\i !Cl ~'OA~'" ~1'

I.
,~

~~.
.
~

ZA '!"OlJJMfflt'S IE
!~'S;IAV:j\,K'
~~~~~j!.l~!u'I'

73
 HOFFMANOV LR

74
NORMALNIOKVIR LRKOSNICU

IItAflN UU'''''''~''~fN.l''''
1A UJi!&l()tV~'$e tI
OSN~) l~;~
,i'tI\[J1.I;)M 1

!"ott! iJltJ I.. ft O:KVI RA

iii IP'kOQ! S,'fIJ I 1oJ(~Q!:$.1fO
1~;@.$rft;V~1J1

75
 NORMALNI ZA BOSANKU KOSNICU

l'4""~t~ IJ'Z1CJ1\'lWN,fA
%/l.UnSI(l\lA~JI~ U
$,11;1'00 O$W!OVUZV~~
~ 'iv~I(Q'Mt RAOL~ t

IiIO!LoVw U Ct~ \\,I~A

1!l1O~,*!IC~ l<O§li:IC'E:
I.JI PLOOt~UI t WI!I!OI~tU
~ ~A,$T,~ VKtl)

..
. ·4

76
HOFMANOV OKVIR BOSANKU

77
 su normalni s po sredini u kojima
polovina ispuni satnom osnovom ana drugoj stavi samo pocetna traka em iii se u obje polovine
stave samo Obieno se stave takva okvira i to jedan u sredini a ostala'dva krajeva gnijezda.
Peele ce za dana izgraditi trutovsko Matica za daljnja 2-3 dana zaleci to trutovsko saee,
pa radi dobijanja voska, treba najkasnije za 5-7 narednih dana otvoriti kosnicu, izrezati saee, ostavljajuci
ponovo po 1 em nastavljanja po stupka. Uk6liko se ne bi u od 5-7 dana to ucinilo, peele
nepotrebno mlijee na trutovsko leglo.
Sto se tiee varoe, sa izmjenama okvira gradevnjaka u razmaku od 5 dana u vrijeme razmnozavanja
varoe, smanjice se varoa za oko 50%. To je uzgojno metoda unistavanja varoe.

OKVIRICI ZA SEKCIJE (BOI(SESE)

Proizvodnja meda u saeu u okvirieima sekcija ima svoje

prednosti: saee se dobija brzo, saee je lijepo izgradeno, dobro
napunjeno medom kao i poklopljeno a efektnog izgleda -
bijelo i 6sto, neuprljano od peelinjih tragova, praktieno za
trZiste a naroCito za turiste. Med u saeu se iz psiholoskih
razloga bolje prodaje a i sisanjem meda iz voska, med se duze
zadrzava u ustima, pa je korisniji za dezinfekciju usta.
U okvir polumedista iii okvir medista, treba smjestiti 8
okviriea, i to u dva reda po 4 okviriea iii slieno.
Praktikuje sekoa proizvodnje meda u saeu, da kosniea
raspolaze sa dva polunastavka sa okvirieima iii
jedan nastavak.
Okviriei se mogu i direktno stavljati u mediste
umjesto da se prvo stavljaju u okvire polumedista
iIi medista. Tada se nadnu medista prievrste po
duzini sa donje strane,nosaei od poeineanog lima
u obliku izvrnutog slova T, na koje se slazu
okviriei. Tada gornje i donje dasCiee okviri6a
imaju sa strane ureze od 5 mm duzine po 6 em
kuda peele pro laze, kao sto je na ertezu prikazano.
Stroki' okvir'tffeaista' sa'g'sekcijtt . .' ·····Kadaseokvirtciumecutr·61tvtfinecrrsf[~6Viurezi
na njim~ za prolaz peela nisu potrebni, jer sam
okvir ima granienike za razmak izmedu okvira.
Okviri6i se izraduju najrade od lipe, jele i topole.
Debljina daseica je najpraktienija od J mm a sirina kao u normalnih okvira 25 i 26 mm, iIi kao za
siroke okvire 35-38 mm, zavisno od tip3"'kosniee.
OkviriCi se grade sa prorezo~ za satnu osnovu i to: sarno odozgo, odozgo i sa strana i odozgo i
odozdo. Dovoljno je sarno odozgo.

78
 prorez za satnu osnovu, u kO]l se uvuce
sve

ua to SU

v!HUL"''''"! toplim parafinom da ih ne zaprljaju propolisom:Parafin treba da

bile tanka premazane.
UUO)"'H,'" kojim se premazuju treba

Dobro je pocetku staviti okvirica sa . sacem jos je bolje ako na ujima ima 1 malo
meda, koji ce poslliZiti kao mamac pcelama za zaposjedanje okvirica.
postoje u prodaji . plasticni okvirici cija se svaka
sekcija sastoji dva ista dijela sa mogucnoscu spaj 1
razdvajanja, izmedu kojih se umeee satna osnova, a sve skupa se
ubaci u okvir kosnice koji je bez uvucenih zica.

Siroki okvir medista sa 8 sekcija s medom

STAVLJANJE SATNIH OSNOVA U OKVlRE

Da bi se mogle utisnuti zice u satne osnove (satnice), treba prije napraviti podmetace od daske,
posebno za okvire plodista a posebno okvire medista, ako nisu istih dimenzija.
Podmetac za normalne okvire je debljine daske 12-13 mm i kraei je i liZi za 5 mm od unutrasnjih
supljina okvira.
Podmetae za mediste, ako su okviri siroki sa dascicama sirine 36 mm, debljina daske treba daje 18
mm, sto znaci uvijek polovina sirine letvice okvira, jer su zice okvira a i satna osnova u sredini letvica
okvira.
Gornja ploha daske se izhobla a sa donje sfrane dobro je pricvrstiti dvije letvice uzduz podmetaea,
nedaleko od krajeva. L4;Yice su obieno sirine 30 mm i debljine 20 mm.
Prije uvlaeenja satni~snova u okvire, stane osnove treba kraee vrijeme izloziti suncevoj toploti,
jer su hladne ve0:t11~~gl1ke il,a,hko l0I1:11jiye~ MQgllse.prethodnodrzati'utoplojprostQrijiili sepazUivo
zagrijavaju iznad elektricnog stednjaka iIi plinske lampe.
Prije umetanja u okvire, satne osnove ako nisu presovane za odgovarajuCi tip okvira, moraju se
isjeCi na mjeru tako da su za 10 mm kraee i uze od unutrasnje supljine okvira. Ako je donja letvica
okvira sirine 20 mm, satna osnova moze biti do donje letvice.
Ako su satne osnove kraee pa ih peele moraju nastavljati, onda saee odsjeei odozdo sredinom
eelija, kako bi peele nastavile graditi radiliene a ne trutovske eelije.

79
 8e dodiruju osnova
se okvir malo To se 18to ucini i sa druge
strane.

Okvir sa satnom osnovom

Podmetac se prije pokvasi, da se satna osnova ne lijepi za njega. Okvir sa pricvrscenom satnom
osnovom se stavi na podmetac. U 10nCi6u se zagrijava voda u kojoj se zvrk (zvrk iIi radI), pom06u
kojeg se utiskuje jedna po jedna ziea u satnu osnovu prvo horizontalne a onda se preokrene okvir pa to
isto ucini sa druge strane sa vertikalnim zicama. Ako su zice drukcije uvucene, utiskivati zice
prilagodavaju6i se zieama.

Zvrk (Zvrk, radl)

Najbolje i najbrze utapanje ziea u satne osnove vrsi se elektricnim transformatorom. To je mali
transformator, pomocu kojeg se struja od 220 V (Volti) smanjl na 12 Volti. TajaCina struje potpuno je
bezopasna za covjeciji organizam.

Elektricni transformator

Utapanje fica u satne osnove

Prednostelektricllogtrtapanjazieajel.ltome;,stosezrce·potpufl(Jravnomjenmzagrijavajuiutapaju
u vosak, stvaraju6i ejelinu sa satnom osnovom.
Kada se transformator ukljuci na struju, jednim kontaktorn - "stiftorn" se dodirne jedan a drugim
kontaktom drugi kraj ziee, tako da struja tece kroz zieu, zagrijava je, pri cernu se vosak topi a ziea
utapa u vosak. Lakse je utapati red po red nego eije1u zieu, jer ipak treba rukorn malo izravnavati zieu
skupa sa satnom osnovorn.

80
 izoluju pri
okvira treba samo sa jednom zicom.
Da hi se nedostatak jedne otklonio,
je tako ona lma
1 kako satna
osnova ne hi pod teretom pcela i
u tople Je vosak mehak.
Satna osnova U okviru

Koristi se i uzicavanje samih satnih osnova van okvira iIi tzv. armiranje satnih osnova pomocu
pcelarskog derdefa. Zavisno od naCina uzicavanja derdef moze biti za jednu ili dvije skupa satne
osnove, u kom se slucaju kasnije zice presijeku izmedu dviju osnova. Podlozna daska (podmetac) za
satnu osnovu je najcesce u sklopu derdefa. Derdef pored cetiri deblje letve rama ima i petti pokretnu
letvu. Na prednjoj letvi rama i posljednjoj pokretnoj letvi mjesto rupica kod djevojackog derdefa za
vez, kod pcelarskog derdefa se zakucaju ekseri bez glava, tako da vire oko centimetar. U pokretnu
letvu se pri krajevima ugrade dva zavrtnja na odupiranje od cetvrtu letvu sa stopicama i ruckicama za
okretanje. Zica se iznad satne osnove omota oko eksera naizmjenicno gore-dolje i zavrtnjima malo
nategne. Zatim se elektricnim transformatorom obavi utapanje zice. Na kraju se malo zavrtnji otpuste i
dobijena armirana satna osnova skine i uIozi u ok:vir ciji satonosa mjesto standardnog zlijeba ima isjecen
zlijeb potpuno 5xlOmm u vidu letvice u koji se uglavi armirana osnova i pricvrsti isjecenom iii posebno
izgradenom letvicom, a donja letvica ok:vira se prosijece u koju se uvuce osnova da slobodno visi.

PREBACIVANJE SACA IZ VECIH U MANJE OKVIRE

Ponekad postoji potreba da se zelimo osloboditi starih kosnica koje su vece, u kom slucaju treba
izvrsiti prebacivanje saca sa pcelama iz veCih u manje okvire iii u nekom drugom slucaju. Postupakje
slijedeCi:
1z kosnice sa veCim okvirima izvadi se 5 okvira, od kojih treba sarno jedan da bude sa leglom a
ostali sa manjim vijencima meda iii praznim sacem. Sa okvira se stresu peele i okviri prenesu u prostoriju
u kojoj se ~t~ krajevima okvira presjeku "precvikaju" zice i izvrsi isijecanje i krojenje saca za nove
manje okvire, cije sace nece biti ucvrsceno zicama za okvire.
Za isijec~je i umetanje saca u nove okvire treba pripremiti dva ostra noza, vrucu vodu za zagrijavanje
riozeva·· da'semeaUelijepfltafijuWastopljencYosakYzapoveztvanje'sa&a ··zaukvire-,·· koje·-se··vrsi
zalijevanjem rastopljenim voskom.
1sijecanje i krojenje saca vrsi se na podmetaeu - daski, tako sto se ostrim i zagrijanim nozem
unaokolo isijece sace iz velikog okvira. Zatim se preko isjecenog saca postavi novi manji prazan okvir
bez zica. Pored unutrasnjih strana okvira isijeca se sace tako da evrsto legneu okvir. Sada se rafijom
poveze sat za okvir sa obje strane okvira.

81
 stavljamo u
sa

VISlllI,

pristupa se daljnjem prebacivanju ostalog i peela

u novu kosnicu. stare uzima se po jedan okvir, prvo sa leglom a zatim ostale. sa okvira
se stresu u novu kosnicu, pa se onda okviri prenose u prostoriju u kojoj se vrsiti isijeeanje i umetanje
saea u nove manje okvire. Okviri sa leglom se stavljaju sa jedne i druge strane vee smjestenog okvira
sa Ostali okviri sa cvjetnim prahom, medom i prazni, stavljaju se sa obje strane okvira sa
leglom.
Veoma je vazno, se peele koje su u novu kosnicu iste litra
se6ernog sirup a, da bi sto i sto uevrstile prebaeeno u nove okvire.
Izmedu okvira sa leglom i okvira sa cvjetnim prahom, treba u toku peelinje pase stavljati okvire sa
novim satnim osnovama, koji imaju uvueene zice, dok peele rado izgraduju novo sace i dok traje
potreba za izmjenom starog dotrajalog saca. Pri svakom stavljanju satne osnove, peele obavezno
prihraniti sa 1-2litra se6ernog sirupa. Kasnije ce se stari ukrojeni okviri povremeno vaditi, kada dotraju
i to u jesen, kada na njima ne bude legla. Ako na njima ima meda, otvorice se poklopCici i okvir
stavljati iza pregradne daske, da peele prenesu med iii ce se ostaviti za proljetno prihranjivanje. Potom
6e se pretopiti u vosak i konaeno osloboditi okviri bez ziea, na najracionalniji naGin.

IZMJENA OKVIRA SA STARIM SACEM

Pred kraj ofujka (marta), treba imati pripremljen onoliki broj okvira sa satnim osnovama, koliko
zelimo izmijeniti okvira sa starim dotrajalim sacem na peelinjaku. Prvo se lzvade dva okvira sa starim
dotrajalim sacem bez legla, koje zelimo zamijeniti. Zatim pripremimo mjesto za dva nova okvira sa
satnim osnovama sa jedne i druge strane okvira sa legiom, pa ih ubacimo. Potom se prihranjuju peele
sa 1-2litra secemog sirupa U omjeru 1: 1. Peele'ce, uz unosenje cvjetnogpraha, nektara i prihranjivanje
za 3-4 dana potpuno izgraditi lulice na novom sacu. N akon tri dana se ponovo dodaju dva nova okvira
i ponovo izvrsi prihranjivanje.
Ako je potrebna daljnja zamjena starog dotrajalog saca, to ueiniti u travnju (aprilu), takoder sa
prihranj ivanj em.
Novi okvir se dodaje iza posljednjeg okvira s leglom a do njega treba da je okvir sa cvjetnim
prahoml .... . .

. .
Ako tp!:ba dodati istovremeno dva nova okvira, onda drugi okvir se doda iza okvira s polenom.
Nakon~polal~eta,J).ettewtplanir.atizamj.enus.tarog sa6~ Jer. tada peele nece.¥ise . izgradivatinovo
. sace.
Makoliko peelinje drustvo u kasnu jesen bilo jako, matica nece u novom sacu polagati jaja, cal<. i
ako ga stavimo u sredinu legia. Peele ce U ovo sace smjestati med i cvjetni prah.
Na ovaj se naGin odstranjuje staro sace, koje sputava pravilan razvoj drustva.
Staro sace u kosnici, treba da se izmijeni sve u toku eetiri godine. Najbolje je svake godine izmijeniti
eetvrtinu takvog saGa.

82
 I I

Dadan-Blat Langstrot-Rut
hranilica (LR)
hranilica

splatice

Langstrot-Rut
Dadan-Blat
za BOSANSKU kosnicu

Hranilica sluzi za prihranjivanje pcela, koje se vdi iz vise razloga.Konstniisane su tako da se u

njih moze sipati tecna hrana u vidu sirupa koji se spravlja od secera i vode.
Cvrsta hrana koja se daje pcelama u vidu medeno-secernih pogaca, ne daje se putem hranilica,
nego se pogace stavljaju direktno na satonose okvira, izuzev kod primjene Milerove hranilice tipa B.
Najbolje hranilice su tipa Dadan;'B1at (DB), Langstrot,-Rut (LR) i Milerova hranilica.
DB hranilica je sajednom pregradnom letvicom, gdje se dobiju dvije posude u koje se sipa sirup.
LR hranilica je koristila DB iskustvo, s tim 8to je sa dvije pregradne letvice, tako da se dobiju tri posude. -

83
 u

a analogijom

Bosansku kosnicu je od letvica dimenzija 520x30x60 mm komada i

<<<!)cvu,,", dva
od rama, da bi peele mogle prolaziti, '
i 10 mm, ali se dog ada da se
u hranilicu, kada se SIrup.
su Ox3 mm, koje se pricvrste na tri nosaca 130xl Ox5 mm, koje se
unutar pregradenih "posuda" hranilice. Kada se u hranilicu uspe sirup, splatice treba da plutaju.
tako se splatice spustaju, dok ne padnu na dno hranilice. Prije svakog
treba americkim dlijetom promrdati splatice da se odlijepe od poda hranilice.
nece se podiCi i plutati i peele ce se gusiti u sirupu.
treba da ima hranilicu, jer prihranjivanje svakog peelinjeg drustva, treba istodobno
grabez.
dirnenizije hranilice treba da odgovaraju vanjskim dimenzijama odgovarajucem tipu
kosnice.
se sa donje strane rama zalijepi i pokuje tvrdom lesonit-plocom. Hrapavu stranu lesonita
okrenuti dolje a glatku gore u koju se sipa sirup. Lesonit se dobro natopi fimisom sa obje strane
dvaput, se kasnije ne deforrnise, s obzirom na to da se sirup spravlja od secera u kristalu i vode,
usljed koje se posude uiegnu, tako da gnjece peele koje se zateknu na gornjoj strani satonosa okvira.
s.roga su LR hranilice bolje od DB hranilice, s obzirom na to da su kod LR dvije pregradne letvice, kod
kOJih se lesonit pricvrsti eksercieima iii klanficama tapetarskim za obje letvice, pa su povrsine posuda
manje. Prolaz za peele moze biti·i duzi od prikazanog a mogu se na jednoj letvici izvesti i po dva
otvora. U ove hranilice moze stati do 3 listra sirupa.

U odnosu na ranije tipove hrnilica koje su se uvlaCile kroz lijeto,

ove hranilice imaju svoje prednosti, sto Se stavljaju na plodista lahko
i brzo, sto se peele ne uznemiravaju, u njima ne dave, kod slijedecih
prihranjivanja plodista ne otvaraju, leglo ne hladi i smanjuje se
moguenost grabeza, kao i sto se moze staviti odrnah potrebna koliciha
seeerno& sirupa.
Hranilica za lijeto

HRANILICA OKVIRNA

U praksi se koriste i vertikalne hranilice u obliku

normalnog sirokog okvira, popularno nazvane "Galon",
izradene od deblje daske, Ciji je unutrasnji prostor izdtlbljen
u vidu posude uske a duboke 60-80 mm iIi eak do visine
okvira kojim se pcelari. lzuzetno su prakticne za stimu-
Hranilica o/fVirna lativno prihranjivanje. S obzirom na to da su uske, najlakse

84
. ..
Je Sirup 1Z iIi serbetnjaka, koji imaju Ijevkast nosac. 12 iii po£-ude
sa sirokim otvorom.

hranilica
za orginal
LR kosnicu

Milerova hranilica, kao i DB i LR hranilice, primjenjuju se kod ve6ine tipova kosnica, Rrilagoc1ene
dimenzijama tih kosnica.
U prikazanoj Milerovoj hranilici, limena (aluminijska) mreza, ogranieava peele na uzimanje secernog
sirupa sa pregradne zakosene letvice, preko koje se postavlja navedena mrcZa. Da bi mreza evrsto
stajala i obezbjedivala da se ispod nje ne provlaee peele, boene letvice rama hranilice se urezu na po
dva mjesta desno i lijevo, l1a duzini oko 3 mm od unutrasnje ivice boenih letvica rama po cUeloj visini.
Kako je sirina izmedu ureza za mrezu 65 mm, peele imaju prolaz za uzimanje simpa sa stranapregradne
letvice po 7,5 mm na podu hranqice sa obje strane, a kako je visina mreze visocija od letvice za 10
mm, pceieimaju--dovoljnuvisintlodl O-mmzaprol3!z.

MILEROVA HRANILICA "A"

•
Milerova hranilica je inovirana-varijanta "A", na taj nacin da se umjesto Emene ia1uminijske)
mreze odozgo stavlja stakl0 a jos bolje pleksiglas. Prolaz za peele se prosijeee gotovo preko cijele
unutrasnje sirine hranilice i to najcesce po sredini hranilice. Sa obje strane pregradne letvice na 10 mm

85