Ima 5 razdoblja rimske književnosti

3. razdoblje se dijeli na Ciceronovo i Augustovo doba

Ciceronovo doba je trajalo od 80.g. do 30. g.pr.Kr.
Augustovo doba je trajalo od 30.g. do 14.g.n.e
Urotu koju je Ciceron ugušio planirao je Sergije Lucije
Katilina
Ciceron je dobio naziv pater patriae (otac domovine)
Rostra je bila govornički podij (pozornica) na Forumu.
„O tempora, o mores!“ – O vremena, o običaji!
Filipike su govori protiv Marka Antonija
„Quousque tandem abutere, Catilina, patientia nostra?
„(Dokle ćeš, Katilino, zlorabiti strpljivost našu?)
Najveći rimski govornik je Marko Tulije Ciceron
Tit Pomponije Atik bio je prvi poznati rimski izdavač,
Ciceronov školski prijatelj
Gaj Macenat je bio prijatelj i suradnik Augusta, po njemu je
nastala imenica mecena. Zaštitnik pjesnika i umjetnika.
Ovidije je bio prognan na obalu Crnog Mora
Ovidije se nije uspio vratiti u Rim
Ciceron nije pisao drame
Pax augusta – Augustov mir – mirno razdoblje nakon
građanskih ratova
Ciceron – 106. pr. Kr. – 43. pr. Kr.
Temeljne rimske vrline: ugled, iskrenost, pobožnost,
vrijednost
Dijela Ovidija – Ars Amatoria, Heroides, Remedia amoris
Pisma junakinja, ljubavno umijeće, ljekovima protiv ljubavi
Ara pacis – žrtvenik mira
Augustus – „Uzvišeni“
Elogij - Pohvalni govor
Restitucija – Restituo, 3. – restauracija- obnova, obnavljati
Mizerija – lat. Miser – jad, bijeda
Anali – lat. Annalis – godišnji, annus - godina
Mentalni - lat. Mens. Mentis – odnosi se na svijest, duh ili
intelektualne procese
Imaginacija – lat. Imago, imaginis - sposobnost zamišljanja ili
stvaranja slika
Nokturna - lat. Nox, noctis – djelo s motivima ili ugođajem
moći
Urbanizam – lat. Urbs, urbis – uređivanje ili planiranje
gradova
Relikvije – lat. Relinqua – ostaci štovanih osoba
Cenzus – lat. Censeo – podjela građana prema imovini u rimu

Nihilizam – učenje da ništa ne postoji ili se ne može spoznati

Omnibus – izdanje s zbirkom, npr. novela, pjesma ili sl.
Benevolencija – dobra namjera
Ipse, Ipsa, Ipsum – O prijateljstvu
Is, ea, id – Pjesnikova tužna sudbina
O prijateljstvu
 O prijateljstvu

Prijateljstvo je naime ništa drugo nego sklad svih božanskih i ljudskih

stvari s dobrostivosti i ljubavi. Izuzevši mudrost, ništa bolje čovjeku
od besmrtnih bogova nije dano. Jedni više vole bogatstvo, a drugi
bolje zdravlje, treći moć, četvrti čast, mnogi nasladu (uživanje). Jedni
ipak u vrlinu stavljaju najveće dobro, i izvrsno oni rade:
Ovo samo vrlina, prijateljstvo i rađa i zadržava i bez vrline prijateljstvo
ne može biti.
 Pjesnikova tužna sudbina

Vladar August obnavljajući vrline starijih, otjerao je pjesnika Ovidija,

zbog pjesme ili pogreške, nesigurno je, u udaljenu zemlju, na obalu
Crnog Mora. Jadan pjesnik, dugo odsutan od kuće, će oplakivati na
Crnom moru kroz mnogo godina svoju bijednu sudbinu. Kad mu na
pamet budu došla najtužnija slika posljednje noći u Rimu u kojoj je
napustio najdraže stvari i sam živo, njegove oči. Pjesnik je uzalud živio
u nadi i smatrao: „Ako Augustu budem pisao elogij, car će me
osloboditi“

Lucije Sergije Katilina

Marko Tulije Ciceron
Marko Antonije
Horacije Koklo
Macije Scevala
Klelija
Kvint Horacije Flak
Publije Ovidije Nazon
Oktavijan August
Gaj Macenat