najdominantnija je lirika ode, sonet, epigram, balada, romanca, epski spjev,...

Ivan Kukuljevi Sakcinski najznaajniji dramatiar pisao je o stanju u 19.st. 1839.

prvahistorijska tragedija Juran i Sofija; tema borba protiv Turaka kod Siska
od dramatiara su znaajni Dimitrije Demeter (Teuta); Antun Nemi (komedija Kvas
bezkruha ili tko e biti veliki sudac); Rakovac i Vukotinovi
zaetnici novela Rakovac i Vukotinovi; Matija Maurani putopis Pogled u Bosnu
-sve knjievne vrste imaju p reporodni karakter
PJESNITVO PETRA PRERADOVIA
- pjesnik, pisao je domoljubnu, zaviajnu i misaonu poeziju- bio je poliglot poznavao je
njemaki, talijanski i francuski jezik - prevodio je na hrvatski Dantea, Manzonija i
Byrona- u svojoj poeziji progovara o svojim intimnim, drutvenim, nacionalnim i
filozofskim preokupacijama- njegov lirski opus skupljen je u dvije knjige : Prvenci i Nove
pjesme- pjevao je o razliitim temama, od domoljubne do posve intimne i ljubavne- u
njegovoj poeziji pronala se i koja misaona pjesma, pjesma u kojoj razmatra o ivotu- u
svoju najintimniji poeziji Preradovi je unio sva svoja gorka ivotna iskustva (razoarenja
iivotne tragedije, smrti prve ene, gubitka djece, nesporazuma s drugom enom), u svoje
pjesmeiznio je sva svoja duevno-emocionalna stanja i razmiljanja- cjelokupna
Preradovieva poezija je nastala kao sukob emocionalnog i misaonog u njegovojlinosti
MRTVALJUBAV
- je pjesma o mrtvoj ljubavi. smrt voljene ene- temeljni osjeaj tuga, bol zbog gubitka
voljene osobe- pjesnik preko vizualnih pjesnikih slika razvija motiv mrtve ljubavi- jedna od
onih pjesama u kojima Preradovi pjeva o svojim intimnim dijelovima svoga ivota- pjesma
odie tugom , patnjom i boli zbog smrti voljene ene- pjesma odie tjeskobom i sjetnou
pjesnika- pjesnik istie motiv pohlepe meu ljudima- motiv zvijezde kao simbola
nedostinosti je najjai motiv u pjesmi i pjesnik svoju ljubav diedaleko u zvijezde gdje je
pohlepni ljudi nee moi dosegnuti
LJUDSKO SRCEmisaona pjesma- pjesnik razmilja o sudbini pojedinca, o pohlepi ljudskog srca- ljudsko srce
nikad nije zadovoljno uvijek trai vie- pohlepan ovjek je prikazan kao gladan i okrutan
jastreb- razmilja o loim, negativnim eljama koje ovjek nosi u sebi- razmilja i o
prolaznosti- zastupljen je osjeaj nezadovoljstva- ljudsko srce je nezadovoljno
RODU O JEZIKU
- temeljni osjeaj ljubav prema jeziku- tema pjesnik pjeva o svom materinom jeziku;
osjeaj ponosa- Preradovieve misli: jezik izgrauje sadanjost i budunost, dok ima jezika
bit e i naroda, ponos,to je jezik koji je Bogom dan i moramo se njemu kroz molitvu,
obraati Bogu, jezik treba ostaviti zanasljee, bez jezika narod nema ni identiteta

IVAN MAURANI
- bio je pjesnik i politiar - roen je u Novom Vinodolskom- bio je jedan od glavnih
Gajevih suradnika u preporodnom razdoblju
- bio je i prvi ban puanin- za vrijeme banovanja na moderan je nain sreena
uprava, hrvatsko kolstvo, a i na jezik je prozvan hrvatskim- snano ga je
predstavila dopuna Gundulieva
Osmana
koji je do kraja uspio saivjeti s pjesnikovim tekstom usvojivi i njegov stil, jezik i izraznjegovo najbolje ostvarenje je
Smrt Smail-age engia
, u kojem pjesnik naglaava svojerodoljubne osjeaje- u pisanju je bio originalan te kreira
svoje vlastiti stil i jezik - pisao je narodnu poeziju
SMRT SMAIL-AGE ENGIA
- sastoji se od 5 pjevanja: AGOVANJE, NONIK, ETA, HARA, KOB- to odgovara i
strukturi klasine dramske kompozicije (uvod, zaplet, kulminacija i rasplet)- tema: pobuna
naroda protiv tiranstva; to je ep (1845.)- inspiracija je bila smrt povijesne linosti
Smail-age- od stvarnog age stvorio je najokrutnijeg silnika, kojemu priznaje junatvo, ali ne i
ovjenost- uzvisio je Crnogorce pretvorivi ih u zatoenike slobode, pravde, istine- u
samom uvodu ili AGOVANJU prikazana je strana slika kako se Aga osveuje nad rajom,
agaeli pokazati svoju snagu i prijeti raji- suprotstavljaju se dvije vjere
KRANSTVO i ISLAM- Aga eli da narod moli njega za milost jer se on tek tada
smatra junakom- u NONIKU se prikazuje Novica kao noni putnik koji se eli osvetiti,
ETA se bori za pravdu islobodu, te za obranu vjere, vrlo je mala, ali hrabra, javlja se
sveenik kao simbol istoe i on ptieetu na obranu i borbu, vjeru i moral- HARA je
porez, koji kupi Aga, Aga doivljava veliku sramotu jer je oslijepio svojeg vojnika- raja
nema dati od kuda hara- u HARAU je Maurani opisao Turke u jednoj vrlo
jednostavnoj reenici: "Loe sluge jo goreggospodara"- eta napada Turke i pobjeuje, a na
kraju zastupljena je sama simbolika KOBA jer je mrtvi agasada prikazan kao nemona lutka
koja uvijek kad se lupi nogom o pod klanja kriu- ovaj ep predstavlja pobjedu dobra nad
zlim, pobjedu Krana nad Islamom
STANKO VRAZ
- r o e n u S l o v e n i ji , u mo r u Z a g r e b u ; p o t i e i z s e l ja k o g s l o ja zavrio puku kolu i gimnaziju u Mariboru nije zavrio studij u
Grazu-znao je sve slavenske jezike (hrvatski, eki, poljski...), te
francuski, njemaki, engleski,panjolski poliglot prevodi stranu knji.-postaje
suradnik asopisa Danica ilirska, postepeno se pribliavao ilirskim
idejama i njihovimzaetnicima, te se zbog toga 1838. trajno preselio u Zagreb-izdao
je tri zbirke originalnih i prevedenih pjesama ulabije, Glas Dubrave
eravinske, Guslei tambura; zbirku soneta Sanak il istina i satire Komari i hobadinije bio karakteristian pjesnik ilirizma pisao je domoljubne,
ljubavne, pejzane pjesme
ULABIJE (VJENAC RUA)
ciklus ljubavnih pjesama prvi ljubavni kanconjer u Hrvatskoj-4 djela 1. ton
pjesama je leprav, sretan zbog ljubavi, 2. enja za ljubavi, 3. bol
zbog gubitkaljubavi, 4. ilirstvo i ljubav prema domovini-1837. prvi dio izlazi u

Danici; oblik poljske narodne pjesme to se sastoji od 8

esteracarasporeenih u dvije katrene koje ine mislenu i ritmiku cjelinu
(krakovjak)-u pjesmi je dominantan motiv ljepote i raskoi koja krasi
pjesnikovu muzu- v r i je d n o s t d r u g a i ja o d d r u g i h p je s a ma
i l i r i z ma -izraz stihova podsjea na petrarhistiku poeziju, zato jer on
velia ljepotom svoju ljubicu idomovinu
Knjievnost kroz razdoblja
-prvi dio posveen je eni Ljubici, a drugi domovini pjesnik
pokazuje motive ljepote ljubavne i domoljubne-razlika izmeu budnica te
ostalih pjesama ilirizma i ulabija je ta to se pjesnik ne bavi iskljuivo
pol. i nac. temama
DRAL PUTUJE K TOPLOM JUGU gazela
lirska pjesma od 8-13 stihova prevladava romantika-jesen godinje doba
simbol blagostanja, smisla ljudskog ivota, simbol tuge, boli -pjesma
pjeva o pjesnikovim tegobama, promaenom ivotu, neuspjehu t e m e l j i s e n a k o n t r a s t u s r e a t u g a - o s je a j t u g e , a l o s t i ,
p r o p a l o s t i , r a z o a r a n ja -motiv sree, zadovoljstva su berba, rumeno
voe,groe, topli jug
motivi gorine i boli ivota su brige, muke, gorko voe, suze boli
LJUDEVIT GAJ
- g l a v n i i d e o l o g i l i r s k o g p o k r e t a ; p o v j e s n i a r i p j e s n i k -imao je
neprestano na umu politike ciljeve, na samom poetku s naivnom
idejom o mogunosti junoslavenskog politikog zajednitva to je bilo razlogom da
sam pokret nazove ilirskim kako bi njime obuhvatio i ostale junoslavenske narode
objavljivao je budnice domoljubne pjesme koje po uzoru na prvu Gajevu budnicu pjevaju
oslavnoj prolosti, tunoj sadanjosti, ali izraavaju uvjerenje da je slabost Hrvatske
kratkotrajnai da e mladi ilirski narataj uiniti domovinu opet velikom i snanom-obino
nastaju kad narodu prijeti politika ili ratna opasnost -dakle one su
pjesme domoljubnog sadraja bez umjetnike vrijednosti- n a a h i m n a
j e i s t a b u d n i c a i d a v o r i j a -poetak silazne putanje Gajeve pol. i
drutv. karijere upravo zbog njegove upornosti u obrani junoslavenskog
koncepta i podvrgavanja svega pa i literature-djela Kratka osnova horvatskoslavenskoga pravopisanja, Slavoglasje iz Zagorja, Glogovkinje hrvatske,
Kosijenke ilirske
HORVATOV SLOGA I ZJEDINJENJE
-budnica nastala s ciljem da podigne hrv. narod u ustanak protiv
tuinske vlasti-prepuna slika nadahnutih slavnom prolou,
problemima suvremenog ivota i optimistikomvizijom budunosti-pjesma
o slozi proizala iz osjeaja razjedinjenosti Hrvatske to je teak
problem na putu doduhovnog i politikog osloboenja- s l o g a je n a j e a
t e ma t s k a r i je p r e p o r o d n e l i r i k e - G a j u p je s mi k o r i s t i i
a n a k r e o n t s k e mo t i v e - t e m p o p j e s m e j e b r z , a r i t a m p j e v a n