eee ened a Sie = arapski He vey Cd Pos {itova uloga ii ETON are SINJSKI as e ee Ds yas ey ae Nikad ispricana Pear] 1 ciate iacatktrostim U samo 20 minuta kl Fizikaina terapija kad god Vi to potelitel Bolova, ‘gréeva inapetosti u mikicima motete se oslobocit za samo 20 minutal Zahvaljujuti elektrostim latory da: nas vie miljuna judi Zvi bez bolovai bez tableta1Vi znatajno umanjuje bolove 3 ncaa poboltava ckulacia tomozete! pee opus napete misice apeth Fukrucenin miiea satan je ugodan za korienke Eleirostimaltor cr, Hoo posebnom tehrologlom @ apetih kevin Druze 12 etka eletroterape/masate simulra 12 razl@hn tehnia koje karstefiioters. © sabechulacjeuukamainogama dan Je za retirane celoga tie peut Modete ga koristit Kod kuge.na posluu voing, © otenost ulecima tear tera a Sein. Posjedie snaguiefkasnost vecucd mnogih © upae mia ‘nalenje,lako prenosiv|uerkouie uredaja koji se upotrebljavaju uw specijaliziranim raat [prema istrativanju struénjaka oslobada od fatrptim kinare Ho pote moat cents STH bolova veénakon 20 minute at cca ore dsj olakéane' pruze god jokazano pomate de Fiviteber bolova Priustite si elektroteapiu u vlstitome domu kad © belnibnogu | a 0d Vitozelte reste xesvih problema sbolovimau © osecenja vaca bebe ledima, nogama, ramenima, koljenima, pobolgajte © ™ultipleskleroze ‘cirkulaciju i opustite aor spe ce pr —s ! ¢ Sy ceed = Gm FLEX TONE ELEKTRODE Siam rk Orlobadahvared Sov do _ tiem cists lat Kalen — | Sins, mopetortu ramenima . 4 bola nagar jenima inn woe (FD ne ; ELEKTRODEZASTOPALA C ‘Vee za nekoliko minuta osjetit Tina, a fete trentno opustane uo >» Jmmomim boli nogsme oo lavrano za sve one kaj pate od i plantarnog fesctss, petnog ima | opéenico 23 masatu — stopala VRIJEDNOST SAMO 3 x 333 kn ili 2 do 12 rata beskamatno Disney aad > aS <5 8 Cae ee ae ee 1-2 || 999 kn (052-729-187,Impresun \VP-MAGAZIN ZA VO]NU POVIJEST OreBkoviceva GHA. 10.010 Zagreb. ‘Tel, +3081 5300 624 Fax +3851 6500579 infoevojnapoviiesthr GLAVNIUREDNIK: 2vonimic Despot SRARIEKO OBLIKOVANIE sntdao, (0800;300303 Besplatn telefon zattatalje (B00 8585 Bowe, Sinjskidiverzanti roe Neispritana rat Md prita Ante Kovonanot Veter) list doo, pe i MARKETING Jsminke Dakovie Tel +3651 6300 756, Fax +3851.6200686 Tito-Sefikvidatora NPFWTER TNO.) Od Aachenskog mira meow prosloje 1200 godina Eval Tal tratvensi sorta | Stoimtenemed | | Sehuioneat ase saz an ota” BATINSKA BITKA1 OKLOPNESNAGENDH2 —TENKOVSKABITKA1 nese pot t Izstrojaizbatenotak 0d 1944. talijanskin © Rommelukopan Solara Repti 23000 vojnika ......14 tenkovasveje vise ..24 pred Caenom... Hrvatsko| PRVISVJETSKIRAT BOZICNOPRIMIRJE1S14. _ LIPANJSKEZORE1 Hrvatskodomobranstvo Britanskainjematka "Oluja” eerencn) raspusteno 1918. ....45 obustava paljbe..... 49 Hrvata ... DOMOVINSKI RAT POVIJEST ORUZIA NASTAVA Pobjeglitraktorima, Colt 1911-stotinu Vojna povijest u avione ostavili ......64 godinapostojanja ...68 osnovnoj8koli Magazin 2a vojnu povijest/sjetanj20Dieta ovjesni¢ari se w istrazi nju povijesti najvise kor stearhivskim dokumenti- ma, Oni, medutim, Gesto hist dostupni za istrazivanje, najéeSée zbog zakonskih okvira ‘koji zabranjuju prerano otvara- af pda cboganore pots ‘izbogdnevne politike oe oat crertje sit ahi skih fondovau Kojima bi se mogl nati podaci nezgodni za jos Ziva- ée ljude. No unjima nikad sve ne pige, a Cesto ih 2a neka razdoblja T nedostaje. Osim dokumenata, objavijena literatura takoder je jedan od povijesnih izvora, pose- bice ona memoarska. Danas je u istrazivanju neizo- stayna i usmena povijest. Kako je pojasnila Mirjana Cupei Hami- Wiz Dréavnog arhiva u Zagrebu uu “Arhivskom vjesniku’, “pojam tusmene povijesti obulhva¢a plan- sko, pripremljeno i osmisijeno is- pitivanje pojedinaca 0 nekome Gogadaju, situaciji ii vemenu Uukojima su oni aktivno sudjelo- vali ili im svjedotili te biljezenje (snimanje) izreéenih uspomena nna audio- ili videovrpen, Tako 2a- biljezene, ‘nepisane price’, pre- poznate su kao vazan izvor za povijesnu rekonstrukeiju doga~ aja, pokreta, drustventh struk- tura procesa, izvor koji nam pee eet ae vene, nigdje zabiljezene asy Tako ‘nadopunjufe informacie koje smo o njima dobili iz dru- ‘gvora.” I nastavije: “Upotre- ba usmenih izvora u povijesno} zmanosti ima dugu tradiciju. Na samome poéetku,cijela je povi- jest bila usmena | u opisu proslih dogadaja starii su se povjesni- ee Me Me aM Meo ao VP njeguje | usmend poviest Sjecanja Sudionika vazna Su Za povijesne rekonstrukcije dogadaja art oslanjllisijutivo na iska- ‘ze otevidaca, §razvojem krilitke iistoriograiie i's pojavom dra- gh vista izvora, usmena svjedo- Eanatva sve vige gube na cjeni, da bi ih poritivistita histori fralija 19. stolecs potpuno od- Bacila kao vjerodostojne izvore. Njihow ponevnl uzlet te masov- no nastajanje | upotreba padaju U t9f0-e | 1950-¢ godine | pots- nut su nesumnjivo tragedijom Drugog syjetskog ratai potrebom da se pride sudlonika zabljere za potbmastvo, Prvt organizrant u toku kojeg je obavile- wervjuranje vetep broja i pitanika, americih Grustveno Eksponiranth bijelaca, jest ona] {even na Columbia University 1U New Yorks 1948, godine... Go- dine 1960-e 11970-¢ donijele su pravu poplavu projekata usmne- he povljest Koj Su ukjueival sve ‘vee! Krug ispitanika i sve raznol- Ikja podrugja interesa. Danas je uismena povijest masovna pojava Ut vecini zemalja | provodl be na {ederalnim, dréavnim {lokalnim radinama, kro insttucionalna | heinstitucionalna tela, a njec- isu promotori, uz nacionalna | regionalna udruzenja, okuplent iuMedunarodnom udruzenjurza tusmenu povijest” YP od prvog broja njemule 1 usmenu poet ioe ko oS ufjekprevige zanemare na lobezvijedena, U ovom broju afb primjer takvog pristupa jest interyju 8. Antom Kotroma- rovigem, tja su pri put ispri ana sjeCanja u nao) prt ispre- pletena 6 dotumentina, Ito U rvom reduprotivnicke strane, Jako 6emo i nastavitPisma Citatelja -Redovno pratim Vas magazin za vojnu povijest. Posebno, Interesantan do tz Domiovinkg rata jem sa fsa bio sudiont U ro dr Ragu fe detalno opt 0 BO) 2A THOR oe sain na ude a stor posto az Je rela I povijesnt dokument. Sos it fea’ tus bojevie use abe ote nat bitaka ie Domavinskog rata Srdaéan pozdrav, A. Paar jep pozdrav iz Mostara! Prvo sve pohuale 2a ovakvu urstu casopisa, doista ima za svakog ponesia, Jedini ste Casopis koji redouno kupujem, 4 jedan od razloga je redovan izlazak (svaka cast. Bilo bi ‘super kada biste u narednim brojevima pisali o tenkovi- ‘ma i zrakoplovima Drugog sujeiskog rata. Jos jednom sve pohualei puno uspjeha u dalinjem izlazenju, Tosha Postovani, protitao sam élanak u VaSem tasopisu Ro} za “Trokut" prvi dan operacije “Orkan 91°, i kao aktivni sudionik rh ‘mogu samo pohvaliti autora teksta na ovakvom odnosw i pristupu prema vadnijim dogadajima vezanim ‘za Domovinski rat. Naime, mnoge éinjenice iz 1991. god- ne zaboravile su se. Bitno je da povijest piu povjesnicar, ‘odnosno dokument, a ne politiéart. Samo ée se tako sa- ‘znati prava isting. inate) iz Samobora ‘slutajno sam naletio na internet na vas magazin aw) hu povijest.U ime roms sajednicehoala vam st se ob ll date fom tetova «obrant suerntos Repub. Ke Hroatske zajedino sa vecinskim narodom i pripadnicima ruth nacional manna. ro Hjpa ge tae rane > fod podatak bio nekome i nevjerojatan ali olka nas jebilo ucesnika w Domovinskome ratu. Na Zalst t danas se rneki Romi ne Zee deklairati kao pripadniciromske naci- ‘naine manjine st je Zalasna ali itinita einjenica, a tome Su krve predrasude prema nama Romima koje su duboko uukorjenjene Osobno sam uéesnik, dragovoljac t invalid Domovinskoga rata time se ponosim zajedno sa svim nasim Rominjama i Romima koji su brani jepu nasi S postovanjem, Jean Rumbak Gijenjeni gospodine Despot! Zahvaljujem od sea na objavijenom u br. 9. Odusevili ste ‘me kratkim prikazom Anabaze koju sam u originali Citao u lasiéno} gimnazij i jos danas znam poéetak tog Ksenofon- tovog romanal!l Oduievili ste me prikazom Hanibalove bitke ‘kod Kane! Steta to nije uspio sarrt Imperium romanum. Bio, ‘samdoa puta u Tunisu na ostatcima ostataka Kartage eje st postojanje Rimliant 500 godina sistemaiski unistavali! 'S postovanjem Antun Yrgoe vega vpn seneni.Piso A 1 HS Produkta privulti su paZnju ie injskih” ae posebice onth snaftom io 0g Hep luotoka, vec je najavljena pocetna Kolicina od 45 000 komada Ma, teksti foto %O duvraveoGvozdanovie nistanu na vidjelo su iznijela sve poznate inepoznate pro- Dbleme trenutnog sluzbenog pjeSatkog orufja svih sukoblie nih strana pa tako i pistolja.Svat- ko tho se ikada nasao u prilicibo- raviti, Zvjeti | rukovati vatrenim ouzjem u pustinjskim uvjetima ‘maskakvimsetamoproblemima susteée svaki Korisnik oruzja. Bez obzira na to radi Ii se 0 vojniku, policajeu, privatnom zastitaru i naprosto obiénom zaljubljeniku ‘ oruzje iskustva pustinje uvijek su jednaka iu praviu frusriraju- 2, Za razliku 0d obitnog doziv- Ijaja pukog turstai njegove opéi- njenosti zadivijujucom liepotom tog surovog kraja frustracije koje ‘pustinjaostavija vojniku tesko da se mogu rijetima opisati onome tko se u takvoj prilic nikada nije naéao. [Nazalost, kao po nekom nepisa- nom prvi oni Kojima je ore ‘rude izanimanje,o pijesku pu Stine imalu samo ruine use Frustracije koje nastaju kada ‘oruzje zataji usted borbe za goli Zivot neshvatljve su ikome osim ‘onome tko ih je osobno iskusio. ‘Trenutak w kojem se vaSe “supe- riorno” oruzje pretvara u komad ‘neupotrebljivog metal nesto je Sto se pamti ciel Zivot. Dakako, pod uyjetom da pretivite takvu prilku! Ba upravo 2bog ovakvih ‘uyjeta koji vladaju na suhim i pjeskovitim pustinjskim —po- Grudjima, a na kojima se danas primarne i vode gotovo svi zna- Gajnijisvjetski oruzanisukobi, pojavila se i potreba za oruzjem je najvise moze zadovoliti ta- ve ekstremne.eksploatacijske ujete. Dostupnost najsuyreme- nijih konstrakcija zavisi od pla- tezne mo¢i odnosno od financij- ES ‘wraku i Afga- 7 weeazinza vojnu poviiest/ sitani 2012 sko materijalne moéi strane kojo} pripadate. Koaliciiske postrojbe obiéno se opskrbliuju orugjem zapadne proizvodnje koje je u pravilu su- ‘wremenije od onog istoénjacke proizvodnje ili oruzja zemalja ‘pod utjecajem bivéeg Sovjetskog Saveza. No to nuzno ne znati da jeto oruzjeiutinkovitje ili, bolie reéeno, pouzdanije. Dok je ono bez obzira na gradu i namjenu ‘generalno gledajuciipak bolje od IstoGnjackog, a ako govorimo ve- éinom 0 naoruzanju, regularnih Posttojbi, u pustinjskim uyjet ma to oruije ipak sve vile poka- zauje manjkavosti grade. S druge pak strane istodnjacko oni, vecinom ruske proizvodnye, ne- to je otpomije na ekstremne pstinjske uvjete, no ono pati od hiza uobigajenih sada vee | tra- dicionaino kroni¢nih bolesti po- put precimosti i ergonomije te {a konaénict same uéinkovitosti Kako ni jedno orusje nije imuno nna. uzasavajuti utjeca)_pijeska gta se ptreba za orujem koje fe uz sve uvjete koje se stavijaju pred suverteno. vatreno on Je najbolje zadovoljit najvazniji od najvaznijih preduyjeta odno: sno dati oruju najveéu mogucu pouzdanost 1 otpornost na za- slavijivanje. Intenzivni, sada vee viegodisnji, sukobi koaliciskih Saga u rau potyterorizma na ju Irak i Afganistana po Sal su izvor odlignih spoznaja © utinkovitosti odnosno slab stima svakog pojedinog komada sluzbenog i nesluzbenog naoru anja vojnika Koji su sudjelovali 1a vatrenim okrSajima, Tako je i nna podrugju kratkog vatrenog peSackog naoruzanja dosio do ‘dredenih spoznaja 0 manama ednosno prednostima, svakog jedinog_pistolja. U_konagni &, ovale terenske spoznafe te meljene na stvamim borbenimiskustvima nastoje _iskorstt sve, a dobar glas 0 nekom orv2: Jndaleko se cuje dok se ona} Jos, ‘uostalom kao 1 svakodnevnom Zivot, Euje 8 dale, Sto se tide voske, na prvom uda- ru kitika vee se tradicionalno nnagao_ameritki sluzbeni vojni pistolj MS, odnosno.talijanski pistol) .Bereta" 92 FS, Osim vee 5talnihosnovanih (posebice losa ergonomija/predebelt rukohval) i neosnovanih uobi¢ajenih ame- rickdh prituzbi (laba ucinkov {ost Smm Para stjejiva) na M9, iskustva_pustinjskog_ ratovanja na svetlo Su dana ibacil i velike poteskoce s pouzdanost. ako su Fasnja pomnijaistrazivanjaute- dila dajedo zastoja dolazilo veci- ‘nomzbogllosih spremnika,akoje je amerika viada u elju stednje kupila od drugog.proizvodata Lmjesto originalnih ,Berettinih fodnosno .MecGarovih" spre: rmnike, loSe glasine vise se nisu ‘mogle suzbit | ,Beretiz" M9 velo Je brz0, iako natelno neosnova- rho, proglasena,nepouzdanom. Danas .Beretta" novim i dora: denijim’ modelom MSAL, opre- mijenim spremnicima navodno otpornim na_utjecait pieska, hastoji sprijeiti i nadoknaditi rastalu Stetu, Uobigajent star | hnvalovrijedan ,Colt” M1911 i da- je uziva veliko povjerenje ame- rickih vojnika, posebice pripad- rlka speaijalnih postrojbt poput Delt i Navy Sealsa", no ni on Iie bio bas imun na pijesak. Da bi mu dodatno povecali pouz- danost americki 1 ga specialet dodatno doradivali te ugradiva- Ii pojatane povratne opruge, a niNavy Seals” ionako korist! po- Sebno doradene modele. Inate ‘se njima najpouzdaniji dokazao Hekler&Kochov" MKZ3, no bez dbzira na sve nikada nije zadobio srea specijalaca, ponajige zbog Svoje nezgrapnosti | neprak: Litnosti te velike tezine. Drugi K" model ito ,USP" dokazao ao odliéno { pouzdano oru? je, no najveds prigovor odnost se na ikakvu egonomiju. te pistol ne nailazina simpatije korisnika, Sig Sauerovi" pistol, bez obzi- Fa ha reputacija vrhunski pouz. danog oruzia, takoder nist bil imunt na potesko¢e s pijeskom, Pustinjska avantura HS-a dokazala je da turdnje toornie o urhunskom prolzvodu spremnom no kako se rabe tek u manjem ‘uhvatit sew koSta sa svakim izazovom nisu bez temelja_omieru, stvamnih pouzdanih po- Magazin za vojnu povijest /sijeéanj2012. x, 7U ZariStu: Hrvatska vojna industrija dataka gotovo da ni nema. lako je ovaj proizvodat dobavijaé ne- koliko modela pistolja za ,Navy Seals", vali istaknuti da su oni posebice M11 (P228 model) pri ‘marno izabrali u vrjeme kada je 1985. godine ,Beretta" ulazila u ameriéku vojsku, a kao kompen- zaciju Sig Saueru" za gubitak slavnog vojnog ugovora. Ovo ne ‘reba umanjiti vrijednost i uku- pau kvalitetu .Sig Sauer" pistoja, no nijihova je grada uobiéajena i datira u sredinu 20-og stoljeéa. $ ‘danaSnjeg stanovigta ion pati od ‘mnogih poteskoéa, uldjucujudi i visoku cijenu izrade, Jedinsivenosti sukoba u Iraku i ‘Afganistanu ogledaju se i u ma- sovng} uporabi privanih zasti- tarskih tvrtki koje zaposljavaju placenike sa svih strana. Takve ‘okolnosti dovele su u sté pazor- nosti, kako svjetske tako istruéne jamnosti, sve Sto se ticalo th 2a- Stitarskih, postrojbi. Od nadina i njihova djelokruga do vrste i tipa naoruzanja njihovih zaposlenika. U zavisnosti od twrtke iangazma- nna naoruzanje se “placenika" ra- ikovalo te je bilo velo Saroliko. Kako se veéinom radi o Hjudima sodredenim ratnim iskustvom ili bivsim specijalcima, Ginjeniéno je bilo da su se ti judi opremali najbolje kako su znali i mogli u danom tenutku, a nahodedi se ‘osobnim sklonostima, U takvim prilikama osobni izbor svakog pojedinca vrlo je zanimljiv i na: Gelno je odraz onoga t Sto Idi najvige vjeruju, a takvi judi vje- ruju ponajvise svome osobnom iskustvu koji im uvjetuje kakvo Ge orugje izabrati, U poplavi raznog osobnog nao- ruzanja odjednom se medu pri vvatnim zastitarima poceo sve vise pojavijvati {hrvatski pistol {to ponajvise oni pistoli kuplient w SAD-u te doneseni posredstvom ameriékih vojnika, vecinom spe- Gijalaca. Kako je privatnth za Stitarskih twrtki u potetku bilo najvige iz SAD-2, tako je i utjecaj ameritkog vojnika/specijalea na ‘vrstu naoruzanja ostao inajvedi Odiigne impresije pistoljima .HS Produkta" dodatno su upotpu- nnjene dolaskom hrvatskog vo) nog kontingenta u Afganistan Git su vojnici svi bili naoruzani pi oruzjem, odnosno _pistoljima gdje dominiraju domace inatice ddevet milimetarskih ,Berettinih* 1 ,Browningovih" pitolja jedno- struke akcije te poneki pistol ‘manjih kalibara, Prige o izvanrednoj pouzdanosti, preciznosti i prakti¢nost HS-ov% |rvatski je pistolj tek trebao do- kkazati te je nakon kra¢eg propi- tivanja uslijedio i sluzbent poziv jedne zemlje Arapskog poluotoka zapustinjske testove na njihovim vojnim poligonima. Zahtjev za testiranjem w zemli naruttlia fodnosia se na sve devet mill- metarske modele pistolja.HS rodukta" linije HS/XD, ukijueu- juéi i najmanji tzv. subcompact ‘model, Prvi dio testova odnosio se na pouzdanost te su svi mo- deli pistolja bacani u pijesak i u potpunosti zatrpavani pijeskom. (0d 20085. sei modeli HS-a prolaze posebna kerijsko teiranje metalnth Stoljima domaceg proizvodata, Malo-pomalo_ugled hrvaiskom pistolju sve vise raste te za njega oéinju zanimanje pokazivatl i pojedine arapske zemlje. Kako je trenutno ve¢ina arapskih ze- mmalja tw trenutk restruktuira: nja i njihove su oruzane snage u tijeku_osuvremenjivanja novim naorizanjem. Kada govorimo © osobnom naoruzanju, veCi- na arapskih zemlja naorwzana je zastarjelim orugjem od kojih na podrugju osobnog naoruza- ‘ja vecinom previadavaju stare konstrukeij, Isto je i s kratkim essa ett 2 ‘dijelova Sto mu daje jednu od najboih moguéth zasta Nakon zatrpavanja pistol su mi- jeSanizajedno spljeskom kako bi jel pistol bio u cjelostl izlozen nepovoljnom. utjecaju_obiénog ppustinjskog pijeska. Nakon neko~ Hko minuta mijesanja pistol izvadeni, protreseni (kako bise iz cijevi izbacile prepreko) tese pri- stupilo prakti¢nim radnjama koje su ukljudivale vadenje i ponovno lumetanje spremnika, repetira- nje te Konagno | samo opaljenje. Osnovni cilj ovoga testa bila je pouzdanost, a pistol} je pouzda. ‘ho morao raditl u pojedinacnom F brzometnom retimupaljbe. Rabilo se strelivo ameritke | do- maée proizvodnje zernlje koja je rovodila test. Ova) dio testa HS Jezamio odiénim reaatomn, & Jedine potesko¢e zabiljezene su prilikom pucanja domacim st ivom, a koje prema rijecima domacina i nije ulazilo u sluzbe- ni dio testa jer su {oni svjesni da je njihovo streljivo iznimno lose ‘kvalitet | preslabo za uobi¢ajene standarde 9mm. Para kalba. Zavrsetkom ovoga testa pit su ubaéeni u Bure naptinjeno vodom te tako viazni ponovno bacani_u pijesak te prekrivani pijeskom, opet vadeni s ponav- Jjanjem radnji iz prvog testa. Lu ‘ovome je dijelu HS dobio od ne ocjene. Sljededt je test bio ist kao i_ prethodni samo éto je na tol, nakon to su zatrpani u pijesak, polijevana voda Kako bi se dobila kompaktnija masa s ve- im pjedéanim grumenjem, I tu je HS pokazao odligne rezultate. ‘Nakon ovih testova pristupilo se testu precizost sto je ukljueiva- Jopucanjena 10, 15,25140.meta- 1a, Zavréetkom ovog testa pistol HS priskxbili su ovacje prisut- nih Jer su se svi modeli pokazali izvanredno preciznim na svim ‘udaljenostima ukijuéujuél i naj- ‘manji ,subcompact™ model ko- jim se bez problema pogadal ‘a najvecoj trazenoj udaljenost, 4j, 40 metara, Nakon toga pistol suuposebnimkomorama zioze- ni utjecaju atmosferalija, napose lage i soli, buduei da osim suhe pustinje zemlja domacina ima 1 dijelova s velo visokim postot- kom viaznosti i morskoga zraka. Kako od 2005. godine svi modeli HS-a prolaze posebno kemijsko tretiranje metalnih dijelova sto ‘mu dafe jednu od najboljih mo- sh zai i taf test protaos isokim ocjenama, UspjeSno testiranje na Arapskom poluotoku i pustinjska avantura HS-a dokazala je da tvrdnje tvor- nice, i onih koji godinama rabe hhmvaiske pistolje, o uistinu vr- hhunskom proizvodu spremnom uhvatiti se u kostac sa svakit izazovom nisu bez temelja, Dok se svakodnevno -mogu_siusati prige hrvatskih kuloara koji zlo- ‘amjerno, tendenciozno i ciljano blate sve Sto je domace, posebice pistolle HS Produkte", pritomih €ak omalovazavajuci, dotle oni potiho prolaze najstroze testove pouzdahost | izdr7jivost diljem svijeta, Ovaj zadnji, kao krunu svega, trebao bi hrvatskoj drza~ Wii IIS Produktu" priskrbiti jos jedan dobar zvoznt posiovnl po- duhvat, a najavena potetna ko-licina od 45.000 komade nikako lena, Prema zadnjim ijama HS Je sao usamo finale izbora 2a sluzbeno oruzje gdje Ge mu glavni Konkurent bit §vicarska tvtka s pistoljem .Sp- bine, orulem uobitajene gra- de, no svrlo malim protevodnim godignjim kapacitetima i vio Nisokom cljenom. Za to sto nigdje neme .Sig Sauera" vee je u final manje poznat Svicarska firma. Intigantnost cl Jee pie lev ome da mode ‘uopée nis iste Kncgotfe Dok su So piel suvremene grade, kuGisiatrade- ‘nog od polimera te opaljenja po rmocu skrivenog udarata, dot su »Sphinxovi" pistol uobigaje. ne dvostruko/jednostruke akcije (usavrgena eeska grada pistolla CZ. 75) 16 u potpunost irade- lod éelika. Rai a u gradi ogleda se iwrazlcicijene pa se fako 2a eije- nu jednog ,Sphinx piltolja moze dobiti ak dva HS pistoja Jet tolika razlika iu mogué- nostima? Netom zavrseni Pustinjski testovi pokazu Juda nije e da i mema razike w Uuéinkovitost Jedine tvomice koje wenutno u svijeta imajuvellki proizvodni Kapacitet | pritom zadoveljav jeu eljenu fesu uz HS Produkt Jo8. Glock" i ,Smith& Wesson" Kako prema rijetima domatina Glock" opée nije. zadovolio postavijene uvjetenjihowi pistol nisuniush urazmatranje,aistoje havodnoisa,SmithaWessonory” Pnjihovim ,M&P" pisoljem. Ck njenica da ha testianju nije bilo 1} .Caracala", js jednog pitolja iaistekategorijekao i115, tenove pistoliske arapske perjanice po- nijeklom iz Ujedinjonih Arapskih Emirata, dovolino govoriza sebe Inage, ,Caracal" je djelo aust skog kénstruktora Wihelma Bu: bitsa,Covjekas iskustvom rada u 1Glocku | Steyra ‘Ako Arapi odbijaju uzeti arapsko fonuzje s renomeom I imenom takvog konstruktora, a na Sto su ‘Nail vonici i policaci bez obzira na to gaje ih zadatci odvelis panosom se svakako u ,Caracalu i ratunali, ‘mogu dicii orutjem knje nose ‘onda treba vjerovati kako iza Jkve odluke stoji praktigan { vrlo i trening modele, jednako kao i unatoé svemu mukotrpna isku- _ reprezentativnom proizvodu ne jednostavan odgovor. Naime, nekoliko tisuéa Komada najma-stva pretotiti u svjetski poznat i kadainje hrvatske ,Plive", danas radi se o jo§ uvijek priliéno no: njeg modela. Ipak, bez obzira priznat proizvod te postati svoje- se na karti sijeta sve ike prepo- vom i nedokazanom proiavedu na sve i Konatan ishod ovog ul- _visni «brand». ‘znaje po jos jednom izvornom {Gj su Cak i proizvodni kapacite-stinu. zanimljivog prvenstveno Dok je Hrvatska do sada usvjet- hrvatskom proizvodu, pistolju ‘ti upitni. Svi pokazatelji govore —struénog te ujedno i poslovnog skim razmjerima bila poznata HS, a nati vojnici i policajci bez u prilog HS pistoljima pa cak i izazova, znati jo§ jednu porvrdu vecinom po Goranu Ivanigeviéu obzirana to gdje ih zadatci odveli tocna preliminarna specifikacija 0 vijednostima 1 domisjatosti i Davoru Sukeru, nasim vrhun- s ponosom se mogu diiti oru2- narudzbe modela koja ukljucuje hrvatskog éovjeka koji je uspio skim sportaSima, te Sumamedu, jem koje nose. Magazin za voinu povijst/sieéan)2012 \,Arhivska otkriéa 7 Se ______ Tito - Sef likvidatora ~— = = u ratu u Spanjolskoj fe sou Arhivi otkrivaju za’to je jugostavenshi voda svojesudjelovaneu Spanjolskom gradanskom ratu pretvorio u jedan od najvecin misterijaEurope, a njegovo lazno ime bilo ie Aleksandar Belov. im je Staljin na svojim tenkovi- ‘ma doveo bugarske komuniste na viast, Belov je postao star obrane Bulgarske, a pet go na kasnije i poglavarom bugarske drdave. U to} eduznosti 1953. g0- dine primio akreditive novog Ti- ‘tovog veleposlanika t Sofi, Mite Millkoviga. Kada je veleposla~ nik prenio, domaéinu pozdrave ‘vode jugoslavenskih komunista, Belov se irgnuo i oslovjavajuéi ‘Tita samo njegovim tajnim mo- skovskim pseudonimom zapitao: sAkako je na’ star drug Valter?™ Kada je veleposlanik odgovorio da je Tito dobro, Belov je rekao: Jase sa drugom Valterom dugo ppoznajem, mi smo u Moskvi do- bro suradivali. On ima velike za- sluge za medunarodni kormu- nisti&ki pokret." Aludirajuéi na posehne’ agente poshve, - ro jet duije ijutne reeeni- Ee: Mlemonjegaslalinazadatke u Spanjolsku i tamo je jedno vi jeme bio uvelikim tesko¢ama, ali se dobro izvukao. | druge zadatke drug Valter je dobro izvrsavao. Slovenski. Komunist, Josip Ko- pinit, koji je bio visoki sovjetski obayjestajac u Spanjolskoj, pred kraj zivota otkrio jena koje su za datke Staljinove specijaine sluz be slale Tita u Spanjolsku. U ne- objavijenom syjedotenju koje je ao Titovom biograf Viadimi- ru Dedijeru, Kopini¢ je rekao da je Titov prethodnik na éelu KP)- Josip CizinsKi, alias Milan Gor- ig, bio predstavnik Kominterne 2a Spanjolsku su svim vidovims pomodi i odnosa”, a da se .po- Sle Gorki¢a Tito prihvatio dobrog dijela th posiova”: ,Pod'Titom je bio tako irad predsiavnika lV od- seka NKVD-2, koji je pored osta- Iih postova radio ina likvidacija- ‘ma neprijateliau inostranstva, sTito je bio kontrolor IV odseka. i zbog toga je i820 u Spaniju na Blagoje Prov neposredno nakon sto je ubijen [ra Titgve fotografie krje se afera, kniga “Nabi Spanci” preSucena je tho povucena ‘Ttova je fotografia iz kampa u Francuskoj autentina Liza nje krijese jedna afera. Objaijona je 1961. u knjzi .Nasi Spanci* na 157. strani i Ova knjiga vee je tisku imala ozbilinih problema kako bi gledala svjetlo dana. Na njezino} prvojstranici pie da je asla 1961., ana po- sljednjoj da je njezin tisak u tskari ,Ljudske pravice” u Ljubijani zavr- Sen tek marta 1962. godine” Knjiga je preSucena i bez otvaranja afere Povudena, zmedu ostalog, po svemu suded, | zbog ove fotografie te objavhjivanja Begoviceve fotografje mrtvog Blagoja Parovica Vjerujem da je Begovie autor i ove Ttove fotografie. inspekcijska putovanja, na dan. dva", priznao je Kopinié, koji je Tu blo toliko nakionjen da je pred kraj Spanjolskog_gradan. Skog rata odigrao jednu od gla nin uloga u njegovom dolasku na belo KPI, =Neprijatelji” kojima su se u Spa- ‘jolsko} baviliikvidatori NKVD- 2, pod Titovom naredbom, bili su tay, trockist, kako je Moskva et ketirala sve ‘oponente Josifa Vi- sarionoviéa Staljina, Ti su judi Spanjolskoj, kako je Tito krajem 1857. godine pisao u .Proleteru*, ;svakodnevno raskrinkavanl kao {adajnici i Spijuni u sluzbi gene tala Franka’. A ,raskrinkavanje je bila istoznatnica za fizitke li- Kvidacie Kopini¢evo priznanje joi je to nije potvrdio Maurice Thorez, koji eu vrjeme Spanjolskog era- danskog rata bio generalni sekre tar CK KP Francuske, preko koga su sez Moskve prenosile sve po- vjerjve sovjetske odluke inared- be za Spanjolsku. Tako se u nje- govim rukama naiao i dokument iz koga se ,videlo da je Tito bio zaduzen 2a likvidacijeu Spanii’, {otnije da je bio ef Staba za I Kvidacije u Spaniji’, a da su osta- i Glanovi stozera bili: talijanski Komunist Vittorio Vida, Hrvati Ian (Stevo Krajaéid) {van (Anto- nov) Stebrenjak i bosanski Srbin, Viajko Begowié, koji je bio zamje~ nik Sefa NKVD-a u medunarod- nim brigadama u Spanjolskoj i eft operativnog centra 2a likvi- dacijeu Albacet. Posiile Torezove smrti, sadrZaj tog dokumenta Dedijers je 1978 godine u Parizu prezentirao bio- frat liderafrancuskih komunista, Albert Soboule. [ako mu je So” boule bio ,izvanredan prijatelj’, Dealijerse, jerojaino zbog straha od posliedice, nije usudio ni po- usati objaviti ovo provrazredno otkrie. Postojanje ovog dokumenta De- ddjert je deset godina kasnije, rujna 1989, godine, porvrdio ‘Tita velo naklonjen Josip Kopinic, Koji je Titu 1936, omogucio po: stati kandidatom za generalnog sekretara CK KP} Ova) dokument potvrdio jet je- ddan od spanjolskih likvidatora, Ivan Stevo Krajacié: .Cetvrti od- sek je radio dve vste poslova:di- vveraje pod komandom ruskog enerala Pavlova i likvidacije ne- Diijatelja~ trockista Pozadinu ove velike Titove ta)- ne do kraja je odgonetnuo jedan njegov bliski suradnik, Sef nje- ove predsjednitke administra- je, zagrebaeki Komunist Zidov- Saalskog porijekla, Leo Mates. Tito se Matesom druzio bas u vrijeme Spanjolskog gradanskog rata, a ‘po okontanju tog rata svraéao je uMatesovu kucu w Zagrebu. Na Dedijerovo pltanje — kako je ito postao generalni sekretar CK py Pave Je usluge zvsio So- vetima u Spanjolsko) da mu daju ‘mandat u dobs staljnistiékih po- ‘groma, Mates je ruina 1983. godi- ne dao odgovor koji se sada prvi putpredotava javnost io je prjave usiuge u Spa- al «vo je 2a Sovjetski Saver bio va- 2anpoligon—ivojniii strates, alii kadrovski (68cenje)" ‘ho jetamo to fude~ razgovoru s Dedijerom tojepo- prdioisim Kopin. SN Tito | Kardelj so radit 2a Nkvi ‘Asada najvaznije otsice. Doga- da) se odigrao u prvim danima Drugog svjetskog rata u obitel sko] kuGi Lea Matesa, smjestenoj lat, ekskluzivno} zagrebac- Ko) éetvrt. Pored Matesa sed Ja je Anka Butorae, bisa supra a Blagoja Paroviea, jednog od ajpoznatij jugoslavenskih ko: ‘unista, Koi enekoliko mjeseci pred odlazak u Spanjolsku pao u hemilost | Kominterne i svoj su- pruge zbog,ljubavne veze 5 jd znom mladom suradnicom soyjet skog poslanstva u Budimpest. Ono Sto je sijelo Leo je Mates Arhivska otkrica Josip Kopinié: 24, rujna 1983. vjerno, od rife Gi do nijeti, prenio Titovom bio- ‘grafu Viadimiru Dedijeru, koji je © tom velikom otkrigu napravio sljececu biljesku: Tito u Mateso- vo} kuci u Zagrebu, izmad Salate, ‘Anki Butorae odjednom: ‘Ja ‘oa, ‘drugaposlao u Spano Dedijerova je nevjrica bila toliko velit da fe pored ove Ttove re- Zenice, u Iijevom gornjem ugh, roza flomasterom ispisao éctiri krupna uzvika: !!! Nepunih pola godine prije nego So ga je Tito .poslao ut Spanjol- sku.u smrt”, Blagoje je Parovic bio organizacijski sekretar CK KPI, soba bro} dva u partijskog hije- rathili, Zbog flerta s &inovnicom sovjetskog velepostanstva u Ma- darskoj, Tito ga je krajem 1836, po nalogu Moskve, razrijesio te ‘duznost, a Parovié je posliie toga vidio priiku u Spanjolskoj da se dokaze. U soyjetskom je gradu Rjazansku zavr8io tromjesetni vojni teEaj i potetkom 1937. pre- ko Pariza krenuo prema Pirinej- ‘ma. Gorkiéev CK KP} postavio ga je za svog predstavnika urepubli Kanskoj Spanjolsko}, gdje je Paro- vie pokrenuo i uredivao dobrovo- aeki list .Dimitrovac", u kome sutekstow objauljvaniia srpsko- hhrvatskom, éeskom, Spanjolskom i slovenskom jeziku. Potetkom stpnja 1937. postavijen je 2a ko- ‘mesara Xl. internacionaine bri- i a . Govorio je: .Budite takvi da at vo oda | poananie aval smjocarte Guivenovs > vestia ca avila > parzanse ice dina brabrgada pustare Isabela sjeverno od Bati- ne prikupljala se Borbena grupa Hanke iz sastava 13. $8 dobro- voljacke gorske divizije Handzar, ok je u Sirokoj okolini Petuha bio smjesten Il, zbor iz sastava madarske Juzne armije, Zrako- plovna podréka sastojala se od 25 do 30 zrakoplova -Stuka". U Ba- ranju je 10. studenog prebaten i stozer njemackog LXVIIl. zbora izsastava 2. oklopne armije, s ge- neralom Helmudtom Felmyjem koji je preuzeo zapovjednisivo nad svim snagama. Do kraja ba- tinske operacije na avo podrut- je prebagene su jos 44. pjesaé- ka Hoch und Deutschmeister i ékdh_granignih itne njemacke os ATS Batinu su partizani, po wzoru na Ruse, prozvali Malim Stalingradom Batinu su partizani, po uzoru na Ruse, prozvali ‘Malim Stajingradom. Ni jedna strana nije smje- Ia popustiti. Naredeno je da se borba vodi do po- sljednjeg Covjeka. Vojnici su smjeli samo napri- jed, u protivnom ih je Gekao metak iz viastitih redova. .Bombama, kundacima i kratkim rafa- lima, brzo su oistli od fafista prve Getiri kuce. Raspjevanl Sarac i jo8 opasnija botna vatra pro- rijedili su redove bunovnih Svaba. Na sve strane zacrnili suse leSevistenjali ranjenici. Ploénikom Je potekla krv", stojiu knjizi Nikole Bozi¢a ,Bati- nahistoriiski spomenik’, jedno} od rijetkih saéu- vanih koja opisuje dogadanja studenog 1844. go- dine. O nasilnom prelasku Dunava, naime, malo je zapisa, a zapusteni Muze} koji postoji uz spo- ‘menik na Batini tek se ove godine poteo revitali- zahvaljujuci prije svega entuzijazmu profe- sorice povijesti Eve Balatinac. 71, pjetatka divizja Gighoste s taljanskog bojista te 1. gorska | tna see ii rugja Jugoslavije | Konja- fieka brigada le Istotne Pruske. Prebatent su! dijelov njematke 264, pjesatke divzie, pukovnija xpskog dobrovojackog korpusa, sath domobranska pukovnija Baranja netolixa njematish po- liciskih bojnt, Na njematko} je stranl do zavréetkbatinske eukupno sudjelovalo vie od 60 O00 vojnika, $ druge strane, u batinsko} je operacii sudjeiovala.sovjetska $r-armljastrima pjesackmn 2bo- Tovima (5,164, pjetaek 16, gar Aijpk) 132. oKlopno-mebanizra- ‘a brigada koje su bile dodatno Ojaéane topnistvom i opkopar- skim postrojbama, Nakon pros Tenja batinskog mostobrana za: tuzimanja Mohaéa, ubacena je 4 Figaabgietatcenime Tene na pravac prema Szekeste hervari. Zménu podrsku prutale je17.zrakoplowna armija pod 7 ovjednistvom marsala av Sudeca, Od jugoslavenskih je fica sudjelovala je 1. vojvodan. ska udara diviija (12,17. voWwo- tetne su dose svjeze sovjetske snage i flag = snage 8, vojvodanske brigade i ada je napokon lavrSen probo} dnc ca rat sm eidacuge ce cbr Gamo poloiaja nepiachsa su podruje dovedene sve slo- sme. Hino pelupljane u po- 1 “prosvat” osm smanjen Serantndutedenoraedpu Ne bodaetopaiselopioparce po. druSuSombor-Prigevca nae: mosiobran, Sainckom|e mosobrana dius. suojseS ubzalastog ont, kao dence 16, ojvodansto) bagadi Nation nekolkosllovthfuréa cija jos uvijek bila kritiéna. 19, topnicka divizija, Na apat ae je ostala u operativno| Batina je ponovo zauzeta. Vrlo Ocijenivéi da s postojecim sna- ski je smjer prebaten 75.pjeSacki Cui 3. ukrajinskog front. Slicnu _teske borbe vodene su za wv. Pi gama i rasporedom nece izvrSi- zor éije se teziste do tada nala- zapovijed zaprimi je 136. voj- ramidu, kot 169" ili krvavu 1 planiran! zadatak, maréal Tol- ilo na batinskom smjeru, Osma _vodanska divizija koja se takoder _kotu kako su je nazivali borci 7 bbuhin nareduje da sena batinski vojvodanska brigada zadr2ana _prebacila u Baéku i prikupila na vojvodanske brigade. Ta je kota smjer hitno pojata s 64. pjeSac- i nekoliko dana na podrugju.lijevom krilu savjetskog 75, zbo- _nekoliko puta prelazila uke u ie kim zhorom i 7, vojvodanskom — Mohaéa gdjejeusvrhu zavarava- ra. 1 borci 73. gardijske pjeSaé- ruku. Obje su je strane Zeljele za- strativne pripreme prijelaza, a ne brigade mor Roden je 13, svibnja 1911. u Petrovaradinu, Vojvo- dina, Pridruduje se Internacionalnoj brigadi u Spa- nnjolskom gradanskom ratu gdje je blo ranjen Getiti ta, Viaéa seu Jugoslaviju i jedan jeod organtzato- ra ustanka na Kordunu. Bio je satnik u Spanjolsko) republikanskoj vojscl, a tijekom Drugog svjetskog, rata napredovao je do tina generala armije te je od- likovan ordenom narodnog heroja Jugosiavije. Ime- novan je bio na sljedeée dusnosti: zapovjednik Bal- janeprijatelja obavijalademon- ke divizije17. vojvodanske udar- drZati zbog izuzetnog taktickog isu isto tako, iz zmataja i dominiranja nad oko- zatim sei ona spustana patinski éamaca isa skela, polazti u juris linom i pri ma Dunavu. Zelje- General Kosta Nad (1911-1986,) od aoe vspanoston , pradanskom ratu do pomocnika drZavnog sekretara za narodnu obranu kanske bojne u Internacionalno| brigadi Spanjolske republikanske vojske, clan Glanog stozera NOP ‘odreda u Bosni i Hercegovini, zapovjednik Opera- tivnog stodera za Bosansku krajinu, zapovjednik bosanskogabora, zapovjednik3. zora,zapovjednik GGlavnog stazera NOV-a u Vojvodini, zapovjednik 3. armije, zapovjednik armije, zapovjednik armijske ‘blast i pomocnik drzavnog sekretara za narodnu ‘bran Magazin za vojnu povijest/ sijetan| 2012 ay wo \