Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • (VP-magazin Za Vojnu Povijest 2012 10) 019

    Uploaded by

    chironxy
    11 views79 pages
    Vojna povijest

    Original Title

    (VP-magazin za vojnu povijest 2012 10) 019

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Vojna povijest

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    11 views79 pages

    (VP-magazin Za Vojnu Povijest 2012 10) 019

    Uploaded by

    chironxy
    Vojna povijest

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 79
    FSC ECT cian HRVATSKIM mes LEGIONARIMA Cinjenice protiv laznih optuzbi Martina Spegelja Impresum \VP-MAGAZINZA VOJNU POVIJEST Oreskoviceva 6H, GLAVNIUREDNIK Zvonimit Despat GRAFICKO OBLIKOVANIE RedPoint Besplatn telefon za pretplatu Mean i Tko su bi hrvatski legionari emijlist doo. sea Ui iene protiv bai up Martina eel Poteci Vojne krajine jemacana aL y PMC uZARISTU KNJIGE ROMMEL U AFRICI3 Izbori u Americi Drama hrvatske Poéela je operaci protuterorizam nacionalne borbe. Crusader" 28 VOJSKE PLAVE KACIGE6 KNJIGE | Carske tvrdavei Smije&na strana Ronilatki vodit po | opkoparstvo .. 6 UNPROFOR-A wnnunS2 olupinamajadrana...56 | WEHRMACHT 9 RATNALUKA PULA 3 POVIJEST NA FILMU Od lipnja 1937. novi Obalnautvrda Tragitne sudbine ustroj Luftwaffe......68 Punta Christo........74 _,Jzgubljenog rata”....78 | | ‘Magazin za vojnu povijest/listopad2012,. \._3 WWW Penning 10 Sto sam vet pisao, ne- prestano stizu brojna pi- maéitatelja.Jednotakvo ibjavio sam djelomigno ‘uprosiom uvodniku Pismo je go vorilo o tome kako su Frankopani sjako pridonijelt sukobu HVO- Armije BiH u stedisnjoj Bosni, kao i da su u zrak dizali objekte uu Novorn Travniku. Pri ome au- tor navodi kako je osobno mno- {0 toga vidio na vlastiteoGi. Io ‘smo dobili prijekor da ne smije mo iti subjektivni kad su obra dde tema u pitanju, w ovom sluta- ju Frankopani i njihova uloga u ‘sredisnjo} Bosni. Kao Sto kolega ‘Tomislav Sulju posljednjer na- gtavka 0 Leg stanaca u ovom roju razgree lazne optuzbe na racun hrvatskih legionara koje se Sire do danas zahvaljujuet ponaj- vige Martinu Spegelu i njegovo) knjizi ,Sjecanje vojnika*, tako je i ovo pismo najbolji dokaz kako se jedna neistina godinama pre- {ori u stinjenicu". I upravo zato sam ga objavio, dase na temelju nnjega vidi 8 jedna neistinao hr- vatskim specialnim postrojbama koje otio do danas mnoge bodu 1 ofi, kao Sto su i nekad mnogi- masmeiale. {A Sto je pravaistina o Frankopa- nima u stedisnjoj Bosni? Postroj- ba Bojna Frankopan nije se op- Ge hota Novi Tranikom, vee na podruéju. Bugojna, Gorn) ‘kif oie okie Bruno 29 cabiojeujednom trenutku vojno nadreden cijelom sredinjom Bo- nom, Sama postrojba (nije bila Gijela Bojna nego ojaéana satnija) nije mogla djelovati na tolikom podrugju za koje su bile nadlez- ne lokalne postrojbe. Naknacino, kkada se Bojna povukla, potom i ugasila, dva njezina pripadnika, ‘Tomica Bajsi'| pokojnt Robert Se ate oh eo Se a0 Kome/ zasto smeta isting 0 irvatskim spectalnim postrojpama, primjerice 0 Bojmi Frankopan Majer tii su na poziv zapovjed- nika Travnika u pomoé, Za to vi- jeme nist ispaliini jedan metak nego su zapravo bill syojevrsno hhumanitamo osiguranje. Osigu- ravali su konvoje za ilu, dolazak rmuslimanskih izbjeglica iz Jajca, dolazak netom peistigih kont nnataUN-a, akasnije kadasuiskre sve vie cal, osiguravali su pre- govore dviju strana: muslimanske TThevatske. To su ponajprije mogli su Muslimani vjerovall upravo nijhovim zelenim beretkama, od nnosno spoment na proljtno dje lovanje Frankopana koji su ondje uspjll sprieciti dva manja 1 je dan veliki incident da ne preraste ve¢ tada u hrvatsko-muslimanski rat. Dakle, to su injenice! Cinje- nice temeljene na dokumentima, fa sve drugo za Sto ne postoi pi Sen ag ete Kons sh ‘anjima, potom na razne natine Interpret, postafe mit, bas kao Aenjga Martina Spogelja, Iz.prosiog broja velika je paznju izamao 1 Glanak kolege Deana Caniéa o sibensko} bite u rujau 1981, godine. Kolega je napisao izvrstan tekst nakon Sto je itra- 4 sve Ginjenice i kad je dosao do svih mogudih podataka. Ina- pisao je uravmotezen tekst, koji ni fakav nije bio dobar nekima koji su kroz. rat i nakon njega od mi- {ova stvorli Ginjeni dilt spomenike, “bildali 4 pra borei esto su ostali u za. ppecku, Zato mi je posebno drago da jeVP urujnu bio na otoku ju, da smo bas ondje obiljezi bensku bitku, ida damo podrsku za uredenje otoka kako Bi se sa- uvala uspomena na Domovinski rat, alii dase Cuje Sto dalje za Zi- je koje ima svojih mnogih povile Snih priga. Samo ih treba poceti privai. ty €e VP dati svoj obol. Pisma Citatelja Postovani, tam vas éasopis od proog brojaiovim putem sve pohwa Te magazinu na odli¢nom rad. Bude! da sam tz Slakovaca, mjesta w istoéno) Slavoniji Koje feu Domovinskom ratu bilo okupirano, pasebmo mi se sia anak lz posebmog broja VP-a w kojem se obra- uj rujanske dogadaji na cesti Sid - Mirkovet 1991 go dine, aslijedom toga i dogadayi koji su prethodili okupa- ey Stakovaca. Slakove! su nakon orporasrboéeticima i JNA okupirani 20. rujna 1991, godine. Tiekom obrane mjestat kasnije w Domovinskom ratu poginulo fe osam SlaKov’ana pripad- nika ZNG-ai HV-a,a éetmaestcvila ubijeno jet nestalo ‘ipsko) okupaciji Slakovaca, Takoder i jean pripadnik proe brigade ZNG-a js se vodi kao nestao x horbama za Sakouce. Uzsve pohuale na odliénom radu, nastavte i dalj tako Mario, Slakovei Postovani Preskotiti éuwvodne rijett hualjenja | odmah priject na bitmo. Vee duze vrijeme razmisjam da Vara naplsem mail jer svako malo u Vasem éasopisu napravite eke greske al ‘mislim da nisu bile tako bitne. Ali kako sam rekao, biti Cu kratak U Vasem éasopisu broj 18, rujan 2012.8. na strani 19. je ilustracija Bf-109E-7/ Trop. Kratica Me-109 se tada (govo- rimo o povetku 1941.g,) nije JOS upotrebljavala. Kada se otela uporrebijavattostavljam Vama da napisete 1 jed- nom od Vasih narednih hrojeva o razvoju Messerschmitt- ov0g 109 i da napisete sto je znaétla oznaka Bf. Dal, na istojilustracji imate simbol na “nosu’ navedenog,avio- na koji je bio simbol JG 27, dakle 27. lovatkog puka a ne 26. Kaji je uglamom bio na zapadnom ratistu (Europe). Samo sui nek dijeloviJG 26 bili sjevernojAfrc\ all dosta kasnijeiimalisu Fiw-190, zar ne?. a ov tem predlazem Glanak o Adolf Galandut Kadla govorimo 0 2raénim Bitkama u sjeverno} Afric! IG 27 je stnski jini puk Koji povezujemo sa tim borbama (iiko je bilo igruppen i stafeln drugih pukova) ine mo: Zemo ne spomenutijednog od najvecth aseva H.. Marset Te-a! Evo jo jedne tome 2a neki od iducih brojeval U istom broju, na strani 72. ipod slike Je natpls "“Godina 1936, pokazalase kao presudna za razvo Luft njem buduénost” A na sit fe Fu-190 koji je wveden w operatio- ‘nu uporabu 1941-g. na zapadnom rast Navedent avio- nl imaju Zutu tak isa kokpita sto anatt da se djeloval na {stoenom bojist (Kolokaljaino receno u Rust). Pret Pu-190, ina istocnom bojst su Fw=190A3 (mislim da hj dob JG 51) {tou malom brojcibr2o th zamifenjuju Fu-190A84 AS ‘Navedent avion Je punokront LOVAC I tek kasnile se pera: ‘duje brzog bombardera,jurinika pa éak i torpednog avi- onde ie ima cnt okt it zal ak se dotor ‘Shem da pripada ri&no} fedinct éimaje slova 2ain dlvidualne.acnaked ne brojeve kako, je afi canacaa {a lovee, mate fi na um da Luftwaffe njife odmah 1941.5. preradivala Fw-190 2 druge uioge osim lovacke (moadeli F TG npr) Na trecem avionukreCuel odoado imate simbol e- dinige al ostavijam Yama da istrative koja fe to fedinica ‘pak nisam bio krata, alls obzlrom da ste acbljan Casopis Za vojnu povijest ovo su vrlovelike greske koje e Vana ne Somijedogadat. Hoéete li objaviti ovaj mail? iatelj, Slavonski Brod Postovant, prvo bih Zelio pohvaliri magazin na odlicnom radu. Svidje isu mi se mnogi élanci a posebno o africkim operacljama Erwina Rommela u zadnjem brojt. Volio bih kada biste pisali o najelitijim njemackim po- strojbama u Drugom sujetskom ratu,a ponajvise mislimt na Panzer-Grenadier Division Grofdeutschland. ‘Hvala unaprijed, a redakeiji magazina Zelim puno srece i tuspjela u daljnjem radu. Dario Ramiljak iz Novog Travnika eae reskavie eens Sepeincaynina vince OE mu U ZariStu: Sjedinjene Ameritke Drzave ‘Ameri’ predsjednik Barack Obama snajusim suradnicim Washingiona 2 svibnja 2011. promatra akeiju u Pakistanu protte Osame bin Ladena Na sudbinu Baracka Obame a ¢e ,slutaj" nepobitno ostaviti tekst: dr. sc Mirko Bilandi¢ foto: Pixse onveneijesredisnjih am- eriékih politigkih stra waka (Republikanska. i smokratska) oduvijek luéivalo tko ée biti predsjednié- ki kandidat, dok danas konven- cije sluze za formalizaciju ranije donesenih odluka o predsjednic: kim kandidatima, Bez obzira na americke izborne korekcje, kon: vencije su oduvijek uvod u dvo. mjesetni_ proces predsjednickih izbora, ¢iji Konaéan ishod ima oi ee eeszinza voina pies traga, objav}jivanje kniige , presudno znaéenje, ito ne samo 2a Ameriku, vet iza eijli svijet, esto ne samo uw mandatnom ée- tverogodisnjem razdoblju, veé i use, Mnogiunutaramericki subjek: 1, sudionici I procesi u manjo} i vve¢oj mjeri,izravno ili neizravno. uyjecu na ameri¢ko javno mni jenje i americke birace tijekom predsjednitke kampanje. Nijeza- nemarivniutjecajizmedunarod- nog okruzenja, prvenstveno on: koji proistjece iz pozicije m Amerike na medunarodno} I posljedica i efekata americkog djelovanja_u medi “okruzenju. Stoga je s no da predsjednicki kandidatt i njihovi stozeri u izbornam pro- ccesu nista ne prepustaju sluca- ju; i najmanji detalj nastoje isko- Fistitt-za see kako bi pridobili naklonost biraéa, Ulog je napro- sto prevelik: zauzimanje pozicije predsjednika najmoénije drzave, atime isvjetskogllidera Zanimljivo je w tom Kontekstu postaviti pitanje: moze lineki po- jedinaéni slucaj presudno utje- ‘ati na izbor ameri¢kog pred- sjednika, a slijedom toga moze li malo lagan dan o lovu na bin Ladena uijecati na buduénost Amerike i sudbinu svijeta u buduéem te- tverogodisnjem razdoblju? U po- visti suvremene Amerike tesko je pronaéi takav sluca). Mazda je donekle izuzetak veijeme Georga Busha (starijeg) kojem briljantna pobjeda u Zaljevskom rat iistje- Fivanje cose iz Kuvajta nsw. pomogli u osvajanju dru: {goga mandata 1992. godine. Ak- tualna predsjednicke kampanja zasigurno je stoga izuzetak. Na sudbinu Baracka Husseina Oba: ime, njegove administracije | re zultat predsjednickih izbora je EOE ——= | danée,sluéaj"nepobitnoostavti_cialWarfareDevelopment Group, recenziju Pentagona. Dodatno, ‘waga. Taj luca)" jest objavijiva-poznatijo} pod ranijim nazivom —uvjerent su da su objavijivanjem ne Jedne knjige. Nein Je sadr- SEAL Team six), uvaru amerié- —knjige ugrozene buduce opera 4 sudbonosno utjecajan,knjiga ke siguemosti, postrojbi osposo- je amerikih speeijalnih ratnika, Ge zasigurno prodrmati amerié- bljeno) za specijalno ratovanje i U izjavi "Los Angeles Times ko drustwo | americku poltku. specijalne operacje na moru, u etl dana prije.objavjivanja Hlementama analiza potetnlh 2rakuina kopnu, sto je akronim —kajig, Robert D. Luskin, odvet brojki o nakladi to uvjerlivo do- kojieininjezin najpoznatijinaziv nik Matta Bissonnette, oueno Kazuje" umjesto prvotno plani- (Se, Aix, Land). fe ocbaciattre Portagono. ranih 300,000 prinjeraka, knjiga Odmah nakon objavijivanjaknji- wh pravnika, Na njegovo) je stra je u prvom tjednu pojavjvanja ge, mnoga ugledna znanstweno- ni 1 glasnogovornica izdavacke ‘hog zanimanja javnost iskana _Stuna novinarska pera usmje- kuée Dutton Adult Christine Ball, {egotove 600.000 primjeraka. Ri-ila-su se na analiau uljecaja Koja je washingtonsko) televici- pa Ageea. Agee je uknjil opsao jetjeoknjizi .Nimalolagan dan* knjige na americki polii¢ki we- ji WILA-TY, afljaciji poznatije akcije ClA-e w Latinsko] Amer- (-No Easy Day"), objavijeno} po- nutak.Pojavilesu sespekulacijei ABC televiaije, krajem kolovoza ci, gj je Agencia radia Sto je etkom rujna, upravo tjekom —radliiveverzijeteorija rote, zja--_izjaila da su sadizaj knjge pre- _hijela ostavivsi Latinskoj Amer odrzavanja Konvencije Republi- va stoZera obaju predsjedni¢kih gledali pravni struénjaci amerié- ci dase posluzimo nijetima Dui Kanske stranke na Floridi. Matt kandidata.Pitanjejesamojedno: Keadministracifetenisu pronaslighta Tkea Eisenhowera 0 CIA Bissonnette, pripadnik ame- tko stoji za objavijivanja knjige nista sporno u odnosu na ame- —snasljede pepela”.Zajedno safe- rickih elit specijainih snaga i Kome ée ona pomoéi/Stetit'urickunacionalnu siguenost om Watergate ta su svjedocenja "Navy Seal”, u Knjii je svetsko) —predsjednigko) utrci. Nitamanje Nekoliko je znatajki Kole vjedi bila povod administraciji pred jamnosti posyjedocio ina syjetio znacajne nisu ni pravne kontro- istaknuti vezano za knjigu “No sjednika Geralda Forda da istra- dana lanio detalje 0 akejiu ko- verze. Pravni strucnjaciMinistar- Easy Day". Prvo, javnost Je po- 21 obznani prljave | protuzako- jojje2. svibnja 2011. upakistan- Swva obrane (Department of De- novno iz pera sinsajdera", pri- nite poslove Cle, te xdrZave & skom Abbottabaduubjjen Cel- fense) razmatraju poduzimanje padnikaameri¢kin. institucja drZavi". No, povijest ¢e pokazati nik Al Qa'de i americki dréavni pravnih akcija radi sankcionira- nacionalne sigurmosti, spoznala da su Fordovi pokuSaji da se pro: hepiijatel) bro) 1 Osama bin Ta-hja Mata Bissonnettea. Autor je, dosege ameriekh drastienih ak- tweakonitost zaustave bili bez den (knjiga je napisana pod pse- prema njihovom uvjerenju, pre: cljakojesepoduzimajuuime.vi- spjesni. Drago, motivacija Matta ‘udonim Mark Owen, u suradnji krsio odredbe Ugovora o neotkri-_Siheiljeva nacionalne sigurnosti_Bissonnettea 2a pisanje knjige, a Kevinom Maurerom). Detalino vanjutajnihinformacija ‘Classi- i obrane amerigke demokraci- oj je prenjela WILA-TV, jasan su opisane pripreme za akciju i fied Information Non-Disclosure je. Otigledno su ,nezadovolini- je putokaz-2a ponaSanje politica sama akcija dvadesewetverocla- Agreement, Sensitive Compar- ei” ameritke administracije naj-_ra't dréavnika prema sistinskim nog tima ameri¢kih komandosa mented Information Nondiselo-_uyerhivijii autentieni syjedoci 0 veli¢inama" domoljublja inacio UW enjihovo} misiji Zivta". Isto- sure Statement”), buducida knji- americkom djelovanju upodrué- _nalnosigurnosnog djelovanja. To dobnotojeiprieaoelitno) ame. gasadrZitajnepodatkeinijeprije ju naclonalne sigumost, Time je putokaz kako im iskazivat po Ficko) postrojbi (US. Naval Spe- Objavjivanja.prosla prethadnu se povijest ponavlja. Uostalom, — Stovanje,zahvalnostza onost0 st - ljavim tajnim akeljamat Give, Kojima je CIA od svojen hnastanka mijenjala svijet, rusi Ja Americi nepocudne rezime i, prema pojedinim svjedovenjima, ala nepocudne lidere, ame- ri¢ka i syjetska javnost doznali su iz pera bivsih pripadnika CIA-e. ‘Sve je mozda zapotelo pocetkom 1970-ih saznamenitom knjigom: CIA ~ Dnevnik agenta ("Inside the Company: CIA Diary") Phil ‘Mat Bissonnette, pripadnik americkih elimth specjalnih snaga “Navy Sea’ u Knjizi e sujetskojjavnosti na syjetlo dana iznio detaljeo aketji Magazinza voles povijest#lstopadiaoa2» Wa x a U ZariStu: Sjedinjene Ameritke Drzave ucini'za Domovinu i prt po- disku nakon ekstremo opasnih i stesnih misija. Bissonnette je kazao da je napisao knjigu © 27 ‘vovanju. koje specalnt ratnicl podnose radi izirgenja duznost {e kako b inspiirao nadolazece Inlade generacije da se pridruze Specijalnim postrojbama, Njiho- Yadjala ne stajuse spolitziatht Houpotrebijavati Tete, od Phil pa Agea, preko zamjenika direk- {ora ClA-e Victora Ly Marchetti, Willama Marka Felt, pomocni: a direktora FBIja 1 WikiLeaksa dg Mata Bissonnette fo puno Sluéajeva izmedu...otigledno je dda nesto ne vala's unutarnjo-si gummosnom komponentom ame- Fiekog sustava nacionalne sigur- host il Je. pak, rijet 0 Casnim Tjudima, dostojanstvenim profe sionaleima koji su postal avid act" otkrivajucl jammost! ame- Hoke pailave poslove". U. tom Suéaja upitan Je celokupan su- Slav, ne samo njegova unuar- njo-sigumosna dimencija koja nije u stanju zaustavidl «curenje informacija'. Svaka od ovih zna- afk pr emu niz nije iscrpljen, ima svoju tezinu Cint se ipak da posebnu paz zasluzuje jed- ha dimenaija, U kajial "No Easy Day" prvensiveno fe rjet 0 pro turnin "posta rotuteroristickim operacjama Bhatt to da Ce protaterorizam iprige o njemu odredii sudbinu ameriekihpredsjedni¢kihizbora? Upravija it protuterorizam ame- riekim predsjedniekim fzborima Tameriékom poltkonr? Gdgovor hie nimalo Tagan, all to pitanje ZasluZuje malo dablj ost Za analizu aktualnog. ameri tog tenutka u pomoe mozemo prlzvati neke'Enanstvene pri Stupe, primjerice teonju/tehn- kr prepoznavanja obrasca, Pre ima tdnjama struenjaka kot Je koriste gotovo u svim znansive- him podrugjima, ta se tehnika primjenjuje Kada postojece teo Blsko znanje nije dostatno da bi eshvatio nek prion (np. po- ites) I dragtven!fenomen, Ista iva svoju paznju usmjerava na analiza podataka | povijestfeno- ‘mena kojist otigledni (npr. pro. odredile sudbinu predsjednigkihkrilima revolucile 1 osvetnistva kojim su taocioslobodent, Pred ‘mene u prirodnom okruzenju u izbora, Islamisti¢ka revolucja & Amerikancima, grupacija.tadi- _sjednik Carter taoce je okarakte sluéajupotesa) dabise spornaj- Tran 1979, bila je okvirIranci> kalnih islamistau.studenome —izirao kao ,2rveterorizma Bio no odgonetnuo ill prepornao ma’za osvetu Amerikancima za 1979. zauzela Je AmeriGko vele- je odluean u nakani da ih oslo obrazae, odnosno pravinosti u drzavni udar 1953, rusenje pre: poslanstvo uTeheranu. Kao t20- bod, Operacja americklh. spe- ojaviivanju datog prizodnog ill mijera Mohammada Mosaddey- ¢e drzll su 52 osobe.Talatkakri-_eljalaca ,Orlova kandza" ("Ope- {rustvenog.fenomena, hate instaliranje na vast iran za tajala fe obno 444 dana, do ration Eagle Claw"), poznata I hanavedene tehnike omo proamerickog Saha Mohamma- 20. sijetnja 1981, godine. Konat- kao -Veternja swetiost” ("Ope Uodavanjesasliénoséu dogadaja dazu Pahlavija.Islamisipred- no Je oloncana lplomatskom ration Evening Light), pocels Je iz vremena administracije Jim: vodeni Ruhollahom Musavjem —vjeStinom Warrena Minora Chri-_ 1 travnju 1980. godine. Bio je (0 myfa Carter Itada su Konkret- Khomeinijem « veljai 1979, sru-_stophera,Kojajedovelado potpl-ameri¢ki debaki- Osam amerit- he protuteroristicke operacije il su Saha | preuzell vast. Na sWanja tx. Aliskog sporazuina ih vojnlka poginulo je {i jedan < stanak ¢vrstoga neprobojnog bede- ma koji je prijecio Turcima daljnje prodore u Europu. Hrvatska je kra- jem 16. stoljeéa svedena na “ostat- ke ostataka nekoé slavnoga Hrvat- skog Kraljevstva” i njezin teritorij obuhvaéao je samo 17.000 km?, no zarazliku od ostalih zemalja koje su se sudarile sa silinom Osmanskog Carstva, ona je preZivjela i nikada nije prestala postojati. Pitanje koje se namece glasi: kako se Hrvatska ipak uspjela obraniti, kako je konaéno zaustavljeno tur- sko osvajanje u Europi i na koji na- Kako se Hrvatska ipak uspjela obraniti, kako je konaéno zaustavljeno tursko osvajanje u Europi i na Koji nacin je izgradena obrambena granica na odredene negativne konotacije koje je imalo pridruzivanje Hrvat- ske austrijskim pokrajinama pod vladavinom Habsburgovaca, krajnji rezultat bio je obrana Hrvatske i na- cin je izgradena obrambena gra- nica u Hrvatskoj, na Cemu se ona temeljila i koji su Kijuéni trenuci u izrastanju obrambene granice u Vojnu krajinu? Naravno da odgo- i cre cg fa TES vor na ova pitanja zahtijeva mnogo Sire multidisciplinarno istrazivanje, a takoder ne treba zanemariti da je problematika turskih osvajanja i nastanka Vojne krajine ve¢é obrade- naumnogim kvalitetnim iiscrpnim radovima. Medutim, istraZivanje ovog podrudja toliko je slojevito da se uvijek iznova pruza mogucnost za daljnja prouéavanja. Sukob dvaju svjetova, krs¢anskog i islamskog, stjecajem okolnosti odi- grao se upravo na hrvatskim grani- cama te zauvijek obiljezio hrvatski narod i drustvo. Posljedice ovoga burnog razdoblja prepoznajemo i u danasnjim vremenima. AkindZije i martolozi s hrvatskih su prostora protjerali velik dio hrvatskog naro- da, koji je krajem 16. stoljeca zami- jenilo novo stanovniStvo i zauvijek promijenilo etnitku i religijsku sli- ku Hrvatske. Medutim, osim ovih jasno vidljivih i mjerljivih procesa koji su se odvijali tijekom 16. stolje- éa, narod je u Hrvatskoj bio izlozen mnogim nedaéama koje u izvori- ma nisu ostale zabiljezene, a mo- zemo ih djelomiéno naéi u knjizev- 10 F Magazin za vojnu povijest / listopad 2012. cn Husari i jednako lako naoruzani Turci na grafici iz druge polovice 16. stoljeca, dvoboji blizu Varazdina nim djelima suvremenika, pismima i tada popularnim govorima protiv Turaka. Svakodnevni Zivot stanov- nika Hrvatske bio je uvjetovan stal- nim strahom od provala turskih éeta i turskog terora i time iz kori- jena promijenjen. Selja¢ko stanov- nistvo srednjovjekovnog druStva Kraljevine Hrvatske bilo je prisilje- no, u kritiénim trenucima, obradi- vanje polja zamijeniti ratovanjem s nemilosrdnim neprijateljem. TeSko je i zamisliti kakve je sve socijalne, psiholoske i kulturoloske posljedi- ce imao Zivot uz granicu s Turcima u 16. stoljecu. Proces nastanka Vojne krajine slo- Zen je i slojevit put na kojem je Hr- vatska polagano u¢ila kako stvoriti uspjeSan obrambeni sustav koji ¢e zaustaviti i suzbiti daleko nadmoé¢- nijeg neprijatelja. Okolnosti i raspo- lozivi resursi koji su trebali doprini- jeti izgradnji uspjeSne obrane Cinili su ovaj zadatak gotovo nemogucim, Od polovine 1b, stoljeca izmedu Save 1 Drave vodili su se opsezn praditeliski radovi kako bi se zaustavila daljnja turska osvajanja medutim, Krajina je ipak, iz godi- ne u godinu, izrastala u organizira- nu vojnu instituciju i sve uspjesni- je obavijala namijenjen joj zadatak. SiromaStvo te sporost i zastarjelost hrvatskoga obrambenog sustava poéetkom 16. stolje¢a nadomje- stili su hrabrost, borbeni duh i po- %rtvovnost i time postali jedan od odluéujucih faktora u opstanku Hr- vatskog Kraljevstva. Ovaj rad nasto- jat €e u osnovnim crtama prikaza- ti najvaZnije elemente koji su Cinili obrambeni sustav Krajine, Kjuéne momente i dogadaje koji su usmje- rili razvoj Krajine u onom pravcu gdje ju nalazimo u kasnijim stoljeci- ma, prikazati procese koji su obliko- vali glavne karakteristike Vojne kra- jine te nastojati ocijeniti pozitivne i negativne faktore u razvoju obram- bene granice u vojno-obrambenu instituciju Vojne krajine. Obrana hrvatskih granica u prvoj polovici 16. stoljeéa 1.Turska osvajanja pocetkom stoljeéa i pojava kapetana kraljevske vojske u Hrvatskom Kraljevstvu Nakon pada Bosne 1463., Matija Korvin krenuo je Turcima preoteti dijelove bivSega Bosanskog Kraljev- stva. Od teritorija preotetih Turcima osnovao je 1464, Jajacku i Srebre- ni¢ku banovinu. Jajacka banovina nalazila se u porjecju rijeke Vrbas i obuhvaéala je gradove i utvrde Jaj- ce, Banju Luku, Greben, Sokol, Je- zero, Vijenec ili Vjenéac, Leva¢ ili Livat, Komotin, Boéac, Zvetaj i Vr- baski Grad. Njezina narjena bila je sprjecavati turske provale u Hr- vatsku. Srebreni¢ka banovina obu- hvaéala je prostor nekadaSnje bo- sanske oblasti Usore i trebala je Turcima braniti prolaz u Slavoniju i Ugarsku. Nekoliko godina kasni- je, kada je 1469. godine kralj Matija Korvin dosao u sukob s Frankopa- nima i oduzeo im grad Senj, koji je time postao kraljevski grad, udaren je temelj Senjskoj kapetaniji, koja je uskoro obuhvacala Citavo primor- je i Otoéac. Spomenute banovine i kapetanija bile su vojnicki urede- ne, au najvaZnijim utvrdenim mje- stima bile su smjestene kraljevske posade (placane iz kraljevske bla- gajne), kojima su zapovijedali od kralja postavljeni banovi, kapetani i vojvode. Ove pokuSaje kralja Ma- tije Korvina da za&titi svoje kraljev- stvo od turskih prodora iz Bosne, odnosno mletaékih presizanja za ostacima hrvatske obale, mozemo smatrati pretecom hrvatske Vojne krajine. Kralj je te mjere poduzimao neplanski i bez organizacije, nasto- jeci si pomo¢i u danom trenutku, Sto je uostalom i glavna karakteri- stika stvaranja obrambene granice u 16. stoljecu. Turskim osvajanjem Beograda, «zlatnog Kijuéa Ugarske i Slavonije», 1521., bilo je jasno da su Ugarska i Slavonija neposredno ugroZene. lako ¢e se kroz sljedece desetljece najteze borbe voditi na jugu Hr- vatske, za to vrijeme nista neée biti ucinjeno da bi se u Slavoniji pripre- mila barem koliko-toliko uéinkovi- ta obrana od ratobornoga, novog sultana Sulejmana. Za viadanja sla- bih kraljeva iz dinastije Jagelovié dr- zava je osiromasila, ojacala je moé velikaSa, a oslabila moé kralja. Tur- ska osvajanja pocetkom 20-ih godi- na 16. stoljeca bila su usmjerena na Hrvatsku, a kako financijska i vojna pomoéod kralja Ludovika nije stiza- la, hrvatski su se velikaSi oslonili na svoje snage, brane¢i svoje feudaine utvrde i gradove. No, gradovi su pa- dali jedan za drugim; 1522. godine predali su se Knin, zatim Skradin i Ostrovica. Jajacka i Srebreni¢ka ba- soc deine bi cominlomafeintegen: = anes afi TS sccalahdia-coehideiatidaiieet te. schaleeniaae P a eres rina errelattobanna chit reg i Tear are srica eee a igh reenact : ntiee hoi atptoters ti ier eeceeieeraai as Matijas Korvin novina propale su takoder tijekom prvih desetljeéa 16. stoljeca. Nakon pada Beograda, Europa je o¢ekivala veliki turski osvaja¢- Ki pohod, no kao do toga nije dos- lo, europske sile okrenule su se da- lje svojim medusobnim politi¢kim sukobima. Nastavilo se suparnistvo Habsburgovaca i Valoisa, uz povre- meno francusko saveznistvo s Tur- cima. No, nadvojvoda Ferdinand Habsbur&ki na viastitoj je koZi osje- tio neugodne turske provale kada su turski konjanici 1521. i u prolje- ée 1522. kroz Hrvatsku provalili u Korugku i Stajersku. Krsto Franko- pan je, 22. ozujka, u «ime hrvatskog plemstva», koje se vise nije nadalo pomoci od Ugarske i kralja, zatra- Zio od nadvojvode Ferdinanda da poSalje éete i ratni materijal u Hr- vatsku. Austrijski vojni predstavnici i prije Frankopanove molbe trazili su potporu od Njemackoga drzav- nog sabora, koji je zatim za svoga zasjedanja u veljaci 1522. godine odobrio 3.000 pjesaka za ratovanje u Hrvatskoj. Odiuceno je da se ete posalju na tri mjeseca, a o daljnjim mjerama, ako ée biti potrebne, od- lucit €e posebna komisija u Betu. Istodobno, nadvojvoda Ferdinand jeu Austriji sakupio i opremio 3.000 placenika, a unutraSnjoaustrijske zemlje (Stajerska, KoruSka i Kranj- ska) obeéale su da ée uskoro posiati i dodatne éete. Poéetkom 1522. sti- gla je u Hrvatsku plaéenitka vojska nadvojvode Ferdinanda na Celu s nadvojvodinim kapetanom Niko- lasom Salmom, sposobnim i isku- snim éasnikom. Njegov zadatak bio je pomagati banu Ivanu Karlovicu u obrani Hrvatske od Turaka, a uz to Ferdinand je i financijski potpo- magao obranu utvrda i organizirao sluzbu uhodarstva. No, vec 3. srp- nja kapetan Salm javlja nadvojvodi Ferdinandu da bez znaéajnog poja- éanja ne¢e mo¢i ni napredovati ni pokretati vece operacije, vec samo zadrzavati sada&nje pozicije. Usko- ro suu Hrvatsku pristigli injemacki plaéenici, medutim, kako je njihov zapovjednik odbijao podvrgnuti se pod austrijsko zapovjednistvo, u daljnjim akcijama protiv Turaka bili su od slabe koristi. Magazin za vojnu povijest / listopad 201, \ i \ 77 “hh, VT Wf 2 Povijest Hrvata Nadvojvoda Ferdinand ponovno je od Njemackoga drzavnog sabora odrzanog u Nurnbergu u studeno- me i prosincu 1522. godine trazio stalnu pomoé i suradnju u obrani Hrvatske, odrZavanje stalnih vojnih snaga na hrvatskome tlu, s poseb- nim naglaskom na vaznost uho- darske i dojavne sluzbe. Sabor je odlucio podici 4.000 pjesaka koji su poslani u sjevernu Ugarsku. Za razumijevanje povijesti Vojne krajine bitna je 1522. godina i dola- zak austrijskih placenika na tlo Hr- vatskoga Kraljevstva. Nadvojvoda Ferdinand i prije je financijski pot- pomagao hrvatske velikase, ali sada je na njihovo trazenje odlucio po- slati stranu vojsku u Hrvatsku, pod zapovjednistvom svojega kapetana, da pomaze obranu od Turaka. On to, naravno, nije ucinio zbog svoje dobrote i nesebi¢nosti, nego je za to imao vrlo dobre razloge. Prvenstve- no, pomazuci obranu Hrvatske, Stitio je viastite zemlje, drze¢i bor- be dalje od svoje granice. I, mozda jo vaznije, oci Habsburgovaca ve¢é su dugo bile okrenute Ugarsko-Hr- vatskom Kraljevstvu. Nasljednim ugovorima nastojali su veé nekoli- ko puta osigurati ugarsko-hrvatsku krunu, a kako je Ferdinand usto bio ozenjen Ludovikovom sestrom Ma- rijom, a Ludovik Ferdinandovom sestrom Anom, Ferdinand se na- dao da ¢e Ugarsko-Hrvatsko Kra- ljevstvo uskoro dospjeti u ruke Ha- bsburgovaca. U to vrijeme, kada su Habsburgovci pametnom Zenidbe- nom politikom zavladali Spanjol- skom i Ugarsko-Hrvatskim Kraljev- stvom, nastala je poznata retenica “Bella gerant alii, tu, felix Austria, nube! “(Dok drugi ratuju, tise, sret- na Austrijo, Zeni!). Spomenuti dogadaji vrlo su_bit- ni za kasnije razvijanje obrambe- ne granice na teritoriju Hrvatskoga Kraljevstva. Time su udareni teme- lji regularne nadvojvodine (kasnije kraljeve) strane vojske, koja Ge dje- lovati mimo hrvatskog bana i Sabo- Ta, i postepeno se razvijati u zaseb- nu instituciju, te konaéno dovesti do odvajanja dijela teritorija kra- ljevstva pod posebnu austrijsku vojnu upravu. U jesen 1525. godine sultan Sulej- man I. okonéao je rat s Perzijom i nalozio da se okupi i opremi voj- ska za prodor u Panonsku nizinu. U proljece 1526. stizale su vijesti u Ugarsku i Hrvatsku o turskim pri- premama za rat, no gotovo nista nije ucinjeno da bi se pripremila obrana. Kralj Ljudevit uzaludno je trazio pomoé od europskih sila. Car Karlo V. bio je zabavijen francuskim kraljem Franjom I., koji je pono- vo formirao savez protiv Karla i za- Oe oMe ot ¢, fe % mmm Osmanska osvajanja do 1529. ino @mme Osmanska osvajanja do 1545. Se mm Mletatki posjedi a i poceo novi rat. Nadvojvoda Ferdi- nand sazvao je Sabor u Spiresu, koji je, ne ba previse zabrinut izvjesta- jima iz Ugarske i Hrvatske, odlucio poslati edbor da preispita situaci- ju. No, umeduvremenu do$lo je do katastrofalne bitke na Mohackom polju. Razornim pohodom sultan Sulejman I. osvojio je Tok, zatim Osijek, pa krenuvsi prema Budimu uniStio ugarsku vojsku koja mu se suprotstavila na Moha¢kom polju. Nakon to je osvojio Budim i Pestu na povratku kroz Slavoniju, sultan je razorio i osvojio mnoge gradove iutvrde, te u najvaznijima postavio turske vojne posade. U turske ruke pao je istotni Srijem, sve utvrde uz Dunav i Dravu do Osijeka, te su se na tom podrugju odrzale jos samo Ferdinand I. Habsburski

    You might also like