Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • (VP-magazin Za Vojnu Povijest 2012 02) 011

    Uploaded by

    chironxy
    6 views82 pages
    Vojna povijest

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Vojna povijest

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    6 views82 pages

    (VP-magazin Za Vojnu Povijest 2012 02) 011

    Uploaded by

    chironxy
    Vojna povijest

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 82
    LENCE v4 Lana : Ba ve aq ——— ee a eo ae a a » a Daa eee ae yi a ae ae # en - * " é Tt SE N & pen ) rae FETA HULCa pls aoe mF au si A ee eT Sve o njemackim oruzZanim TAME | snagama 1935.-1945. Impresum Ve-MaGazINZA VONNU POVIES bfoovonapovetie GLAVNIUREDNIK: Gecoeses TIsAK: Radin propo da Gos veta Medel ZDAVAC: veternilst doc. Grestaviteva GHA 10010 Zagreb UPRAVA: Boris Truptevicjasna Zemii Radovan Kl MARKETING jas: Wehrmacht Stvarnost | mitovi - Njematke oruzane snage 1935; 1B ane cia | Leseeth acy SJEVERNA KOREJA Tradicijaikomunistitka rigidnost ... 6 BITKA ZA CAEN2 Montgomery opozvao operaciju ,Epsom” ...26 LIPANJSKE ZORE 2 Karlo Déeba osvojio istotni dio Mostara ...52 Jovan Sredojevi¢- —— nu BITKA ZA BATINU 2 Granatiranja samo po8teden Petuh .....20 PRVISVJETSKIRAT Zagrebatke akcije za talijansko ratite ... 38 SUVREMENIRATOVI Korejskirat -Sjeverna mapala Juan .suS2 Magazin za vojnu povijest/velia PCiaciren ey i ra ara AUKCIJA MILITARIJE Narodni heroj na aukcijskoj draZbi ....24 SINJSKIDIVERZANTI2 POVIJEST SVIJETA Krigarska opsadai poraz kod Nikopola ........ 68 sma vet neko viljeme kako Se price i pise 0 projektu Koj prprema Zoran San: ut, "nekadasaji logores Srpski’ koncentraciskihTogora PGanasnji predsjednik Udruge pravnika , Vukovar 1991.", Uo} Se 5 nesipljenjem iscekuje. A {o je nova knjiga Koja €o uskoro izatu wav kako se najaliue jes temom o uloz! nacional ‘anjina u Domovinskom ratu.O jednoj od manjina, ono} romsko Vee bilo ijt u jednom od prosh brojevaVojne posijest.ls pravom, jefe danas nhova uo fa pone zaneraens ko nis libro svaki njhov doprines bio je ekako dragoefen, posebi- ce ako se na um ima dat danas nek doziijvaju diskriminacija hog svoje nacionalne pripadno- Sti Al stai su uz bok sHivatima Kako i obrani svoju domovinu. Blo Je | puno pripadnika dru: git nacionalnth manjina koji sa S-Hevatima branili Hrvntsat od agresare: Taljani, Madar, Ces Slovael. All suakako da je na zaninljvja logo stpske aco nalne manjine Domovinskom ratu, Jer stbilanska politika, kao Feat dia ‘pole predstav ka hevatsklh iba, ne_prlznaja agresijuStbije | Crne Gore, pot- omogmst foalnim hess Srbima, nego ustajavajuu te 0 gradanstom ratu medu Hivara P Seba. Sangutow projekt uprave Ge tei priv te teze, argumenti- ano, 5 imenima | prezimenima Stba Koff su se rame uz rame bons Hvatima protv JNA. o lomoljubima Koj st Hrva Stbi i drug pripadnici nacional Domovinska rat nije bio sukob Hrvata 1 Srba, nego rat zmedu agresora | hrvatskin domoljuba Me ate Ro So fo th manna, koji uzajedno sta priv agresor, Songut Je za to Kaji iabrao Sovak titoropien fata pep nika svi hrvatski nacionaiah manjna. wo} Vbjno} pode imate pike prot jedan 0d Dh Kako pte ds Ragu edu ak sudbina brent bripadnika nacionalnih manna, hevblenodt agin ibe se zapis 0 sudbini jovana Ste- dojeiea,zastavnika TNA five umto Kao ‘si hnsk brani uredavima}NA" Roden Ur Zadru, Sredojeé Je potetak tain doteinn weina sas irklase u gamizonu INA u eb bu asta 472. moto brigade Sava Kovagevie Bi je pati pans ue antskogn) baaljuna eve Big de Scedojec fe Fvatsko) voc dojavjvandragcjene podake 0 ‘apoxjednim polorajma INA tana napadaforojst posto INA na Dubrovathom pranor 2 posebno se ikazao ts pomodi iofainom hrvatsKom stanorns- Cru koe je oslo et nas stam pocrugju naka okupade JNA. Otome postjebrojnasje~ docansta, a sbena porda Olegora| suede 1 onde gaa aaj 1962, abl piped JNA. Da tragedla Bude tea, on {njegornobtel do danas o hr watske drzave js niu dobil2a- Shuzena zadovoljstina, Sanguto- ‘a knjiga tobi mogla promi ao okipnu pereepei olor necionainih menjina t obrini Tiare, pa ako Sib Au novoin broj jot je nastval teme snk’ diverantima, prt nastavako Wehrmacht Ts P Magazin za vojnu povijest/ velata UZariStu: Korejski poluotok Tradicijas komuni ‘edavna_smrt_.Dragog vode" Kim Jongeila wz purkala je duhove na medunarodnoj _scen posebice mec sigumosnim i Doliékim “anaiearima. Dina Siskin ahjedom moc pews najmiad sin Kim Jong-un. Zbog neskste, al | pokeratela je: ove neistalenost ct ladajucim Sewiturema Sjeveme Korie nek Ge e pital rad Ise aprave n poze raja avog vojnog Ko munisekog redima U protelih tridesetak godinasjevernokore sk jeredim bio suotens nekollko izazora koi su esto dovodil pitanje sama njegom opsojnost loko na brutalan natin, ost) nastisi revi presi je kez Koristeei poluge koje su naj Ketile iohako' osivomaéenam. 1 obespravjenom stanownistvu Jean od najvetih zazava bilo Je prediivanje pada Sovetskox 2 kot Je 0 povjest posto mnoge rezime siénog karakte ra, Do danes ova zea ostale u Kenstantno} kre kako na rei nalnom imedunarodnom plans tako t unuter vast grani isjvernokonog : : Se Tako obsiijenvelom taj, fever niokorejsk. mehanizampre2v ilavanja sam po seb razotkiva, planu mijenjju se do.neprepo- narodnoj rain. Sjeerna Korea, ke promjene i nasa posojat fazmere miltarizacje Komuni- Enatjivost, Kommisitka se Sje- pod punim nazivom Demokrat: uistom ebliku sve do danas, Od stigkog deusva tema Kora odprjla tom valu Ska Narodna Repulka Kerja (i govorna oo pitanjesastojat ose Na Boni 25, prosinca 1991, go- _promiena. Ova zemi, 2a rat; daljjem tekst DNRK), zea od vse poveranth delova Koi sb dine crvena zasta fod mnogih drugih, previvjela je je porpuine izolacije orpoma na uglavnom vojnog, gospodarskog, se nepunih sed padsvog vellKogsaveznikaispon- promjene unato¢ mnogobrojnim al | drustveno-kulturoloskog ke ijorilanad_-Kremijem, Konae- Zora te nastavila postojatiu goto turbulentnim svjetskim dogada- raktera no je spustena, Do 31. prosinca yo nepromijenjenim cotalitamo- _njimau proteklih pol stole Analizirajudi novijupovljest iste godine sve institucije nekoé Komunistickim okvizima. Stovise, SSSRjebiolavnisponzorDNRK- DNRK-a moramo biti svjesnl ‘mocnog Seveza prestaju's radom. na spomenutt globalnu promje- anasvimrazinama,aposebnona njenice da su objektivni izvort Unutar sjedecih pola godine sve nu Sjeverna Koreja odgovara jos — poltikoj, gospodarsko) | vojno}. koji se uu nagina djelovania te sovjetske republike postaju bivse Ze8éom.Kkomiinistigkom radika- Ne treba zaboravitl da je SSSR zemlje doista rijetki ti potpuno i prianate od medunarod- lizacom { Wolacijom, Buduei da odigrao {Kljucnu ulogu usamom — izvan dasega,s obzirom na to da nezajednice kao suverene dave. je velik dio autokratskog svjeta, osnutku Sjeverne Koreje prije, za__je DNRK zasigueno najizoliant Vedina th se odriée Komunizma, @ posebno bliskoistoenl, suocen vrijeme i poslije Korejskog gra- Ja diktatura suvremenog doba, ok isi trend prati i mnoge dra prosvjedima | rusenjima total. danskog rata ranih 1950-ih go- Glavni iavori kojima danas ras fe sizvansovjetske" satelite Bas tamih retima, valjalo bise dublje dina. Krajem 20. stoljeéa, kada polaxemo jes syjedotanstva Kao’ njegov glavni organ — SSSR, pozabaviti ovam zemljom koja je SSSR dozivijava Kolaps, ostaje _ prebjega, analize stranth obavje komunizam jekantakav propao,a hedavno postal jednim od glav- nam intrigantno pitanje kako je Stajnih sluzbi, podatei meduna: fcnost snaga na meduinarodnom nih predmeta rasprave na medu- NRK uspjela presivjeti ove vell- rodath organizacija kao i razma ( eanain a vojnupoviet 80 a ee istickom rigidnosti Najanataiie i za zabttu redima Sjeverne Koreje est cael Loe {aultova lfnosti te element korejskog nactonalizina sjevernokorejskaobavjestajna sluzba pokusala je iavsiti aten: {at-na (adasnjeg juznokorejskog predsjednika Chun Doo Hiwona Za wrijeme njegovog posi mi, doksu ist agent 198 postavili bombu koja je Juanokorejski_civini_zrakoplov Ubivslsvih 115 putnika. Teo je reci je fi Kim I-sung pokusavao Haazvati novi otvorent sukob s sve Leoliraniji. Kao 0 je spomenuto, overs pata ila je moe” znatno Tsu ‘osim zapoceti izravne razgovore sa Sealom, Kore jest njihovo isto primanje u élanstvo Ut NK bie sutin SSSR {Kina oke ‘nitko nije ulozio veto na élan- Ki i Kim I-sungs vremeno SSR-a preuzeojaganjevojske matskih kontakata nego da ude "UN. Izravni razgavori 1990-18 Pred sam kraj Hladnog dunatodal odnosi-mijenj se velikom brzinom, an razvici odvjali su se istov su odmicale od strogo planirane tkonomije kono tisno} Radikalni sjevemnokorejski reéim ict oke.dostupoe mats ova) Ge se tekst pozabaviti inam na koji je abiteljski Kim redim iskoristio Kombinaciju so- vjetskog naslijeda, okolnosti uw medunarodno pail te xan razvojnom pomoéi, alli kineska politika daljnjeg rasta 4 sirenja tumirucim ‘SSSR-om. Prem Wa $SSiva, DNRK uspijeva preziftt ‘Warrena I. Cohena, cak Kim Il-sung blo je svjestan ove su gore spomenutl dogovori do: ponajise zahva te tuacije pa'je jos 80h godina nee notmaliira frm medi : tose na poluotok, narodne igoroanim Ostgje zabrinat prom radzaromvojskeedugerocnom — prstp ekonomsko} se P medunarodnom planu, pose indoktrinacljom javnoal! posve- eca. ugna Koreja thrzala je -testnimsedjama*Natme, 8O-h ce renutnim raspadom SSSI maSnjim drustveno-kulcolof-dustallzacju Imajud! S10 ‘DNRK tistim terorom ako je razvo} situalje na Kore} Kimmanipulseljama ponuaiti mnogim zemijama koje ‘rsllpritsaknajug Godine 1983, kom paluotoku_kremuo. do aN povijest /v Ru UZariStu: Korejski poluotok ‘oj retim poste eastromatioobespravio stanovnsivo © Poslednih desea sujedoli smo Cstim vom wezbama bbrom smjeru, mnoge se stwari postaje jasno 1993. godine kada sfovernokorejskim —_stanovnis-_jedini struenjaci smatraju da je | nisu podudarale sa Sigurnosnim 1 sluzbeno napusta NPT ugovor tiom. Iskoristivst sovetsku nu- Kim Jong-il Zetio uvestreforme, i diplomatskim prioriteima Ki- potpisan 1985. godine. Klearu ostavstinu ‘80-ih, DNRK ali bez promjena u sustavu, cin movog rezima, Osito da je viada Kin t-sunga istom uspjesno manipula kada se daje upravo takav propall ko- | Vojni redim bio je miljenja da smatrala nukleamo oruzje savr- th Savez viene Si ‘munistickl sustav — kojega nije su postignut! dogovorl itenutna Senim “orudem™, odnosno polu- Jedan od Kijutnih aspekata o¢u- Zelio.mijenjati — bio jedan 0 situacja na neki na¢in ,tihi ubo- gomza uévrstivanje svojepozici-vanja stabilnosti unutar granica glavnih razlogs ekonomske, alii | jice’ — prijemje njihovoj moci, je u diplomatskim pregovorima Sjeverne Koreje ostaje snazan socijalne katastrofe omunistickom. poretkit zemlje te za proguravanje vlastth inte- nadzor vojske. Mode se reti da Stavise, promjene ui samom su. tenjihovom buducem utjecaju tesa, Cesto citiani autor Warten je | ovo dio sovjetske ostavstine, — stavu otigledno bi nastetile por. ght Bree tne wit je oo no} moc resima, ako su glad Iie istorsut sve insuumente Flasenjtemeljiuh fudskih pea predhijvanja, ne obaziruc se ieee me pope pee [eaieine nem Bes vets OCB baie Nr oc cO SU ey eters dogovorima, Noe pret ins (pa tako i za rezim) bilo je sluzZbeno fo dodatno pojatatl naczor Na- Bee ieee iss (odetoanje: od Komunizms 8008: apr ee ier | anehaed USjeverno} Kore}, bio Je upravo kada je uspostavljena “nova* Helenia. Bote or real de a inn Seeonsct occa eae eae Se inbion fem Kin fog Be atomskoj energijit thnolog »Songun” (vojska na prvom mjestu) je ve! Narodne komisile obrane Ji cahva}ujuel SR. Kade Eeaviaeg rere pantie ae 1, godine Kin Hsing ira zemlja rhomn| zapovjednik Interes za nuklearnu energlju, 1. Cohen (2000) anlizire:.Pyon- U ranijo fazi, Sovjeti su uvelike _vojske, Prateci djelovanje DNRK- VlastmujeSSSR-adaladoznanja gyangov program nuklemog ,sponzorirai" sjevemokorejsku a, mnogi bi cinitno kazali da je dda ce pruziti pomoé pri njezinoj _ naorZanjaprisllo je svijet da Vojsku,tljejelacanjesvremenom Kim Jong-il sam sebi_ vojska legradnii samo ako se budu po- pozomost usmjeri na Sjevernu potpuno prewzeo Kim Tsung Siru vojnu mre uredio je meri- Stovale odrednice tev. Ugovora Koreju. DNRK je prakticirala ne- Bat. kao | nuklearni program, — tokratski kako bi sila sigumost fo nesirenju nuklearnog Oruzja Sto sto se mode nazvati‘nuklear- vojska je takoder bila instrument reZima. Zauzvrat, vojni djelatnici (Nuclear Nonproliferation Trea- nom ucjenom’,nadajuciseda Ge Gliziana kako bi slufla iskju- bivaju nagradeni visokim drus- ty — NPT). Kao porplsnici ovog —tako osnadit diplomaciju, nacio- Givo opstojnosti | moi rexima, — tvenim, finaneijskim ivojnim Ligovora Sjeverng} je Koreji bilo nalnu sigumost te osiguratieko- posebice nakon propasti SSSR-a.tusom. U zemlju kojo je edna dopusteno razvijati_nukleama —nomskupomoé ukolikeza uzvrat Kim Il-sung umire 1994. godine, od 25 osoba profesional vojnik, fenergiju u civiine svehe,isljuti-ponude gasenje nuklearnog pro- azadatak manipullranjavojskom — jasno Je da je vojska infitrirana vo pod nadzorom Medunarod- rama, Iako nitko nije mario 7a preuzima njegov sin, .Dmagi u porpuno sve drustvene sfere, §, ne agencije za atomsku energija niihovu diktarura, moguénost da voda" Kim Jong-il. Prije analize éimessuprilike za bilo kakvo odu (IAEA). Umeduvtemenu,SSSRse DNRK to isto orugje proda dru- Kim Jong-ilovog upravijanja voj-piranje viasti bitno _smanjene. Faspao, sto lako usizem polite gim anti-americkim retimima skomvalja proueitiporadinu. Od Ova se okrutna strategija do sada Komsmisluimanedvojbenotet- izazvaloje uzbunu u itavom svi- ranih 1980h DNRK biva suoée-pokazala izuzetno_uspjeénom. ne posijedice za DNRK-ov rezim, _jetu, ane samo uWashingtonu". na sa sve ofidjom ekonomskom —Vecini duboko infitiranih vojnih Kia enumo osiobada soget. Kriza se nasa tema cil propast To dovodi do lai od —djelania docjljent su stan, sh piss smi atgmskog Kinovog reine bio eposnut koje progenjjese unio ite auiomobil | bonow za han haonuzanja, Kao sto je bilo oge- unatot Ijudskoj patnji, sankcija- od dva milijuna ljudi. Prve do- dok suredje placene. Kivano, DNRK ubrzo fzbacujein- ma, glad, ekonomskoj katastroh stupne podatke objavjuje Orga- Ipak, najveéi dobitak za Narodnu spektore IAEA-¢, dokseveé 1992, inepostojanju ljudskih prava,re- nizacija za hranu i poljoprivtedu. vojsku (pa tako I za rezim) bilo godine javljaju. prvi satelitski zim prezivljava i ostaje stabilan. (FAO) 1991. godine premakojima je sluzbeno “odricanje’ od ko- Staves pode oj kamu Konsolidaju svoj meduna: pote vora DNAK-awrogavo munizma. 209, godine kada Je jucda je sluzbeni Pyongyang vrlorodnupoziciju,redim automatskirastudok.istovremeno,proizyod- _uspostavijena “nova” ideologia blizn sposobnosti da proizvede postaje snaznijiistabilnjina do- njai potrosna pSenice drastiéno poznata pod imenom Songun. atomsko oruzje. Da. se Sjeverna magem terenit unatot katastro- pada. U istom razdoblja DNRK u prijevodu. .vofska na_prvom Koreja zalsta posvetlia tome cljafalnim posliedicama tianje nad typi rigorozne sankcije. lako po- mijestu." Ovimn aktom vojska je 7 IY ©) aaa aa pose ata dobilaj’ vise enema sumnje da 4 nastaviti dobivatis obzirom nna to da se ,Songun" politika te ‘melji na pretpostavei da zemlja tlje sigurha te da je vojska n zadjati u ode smjeru. Otito da ivojska i drzava fom “nesigurnost hrane svoju ‘moé i nadzor. Najbizarnijije ipa radoksalni primjer previvijavanja rerima na Vlasti Kesnlja faza Krize glaci 1997. 1 1998. godine ada je, prema ana Scotta Sny dra snedostatak hrane pavecao emire oko osiguravania taj snovnijih namirniea, so hiralo moguée politike n Tjudi su najprije moral pred fet umjesto da se aktiviraju kao disidenti". Kako bismo ovo) re ¥imsko} oipornosti na promjene dal vedi smisto, vaja se zapitatt je li uopee moguce da promije ode iznutra, odnosno da krene od nezadovoljnih i gladnih ju di. Dosadaénji dostupni podatei ‘upuéujur na. suprotno, a svi su predmet dugorocne indoktins lle opée drustveno-kalturolos. kemanipulacie Dabismo razumjeli natin na koji jekoristen ovaj aspektodrzavanja Vlasti u postsovjetskom razdobla moramo biti svjesnl cinjenice da DNRKnijeogalitarno drustvo bez natjecanja I nadmeranja koje bi smo obieno pripisali Komunist¢ kim zemijama. Druttvene razlike postoje i uklesane stu tx: Son- gbunsustav (razliitoznagenjeod prethodno spomenute ,Songun' politike). Songbunom? je odre den neti drustvent stacus, sto na neki natin podsjeéa na_indijske aste, Osim ,Songbuna”, mnos ‘no konzervativnih vijednost i tradieija i dalje su zastupljeni. Za razliku od ostalih komunistickih diktatura, DNRK radikalno odva- ja | raaikufe stacuse muskaraca | Zena jer se, proma njihovom po- ja rciikuge saruse muskaraca ena imanju, od svakoga oéekuje dru- ati drustveni angadman, no § istim eljem ~ sluzenju vlastima. Sjevernakorejske se Zene ak po: tiee da nose tradicionalnu odje- iu, koriste sminku iantikni nakit, Seksualnast je tabu-tema, dak su brakovi uglavnom prethodno ogovoreni u okviru ,Songbun® sustava. Unatoe tradicionalnim elementima, vjera ili bilo kakva religija gorovo da ine pastoje. lz svega se da naslutiti da sjever- nokorejski retim uspjesno kom- binira tradielju s Komunistickom. rigidnost ce tako ejelokupno njt hhovo drustvo Cini zaista poseb: nim slugajem u svijet, u najma- njuruku drugacjim od blo kojeg rugogkomunistickog toralitariz- ma. Mote se redid je i to jedan fd rezioga zbog kojeg DNRK nije kao ostalebivie _komunisticke zemlje poduzela reforme nakon pada SSSR-a. Prema tome, osim feretatotalitarizma, Sjeverna Ko- roja nosi | terettradieyje, Drugim Nakon smri Kim Jong-il, mod preuzima najonladi sin Ka Jong-2n nijecima, nacija postaje Ztwom inereije pa tako i otporna na pro- miene, U drustveno-kultursios kom smisiu, najenaéajnije oruzje za zastita retima | dreavnog tre denja.kombinacija je "besmrt nih i svewremenskih kultova lit nostisjevernokorejskih voda, oca isina, Kim l-sunga, odnosno Kim Jong-ila te elementi korejskog na Gioralizma koji st: dostovee in dokerinirani «1 sve pore drustva U DNRK-u djeca, dacti stucenti moraju napamet utiti govore svojih voda, a od rane ih se dobi uuvjerava u ojihown svemoe. Svi judi bivaju indoktrinirani u zy Juche ideologijueiiijeautor -Velt i voda'" Kim Il-sung. Ova doktr nna poducava duh samodostatno- sti, samokriti¢nosti, neovisnost i truda. Takoder, moraju se ravnati po posebnom Jiche alendary Koji je takoder osmislio sam Kim Tsung te koji potiaje njegovim rodendanom, dznacavajel tako posetak nove ere Polustoljetna odsutnost bilo ka: oth komtakata DNRK-a § van} skim svijetom utinilo je ovu zemlju i njezino drustve gotovo fvisnima 9 kultu yode na svim razinama isferama, Naposljetku, vagno jenapamenuiidajeSjever na Koreja obiljezena i posebnom vrstom nacionalizma kao takvog, Tako teorjikomunisti¢ka, DNR jedo danas u tolikoj mjeri isticala vast! nacionalizam da je Gesto malo prostora preosta Jalo za solidariziranje s ostatkorn ‘ondasnjeg komunistlekog. sv: jeta. Njihova posljednja poluga, bbarem ideoloski gledano, jest ll Konatnog “oslobodenja* Juzne Korvje iz "imperialistickog i ka pitalisti¢kog kaveza". Spomenu. tom fanatiénom nacionalizmu i viij oslobadanja Juzne Koroje pridodana je | ogromna kolié ha straha od stalne opasnosti vanjskog napada na DNRK. To Sonosi opravdanje za Songun politiku kojom retim’ osigura- va svoju unutarnju_sigumost Mnogi struénjaci slozit Ce se da je konaéan pad rezima u Pyon- fyangu neizbjezan, No nije Sigurno hoce tt se taj prljelaz odviti_nasilno ili mimnim_pu- fem. Smt Kim Jong-ila mijenja mnoge stvari. Njegovom sinu Kim jong-unu posjerena je sio- magna vojna diktarura § nukle farnim naoruzanjem i éetvrtom najveéom vojskom svijeta koja broji vse od milijun profesiona- Jaca pod oruajem (ne ragunajuel rezerve). Po svemu sude¢i, Kim Jong. un ne dréi sve poluge vast neiskusan je, a wz (0 jo$ i obra zovan w inozemstvu gdje je vie~ rojamo bio izlozen cnugaeijim sustavima vrijednosti. Viijeme e pokazati ho¢e li Kim Jong-un bid pokretaé promjena, igracka u rukama moéne vojske i pak predmet unutarnjeg raspada tog vvojnog rezima. pinata? sas ence ca AYP Drugisvjetski rat: Vojske rb et di Diese MENTE A Ta, odina, 00 1935, do 1941, stvoren najmocnifi vojni Sistav U'pouijestiratovanja Drugisvjetski rat: Vojske 16, ofujin 1935, hoje su dnile Reichsncer ~ dizawa vojska i Relchsmarine

    You might also like