Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • (VP-magazin Za Vojnu Povijest 2012 05) 014

    Uploaded by

    chironxy
    9 views75 pages
    Vojna povijest

    Original Title

    (VP-magazin za vojnu povijest 2012 05) 014

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Vojna povijest

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    9 views75 pages

    (VP-magazin Za Vojnu Povijest 2012 05) 014

    Uploaded by

    chironxy
    Vojna povijest

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 75
    rr Cor.) Najelitnija vojna postrojba o kojoj su ispredani mitovi asl Pte Bitka kod Vira.u kolovozu 1944, Mess ULC‘) "ee Impresum \VP-MAGAZIN ZA VOJNU POVIIEST OreSkeviceva GH/L GRAFICKO OBLIKOVANJE: RedPoint deo. plat telefon za pretplatu wwwredinine ee * —Onnaelinj} vojno| postrobi bez mitova BT SFC CN C1 pen feta Uae PRODAJAIOGLASAVANIE Konvoja u kolovozu 1944. fl heroj iz Hrvatske a itevie-Bak uzaristu uzaristu TAJNE OPERACIJE Rat Makedonacai TuareziuMalijubore ~ Bitkaza tesku vodu Albanaca 2001. wrennG S@ZAAZAWAG vere 8 UNOFVESKO) seonane 28 NEPOZNATO TOPNISTVO OPSADA SARAJEVA2 LitkiHrvaturuskom —_Te8kahaubica Srpska vojska dozivjela gradanskomratu ...38 M115 . 42 jemedijskiporaz .... 44 MIROVNEMISHE POVIJESTRATOVANJA —_—POVIJEST SVIJETA Plavekacigeu Biolo8ko oruzjedanas _Datanskiratovi Hrvatskoj .. 2 ima1Szemalja ......62 cara Trajana ... Magazin za vojnu povijest/sviban) UZaristu: Makedonija ey 2k % icte sannamewnn Nedayno peterastruko ubojst vo snadno je podiglo meduetnicke tenaiie u Makedonii Kojesu podsjetile na vojni sukob prije 11 gocina epublika Makedonija svoju je neovisnost stekda kao is hod raspisanoga teferendu: ma onewvsno makedon- ‘etrzaveocrdanogn 8a 1910 akon dogovora AGE Ggorv pt ‘emenon polasenja von teh. Soper Ramey pega Gignov odigao je Kenn ogi ai zmimom osamostajnju Makedonie ‘od jugoslavie Nataj referendum nist. ital godant Alban er isu ade 1 lt poli att a porn ‘om remopremostsmakednsim ‘ecinskim narodom. Nakon referer ‘uma studenom i851, izasan jo nov usta Koj Abance stata tego naconaln manga tame uz tame s puno malobrjjnTurcina, Fomimai Vasa Zanimjivojedase Sib Bodnjc worn stave sp0- minjunik nacionana manna ipa veda je gana nowt dz doscalas puno nade optimizma o tao} bulicnot Makedonie fb. zm pekjcenja u NATO i EU. Me- dtm nova je za gospocr. ‘skih imala i velike politi¢ke probleme. Greta se snaino Supotsiia no) dav koja bse zal Makedon “hog eveme ree prone to {gimena Takoder, gh esta bio Nik bog ocuzet nekemina au kedonjeu NATO sve dok se ne res tohtonih Makedonaca ko su ga _on problem. Osim problema s Gr danstom rat u Get projenni sa Kom, Makedonc: mj spoma pi sojhogubausSSRtcinjeodizea alse jo oko Makedonske pra ive mona Tao je EU 1990 upo- vslane ce te» Bagaskom oko ‘ato “isabonso) deci” do- makedonsloga jek. Zapravo, Ma. to ouluka © nowonastal]dravi da. Kedonct od srt used jin s A {inilo Zellbid prlnatanesmjeno- banca nemajuproberna ko nck Sitime“Makedonjer a svomnaziva. onainog ident ‘Makedongjajepostala Ganica UN-a_Nocstm problema sa susjedima oko pod prvenenim agonimom Bisa imena cw i eka, Macedon je Rigodavensa Republika Maedoni- od poéeda sje neostost ala Ja BIRM lojjetdanas ana Pod problems {oko pide same dave Polrovitesvom SAD-apronaden je Makedonsk nacional instal sa Fomproms iu New Yoruje®: Isto: daMakedonja bude skh naco pada 1085 potpana "Priremena nana dav makedonstoga narod Spogodba’ poloj}se Grékaobvez dks Alban, Koh jou Maken Jene bien ulanjvanje Maledo- — oko 25 pesn hij dvonaconalns hie u medunaodne insu, O& Grau ko bi wstavotor narod tcrCrtka aj dope ne postive jeje bliMakedonc! iAlbanc. Oni tram 2008 bloKiala poem Ma. jase pr demolrasipavamentamnt 6 7) Magazin zavojnu povijest/ svar Pripauinii makeddonskih “Tigrova’ 1 selima lznad Tova za vrijeme sukoba izhor, Prva vada nakon samostlno sulla tenia eda sastallenaod Strunk, jr ako fe pobiedtio nac ‘nals nasoojenl VMRO-DPMINE ‘ij uspio sastavil adh er unis Injele bans police suanke Na ‘on goinu dana tae iad pala ko- alicisku vlad stor su Soild ‘mokash savez (SDSM), Liberaina stranka i albanski partner» Para a ddemoliatski prospeniet (PDP) ako Ss Albanci dob nekotko minisa- Skin foc estaloje samo natome er to alle powko vee zaposjavane u javnim instuetjama ast lt prom ‘ane polis pravaAbanaca uMa- Kedonji. lore u 199, nakon bo Koran drugoga cbornog kruga od strane oporbe, i apsoutno| even ‘obo do tada vada Socjaldem- krask save koji nakon th bo rakao koaliciskoga partnera ponovo ponaoalbansii PDE PDP se pie th izbor podijelio na 2m tui u Marokus Lega” edna) brojnth utonda za oiguravangeKonvoja General Paul Frédéric Rollet "Leeiju' bio otvoren put u Milano, Vio su ‘znaéajnu ulogu legionari imal w posljednjem okrSaju toga rata, fu- ‘opstanak “Legije” 1 zbog brojnih razloga pristupilo se novom re- ustrojul postrojbe koja je ponovo ‘Silane u Sahar uot Proog syjetskog rata tila u valo logem stanju, vise od poloviceljudi ibaveno jeizstroia ‘uborbama ii je podleglo bolest ‘venoj bitkikod Solferna, najveco} poslana u Air, a potom je, 1863. ma, najviSe malarjiidizenteriji, a Ditki poslije one koja je 1813. go- upuena u Meksiko. "Legija” je u takoder je i dosta vojnika dezerd dine vodena kod Leipziga (smatra_novo| etverogodisnjojekspedicijiralo. U Europi je potom uslijedio sedajeusudaru vojskisudjelova- trebalaasiguravatl Komunikacijei__veliki rat zmedu Francuske i Pru Jovise od 250.000 vojnika). Nakon biti pratnjakonvojima, no ionist — ske 1870./1871.,no tojerazdoblie Jkrvavoga okréaja poginulo je vise postali metom éestih napada po- zavrSilo lose za samu Francusku ‘0d 5000, ranjeno oko 30 000 voj-_bunjenika pod vodstvom republi- tolko nika, vise od 10 000 vodilo se kao Kanca Benita Juareza. U jednomu ie". Pru- nestalo, a sama brutalnost suko- ’ba iznjedria je zamisao za stvara- jem *Crvenoga krida Legija se u ltalji borila beskom- promisno, nagradena je brojnim priznanjima za hrabrost te joj je ‘akon pobjedonosnoga okonta- aja rata prireden slavodobitni mi ‘od takvih napada rodila se leer da, priga koja, simbolizira sao djelovanja "Legije stranaca”. ‘Sama avantura u koju su Napole- ‘onl. saveznici postal vojske da pomognu u ostvarenju cilia ,Dru- fgoga meksickog carstva" bila je ‘suena na neuspjeh; francuske ska je strateski i tehnicki nadma- Sila francuske postrojbe i poraz je bio neminovan, Nakon abdikacl je, u Parizu je proglasena Tre¢are- ublika, a uskoro su izbili krvavi sukobi na gradskim ulicama. “Le- gia” se borila, naravno, na strani Tegitimne viade Adolpha Thiersa, mohod slicama Parza Postrofba st se snage powull, a kratkotra-_ toenje pod zaporjednistvomsvo- nijeovislastmo oraimim uspjes!--nicar ausrjskinadvojvoda Mak: jegastaroggenerala Mac Mahona, ma ecto poliickim pikama pa Similan, zarobljen fet stein edika tx Voake Vesa jenestabilnorazdoblezaNapole- odmekscchrepublicnaca 1867. sakojaje usa ukvavisukobs po ‘onalll bilo takoder nepovolinoza one Sin éasnika, roden je 1875. u Auxerreu, po obiteljskoj ‘radicj zavrsio je vojnu akademij St Gyr. Odmah se pozavisetku, 1899. godine, prkljucio "Leg" tezapo- eo vojnukarijerau africkim kolonijama, Zbog zbija- ‘ja Prvoga svjetskog rata, premjesten je na zapoyjed- ‘no mjesto u 331. pjesacku pukovniju Koju je vodio do 1917 kada se ponovo kao zapovjednik prikjutio svo- jim legionarima koji su ga naprosto obozavali. Nai ‘me, ovaj sitan i mrSav Coyjek bo je krajnje nesluzben, neyjerojatno hrabar i temperamentan, gotovo ek: scentrican. Nikada nije nosio kacigu, €ak ni za vrje- ‘me topnigkih napada, uvijek samo legionarsku kapu. ‘Takoder, ni po najvecim hladnocama il kigama nije odijevao nista drugo doli tanku legionarsku kosulju tz Arike.lako strog, Iu su ga voljell ne samo zbog brosti ve zato Sie Zvio popu obienoga legionara bio Je prisan zapovjednik. Jedna od anegdota glasi da je pijanom legionaru pomogao da se prosulja u vojar- ‘godine. “Lega” se iz Meksika vra- bunjenim pariskim revolucionar- oT SRDS IR NE Sa TE je ucinio punopravnim tlanom francuskih oruzanih snaga nu pored. strade, a uveo je pravilo da legio nar kof smatra da ga je dotasnik nepravedno kaznio ‘moze podnietiZalbu izravno njeru kao gavnom za- Povjedniku, Posie rata napravio je velki napor za Fonacnu preobrazbu "Logie". Uveo je obijezavanje tradi Gtada se slavi Dan Camerona, it), promo- ‘ao je Képl Blane kao sluzbenu kapu legion, oF- ganiziro je gradnju monumentalnoga spomenixa Sim palim legionarima u Sidi bel Abesui time pro- ‘ovirao to mjesto u dom "Lege" stranaca. Takeder, ‘mnogo fe utinio da bi "Legis" pocitivno posel pa ‘mati naj francuski tasnic Zapravo je tek nakon njegovin. napora ona postala punopravnim clanom fancush onan shag. Seb 24 ob poi Ith, za ranienelegionave, za one koji su umirowlen, isu imall mogucnost vat seu evi Zivot, sve je {o do smti za svoj suboree i nadolazece generaciie ‘mukotrpno organizirao Rollet~ otac"Legie'- Magazin za vojnu povijest/svibanj2012, ee ee nim raikalima,pokretom Pargke Kemune. U tratkoy fava) int ‘encjna uicama Para, “Leg jebrutainim sredstina pomogia { clelost! ut ovaj racialan ‘eobigan polze Francuska senakon neuspca na turopskom tht oktenua ovaj bj nov kaon Kako Je ne bia Zalena postojba fa parskim licama ponovo je po: Sana u Ale Abra fe ketal ike ekspedicja dud Alike Az je.ne ka osvajadka postojba vee tke Eno naka sigur ho: Imunikacja svojenogn podria iipostrojbatojajeintervenirala tclenim tenuteima, Inervend je. udasnjojkoloni rancuskoj Tndokint (Kambod#a, Laos, Ton kin, td) teu drugim podria Aaj suo su legionares novim Smartonosnimbotestima,aisno vim, potpuno drugatjin obic ima bol Azjra.Urazdoblj ek Spedila ut Aji posebno je ostala Upaméenaborbeza utd Tuyen kosenovioblicibolestuzrokovani vel dio Ake, akoloizaijase Vell bia za Hate 1942 Guang uTonkinu (anainji Vet’ zbogilimarskereitost brojih — nastalanakon okontanj Pro godine Lio} pus fam) koju Je "Legja’'s evjema kolonje inedovojne dobre an ga syetakog rata "Lega yermo—_—Llon napa peje Satnjama satuvala od opsade 20. tetseskbi Svebroimjapodrutja ft serine interes novoosv Rommeloth snags 00 domadihgeriaca‘reguiame kojafrancustakeloniaisauzonaeniozemijama’ Guine, Sene Lineske vojke: Neprjatejtva su ma'su suropake Kime capadne gal, Kamerun, Malju, Oba zavrsena Rakon Vaetjedne opsa- Alike | njrinih bnih podradja Bjelokost Tog, Dabome (enl- Maroku,Tunsu, pa sve do oto- eva uskoro je potpsan franc iu potpunostserazikijuod prt nl Niger, Cad, Kongu, Gabo: ka Madagaskara, te Je Koloni- ines leno bagealdiske Kime franca nu, Sadan, Maun, danas- _rano vie toga Indskoga oce- ne borbe, “Legiju” sve vie skadokraja 1 stollecaKolonzia nj Centralnoaftido} Republic, ana. Francusko osvajanje Alice “Taga je plata velkom str not 2bog brojnihtopsiih bo- Test: brojem Ko moda nad Se bro} nastadalh u orbame, Noaltkanikako inikad njecst Iarmimno podruje Primyerce Al 4c a potom | pridodan!susedni Maroko, tang su bil popristina bors mjesnim germ pobu njenicima Posebo Bestoke bor bee usljedle su nakon ubojtva aliskoga guvernera 1903. god he. U jadno} od nj 4000 pobu- nena udario jena mest Beni Abbes, oan ganice, dle fe 470 legonara prstglo nakon noéne hodnje i sada trenutak dda zauznu polotajetu visednes- oj borb obrane uv inane ‘elke gubite napadatima, Fran cxska se temelio. ppremnala 1 za kolonizac susiednoga, Ma- Toki kojt je imao samowtalnos., all pod njemaciim patronatom Nalon dugogodinjoga upltarja thunutanne polite prot Maroko fe konaéno 1912. potpao pod fancushi protektorat, svaka. Fe jos jedan of ralogn za nado. laze ets ra. janjem Pr voga sveskog rata legonart st prebageninaboista Europe dio ‘ bi, ponajse vj njemacko. - nia fal austrskog pone, otal su Compugres monte iplna hodnja brite pstoes mularna ua, adobe radars rata bavi dustoodw Ara. Uz O° 77 iagazin 2a vojnu povijest svibarj2012 dake ovisokom stupnj posi, tginull svi tesnictt docasnic te ‘alja upocorid na zanimijvost da postrojbe. Na samom lj 1917 Jettom mzdotijuLegi pris: godine na Zapadnom bolt po: pio enorman bro) jude Pistia. sojoe su doslowno devetkoxt- isu'broal entunjatt a Amerie ne u éstojobranl od njemachh ‘ipa oni kotsu poliiék emg napada.Raguna se da je samo na tall iz nestabilnih europskih po- tom dijelu bojista 5000 legionara drut Prstupallsurazniavants- polodilo vot, a bro) lbatenth iz rist-idealst, pa! pommateosobe Stoja nadilazio je 70%. Desetko- (najpozatii Je ameré silada- vena Lagia” vraa se akon rata telj Cole Porter). Po svemu sude-_u Afriku gdje su se njihovi subor- Giu*Legiju” jetadapristupioiTin ci, vecinom Nijemai izostavijeni Ujevi koji je do kraja Zivota pre- iz europskih sukoba, borili s po- Sui ta podatak Prepostavja se bunjenicima u Maroki | obavjal ‘daje koe Legih uPrvom svet-_ostale duznost Kao nakon sa- Som ratu posto oko 40 00 voj--_ Koga rata, mnog su vojnil, nia iz vide od 50 zemalja so je sebno gubitngke strane (jue SShodiloiproblemima Vio ete. Nijemetpotom Rus! pa Aust: bilo usllall djlovanje vete-janc) Ture, Madar! kao 1 voici saalewesmnac (prin 5m oso, ae é masa dragovolaca vOGtlatako Ga-Legia"nijelmala po. = fskistva Fal se “Lepii" (popet tstioéaspopunjencst Nepraiy, aaa 2 ¥ Ujevica)pristupato i raznih po- “Lega” se preustrojava,osnova- Zouave wanerltom gradanskom rate trade, dogadalo se, ako riletio, ne sui dvje nove puoi: ple daodredene postojbe neiskaai: Lava Ge" Regiment Rimecraccwsmoe qnemcumaremts — Zguave-elitne jesatke postrobe od hisu pretjerano hijeli boriti protiv_rie~3 REC) kojusu Gini pretezito Setacecrcets? ES senna Pljaditaberbestog plenena ovaova ‘ijudivali se vojskama svojih drZa-_nastavila s agresivnom koloniza- ‘vapa su fakve anomalje utjecale com pa je “Legiju"cekalo mno- Zouave je nazi 2a elitne pjesacke postrojbe u sastavu francuske zna moral ali ne ina ugled “Legi- go posla~ osiguravanja zauzetlh jske prvoino sastavijene od pripadnika plemena je". Sama postrojba tila je vio podrutjaiborbis mjesnim pobu- Zouaoua. Zapovijedal su im francuskiCasnic, a nadimak koga su Visoke gubtke jer sudjelovalaujenieima Kojima nisu mogte pa jm doaijelila mjesnaarapska plemena, Sakai, rado su uvrstl rnekim od najzeécih borbi-nari- riratifrancuske jedinice. Maroko plesme postrojbe.S"Legjom ih ne povezuj samo godina osnut- jeci Marni, kod Verduna, Somme, je zemlja gdje su legionari ima. ‘ka (1831, i raspustanja (1962) vec i cjlovieratni put. Zajednick su nna Galipolju, Balkanu, zapravo li najvece okrSaje i gubitke w raz- {je god je bilo najkritinije, sto- _doblju izmedu dvaju svjetskih ra- a nije moguée podrobno opisi-_tova. Posebno je zanimljivo Sto u Hjelovanjakada su fragmenti- tom razdoblju biva okonéana po- rane bojne djelovale od Stbije do. vjesnica Cuvenih planinskih jedi- ks Dardanela i diljem Europe. Gu- nica, tx. Compagnies Montées 4 | bitci “Legije” bili su uistinu izni- koji su za prijevoz koristli mule, / mnovisoki.Primjerice,ubitkiked pojednunasvakadvaCovjeka.Je- (f ~ Amiensa cijelom bojnom uspjeS- dan bilegionar hodao, drugoga bi no je zaponiedao obigan leio- mula noi tako bi se mena nar, sobziromnatodasuupoku- _ svakih sat vremena Sto se poka- Saju_velikoga prodora Nijemaca —zalo kao bréa moguénost od be- seborliu Bir osjedalliste cljeve,atakoder st {1 Zouave Kretalls“Legjom’ u neafricke ekspedtit- fe rim, talijansko doje, Metsko,fancusko~ puskirat, Aja bojta Proga setshograta td) gfe su redomn doblvall brojoe medaje za hra- ‘rost. Odjevall su se kao onjentalnavojska (najlignje Osmankjams), a zapravo su tt ‘tad zadeZall sve do ukidanja posto be: Potebno je zantmlfvo so su eine 20- ‘uave valtetom, all vizuainom posebnost animirale i brojne druge posto da nose {akvo ime il barem stl odjevanja. Primje "ice, paznata je borbena uloga posto oviva u AmeriGkom gredanskom rat, & ‘pap Pu DX sla su Zual Ponti, pr leno neobigna pojava jer su to redom bi FHmotatolie kof st ge worjentalno|odjev- no kompnacji boll za inerese Papinske drfave Zbuave au se kao postojba ustojll {Polo} (borbe proty sa), Spanyolsko} (UL kasi at) Kao ina drugim riz bojistima, Svejecino gj se bore, posto the koe su uzele ovakav naz penile su izgledom { hrabrosd, takoder i visoki postotkom gubitaka bog. beskornp Tmisnogg ratovanja. Kao | Legia’ 1 Z0- freee er ppl ieee ase filmova, strpova pjesama, Postojba i fe put sudbinsi povezan ratnim patio Lege" ukinuta este godine kada "Le sia napusta Aa i A PosloZena obrana jedne od wturda u Marou woti napada el Krimovih pobunjenika 1926. godine “Pontfici zouaves vojnik papinih Zouava ‘pod punom ratnom spremom Maazinzavolupeviest/svianjzaiz \ 7 \\\Y skonacnoga pjeSatenja ili jahanyja ddeva. lzgleda neobieno i prete ‘ano, al na taj su naéin legionari ‘og prelait vise od 50 pustin}- skit llometara dnevno zbog Cega su uspijevall osiguravati Konvo: je. komunikacije 1 opskrbijva- SW udaljenje utvide, “Legia” tada ipak potinje upotrebljavati_mo- toma vorila (prva motorizirana Postrojba 2e Regiment Ftranger 'infanterie -2e REI), a za ove 1 brojne druge uspjesne ustojstve ne promjene najvise je zashuzan ‘general Paul Brédéric Kole. Fran Cusks su posuoje nae zu U Affiet dozivjele uoéi 1925. go- dine kada su se borile prot mo- tiviranh Berbera pod vodstvom Abd el-Krima koji su od 1921, na- noni teSke poraze Spanjolskim postrofbama. Sposobni vojsko- Yoda okupio je 1925. dobro nao- ‘uzant plemensku vojsku od oko 50 000 ranika. Pobusnjenici su te- ‘meljto proucavali natine borbe | nagine kormunikacij, koristii su informacije legionara_prebjege, Josepha Klemsa te poéell mane ‘ima i2bjegavati umjesto napa- dati naljace snage “Legie". Kada su: napokon dospjeli pred Fes, tada glavni grad Maroka, i zapo ‘eli napade stanje je postao to- liko knteno da stu boebu hitno bile ubljuéene brojne postrojbe Naslounica paritkog “Le Pett Journala’ iz 1911. godine taknut Jelegionar s punom opremom i ‘zataknutom zastavom Legl Soe Hrvatske postrojie u borbama protiv “Leeije U jednoj od najznacajnijihbitaka 19. stlje- a "Lega" se aravno sudarlla Ls hevatskim krajiiicima te vojlcima 53. linjske pjesat- ke pukovnije nasjednicima tradicije Cuvenih ‘renkovih pandura. Ono sto zaCudue, adnos je hrvatske historiografie jer se ovim bitkama fotovo wopce nije avila, podatc su skoro ne- Postojed ako dane Eudi sto student nerijet- fo zis od proutavana ovoga rable kolegii nude bezbro} podataka o politickim promjenama znacajaih 2a buduénost Hrvat- Ske. all opee ne spominju (osim bitaka bana Josipa Jelacica) so, ge kako se borio hrvat- ski vojnikw 18. stoljecu. No znaéa) hrvatskh boraca nisu propustil uoéiti recentntistrazi- ‘adi Legije"-Po njima su legionar line Zo- ‘ave naj2esei sukob bas s Hrvatima imal kod Magente Koju su dva puta neuspjesno pok- sali osvoji. Kada su napokon usu gra, lomili su otpor protivnika& kaoticnim obragunima, Kuet po Uf] rosa eu uéu, dok konatno nisu pobijedill. Krvava je pobjeda proslavjena velikim opijanjem .Tes- ko je bilo ustanovititko po tim ulicama lezi Iartay, a tko skoro pa mrtav-pijan*, zapis je francuskoga Casnika, Sokiranog videnim. Nas kon Sto su tek drugo jutro raskreili gradske uli ¢, odijelili mrtve od rijetkih ranjenih, legio- nati su pobjedonosno posli u Milano slab 7a 250 poginulih suboraca. Potom je usijeiia bitka kod Solferina, a Henry Dunant, osnivaé "Crvenoga kriZa", notirao je najvse biljezaka © brutalnosti sukoba upravo prispodobama o beskompromisnim hrvatskim ratnicima. Istrazivati povijesti"Legije” pisu da su ,Firvat svojim ratovanjem inspiral potpisivanje Ze- nevske Konvencije 1864". Evo Sto o Hivatima kaze Henry Dunant: ,Bitka je bila toliko bje- somucna da su katkad, ostavsi bez. streljva i slomijenih musketa, vojnici kretali w borbu Kamenjem i Sakama. Hrvati su 'rjeSavali' sva- og na koga st nail" Takoder su Hrvati pri- iz inpeuak a vada fe pose masala Pilpea Pétaina da 72 eneee teeter On lepeato mors ior oeeeeai pectin vot Mena odian cre 1 siedece Toes. godine, poslan postojbe ‘ell protunapad Teal yak Paice ove da set morokansa.gera baem donekle pact, toen jeda sesrede na ialraneoblike Sete ce Potaknutaspjesina narokan Sat wcanda, toda poles tt Deu Seah tanh usta Pee aed eames tis do kaj gute vo su se dent na raz da is pred Halt swarm pin franco} fblonjelno} Impen do. eb ocr ele sfograt, “Lega jeu tom ranto- bis obavjla drag wobijene eee siete acco ieeinee ees Ihetnce dijon Ake | Bishops Stok, 2a nj fe sama najaznie foi maporoma geome Tolls aaa prev profesional posto} Francuske oj jog defn Tang ststaeUnatoe tou Le ealinicmgmnabe: Faia io zamtien atl pt jer nan i ain posta ot putanijeimala jaan cl zadace Palettes jrjonancks hatin | pdiella. Do ebjana su ba “Lagi: feustrojena kao po- Soja et osam putor sex Petes idvjukonjrsch Keo Depediacreramtiaectoe ‘Magenta i Solferino 1859, godine azani kao divi bor Koj sim stone da. n-ne trade milost Jean Je zarobjen Fiat teokirurg meta kojeg mu je upravo ava- dioizrane te magaje baci ule": Dunant pristran,uotljivo je koliko pokugava predoci- {'Francuze ka vojk koa je marl a ata pravila, ada to nije tako bilo dokazuje sua) Kida je spasio zarobljenoga Madara od pbs Francia of ss die Jet nesrazmjeranbrojpoginulh a racenih strana. rsh Fz Dunantovihzapisa vezno je zapravo uot vojne vestine Hrvat,jsno nagavene ui nf hhovbrutalan imide. Unapad odmazde box, ‘eli frtava ais bor! (jerojamo Zou ‘Ye naval aus aflekm bijesom! mudiman skim fanatiemom ubijjuet ber trana millon poputtigrova koji su nanjusl kv Hivati suse Bacal na zemlju, posal po jarcima sve dok im prodinlel lsu pis iit, a tada 8 hit skeili sve th edomn poset” Legionarikorise wpove w bitkama na Bliskom istoku, verojamno Sirija ajasta hijo e pristupiti “Lei”, covoga puta “egzoticnog” porijekla svih kontinenata ii pak skupina teuropskih Zidova, Spanjolskh re ublikanaca i dragh disidenata Kako se ne bi ponovilo opadanje ‘rijednostipostrojbi, velit je bro} peistasnih Il “upinih® pidostica francuska vlada odvojil u poseb- ne postrojbe koje nisu w razini i Statusu legionara. One uglavnom nisu iskazale egionarske sposob- host jekom njemackoga napa- da, stoga je najvaznije pratt put ppostrojbe koju Lepia i Jest nami- Jena za rac U ofall 1940. “Lega” ustrojava 13. polubrigadu (13e Demi-Briga- de de Legon Euangire 1S DBC, Sage od oko 2000 lepionara koj ‘maje zapovijedao pukovmik Raoul “Magrin-Vernerey sedam puta ra- jen u Prvom syetskom rat Po: stojba je upuéena w tx. Zimski "at U Finsko} vo je brzo preba- {ena u Norvesku gale je Engler ‘ma pomagala u tekim borbama, ppotom i poviavenju kod luke Nar- Wik: Njemacka je tada napadom pponiailaFrancusku tliko reo a. “Legia” nije sta sudjelovati 1 obrani zemije. Marsal Philippe Pétain potpisso je priminje, Fran ceuska je podijeljena na dva diel, ‘aaj Easolci"Legije” moral sa ‘odluditi hoce li shui odbjeglom mneralu Charlesu de Gaulle ii legitimno}, porazeno) viadi. Pr stalice de Gaullea zadeall su na- 2iv postrojbe, 13 DBLE i podcint Ii se Saveznicima, oni pak vjerni tav. Viijevskoj vlad. vat su se Usjeverma Afrika, Katkada su Cak ‘ukasnijim borbama na Meditera nu i Aftici pripadnic "Legije” bill ‘a suprotnim stranama. Mnogi su ‘2bog hesredenth odnosa napus “Legit se pri pokretima ctpora svojih zemlja. Na kraj se, nakon njemacke intervencije Uslobodni dio Visijevske Francu- ske, velk dio ljudstva odan mari- ‘onetskoj viadi ipak pridruzio Sa- veznicima. U_ovako zamnsenim. prilkama legionari su se tesko Snalazili, pogotovu postrojbe fra- ‘gmentirane po kolonijama. Iako jesudjelovala u nekim od najtezih bitaka,jasno je da 2bog poteskoéa Tmalobrojnost! “Leglja" nije mo ‘glaimati grandioznu ulogu u Dru- igom svjetskomn ratu. Ipak, nikako se ne sinije zanemarit rat put i teske borbe u kojima je sudjelova- Ja, Lznimnu su ulogu imali u bor ama protiv Romellovih snaga u Shari gdje su napravili velo Cvrst obrambeni blok nadiranju talijan- sko-njematkih oklopnih postroj- bi, Znaéajan su doprinos pruZili i uu borbama Saveznika, obrambe- Polazak konvoja i Jade od utvrda u Maroku tijekom borb s pobunjenicima nim i napadajnim, kod Fl Alame- ina, U tim Je borbama poginuo | njihov kasniji zapovjednik,_gru- aijski prine Dimitri Zecguinize- Amilakhvari, koji se poput Rolle- ta borio u prvim ertama, uvijek u Luobigajeno} legionarsko} opremi 8 i ber kacige, smrt uvijek zna fKada je tvoj red, bila je Amila Khwarjeva uzretica koji je i pogi- ‘nuo od djliéa granate. 13 DBLE Ginilo je uistinu Saroliko drustvo, primjerice njemackiIevitar i Zi dvi, brojal ‘sumnjivi”stranci, ali { Francuzi,tako { buduei premijer Francuske, odlikovani_legionar, Pierre Messmer, Nakon “tiséen) Tunisa 1943. godine, “Legija" je uz velike gubitke pocetkom 1944, godine éetiri mjeseca ratovala na bojistima u Ital. Potom je, nakon, ‘Dana D”, od lipnja 1944, u ski. Legionaritijekom borbi.w Aziru 1925 godine pu “Operacije Dragoon” djelovala ‘Unajtezim bitkama u Francusko) Zbog silnih gubitaka polubrigada se Legije” po brojnom stanjusve- Jana razinu bojne! To se donekle popravilo pristupanjem 650 Ukra- Jinaca, prebjega iz. dragovolja- ke postrojbe Waffen SS-a, neobi an, ali nei neuobitajen podatak za powijest “Legile". Postrojba je ‘unatoé toma I dalje gubila mnogo Ijudi - u tedkim borbama u Fran- cuskoj, potom Ardenima_prili- kom 2estokoga Hitlerovog poku- Saja protunapada, Na kraj rata sa saveznigkim postrojbama sla- ‘maju otpor protivnika u Njemaé- ko i Austrj, Uslijedio je pobjed- niki mimobod u Parizu, a nakon njega “Legija” se iznova vrata w svoj afrigki dom, u Alzr, i mekako se Cini da 2ive osakacene “Legije nisu pravovaljano cijenjene, sva kako ne kao 2rtve drugih slavije- niekth postrojb Uovih petkaoti¢nih godina naza- rimjiv je nagin *Legija” djelovala uu kolonijama, posebice u Indoki nl, Tamo su u svojeursnom suzi- vvotu legionari drfali svoje zone interesa inisu se sukobljavalisJa- pancima.Aliuotikapitulacije Nj :matke Japanci su napali sve fran ccuske utvrde i kroz teSke borbe ili muéne egzekucije eliminirali ve- inu pripadnika "Legije", barem fone koji se nist uspjeli probiti do Kine. [tisu pripadinici 5. pukovni je (5 REN) dovivli kalvariju u vi Setjednoj hodn te ih je od bole: stil uz brojne prepade iz zasjeda 1000 od 3000 uspjelo sti u sigur ‘no podrugje. Za "Legiju” je zavrsio syjetski rat, ali njezina najteza bit kavrlo ée brzo uslijediti. Bitka kod Dien Bien Phua umnogome ce odreditiprigu 0 “Legiji stranaca Nastavija seu sijedetem broju Magazin za vojnupovijest/svibanj20iz. 19 Unistenje njemackog Njved je poraz bio u tome Sto ni nakon ovoga Nijemi nisu gotovo niSta naucili ni promijenili, A u listopadu su dozivjeli katastrofu M%, tekst foto: SP turica vuteric ‘akon unistenja_ mj ‘Tritone" u Virskom je nora nekoliko dana vladalo zatisje. Za to su ‘rjeme novoizgradeni desantni tenkonosci M.EP-982. M.EP-963 {/M.EP-968 u Sibenskom arhipe- lagu obavijali zadatke polaganja protubrodskih mina. U nod 2./3. Kolovoza 1944, spomenut su ten Konosci, uz pratnju pet obalnih minolovaca (R-4, R-8, R-14, RAS i R-16) 6. flotile za razminiravanje (6. Raumsbootflotille)isplovl z Sibenika u 21 sat s namjerom da vapadno od Rogoznice poloze ‘minsku prepreku ;Dachs". Nakon Sto su. desantni tenkonosci-mi nopolagadi M.ER-963 { M.EP-968 ppolozl sve mine, cijela se skupi na uputila natrag prema Sibeni ‘ku. Na svojim maskirnim yeoovi ma brodovi su bili veé u ponoé. aia idea ‘uz dodatno sudjlovanje broda-sipe Dore", 1420.30 sat isplovila iz Sibenika $ ‘namjerom polaganja minske pre- preke .Woll, ana pribliznoistom polozaju gdje se polagalo mine ‘ho€ prije. Medutim, oko 22,16 sati minoiovac R-14 nasukao se na pliginu kod ototiéa Smokvica, a nekoliko minuta nakon njega 1 M.EP-968. Odmah je zapoceto odsukavanje, medutim, minolo vac R-14 pretipio je teéa osteCenja jodvodnoga trupa i kormila te se 1 pratnjt minolovea R-1§ odmah uuputio natrag prema Sibeniku, Desantni je tenkonosac-minopo: lagaé M.EB-968 bio samo lakie oBieéen te se odmah zapoéelo s polaganjem mina, Brodovisuu s- }bensku fuku uplovili oko 4,30 sat U tijeku dana primijena je zapovi- jed da se tenkonosci nakon obav- Jjenih popravaka na minoloveu R-14 upute u smjeru Zadra. Pro- ooel ado na anand pe nih ubrodsko) oplati obav- Hen aus jedino} mano} Sbensej ! ‘Dio posade za vrijeme odmora na prameu motornog torpednog camca ‘M.IB,-670. U proom plan fe top 40 mm. Ljevo i desno vide se polozajis dvocijevnim mitraljezima 12,7 mm. au sedini radar britanske protzvodinje radionicl 2a popravke brodova. ‘Skupina je napustila maskime ve- zove u20,50 sat otplovila u prav- ‘cu Zadra gdje je stigla oko 2,30 ‘sti te su odmah wzeti pripremije- nnimaskirni vezoviu gradskoj uct. U Zadruje primijena zapovijed da MEP-962 ostane u Zadru u svt hu prevozenja tereta izmedu Za: dra Sibenika, @ da preostala dva desantna — tenkonosca-minopo- lagata, uz pratnju R-14, otplove prema Puli gdje bi preuzeli nove podvodne mine i gdje bi R-14 na- pravio potpuni popravak. Isplov- Javanje je plantrano za 20,30 sat, ali se ukrcaj tereta i vozila na de- ‘santne_tenkonosce-minopolaga- 6e odutio za vise od jednoga sata. ‘Uskoro je usljedila nova odgoda. 1U 22,30 sati na M.EP-963 doslo je do kvara na pogonskim strojevi ‘ma te je isplovijavanje odgodeno ‘za 24 sata, Dana 7. kolovoza 1944, 14 20,30 sat spomenuta je skupina isplovila iz Zadra ploveei brzinom 7 ev usmijera 325". Nacelu sena: lazio R-14, M.EP-968 iza njega na uudaljenosti 150m, a M.EP-963 stepenicu Iijevo i na udaljenosti 300 m od vodesega broda. Noé je bila bez mjesetine, vidljivosti ko 1.5 NM, bez oblaka, a puhao je slab sjeverozapadni vtar jac ne 1-2. More je bilo mirno, jacine 0s U isto to vrijeme prema otoku Viru plovila je britanska skupi na pod zapoyjednistvor kapeta na korvete Bligha, sastavijena od motorne topovnjate M.G.B-662 (kapetan korvete TJ. Bligh) te tor pednih éamaca M:LB.-667 (po- ‘uénik bojnog broda CJ. Jerram) M:IB.-670 (poruénik bojnog bro: 20] Magasin 2a vojnupovijest/ svbanj2oiz RE EPG olivine onvoja, kolovoz 1944. Desantn tenkonsac M.ER- 985 za vrjeme plovidbe Ligurskim morem. stog su modela | gorovo lstogizgleda | potopljeni desanini tenkosnosc! tz ov bitke,Jedina raika few vst Kolin! naoru2anja tewobllku zapovjecneg mosta dda Eric Hewit), a kojaje iz Komi- je odmah zakljutio da je iz Zadra _rijeé o dvama desantnim tenkon- _ jatelju kako bise sto brée neutral Zeisplovilaw17 sat. Zadatakim je —splovionjematkikonvojilisamo- scima s nekim manjim plovilom _ziralo neprijateljsko teSko topnis bio vee uhodana rutina, kroz pro-_stalni brod koji plovi prema sjeve- na éelu. Nakon tjedan dana, Bri- vo. lako su dva britanska broda Jaz, Maknate prodrijeti u Vitsko ru te je ina britanskim brodovi- tanci su ponovo imali moguenost _raspolagala i torpedima, Bligh se ‘more te izvidati wz zapadnu obama dana uzbuna. Minute su br2o —_Iskazatl svoju vjeStinu pomorskog — mogao pouzdati samo u topove | Iuotoka Vira prolaziledokjeBligh napetodale- _ratovanjai sréanost. Bligh jeznao _njihove posade. Naime, usjecanje ‘Oko 21,30 sati na njemazkim je kozorom promatrao okolinu, me- daovajputnjemackibrodavinece su mu se duboko usjekle slike de brodovima dana uzbuna jer su dutim, nia nije primjeceno. Oko biti takolaki pijen kao Sto je to bio _setina ispaljenih torpeda u Ligur po njihovim krmama primijece- 21,40satina njematkimjebrodo- m/j .Tritone’ I da topovi kalibra_ skom moru koji su samo prolazill ni svjelleti projektli s padobra- vima opozvana uzbuna, alljepre- 88mm s desantnih tenkonosaca ispod njemagiih desantnih ten- nnima, as otokana otokprenoseni poruéen pojacan oprez. U 22,02 mogu samo s jednim projektilom _ konosaca er su ovi imali nevjero- su razltii svjetiosni signall. Iste sata s britanskih su brodova dvo- bez potesko¢e poropiti bilo koji jatno nizak gaz.i potpuno ravno te signale primijetii su iBritanci, gledima u praveu juga primijece- brod iznjegovasastava. Kjugnoje dno. U 22,14 sati na njemackim ‘koji suse veé nalaziliu zasjedi une tamne siluete, anakon pet mi- bilo to due ostatiu tamnoj sjeni je brodovima ponovo dana uz sjent obale kod rta Pedinka. Bligh nuta jasno se raspoznavalo da je _obale i Sto ve se priblti nepri- na jer su uz obalu otoka Vira pri za vojnu povijest /sviban) 2012. Drugi svjetski rat - Balkan: Bitke Fotgraijasredineg dja dewannogtenkonosa minopolagtspodvodnim ‘minama na bokovina idvama krugnim polozajma za topo 20 mun ijecene siluete nepoznatih plov Ja (u njematkom izvjeSeu navodi se da su primijecene Ceti britan- ske motore topovnjace, medu- tim, istina je da su primijecena ‘dva_ motoma torpedna éamea i jedna motomna topovnjata). Za- povjednik njematkog sastava od- ‘mah Je zapovijedio smijer plovid- be prema obali, a minutu kasnije britanska je motorna topovnjaéa M.GBB-662 brzinom 6 év krenula Bligh izdao. izmenadeni, ‘TJ. Bligh roden je 2. rujna 1918. u Veliko) Bri- tanjji, a skolovao se u Winchester and Balli- ol College Oxford. Rat ga je zatekao na 8ko- Jovanju te se dobrovolino} pricuvi Kraljevske ratne momnarice (eng. Royal Naval Volunteer Reserve ~ RNVR) prikijutio 8. prosinca 1939, gdje postaje .probni" porutnik fregate (eng. Probationary Sub Lieutenant). Od 26, vejate 1940, sludi na razaraéu HMS “Electra” u nor- vyeskim vodama i zapadnim vodama Velike Britanije da bi 7.sijetnja 1941. prefao na pod- momigku bazu HMS “Dolphin”. Do odlaska nha Mediteran sluzi i na osiguranjima konvoja, uKanalu. U meduvremenu je napredovao do ‘ina porunika fregate (eng. Sub Lieutenant), anedugo nakon toga i do éina porucnika bo} nnoga broda (eng. Lieutenant) Na Mediteranu, ppostaje zapovjednik motomoga torpednog Camea M.TB-61. Odmah pokazuje izuzetno pomorsko umijece, energiénost 1 neustrasi vost. Nakon gubitka navedenoga torpednog Gama (Samounistenje nakon.nasukavanja kod rta Bon, Tunis), 4. stpnja 1943. postajeza- povjednik motome topovnjate M.G.B.-662, s Kojom je do 3. svibnja 1945. unistio desetie raznovrsnih njematkih plovila tee istodobno imenovan i zapoyjednikom 57. flotile motor- nih torpednih ¢amaca i motomih topovnjata (eng. 57th MTB/MGB Flotilla) nakojo) duzno- sti ostaje do kraja rata. Sredinom 1944, una- 227) vagaxin2a voinupoviest? svbanj2012 1a sustet protivniku. Prethodno je ni €amac M.TB.-667 osvijtiine- prijatelja.svjetlecim granatama 40mm, a da se torpedni éamac M.TB-670 pripreml za Iznenad: ni torpedni napad. Nijemei, iako vee su minutu nakon uzbune ‘otvoril snaznu vatru po britan- skoj motomoj topovnjati. Uda- Jjenost izmedu sukobljenih strana apie’ da aed: fom ae 0b: velo suse brzo pribra- ‘opolagaé MEP. 963. Sir Timothy «Tim James Bligha nakon rata prijeden je w in kapetana korvete (eng. Lie- {tenant Commande). U ratnim operacijama ranjen je dva puta. Ceti puta spaminje se u iznosila je oko 350m, s tendenci janjenje. Mratnu noe i su_syjetied projekt biuka brodskihstojeva pomijesa- Jases eksplocijama ispaljenih gra- rata | Stektanjem teskih strona. Odprvih pogodaka na M.G.B-662 iz pogona su izbatena dva brod- ska stroja, aie i ona uspjesno po- gadala desantni tenkonosac-mi Zao vtijeme britanski su torped- Ukrea)torpeda na MB. ~6 nigameiizsvih oruzja tukli po mi nolovcu R-14, koji je uskoro tesk ‘@_oBtecen pogedcima u strojarnicu pomoéni motor i trup. Kako bi se lzvukao iz gotovo bezizlazne si ‘uacije, zapoyjednik minolove R-14 okrento je rod snazno ude sno i nasukao se lagano na obal ia jecinoga maloga rta te je mat natin brod zaklonio tamnom sj nom obale. Od sedam brodski topova 20mm, iz uporabe je bil () 2 Bligh je blokirao njematki pomorski promet na Jadranu, Ligurskom moru i na Egeju tavjeScima nadredenih (eng. MID), dva puta odlikovan "krizem za posebne zasluge” (eng DSO) te po jednim "Redom za posebne zaslu ge” (eng. DSO) I "Redom Britanskog Carstvs (eng. OBE). Nakon rata ima zavidnu politick karijera te je bio osobni tajnik €ak dvojici bri tanskih premijera. Za sve svoje zashuge u listo padu 1963, primio je plemicku titulu. Godine 1964. poviaei se iz politike te posta direkto rom novinarske kuée “Thomson Group”, me utim umire 12. oZujka 1969. u Swanley Villa sgeu, Kent. Iza njega je ostala supruga Pame Robertson te dva sina i keer. Suborci ga opisuju kao izuzetno hrabroga Ca snika koji se uvijek prvi javjao i za najpog! belinije zadatke. On je to zasigurno | bio i je ddan je od Easnika koji je doslovno blokirac njematki pomorski promet na jadranu, Lig kom moru i na Egeju. Medutim, istrazujuc njematka izvjeséa | usporedujuci ih s izvje Scima koje je Bligh dostavijao svojim nadre denima, gotovo se uvijek u njima moze naic na ,unigtent ii potopljeni njemacki brod vis ka” Ponekad su ostupanja od prave istine ne ‘znatna, a Sto se moze opravdati uyjetima n: bojistu, medutim, izvjesee o biti kod otok. Vira u listopadu 1944, prikazalao je ti puts vie njematkih gubitaka nego Sto je to bilo stvarnosti. A upravo je spomenuta bitka Bli ‘ghu donijela veliku slavu, izbaéeno éak njih Zetiri jedno- cijevni top 2em C/38 — ostecenje slave zatvarate i ri MG-151/20~ ‘2bog prsnuca nabojnika, donose- nna su po dva komada ste Minatama je borba bila potpuno Bjednacena. Na britanskoj mo- tomo} topovnjaéi M.G.B.-662 po- godcima je 1% uporabe izbaten {op 40mm, a dva sanduka sa str- jellivom za top 20mm/70 ,Oerli- kon" bila su u plamenu. Pogodei ‘zarvani udarima fosfornoga str- jeljva izazvali su desetak manjih ppozara du cijele brodske palube. ‘pak, najkrtiija je bila situacija strojarnici gdje je bjesnio velki potar, Od brodske posade veé je bilo devet ranjenih i jedan pogi- nul dan, Medutim, situacija je na_nje- matkom’ desantnom, tenkonos- ‘cu MEP-963 bila Jos teza. Tzrav- ‘nim pogodeima u brodski trup, ‘unutragnjosti teretnoga prostora ‘zapalile su se baéve s rezervnim pogonskim gorivom i spremn ‘ma na ukreanim motornim vo2i- lima. Posada je gréevito pokusa- vvala ugasiti pogar aparatima, ali ‘yruéina i gust dim onemoguéava- li'su napore. Kako se podar Siri, to su se plameni jezici dizali u wreos7—MFP-968 ee 8670 wre 670 re 662 Ri tie —_ Britanc! liter wale Nijeme! SO She 9 1 aa vis sve do visine signainog jarbola ‘namostu. Vojnici iz posluge topo- vasve su manje bill umoguénosti

    You might also like