LEKTIRA IZBOR IZ NOVELA, E. A.

POE

CRNI MAČAK

1. Kratko opiši glavne likove u priči.

Pisac piše u prvom licu te opisuje svoje osjećaje i misli. Sam se sebi gadi svojim postupcima i ne pokušava ih uopće
opravdati. Volio je životinje te je u djetinjstvu imao puno ljubimaca. Bio je alkoholičar te je u tom stanju imao i
probleme s agresivnosti i kontrolom bijesa.

Njegova žena je bila vrlo strpljiva s piscem. Ona je trpila njegove agresivne epizode šutke, čemu se pisac divio. Bila
je pomalo praznovjerna, ali imala je najbolju namjeru.

Pluton je bio piščev prvi crni mačak. Bio je iznimno velik i svugdje je slijedio pisca po kući. I on je bio jedan od likova
koji su morali trpiti piščevu neumjerenost u piću i zlostavljanje.

2. Koji zločin je pripovjedač počinio i kaje li se za njega? Potkrijepi tvrdnju dokazima iz teksta.

Pisac je ubio svoju ženu u jednom svom naletu ljutnje. On nije osjećao da mu je duša okaljana njegovim nedjelima.
Kojiput bi se uznemirio razmišljajući o svom nedjelu, međutim to je bilo prolazno i nije ga mučilo previše. Međutim,
u njegovom govoru pred policajcima između redaka se može iščitati da je dio njega htio da se nedjelo otkrije, gdje
se može vidjeti da njegova savjest postoji i da nije u potpunosti čista. Htio se otkriti policajcima da im dokaže da ih
može zavarati..

„Nije se pojavila tijekom noći – tako sam barem jednu noć, od njena dovođenja u kuću, čvrsto i mirno spava, da,
spavao, čak i s teretom umorstva na duši!”

„Gorio sam od želje da izreknem bar jednu riječ, da pokažem svoju pobjedu i dvostruko učvrstim njihovo
osvjedočenje o mojoj nedužnosti.”

3. Usporedi:

Mačak Pluton Drugi crni mačak

Potpuno crn Imao je bijelu mrlju u obliku vješala.
Oboje su bili vrlo veliki mačci
Imao je dva oka (dok mu pisac nije iskopao Pisac ga je pronašao s jednim okom
jedno)
Oboje su pratili pisca gdje god je išao

4. Zašto ovu priču možemo smatrati negativnim sjećanjem?

Zato što pisac ističe da se srami tog svog ponašanja i svojih misli te ih odvaja od osobe koja je on danas. Priča o tom
događaju da ga skine sebi sa duše, te i sam navodi da ga ta zbivanja užasavaju.
5. Objasni nepovezanost načina na koji pripovjedač sebe doživljava i svog ponašanja. Čini li ga to pouzdanim
pripovjedačem? Zašto da/ne? Objasni detaljnije svoj odgovor.

Pripovjedač je prilično objektivan te ga to čini pouzdanim pripovjedačem. On svoja djela i osjećaje tada dijeli od
sebe u vrijeme pisanja ove pripovijetke.

JAMA I NJIHALO

1. U ovoj priči znamo vrlo malo o pripovjedaču osim činjenice da ga je Inkvizicija osudila na smrt. Ne znamo
niti zašto je zarobljen. S obzirom na navedene činjenice, koliku dozu empatije bismo trebalo osjećati
prema njemu? Objasni svoj odgovor.

Mislim da će doza empatije koju pojedinac osjeća prema njemu varirati od osobe do osobe, međutim smatram
da će velika većina njih imati veliku empatiju za njega. Svi ljudi imaju isti strah od smrti koji seže dublje od bilo
kojeg zločina ili krivice. S obzirom da se priča o inkviziciji, razlog vjerovatno nije bio nešto za što bi u današnje
doba dobio veliku kaznu, stoga to i umanjuje apatiju koju bismo prema njemu mogli osjećati. Svi se boje
trenutka u kojem će se oni, možda metaforički, naći u takvoj situaciji te vjerovatno imati iste misli o svojoj
sudbini kao i autor.

2. Kako bi se priča promijenila da je ispričana iz druge perspektive – točnije, perspektive Inkvizitora? Kratko
objasni.

Bila bi puno skraćena. Inkvizitori nebi mogli iz pripovjedačevih djela u ćeliji isčitati same misli pripovjedača koje
ga drže na životu te nebi mogli osjećati ono što pripovjedač osjeća. Inkvizitori bi znali samo razlog njegova
dolaska u ćeliju te činjenicu da mu je presuđena smrt, ali nikada se nebi mogli emocionalno povezati za
događaje unutar ćelije kako to radi pripovjedač.

3. Žanrovski kategoriziraj ovu priču i reci zašto je ona nešto više od obične „horor priče“?

Ova priča se može smatrati hororom / povijesnom / religijskom pričom u kojoj pisac povezuje stvarne
događaje iz povijesti i religijske simbole, a istovremeno ih prožima podrobnijim opisom nekih od ljudima
najvećih strahova. Detalje koje predstavlja toliko su vješto i fino poslagani da mogu naježiti čitatelja te ga
navesti da se i sam zapita o smrti ili mučenjima, što predstavlja nešto nepojmljivo, daleko od shvaćanja
običnog čovjeka.

4. Objasni kršćansku simboliku koju autor provlači kroz djelo.

Kršćanska simbolika kroz ovo djelo se pojavljuje u raznim oblicima od kojih se mnogi mogu shvatiti na više
načina. Kruh i vrč vode mogu podrazumijevati posljednju večeru Isusa Krista. U vrijeme večere se nije znalo da
će Isusova žrtva biti početak njegovog duševnog razvijanja koje je zapravo tek tada počelo. Pripovjedač u
vrijeme svoje „posljednje večere“ ne zna ništa o svojoj sudbini osim činjenice da će u toj ćeliji umrijeti. Ono
što se dogodi nakon možemo shvatiti kao njegovo „buđenje“, ili nastavak života koji, kroz njegove oči, više
nikada neće biti isti. Slike na zidovima predstavljale bi publiku koja gleda njegove muke pogoršavajući situaciju
metaforičkim dovikivanjem uvreda pripovjedaču koje mu mogu donijeti samo još više rana. A Nada koju toliko
spominje je samo konac, zadnji konac njegove snage za koji se drži da skroz ne poludi u mukama. Tu istu nadu
su krščani mogli doživljavati u doba Rimljana, skrivajući se od vojske i careva koji su ih toliko mučili, u svojim
katakombama.

5. Na koji način general Lasalle nije tipični glavni lik? Objasni svoj odgovor.
 Glavni likovi su inače osobe oko kojih se vrti cijela radnja. General Lasalle, uz to što nije postojao u vrijeme
inkvizicije (jer se Poe nije obazirao na detalje kao što je ispravnost povijesnih činjenica), spominje se samo u
dvije rečenice i to na kraju. On ne mora biti samo lik generala osobno, nego može predstavljati i cijelu
Francusku vojsku koja je u tom pravom trenutku upala u Toledo.

UBOJSTVA U ULICI MORGUE

1. Zašto pripovijetka počinje poduljom usporedbom šaha i kartaške igre?

Zato što nam pisac želi podrobnije opisati svog novog prijatelja te nam dublje objasniti zašto je g. Dupin
drugačijih od drugih.

2. Na koji način je Auguste Dupin drugačiji od drugih ljudi?

On ima analitičke sposobnosti koje mu omogućuju primjećivanje sitnih detalja koje bi „normalnoj“ osobi
promakli. Također te detalje može povezati u smislenu cjelinu te okriti iz njih nove podatke.

3. Zašto ovu novelu možemo svrstati u misteriozne priče? Potkrijepi primjerima iz djela.

Zato što do kraja novele ne znamo što se dogodilo na dan umorstva u Rue Morgue, kada nam Dupin i mornar
objašnjavaju što se dogodilo.

„Nazvat ćemo ih, dakle, nagađanjima, i govoriti o njima kao takvima.“

„Činilo mi se da sam na granici shvaćanja, a nemoćan da shvatim – kao što se ljudi povremeno nalaze na
samom rubu sjećanja a da se na kraju ipak nisu u stanju sjetiti.“

„Taj je zaključak na ovom mjestu besmislen. To je puko nagađanje – vrlo glupo – i ništa više.“

4. Opiši odnos pripovjedača i A. Dupina. Zašto je njihov odnos važan za samo radnju novele i razrješenje
zločina?

Pripovjedač i A. Dupin su vrlo bliski prijatelji. Iz načina pisanja pripovjedača vidi se da se divi Dupinu na
njegovim sposobnostima, a iz govora u kojem Dupin objašnjava znane činjenice o umorstvima može se
zaključiti kako Dupin želi pomoći pripovjedaču da shvati problematiku i rješenje tog zločina.

5. Kako se Poe koristi mučnim detaljima kako bi izmamio reakciju od čitatelja? Potkrijepi primjerima.

Poe mučne detalje vrlo detaljno opisuje što čitatelja može natjerati da ih zamišlja te si ih slikovito predstavi, što
može pobuditi gađenje te osobe.

Primjeri takvih detalja su: Opisi trupala dviju dama, otisci prstiju na vratu, osakaćeno lice, smrskane kosti, glava
koja je bila potpuno odjeljena od tijela, komad isčupane kose s korijenom …

KRABULJA CRVENE SMRTI

1. Možeš li se poistovjetiti s princem Prosperom? Objasni odgovor.

Princ Prosper je imao prilično ekscentričan ukus što se ticao dekoracija i ideja, s čime bih se mogla poistovjetiti.
Međutim, ne bih postupila kao on ni u jednom dijelu ove pripovjetke.

2. Možemo li princa smatrati tragičnim junakom ili običnim luđakom? Koja je njegova glavna mana? Odgovor
potkrijepi primjerima iz djela.

Ja mislim da nije ni jedno ni drugo. Mislim da je u svojoj ekscentričnosti postao malo narcisoidan i razmažen te je
vrlo burno reagirao vidjevši onu zakukuljenu priliku.

„Kad je pogled kneza Prospera pao na ovu sablasnu priliku (koja se polako i svečano, kao da želi što uvjerljivije
odigrati svoju ulogu, šepirila tamo – amo među plesačima), svi primijetiše kako se grči, obuzet u prvi mah jakom
drhtavicom od strave ili gađenja, i zatim kako mu čelo pocrvenje od bijesa.“

3. Objasni poveznicu smrti i umjetnosti u djelu.

Pripovjedač veliki dio pažnje u djelu usmjerava na dvorane u kojima se ta zabava događa. One su sve imale svoju
posebnu boju i svoje dekoracije. Ljudi su, po naputcima kneza Prospera, imali svoje bizarne i groteskne maske koje
se mogu smatrati oblikom umjetnosti jer su sa tim prostorijama davali lijepu fantaziju. Crvena smrt na zabavi se
pravila kao još jedna maska, te nakon smrti svih dvorana te prostorije bijahu prožete krvlju, smrti, ali i bojama i
maskama svih njih.

4. Smatraš li da je krabulja crvene smrti apokaliptično djelo? Predstavlja li izazov tradicionalnim idejama kraja
svijeta ili izražava poprilično tradicionalan koncept kraja svijeta?

Mogla bi se smatrati apokaliptičnim djelom koje predstavlja tradicionalne ideje kraja svijeta, jer su ljudi oduvijek
smatrali da će ckupina ljudi platiti za nedjela određenih pojedinaca (što se ovdje preslikava na burnu reakciju kneza
Prospera kada je vidio Crvenu smrt).

5. Koji učinak je autor htio ostaviti na svoje čitatelje napisavši ovo djelo? Objasni svoje mišljenje.

Htio je ostaviti dojam strahopoštovanja prema smrti, te da dobijemo (na samom kraju) uvid u mirnoću i tišinu
svijeta koji će funkcionirati i bez nas.

PAD KUĆE USHER

1. Pronađi primjere simbolizma u noveli.

Gitara koju Usher zna tako dobro svirati može predstavljati neku vrstu svjetla u tami ili zabave u mučnom djelu
života svakoga od nas. Muzika općenito ima veliku ulogu jer je ostavila veliki dojam na pisca koji sam govori da
ju neće nikada zaboraviti.

Pukotina u zgradi koja se poslije proširila može predstavljati nekakav ne sklad između ljudi koji žive unutra u
smislu da ako se posvađaju, zgrada će se urušiti jer će biti urušeni i odnosi ljudi u njoj.

2. Kako autor povezuje umjetnost i život u ovoj noveli? Objasni na primjerima.

U ovoj noveli povezanost života i umjetnosti može se naći na puno mjesta od kojih je najupečatljivije ono kada
pripovjedač čita Bijesni Trist Usheru. Kada on pročita glasnu grmljavinu, oni začuju glasne zvukove iz drugog dijela
kuće. Kada pročita o „strahotnu glasu kakvoga se nikadar još čulo nije“, u drugom kraju kuće začuju upravo to. Te
kada pročita o golemom i strahotnom zveku, nema sumnje da se umjetnost i stvarnost poistovjećuju.

3. Kakve ispovijesti Roderick priznaje autoru za vrijeme oluje? Kakav efekt time autor postiže na čitalačku
publiku?

Roderick priznaje da je svojim izoštrenim osjetilima znao da je Madeline živa. Čuo je njen tanki glasić i čuo je kako
se prevrće u grobu, no zbog svoje kukavičnosti i straha od već oslabljele ali duhom i rječima opasne sestre, nije se
ništa od toga usudio reći piscu. Efekt koji autor postiže na publiku može se shvatiti na nekoliko načina. Autor je
stvorio situaciju koju nitko nije očekivao te vrlo naglo stavlja emocije nervoze i straha u prvi plan. Okrutnost, koju
Roderick pokazuje ne pomažući svojoj sestri može se okusiti brojnim opisima iz priče.

4. Tko je Madeline i koja je njezina uloga u djelu?

Madeline je Usherova sestra blizanka te je bolovala bolešću od koje je nijedan doktor nije mogao izliječiti. Bila je
duševno povezana za svog brata koji je bio ovisan o njoj. Ona je mogla bez njega, ali on nije imao snage bez nje te
se bojao njenog prijekora toliko da ga je taj sav strah ubio na kraju djela. Bolesna, bila je teret svome bratu koji se
samo brinuo o njoj zaboravljajući na svoj život.

5. Koji detalji s početka novele najavljuju konačnu propast kuće Usher?

Na početku novele pisac opisuje osjećaje o toj kući, koji su donekle nagovještavali što će se dogoditi na kraju. Pisac
također uočava i pukotinu, i gljivice, i sveopće truljenje cijele zgrade, no objašnjava ga kao svoje praznovjerje.