NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U JAVNIM NASTUPIMA Ivanagic - Iva - Foi - 2021 - Predd - Sveuc

Uporaba neverbalne komunikacije u javnim nastupima
Ivanagić, Iva
Undergraduate thesis / Završni rad
2021
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of

Zagreb, Faculty of Organization and Informatics / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet
organizacije i informatike
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:211:496135
Rights / Prava: Attribution-NoDerivs 3.0 Unported / Imenovanje-Bez prerada 3.0
Download date / Datum preuzimanja: 2023-10-30
Repository / Repozitorij:
Faculty of Organization and Informatics - Digital

Repository
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
VARAŢDIN
Iva Ivanagić
UPORABA NEVERBALNE
KOMUNIKACIJE U JAVNIM NASTUPIMA
ZAVRŠNI RAD
Varaţdin, 2021.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
VARAŢDIN
Iva Ivanagić
Matični broj: 35918/07–R
Studij: Ekonomika poduzetništva
UPORABA NEVERBALNE KOMUNIKACIJE U JAVNIM

NASTUPIMA
ZAVRŠNI RAD
Mentor/Mentorica:
Prof.dr.sc. Violeta Vidaček Hainš
Varaţdin, mjesec 2021.

Iva Ivanagić
Izjava o izvornosti
Izjavljujem da je moj završni/diplomski rad izvorni rezultat mojeg rada te da se u izradi

istoga nisam koristio drugim izvorima osim onima koji su u njemu navedeni. Za izradu
rada su korištene etički prikladne i prihvatljive metode i tehnike rada.
Autor/Autorica potvrdio/potvrdila prihvaćanjem odredbi u sustavu FOI-

radovi
_______________________________________________________________________
i
Saţetak
Svrha i cilj ovog završnog rada bilo je istražiti koji su to elementi neverbalne
komunikacije koji se upotrebljavaju u javnom nastupu te koliko dobro studenti Fakulteta
organizacije i informatike u Varaždinu znaju baratati istima.
Sa neverbalnom komunikacijom se susrećemo u svakodnevnom životu i razgovoru,

pa tako i prilikom javnih nastupa. Uz sve ostale elemente javnog nastupa uporaba
neverbalne komunikacije služi kako bi se cijeli nastup što kvalitetnije prenio publici te
kako bi se svi njegovi aspekti zaokružili i stvorili jednu skladnu cjelinu.
Uporaba neverbalne komunikacije u javnim nastupima može se proučavati kroz 7

glavnim elemenata, a to su: kontakt očima, mimika lica, držanje, kretanje, geste, vokalna
izvedba i osobni izgled.
Ključne riječi: neverbalna komunikacija, javni nastup, elementi neverbalne komunikacije

u javnom nastup, uporaba neverbalne komunikacije prilikom javnog nastupa.
ii
Sadrţaj
Sadržaj ....................................................................................................................................... iii
1. Uvod ...................................................................................................................................... 1
2. Neverbalna komunikacija ...................................................................................................... 2
2.1. Pojam neverbalne komunikacije..................................................................................... 2
2.2. Aspekti neverbalne komunikacije .................................................................................. 2
2.3. Upotreba neverbalne komunikacije ................................................................................ 5
3. Javni nastup ........................................................................................................................... 6
3.1. Pojam javnog nastupa ..................................................................................................... 6
3.2. Glavni elementi javnog nastupa ..................................................................................... 6
3.3. Elementi neverbalne komunikacije u javnom nastupu ................................................... 7
3.3.1. Kontakt očima ......................................................................................................... 7
3.3.2. Mimika lica.............................................................................................................. 8
3.3.3. Držanje .................................................................................................................... 9
3.3.4. Kretanje ................................................................................................................... 9
3.3.5. Geste ...................................................................................................................... 10
3.3.6. Vokalna izvedba .................................................................................................... 11
3.3.7. Osobni izgled ......................................................................................................... 13
4. Cilj istraživanja .................................................................................................................... 14
4.1. Opći ciljevi istraživanja ................................................................................................ 14
4.2. Specifični ciljevi istraživanja ....................................................................................... 14
4.3. Istraživačka pitanja ....................................................................................................... 14
5. Metodologija ........................................................................................................................ 15
5.1. Uzorak ispitanika .......................................................................................................... 15
iii
5.2. Mjerni instrumenti ........................................................................................................ 15
5.3. Način provedbe istraživanja ......................................................................................... 16
5.4. Analiza video sadržaja .................................................................................................. 16
6. Rezultati i interpretacija rezultata ........................................................................................ 17
6.1. Rezultati i interpretacija ankete drugi odjeljak ............................................................. 17
6.2. Rezultati i interpretacija ankete treći odjeljak .............................................................. 19
6.2.1. Kontakt očima ....................................................................................................... 19
6.2.2. Mimika lica............................................................................................................ 23
6.2.3. Držanje .................................................................................................................. 27
6.2.4. Kretanje ................................................................................................................. 31
6.2.5. Geste ...................................................................................................................... 35
6.2.6. Vokalna izvedba .................................................................................................... 37
6.2.7. Osobni izgled ......................................................................................................... 39
6.2.8. Pripreme za javni nastup i trema ........................................................................... 40
6.3. Analiza videa ................................................................................................................ 43
7. Ograničenja istraživanja ...................................................................................................... 47
8. Zaključak ............................................................................................................................. 48
9. Mogućnosti primjene rezultata istraživanja ......................................................................... 50
10. Smjernice za daljnje istraživanje .................................................................................. 51
Popis literature.......................................................................................................................... 52
Popis slika ................................................................................................................................ 54
Popis grafikona ......................................................................................................................... 55
iv
1. Uvod
Neverbalna komunikacija, govor tijela i mimike lica obuhvaćaju preko 50%

komunikacije putem koje se ljudi sporazumijevaju. Navedeni elementi takoĎer su jedan od
veoma bitnih čimbenika javnih nastupa.
Neverbalna komunikacija u javnom nastupu uvelike utječe na način kojim će govornik

predstaviti sebe publici, ali i kako i sa kolikom pažnjom će ga publika saslušati.
Krajnji cilj istraživanja ovog završnog rada je saznati koliko dobro studenti Fakulteta
organizacije i informatike poznaju pojmove neverbalne komunikacije u javnom nastupu te
koliko dobro ili loše znaju okrenuti sve čimbenike u svoju korist kako bi što kvalitetnije iznijeli
svoje izlaganje.
1
2. Neverbalna komunikacija
2.1. Pojam neverbalne komunikacije
Komunikacija je izvorno došla od latinske riječi „communicatio“ što znači

„priopćavanje“ ili „razgovor“ (Hrvatska Enciklopedija). Komunikacija se objašnjava kao
proces prenošenja poruka i informacija od jede osobe (pošiljatelja) do druge osobe ili više njih
(primatelji). Ona se sastoji od dva dijela, verbalne i neverbalne komunikacije. Iako se često
pod pojmom komunikacije prvo spominje verbalna komunikacija dok neverbalna često ostaje
zanemarena.
Neverbalna komunikacija definira se kao proces prenašanja poruka aktivnostima poput

mimika lica, govora tijela, držanja, tona i boje glasa te način odijevanja i daljini distance
izmeĎu sugovornika. Allan i Barbara Pease govore kako je Albert Mehrabian jedan od prvih
koji su istraživali govor tijela zaključio kako je ukupni udio verbalnog dijela u komunikaciji
manji od 35% dok se više od 65% komunikacije odvija neverbalnim putem. Sa neverbalnom
komunikacijom se ljudi susreću još od doba špiljskog čovjeka gdje su glavni izvori
komunikacije bili neartikulirani zvukovi te pokreti rukama i nogama. Kako se čovječanstvo
razvijalo razvijala se i komunikacija, a neverbalna komunikacija je ponovo došla u prvi plan
sa pojavom nijemih filmova. U takvim oblicima filmova glumci su morali posjedovati odlične
vještine neverbalne komunikacije i govora tijela jer su jedino tim putem mogli komunicirati sa
publikom. (Pease, 2015.)
2.2. Aspekti neverbalne komunikacije
Neverbalnu komunikaciju možemo gledati iz više aspekata. Prvi aspekti su

enkodiranje i dekodiranje. Enkodiranje je način na koji se interpretiraju i prenose signali od
govornika do slušatelja. Mogu se prenositi na tri načina, intrinzično gdje je udaljenost izmeĎu
ljudi koji se sporazumijevaju najmanja, ikoničko enkodiranje kada ikonama ili slikovito
pokušavamo prenositi signale i arbitrarno koje uopće nije povezano sa subjektom sa kojim
pričamo ili objektom o kojem pričamo. Dekodiranje je način na koji osoba prima signale koje
šalje enkoder. (Knapp i Hall, 2010.)
2
Drugi aspekti iz kojih možemo gledati neverbalnu komunikaciju su:
a) Komunikacijska okolina
b) Fizičke karakteristike pojedinaca
c) Ponašanja koja pojedinci manifestiraju
Komunikacijska okolina dijeli se na fizičku i spacijalnu okolinu. Fizička okolina je sve

što utječe na naš odnos prema sugovornicima, ali nije izravan dio nje. To bi na primjer bio
arhitektonski stil graĎevine, boje, temperatura, unutarnja ili vanjska ureĎenost prostora,
ambijent, glazba i slično. Iako većina to ne primjećuje no fizička okolina veoma je važan
faktor jer samim odabirom mjesta i vremena odvijanja komunikacije uvelike može pomoći ili
odmoći upravo iz razloga jer okolni elementi utječu na naše raspoloženje, osjećaj ugodnosti te
sam doživljaj cjelokupnog dogaĎanja. Spacijalna okolina ili kako još možemo reći područje
teritorijalnosti, je područje osobnog prostora. Osobni prostor tako se može podijeliti na 5
dimenzija: veličina, stupanj bliskosti, visina, blizina i iskoraci van-unutra (Dinică, 2014.).
Proučava se i u okupljanju manjih grupa na principu tko će u kojem području dvorane sjediti i
na koji će se način pozicionirati mjesta u odnosu na vodstvo, voditelja grupe i slično. Često se
proučava i način na koji pripadnici odreĎenih kultura, spola, statusa ili titule koriste osobni
prostor te kako u pojedinim situacijama upravljaju njime. (Knapp i Hall, 2010.)
Fizičke karakteristike pojedinca odnose se na njegovu visinu, težinu, graĎu tijela i

oblik lica, boju kose i kože te njegov ili njezin miris. Karakteristike poput ruža, odjeće, obuće
i ostalog nazivamo afektima te oni takoĎer utječu na našu percepciju i doživljaj pojedinca.
(Knapp i Hall, 2010.). U našim kulturama imamo već povezane stavove obzirom na nečiji
oblik tijela, izgled i osobnost. Pa samim time odjeća i dodaci mogu stvarati stvarni ili navodni
socijalni status, onaj koji pojedinac želi da mislimo da ima. Tako na primjer žene koje imaju
više funkcije upravljanja težiti će izboru dvodijelnih odijela i sakoa, a muškarci će to naglasiti
dodacima poput aktovke, sata ili uredskog pribora. (Dinică, 2014.)
Ponašanje koje pojedinci manifestiraju očituje se u kretanju i položaju tijela, a ono

uključuju geste, pokrete tijela (ruke, noge, glava, stopala i dlanovi), izraz lica, pokrete očima i
držanje tijela. Što se tiče gesta postoje dvije vrste, prva su geste koje su povezane sa govorom
koje služe kao dodatno objašnjenje uz ono što se govori, kako bi se dodatno naglasile
odreĎene riječi ili objasnili popratni sadržaji poput slika. Druga vrsta su geste ne povezane sa
3
govorom koje imaju značenje samo za sebe u rječniku ili svoj izravan verbalni prijevod,
primjer takvog znaka bi bio znak „Peace“ koji je pokret rukom gdje se pokazuju dva prsta u
zrak te on znači „Mir“ i još se naziva pobjedničkim „V“ (slika 1.)
Slika 1. Peace znak
(Preuzeto sa: https://stock.adobe.com/search?k=peace+sign+hand , 20.06.2021., Adobe

Stock)
Držanje tijela proučava se zajedno sa ostalim znakovima kako bi se odredio stupanj

pažnje ili sudjelovanja pa čak i status osobe u odnosu na sugovornike i njegovo emocionalno
stanje. Kod izraza lica najviše se proučavaju emocije koje se odašilju pomoću mimike lica.
Šest osjećaja koja se najviše proučavaju jesu tuga, srdžba, iznenaĎenje, sreća, strah i gaĎenje,
a takoĎer se koriste kao indikator potvrĎivanja kako su slušaoci ili govornik primili danu
informaciju. Gledanje uključuje obraćanje pažnje na to kamo govornik gleda, koliko dugo
zadržava pogled pa čak i neki proučavaju sužavaju li se ili šire zjenice, obzirom da to često
označava koliko dobro govornik ili slušatelj obraćaju pažnju te jesu li zainteresirani ili ne.
Glasovno ponašanje odnosi na ono kako je nešto rečeno, a ne što je rečeno. Mnoga
istraživanja pokazuju kako se većina ljudi lakše i bolje koncentrira na ono što se izgovara ako
se pojedini dijelovi pravilno naglase i koriste se kratke stanke. Tako prilikom govora u istoj
intonaciji i uz stalne poštapalice poput „um“, „am“, „nego“ i slično gubi se kvaliteta same
reprezentacije govora te se gubi pažnja slušatelja i njegova zainteresiranost za izrečeno.
(Knapp i Hall, 2010.)
4
2.3. Upotreba neverbalne komunikacije
Iako postoji mnogo područja na kojem se neverbalna komunikacija može proučavati

uvijek je važno proučavati sve aspekte neverbalne komunikacije zajedno kako bi se mogao
steći pravilan i valjan zaključak za ono što se pokušava odaslati te kako se ne bi protumačila
situacija i odreĎeni znakovi pogrešno. Veoma je važno spojiti elemente okoline sa samim
neverbalnim znakovima koje osoba prikazuje jer odreĎeni znakovi ponekad ne moraju
prikazivati ono što u globalu predstavljaju. Primjer toga bio bi kada osoba stoji na autobusnoj
stanici usred zime prekriženih ruku, to ne mora značiti da je osoba zatvorena i ne pristupačna
već da joj je hladno te se zatvorenim udovima zapravo samo grije.
Neverbalnim znakovima upotpunjuje se cijeli doživljaj verbalnih znakove te isto tako

kao i verbalni znakovi imaju aktivnu ulogu u cijelom procesu komunikacije. Koristimo ih
prilikom svakodnevnog govora na dnevnoj bazi, a u javnim nastupima najčešće se neverbalni
znakovi upotrebljavaju kako bi govornik njima ponovio, proturječio, nadopunjavao i
naglašavao pojedine dijelove svojeg javnog nastupa i time ga upotpunio. Uzimajući u obzir
kako je neverbalna komunikacija interpretirana publici tako će govornik postići pozitivan ili
negativan ishod javnog nastupa. Naravno kako bi se negativni ishodi izbjegli postoje razne
metode vježbi kako poboljšati govornikovu interpretaciju neverbalnih znakova, poput
snimanja probe javnog nastupa, gledanje u zrcalo prilikom probe i slično.
5
3. Javni nastup
3.1. Pojam javnog nastupa
Javni nastup ili javni govor je iznošenje pripremljenog, planiranog, uvježbanog i

osmišljenog govora ispred nekolicine ljudi. Javni govor spominje se najranije u Bibliji gdje su
Isus i njegovi sljedbenici držali javne govore svojim slušaocima, dalje se pojam javnog
govora posebice ističe u antičkoj Grčkoj gdje su filozofi držali javne govore na ulicama,
parkovima i tadašnjim polisima. Javni nastup je zapravo svaki govor koji je održan javno pred
većom skupinom ljudi i sa odreĎenim ciljem.
Svaka osoba u današnjem svijetu barem jednom se u svom životu susrela s nekim
oblikom javnog nastupa, od toga da su nastupali kao vrtićka djeca na predstavama do toga da
jednog dana održavaju prezentacije na poslu. Uzimajući u obzir važnost javnog nastupa svaka
osnovna i srednja škola i fakultet pripremaju svoje učenike i studente na suočavanje sa javnim
nastupima. Rade to na način da učenici prvo krenuti sa čitanjem tekstova pred razredom do
toga da sami ili u timovima pripremaju prezentacije i seminare te zatim to predstavljaju
svojem razredu, a ponekad i široj publici.
3.2. Glavni elementi javnog nastupa
Javni nastup sastoji se od 3 glavna elementa, a to su:
a) Govornik – osoba koja upravlja samim javnim nastupom, stoji pred

publikom i iznosi temu za koju je javni nastup i pripremljen, te im prenosi
vjerodostojne i valjane informacije
b) Publika – sve osobe u predviĎenom prostoru održavanja javnog nastupa
koje slušaju govornika, veoma je važno doprijeti do publike i prilagoditi se
publici, a čak je i poželjno da govornik prije održavanja zna otprilike kakva
skupina ljudi će se nalaziti u publici kako bi svoj nastup mogao što bolje
pripremiti i prilagoditi ciljnoj skupini
c) Poruka – najvažniji dio javnog nastupa je poruka koju govornik želi
prenijeti publici, pa tako ne samo verbalnim već i neverbalnim znakovima
6
govornik se mora pobrinuti kako je poruka došla do publike te da je
predstave na pamtljiv i jednostavan način.
(Tomić i sur., 2020.)
Uz glavne elemente valja spomenuti kako postoje 4 glavne metode prenošenja ili
dostavljanja javnog nastupa, a to su:
a) Skriptiran – kada se javni nastup izlaže tako da govornik cijeli tekst čita sa
papira
b) Zapamćen – kada govornik prezentira iz pamćenja bez korištenja papira ili
natuknica
c) Improviziran – kada govornik prezentira bez unaprijed pripremljenog govora
d) Nespreman – kada govornik zna samo glavnu ideju samog javnog nastupa, a
točan redoslijed podataka pa i sam govor nije pripremljen niti zapamćen.
(Beebe, 2003.)
3.3. Elementi neverbalne komunikacije u javnom nastupu
Neverbalni znakovi jedan su od najvažnijih pa ako i ne najvažniji element samog

javnog nastupa. Izuzetno je bitno da neverbalnim znakovima pratimo i uskladimo ih sa
govorom kako bi sam javni nastup bio efektivan i u potpunosti dopreo do publike.
Najznačajniji elementi neverbalne komunikacije pri izvedbi javnog nastupa su: kontakt očima,
mimika lica, držanje, kretanje, geste, vokalna izvedba i osobni izgled.
Kako bismo što ispravnije razumjeli i protumačili neverbalne znakove tokom javnog
nastupa veoma je važno da ih sagledavamo unutar konteksta. TakoĎer neki od znakova i
signala mogu se promatrati odvojeni, dok drugi kad bi se promatrali odvojeno odavali bi
drugačiju sliku i značenje, stoga je potrebno sve sagledati kao jednu skladnu cjelinu, a tek
zatim odvajati odreĎene stavke kako bi se stekao pravila dojam. (Bećirović, 2020.)
3.3.1. Kontakt očima
Prva i jedna od najvažnijih početnih aktivnosti svakog javnog nastupa je ostvariti

kontakt očima sa publikom. Kontakt očima veoma je važan jer osim što dajemo publici
pozornost što ih gledamo isto tako dobivamo povratnu informaciju od same publike te prema
7
njihovim pogledima možemo očitati koliko su zapravo zainteresirani. Kontakt očima ne mora
se održavati tokom cijelog javnog nastupa, ako nastupi potreba bolje je da pogledamo bilješke
i natrag vratimo pogled na publiku. Praćenja publike pogledom odajemo dojam sigurnosti,
vjerodostojnosti, spremnosti i daje nam bolji kredibilitet pred publikom. Stephen E. Lucas
(2015.) govori kako je važno i na koji način gledamo publiku, prazan ili agresivan pogled
ostavlja gori dojam nego ne gledanje publike uopće. Njime publici dajemo do znanja kakve
osjećaje imamo, misli i pokazujemo našu iskrenost i sigurnost, stoga se i često govori kako su
„oči ogledalo duše“. Kada govornik nema dobar kontakt očima sa publikom oni ga uglavnom
smatraju nespremnim, nepovjerljivim, neiskrenim i ne primaju pozitivnu energiju od takvog
govornika. Neke od grešaka koje se mogu pojaviti kod ovog elementa su ta da govornik cijelo
vrijeme gleda u odreĎeni dio publike, poput sredine, prvog ili zadnjeg reda tim potezom
ostatak publike koji ne uspijeva dobiti potreban kontakt očima osjeća se zapostavljenim te im
automatski pada zainteresiranost za sam javni nastup. Druga greška koja se može javiti je ta
da govornik cijelo vrijeme pokušava održati kontakt sa publikom tako da cijelo vrijeme
okreće glavu slijeva na desno te očima „trči“ po dvorani. Publika ponovo dobiva osjećaj
nesigurnosti i nespremnosti samog govornika te umjesto da se postigne cilj povezanosti
dogaĎa se upravo suprotno, govornik gubi povezanost sa publikom i ostavlja loš dojam.
Podizanje kvalitete javnog nastupa kontaktom očima može se postići na način da prilikom
iznošenja glavne teme ili neke prekretnice u nastupu govorni prvo sa publikom ostvari snažan
kontakt očima uz malu pauzu. TakoĎer podiže se i na način da govornik dok promatra svoju
publiku posebice usmjeri pogled ka pojedincima i ostvari kontakt jedan – na - jedan kako bi
se stekao dojam pričanja izravno njima, naravno taj kontakt ne bi trebao trajati predugo kako
se ne bi stvorio dojam neugodnosti i kontra efekt. (Beebe, 2003.)
3.3.2. Mimika lica
Mimika lica se često povezuje sa kontaktom očima, točnije ta dva elementa u mnogo
slučajeva se stavljaju zajedno. No kao i kontakt očima mimika lica ima svoje specifičnosti
koje treba i zasebno sagledati. Čovjek od roĎenja poznaju 6 glavnih emocija i iste znaju
pokazati facijalnim ekspresijama, a to su sreća, tuga, ljutnja, gaĎenje, iznenaĎenje i strah.
Osim što facijalnim ekspresijama najviše izražavamo emocije pokazujemo i naše misli i
stavove. Tako će prilikom javnog nastupa publika prije negoli što čuje što imamo za reći
pogledati naše lice i pokušati protumačiti naše stanje. Iako možemo proizvesti veoma velik
8
broj različitih facijalnih ekspresija one se mogu i naučiti. Najlakši način da govornik provjeri
na koji način će njegovo lice izgledati publici tijekom govora je da se prilikom vježbe snimi
sa kamerom te kasnije pogleda snimku i naĎe nedostatke. Ako osoba, na primjer, primijeti
kako mu je lice ukočeno ili ima suprotnu ekspresiju od one koju je želio prenijeti publici
može ispred ogledala ili pred nekim od sebi bližnjih osoba pokušati uvježbati blagi izraz lica
ili lagani osmijeh. (Beebe, 2003.)
3.3.3. Drţanje
Iako su lice i vokalna izvedba jedan od najupečatljivijih faktora neverbalne

komunikacije, način na koji se govornik drži prilikom nastupa potvrĎuje intenzitet emocije
koja se prenosi. Tako na primjer ako se kroz javni nastup na pozornici vučemo, držimo se
obješeno i melankolično tada publika neće u potpunosti primiti pravu jačinu i snagu naših
riječi već će voĎena prizorom našeg držanja izgubiti interes za samu temu pa tako nas neće ni
slušati sa punom pažnjom. TakoĎer držanje govornika uvelike ovisi i o samoj prirodi javnog
nastupa, ako je nastup više formalan očekuje se da je govornik uspravan i da na pravilan način
uskladi svoje držanje sa temom, publikom, a i samim okruženjem u kojem se nalazi. Nasuprot
tome ako je nastup neformalan i prijateljski nastrojen prihvatljivo je da je govornik opušteniji
te da se drži i kreće u prirodnom i opuštenom stilu, primjerice govornik može sjesti na rub
stola, govoriti spuštenih ramena ili se naizmjence prebacivati s noge na nogu. (Beebe, 2003.).
Rijavec i Miljković (2002.) govore kako držanje tijela često govori i prenosi emocionalno
stanje osobe. Emocionalno stanje može utjecati na držanje čovjeka pa su tako primjerice
osobe koje su imale duže periode depresije mogu imati pognuto držanje, ali isto tako ako
zauzmemo isti ili sličan stav tijela kao i publika sa kojom pričamo ili drugim sugovornikom
odajemo dojam simpatičnosti i uvjerljivosti.
3.3.4. Kretanje
Kretanje prilikom samog nastupa uvelike ovisi o tipu javnog nastupa, prostornom
razmještaju dvorane pa i samoj svrsi kretanja tokom nastupa. Važno je kretati se tokom
nastupa kako se ne bi odavao dojam ukočenosti, ne zainteresiranosti, ne povjerenja i ne
spremnosti, ali isto tako pretjerano i neskladno kretanje može izazvati isti efekt. Kretanja kroz
nastup govornik pokušava naglasiti značaj odreĎenih dijelova njegovog nastupa ili ukazati na
odreĎene bitne stavke nastupa. Primjerice ako govornik u svom nastupu planira direktno
9
komunicirati sa publikom i ostvariti kontakt jedan na jedna ili čak dignuti nekog biti će puno
efikasnije ako se govornik spusti meĎu publiku i tada izabere nekog ili došeta do specifične
osobe. Na taj način osim što će odati dojam samouvjerenosti i spremnosti još će se više
povezati sa samom publikom jer je na specifičan način nastup i publiku spojiti u jedno, a
samim time publika dobiva osjećaj posebnosti i sa većom pažnjom sluša. Naravno, ako
postoje fizičke prepreke izmeĎu govornika i njegove publike ne savjetuje se da govornik
preskače barijere jer to izgleda nezgrapno, a može i kobno završiti. U takvim situacijama
veoma je važno da se govornik kreće na dijelu pozornice na kojem mu je to omogućeno te na
način da prilazi bliže samom kraju pozornice i publici stvara kontakt sa publikom. Svaka
kretnja tokom nastupa trebala bi imati smisla publici i pratiti javni nastup. Tako bilo kakvo
skakanje, pretjerano šetanje gore-dolje, prebacivanje s noge na nogu ili nezgrapno marširanje
meĎu publikom ostavlja loš dojam i miče fokus sa samog nastupa na kretanje govornika.
Upravo iz ovih razloga takav način kretanja se izbjegava i ne preporuča. jer tjera publiku da
prebaci fokus sa nastupa na to što govornik radi i samim time ometa ih u praćenju. (Beebe,
2003.)
3.3.5. Geste
Geste koristimo na dnevnoj bazi i u svakodnevnom govoru njima opisujemo stvari,

pokazujemo put i mjerimo. Pokreti rukama i tijelom jedni su od najčešćih i najaktivnijih
neverbalnih znakova kojima se koristimo prilikom govora pa tako i javnog nastupa. Funkcije
gesta su mnogobrojne, ali ipak jedne od najčešćih prilikom nastupa su: ponavljanje,
kontradiktornost, zamjena, nadopunjavanje, naglašavanje i reguliranje. Ako govornik ne zna
kako pravilno koristiti odreĎene geste ili ih pravilno uskladiti sa samim nastupom, najbolja
solucija je da su ruke opuštene te da gestikulira normalno kao što bi to radio i prilikom
razgovora sa nekom bliskom osobom. Neke od najčešćih greška koje se javljaju prilikom
korištenja gestama su ta da govornik previše i prenaglo maše rukama po zraku te time odaje
dojam prevelike naglašenosti i ometa publiku u slušanju. Druga greška koja se često javlja je
ta da govornik drži jednu ili obje ruke na bokovima te paradno šeće pozornicom, što ga
automatski sprječava da koristi druge gesta i izgleda neprirodno. Treća česta greška javlja se
kada osoba lagodno prekriži ruke i prebaci ih ispred ili iza sebe te drži ruku kao da mu je
zamotana nevidljivom vrpcom oko glave. Navedene poze izgledaju neprirodno i onemogućuju
pravilnu nadopunu nastupa neverbalnim znakovima, a publici se daje dojam ukočenosti i
10
neprirodnosti. Kako bi se pomoću gesta nastup održao što kvalitetnije one moraju biti
prirodne, definirane, usklaĎene sa porukom koja se u tom trenutku želi prenijeti, a veoma je
važno i koristiti nekoliko gesta tokom nastupa. Mihovil Pansini (1991.) smatra kako jak
osjećaj pojačava gestu pa tako gestama podržavamo bolji tijek nastupa, naglašavamo njegovu
jasnoću i dajemo mu bolju intonaciju, a kada je govor usklaĎen sa gestom on se automatski
brže shvaća. Kako su geste najvećim dijelom nesvjesne i može se dogoditi da se tokom
nastupa krenu ponavljati poradi treme ili nervoze, a upravo iz tih razloga veoma je bitno
unaprijed uskladiti željene geste sa samim govorom kako njima nesvjesno ne bismo dali
osjećaje i prikazali ono što zapravo ne želimo. Geste trebaju biti dobro tempirane sa tijekom
govora i ne smiju biti pretjerane, na posljetku veoma je važno geste prilagoditi publici i
situaciji. Još jedna od čestih grešaka koja se ovdje javlja je kada govornik upire prstom u zrak
ili maše njime, što asocira na diktatorski stav te automatski izaziva nelagodu, nervozu i
negativne osjećaje kod publike. Ovu grešku moguće je riješiti na način da se spoje kažiprst i
palac ili da se svi prsti drže zajedno, postići će se isti cilj, ali će publici izgledati formalnije i
pristupačnije. (Beebe, 2003.)
3.3.6. Vokalna izvedba
Osim što se vokalna izvedba gleda kao verbalna komunikacija, postoje aspekti koji se
sagledavaju u okviru neverbalne komunikacije. Govorimo da bi nas razumjeli, a ne da bi nas
čuli, pa su tako u tom pogledu neverbalne komunikacije u obliku vokalne izvedbe važni:
jačina glasa, artikulacija, dijalekt i izgovor. Što se tiče jačine glasa, govornik mora govoriti
dovoljno glasno kako bi ga cijela publika dobro čula, kako oni u prvom redu tako i oni u
zadnjem. U većini slučajeva kod velikog broja publike govorniku se omogućuje mikrofon koji
je spojen sa zvučnicima okolo cijelog područja kako bi ga svi dovoljno dobro čuli, no kada to
nije slučaj govornik se mora sam prilagoditi situaciji. Naravno govornik mora znati regulirati
jačinu svog glasa kako ne bi zvučalo kao da se dere čime bi govor bio nemoguć za slušati.
Veoma je važno prilagoditi jačinu glasa samom nastupu, primjerice kada se odreĎena misao
želi naglasiti da govornik malo uzvisi ton ili koristi dobro tempirana i uvježbana spuštanja i
dizanja jačine glasa ovisno o tijeku informacija koje govori. Još važnije od jačine glasa je
pravila artikulacija. Prilikom javnog nastupa često zna nastupiti trema, pa tako neki govornici
u toj situaciji znaju ubrzati sam tijek nastupa kako bi čim prije završili. Prilikom ovakvih
nastupa čest je slučaj da govornik „proguta“ neku od riječi, slovo ili u potpunosti zamijeni
11
jednu riječ drugom, a i sam redoslijed njenih slova. Zato je prilikom vježba samog nastupa
veoma važno obratiti pažnju na artikulaciju riječi i rečenica, pokušati primijetiti ako imamo
problem sa odreĎenom riječi i zamijeniti ju njenom istoznačnicom, takoĎer možemo nekoga
od bližnjih zamoliti da odsluša naš nastup te nas upozori ako uvidi odreĎenu vokalnu grešku.
Poželjno je ponoviti sam nastup nekoliko puta kako bismo bili sigurni da smo sve dobro
uvježbali da u situaciji kada se i pojavi trema ne gutamo i gubimo riječi. Dijalekt čini važan
dio nastupa posebice u situacijama kada moramo izlagati formalan nastup. Uobičajeni dijalekt
iznošenja nastupa u Republici Hrvatskoj je standardni književni jezik kojeg razumiju svi, ali
postoje situacije u kojima se govornik poradi treme ili drugih faktora zaboravi ili smetne te
krene govoriti po odreĎenom narječju ili svakodnevnim govorom. Izgovor kojim se koristi
govornik prilikom nastupa može se povezati sa prijašnja dva aspekta dijalektom i
artikulacijom, obzirom na situaciju, okruženje, publiku i razinu formalnosti nastupa govornik
prilagoĎava ta dva aspekta navedenim obilježjima pa samim time prilagoĎava i izgovor
odreĎenih riječi i naglasak. Kako bi se izbjegla monotonija govora i kako bi se što više
privukla pažnja publike postoje tri načina pomoću kojih govornik to može postići, a to su:
pauza, visina glasa i brzina govora. Pauza je jedan od najjačih načina kako govornik može
naglasiti odreĎenu misao i dati joj snagu. Citat američkog predsjednika Kennedya koji glasi:
„Ask not what your country can do for you; ask what you can do for your country.“, jedan je
od najefektivnijih i najzapamćenijih citata koji postoji. Ako se pitati zašto to je upravo zbog
pauze koju je on iskoristi u sredini navedene rečenice te je ovo primjer kolika moć se može
postići ako se pauza iskoristi u pravom trenutku. Visina glasa predstavlja koliko naš glas
može ići visoko ili nisko, upravo zbog korištenja tih varijacija u visini glasa postiže se
zvučnost i melodičnost samog nastupa što publici drži pažnju. Bez tih varijacija govor je
jednoličan te je samim time i nastup dosadan i monoton. Posljednje od vokalne izvedbe što
utječe na samu kvalitetu govora je brzina. Brzina ovisi o dva faktora: stilu govora i sadržaju
govora, ovisno o tim faktorima govornik mora znati procijeniti koliko brzo smije ići, dakako
ako je tema govora o nečem što govornika čini uzbuĎenim brže će govoriti pa tako treba i na
to obratiti pozornost. (Beebe, 2003.). TakoĎer Stephen E. Lucas (2015.) govori kako kada
govornik govori brže uglavnom izražava osjećaje sreće, straha, ljutnje i iznenaĎenja, a kada
govori sporije bolje se izražavaju tuga, žalost ili gaĎenje. Najčešće greške koje se mogu
dogoditi je da govornik govori ili toliko brzo da ga ne mogu pratiti ili toliko tiho da ga ne
12
mogu čuti, upravo kako bi se spriječile ove greške važno je korištenje video zapisa ili
diktafona tokom vježbi kako bismo mogli spriječiti da se ove greške dogaĎaju.
3.3.7. Osobni izgled
Svaki govornik prije samog javnog nastupa ima otprilike sliku kako će nastup
izgledati. Uzimajući u obzir obilježja iz same okoline, svrhu i temu nastupa, a tako i profil
publike govornik treba prilagoditi svoj osobni izgled. Osobni izgled je prva stvar koju publika
primijeti te na temelju toga često donose zaključke i odluku kako će reagirati na sam nastup.
Stoga je veoma važno prilagoditi osobni izgled svrsi, publici i okruženju u kojem se nastup
odvija kako ne bi došlo do pogrešnih prvih impresija i da ne bi publiku izgubili prije negoli
što su uopće čuli što im imamo za reći. Govornik mora znati etiku odijevanja i kako se priliči
odjenuti za odreĎen nastup. Tako primjerice kada je javni nastup formalnog tipa pred
nadreĎenim u organizaciji govornik ne može doći obučen u običnu majicu i traperice već bi
priličilo da ako je govornik muškog roda obuče sako i kravatu, a ako je ženskog da obuče
uredsku suknju i košulju ili takoĎer sako. U situacijama kada je nastup manje formalan
govornik može doći ležernije i opuštenije obučen. Govornik mora znati ili barem biti u
mogućnosti pretpostaviti kako će publika doći spremljena na nastupa pa je prihvatljivo da se
odjene slično kao i oni. (Beebe, 2003.)
13
4. Cilj istraţivanja
4.1. Opći ciljevi istraţivanja
Opći cilj ovog istraživanja je provjeriti znanje studenata Fakulteta organizacije i

informatike o poznavanju pojmova neverbalne komunikacije i njezine primjene prilikom
javnih nastupa.
4.2. Specifični ciljevi istraţivanja
Specifični ciljevi su istražiti kako studenti izražavaju pojam neverbalne komunikacije

i što smatraju pod pojmom javnog nastupa. TakoĎer provjeriti će se poznaju li elemente
neverbalne komunikacije u javnom nastupu i znaju li koji su aspekti neverbalne komunikacije.
U ovom istraživanju želimo uvidjeti koliko dobro ili loše studenti barataju svakim od
elemenata neverbalne komunikacije koji se upotrebljavaju prilikom javnog nastupa, mimikom
lica, kontaktom očima, gestama tijela, držanje, kretanjem, osobnim izgledom i vokalnom
izvedbom. Koliko dobro ili loše prema njihovoj procjeni oni sami drže javni nastup i
nadopunjuju ga elementima neverbalne komunikacije.
Obzirom na segmentaciju studenata istražiti će se barataju li studenti ekonomike

navedenim elementima bolje ili lošije od studenata informatičkog smjera studija i obrnuto.
4.3. Istraţivačka pitanja
Ovim istraživanjem naći ćemo odgovore na sljedeća pitanja:
1. Što je neverbalna komunikacija?

2. Koji su elementi neverbalne komunikacije u javnom nastupu?
a. Kako ti elementi utječu na javni nastup
3. Informiranost studenata o elementima neverbalne komunikacije.
4. Sposobnost studenata koristiti elemente prilikom javnih nastupa.
14
5. Metodologija
5.1. Uzorak ispitanika
Ispitanici u ovom istraživanju su trenutni studenti fakulteta organizacije i informatike

u Varaždinu. Sudjelovati će studenti sve tri godine preddiplomskog i obje godine diplomskog
studija, neovisno o tome jesu li smjera informatike ili ekonomike poduzetništva. Odabrani
uzorak je 51 student. Studenti ne moraju imati nikakve specifikacije kako bi mogli sudjelovati
u istraživanju, jedini uvjet je kao što je i ranije navedeno da su još uvijek studenti fakulteta.
Od ukupno 51 studenata koji su odgovorili na anketu njih 22 polazi preddiplomski

smjer Ekonomike poduzetništva (dalje u tekstu EP) od kojih se 21 izjasnilo da su pripadnice
ženskog spola, a 1 pripadnik muškog; 11 preddiplomski smjer Informacijskih poslovnih
sustava (dalje u tekstu IPS) od kojih su 4 pripadnice ženskog spola i 7 pripadnika muškog
spola; 8 stručni studij Primijenjenih informacijskih tehnologija u poslovanju (dalje u tekstu
PITUP) od kojih je 4 pripadnice ženskog i 4 pripadnika muškog spola; 10 studenata je
polaznika/ca diplomskih studija od kojih je 5 pripadnica ženskog spola i 5 pripadnika muškog
spola. Iz ovoga možemo vidjeti kako je većinski udio ispitanika u ovoj anketi pripadnica
ženskog spola, odnosno studentice fakulteta.
5.2. Mjerni instrumenti
Mjerni instrument u ovom istraživanju biti će za pitanja povezana teorijom sama

teorija kako bismo procijenili njihovu razinu znanja ili ne znanja odreĎenih pojmova. Drugi
mjerni instrument biti će Likertova skala. Ukupno pitanja u anketi bilo je 31, a anketa je
podijeljena u tri dijela. Prvi dio sastavljen je od 4 pitanja, a to su: spol ispitanika, dob, godina
studiranja i smjer studija. Drugi dio sastavljen je od ukupno 4 pitanja, 3 pitanja kratkog
odgovora, a to su: neka ukratko objasne svojim riječima što je neverbalna komunikacija, znaju
li što je spacijalna okolina i neka je ukratko objasne svojim riječima i treće neka ukratko
svojim riječima objasne što je to javni nastup. Posljednje pitanje bilo je pitanje višestrukog
odabira gdje su bili dani na odabir svi elementi neverbalne komunikacije prilikom javnog
nastupa i studente se pitalo neka odaberu elemente koji se koriste prilikom javnog nastupa.
Treći odjeljak ukupno sadržava 23 pitanja, od kojih je 20 postavljeno Likeretovom skalom i
15
koristiti će se sljedećom ljestvicom: skala od 1-5, gdje 1 označava „uopće se ne slažem“, 2
„djelomično se ne slažem“, 3 „niti se slažem niti se ne slažem“, 4 „djelomično se slažem“, 5
„u potpunosti se slažem“. Navedena pitanja ispituju stav studenata o tome koliko dobro ili
loše koriste elemente neverbalne komunikacije prilikom javnih nastupa. Posljednja 3 pitanja
postavljena su na način da na 29.to student odgovori brojčano koliko puta ponavlja svoj
nastup prije same izvedbe i posljednja dva su bila sa ponuĎenim odgovorima „da“ i „ne“ o
tome snimaju li studenti vježbu za nastup i osjećaju li tremu prije javnog nastupa. Rezultati o
uspješnosti ili ne uspješnosti će se mjeriti pomoću danih odgovora te će se za svaki odjeljak
posebno provjeravati uspješnost studentskih odgovora ovisno o tome što nas uči teorija.
5.3. Način provedbe istraţivanja
Istraživanje je provedeno na način da se prvo napravio dokument u alatu Google

Obrazac pomoću kojeg se sastavila anketa. Anketa sveukupno sadrži 31 pitanje i podijeljena
je u tri odjeljka. Prvi odjeljak je segmentacija studenata gdje se nalaze pitanja o spolu, dobi,
smjeru studija i godini studija. Drugi odjeljak sadržava pitanja vezana uz pojmovno odreĎenje
teme, na primjer neka nam svojim riječima ukratko opišu što je to neverbalna komunikacija.
Treći odjeljak sadržava pitanja postavljena na temelju Likertove skale pomoću koje se
odreĎuje studentov stav prema tome koliko dobro barata elementima neverbalne
komunikacije prilikom svojih javnih nastupa. Anketa je podijeljena u grupama studenata na
svakom studijskom smjeru i godini Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, a
rješavanje ankete je anonimno. Nakon što se prikupio dovoljan broj u potpunosti riješenih
anketa sastavili su se rezultati.
5.4. Analiza video sadrţaja
Kako bi se dodatno upotpunilo ovo istraživanje napraviti će se analiza videa javnog

govora. Nakon što se pronaĎe prigodan video sadržaj analizirati će se govornikov javni nastup
temeljem sedam elemenata neverbalne komunikacije. Na kraju analize sastaviti će se
zaključak o tome je li govornik upotpunio svoj govor neverbalnim znakovima te je li uspio na
pravilan način iskoristiti elemente kako bi nastup bio što kvalitetniji, ali naravno
prokomentirati uvidjele pogreške ili mogućnosti za poboljšanje.
16
6. Rezultati i interpretacija rezultata
Nakon što se poslala ankets prikupilo se planirani broj ispitanika te se krenulo u

analizu rezultata. Rezultati ankete biti će predstavljeni za drugi i treći odjeljak obzirom da je
prvi odjeljak sadržavao pitanja vezana uz segmentaciju studenata.
6.1. Rezultati i interpretacija ankete drugi odjeljak
Drugi odjeljak sadržavao je pitanja vezana uz pojmove neverbalne komunikacije i

javnog nastupa. Prvo pitanje bilo je neka student ukratko svojim riječima opiše što je to
neverbalna komunikacija. Svi studenti dali su točne odgovore na ovo pitanje, pa se samim
time može zaključiti kako studenti znaju što je neverbalna komunikacija te objasniti kako se
njome koristi. Neki od najčešćih odgovora na ovo pitanje su: „komunikacija bez riječi“;
„komunikacija koja se odvija putem znakovnog jezika, mimike lica, gestikuliranjem…“ i
„govor tijela“. Drugo pitanje bilo je što je to spacijalna okolina. Nažalost znanje studenata o
ovom pojmu nije bilo toliko veliko, petero ispitanika je pokušalo odgonetnuti što je spacijalna
okolina nagaĎanjima da je to okolina u kojoj vrijede odreĎena pravila što nažalost nije točno.
Spacijalna okolina ili područje teritorijalnosti je područje našeg osobnog prostora, a može se
proučavati u manjim grupama i kako pojedinci upravljaju njime. (Knapp i Hall, 2010.). Od
preostalih 46 ispitanika njih 5 odgovorilo je točno na ovo pitanje, a njihovi odgovori su bili
„osobna okolina“ i „osobni prostor izmeĎu nas i osoba sa kojima komuniciramo“. Tako na
sljedećem grafikonu (grafikon 1.)može se vidjeti kako udio onih koji su znali odgovor na
pitanje iznosi 10%, a isti toliki postotak studenata pokušao je pronaći odgovor na pitanje.
TakoĎer pomoću segmentacije koju smo proveli 3/5 studenata koji su znali odgovor polaznici
su preddiplomskog smjera informacijskih poslovnih sustava, jedan student smjera ekonomike
poduzetništva i jedan student diplomskog studija.
17
"Što je spacijalna okolina?"
10%
"ne znam"
10%
studenti koji su pokušali

odgonetnuti
studenti koji su odgovorili točno
80%
Grafikon 1. "Što je spacijalna okolina?" N=51
Sljedeće pitanje bilo je neka svojim riječima ukratko opišu što je to javni nastup.
Ponovno na ovo pitanje je odgovorio svaki od studenata, pa je tako znanje o pojmu javnog
nastupa studenata 100%. Najčešći odgovori bili su da je to javni nastup pred publikom od više
ljudi, da je to prezentacija, govor ili izvoĎenje odreĎene točke pred publikom te izlaganje i
prezentiranje. Što su sve točni odgovori, jer kod javnog nastupa jedna osoba je u centru
pozornosti i postavljena je za govornika dok su svi ostali u ulozi publike i slušatelja (Tomić i
sur., 2020.)
Sljedeće pitanje u ovom odjeljku bilo je pitanje višestrukog izbora gdje su studenti
imali na odabir sedam opcija. Pitanje je bilo koji od navedenih su elementi neverbalne
komunikacije koji se koriste prilikom javnih nastupa. Navedeni su bili sljedeći elementi:
mimika lica, kontakt očima, geste, vokalna izvedba, osobni izgled, kretanje i držanje. Točan
odgovor na ovo pitanje bilo je svih sedam elemenata, a dalo ga je sveukupno 15 studenata od
kojih 8 pohaĎa EP, 2 IPS, 1 PITUP, a 4 su studenta diplomskog smjera. Grafički prikaz
rezultata može se vidjeti na sljedećem grafikonu (grafikon 2.) iz kojeg je moguće očitati kako
ukupan dio studenata koji su znali odgovor na ovo pitanje iznosi 30% što je manje od
polovine ukupno ispitanih studenata. Ovime se može zaključiti da jedna trećina studenata zna
koji su elementi neverbalne komunikacije koji se upotrebljava prilikom javnih nastupa, a od
ukupnog broja onih koji su znali sve elemente najbolje ih poznaju studenti smjera ekonomike
gdje ih je 8 točno odgovorilo na ovo pitanje od 22, što iznosi 36,36%.
18
"Koji od navedenih su elemnti neverbalne
komunikacija?"
studenti koji su znali odgovor EP
16% studenti koji su znali odgovor IPS

4%
2% studenti koji su znali odgovor PITUP
8%
studenti koji su znali odgovor
70%
diplomskog studija
studenti koji su djelomično znali
odgovor
Grafikon 2. "Koji od navedenih su elementi neverbalne komunikacije prilikom javnog

nastupa?" N=51
6.2. Rezultati i interpretacija ankete treći odjeljak
Treći odjeljak ankete sastoji se od ukupno 23 pitanja od kojih samo tri nisu postavljena
Likertovom skalom. Pitanja su postavljena sa skalom od 1-5 gdje 1 označava „uopće se ne
slažem“, 2 „djelomično se ne slažem“, 3 „niti se slažem niti se ne slažem“, 4 „djelomično se
slažem“, 5 „u potpunosti se slažem“. Pitanja su postavljena na temelju elemenata neverbalne
komunikacije koji se koriste prilikom javnih nastupa usmjerena na to da student procijeni
prema navedenoj skali koliko dobro ili loše barata odreĎenim elementom.
6.2.1. Kontakt očima
Prvo pitanje bilo je koliko dobro student održava kontakt očima sa publikom prilikom
javnog nastupa. Prosječan odgovor studenata preddiplomskih smjerova je 4, a studenata
diplomskog smjera 3. Obzirom da broj tri označava da se student „niti se slažem niti se ne
slažem“, a kod studenata diplomskog studija može se zaključiti kako nisu sigurni održavaju li
dobar kontakt očima sa publikom ili ne. Što kod studenata preddiplomskih studija nije slučaj,
gdje se može zaključiti da smatraju kako održavaju dobar kontakt očima sa publikom. Razlike
19
u odgovorima izmeĎu smjerova može se vidjeti na sljedećem grafikoni u kojem su prikazani
rezultati.
Smatram da održavam dobar kontakt očima sa

publikom prilikom javnog nastupa.
10 9
8 7
6 5
4 4
4 3 3 3
2 2 2 2 2
2 1 1 1
0
EP IPS PITUP Diplomski studij
1 „uopće se ne slažem“ 2 „djelomično se ne slažem“

3 „niti se slažem niti se ne slažem“ 4 „djelomično se slažem“
5 „u potpunosti se slažem“
Grafikon 3. Smatram da održavam dobar kontakt očima sa publikom prilikom javnog

nastupa. N=51
Prosječan odgovor je brojka 4 čime se može zaključiti da studenti smatraju kako

održavaju dobar kontakt očima sa publikom. Vidljivo je kako je najveći udio onih koji se
djelomično slažu da održavaju dobar kontakt očima sa publikom, no prevelik je udio onih koji
se niti slažu niti se ne slažu i onih koji se djelomično ne slažu. Usprkos tome u ukupnom broju
ispitanika najčešći odabir je broj 4 stoga se izvodi zaključak da studenti uglavnom dobro
barataju kontaktom očima te putem njega ostvaruju dobru komunikaciju sa publikom.
Sljedeće pitanje bilo je usmjereno prema tome smatraju li studenti da prebrzo prelaze
pogledom tokom javnog nastupa. Kao što je ranije navedeno prebrzo gledanje pogledom po
dvorani može biti znak nesigurnosti i nepovjerenja te odaje publici takav dojam, što negativno
utječe na kvalitetu javnog nastupa. Prosječan odgovor na ovom pitanju studentima ekonomike
i IPS-a je 4, dok studenti PITUP-a su češće birali brojku 3 kao i studenti diplomskog studija.
Obzirom da je pitanje postavljeno u negativnom pogledu visoka brojka nije mjerilo uspjeha,
štoviše označava da studenti prebrzo prelaze pogledom i time smanjuju kvalitetu svog
nastupa. Tako u ovoj situaciji studenti diplomskog studija i studenti PITUP-a upravljaju bolje
20
brzinom pogleda i umjerenošću od studenata IPS-a i ekonomike. Učestalost pojedinog
odgovora kod svakog smjera studija vidljiva je u sljedećem grafikonu.
Prilikom gledanje publike tokom nastupa često

mi se dogodi da prebrzo prolazim pogledom.
10
8
8 7
6 5
4 4
4 3 3 3 3
2 2 2 2
2 1 1 1
0

Grafikon 4. Prilikom gledanje publike tokom nastupa često mi se dogodi da prebrzo prolazim
pogledom. N=51
Što se tiče prosječnog ukupnog odgovora on predstavlja brojku 3, što se može vidjeti i
iz grafikona gdje brojka tri zauzima najveći zbroj. TakoĎer možemo vidjeti da se i malen broj
studenata uopće ne slaže sa početnom tvrdnjom što znači da njih 2% nikada ili jako rijetko
prelazi prebrzo pogledom prilikom javnog nastupa, a suprotno tome njih čak 26% smatra da
često prebrzo prolaze pogledom.
Sljedeće pitanje i dalje je bilo povezano sa kontaktom očima te je bilo usmjereno

prema tome znaju li studenti procijeniti kolika je razina zainteresiranosti publike prilikom
ostvarivanja kontakta očima. Prosječan odgovor na svim smjerovima studija bila je brojka 4,
pa je tako i u ukupnom zbroju prosječan odgovor brojka 4 koja označava da se student
djelomično slaže.
21
Prilikom ostvarivanja kontakta očima sa publikom
znam procijeniti njihovu razinu zainteresiranosti.
10 9
8 7
6 6 6 6
6
4
4
2
2 1 1 1 1 1
0

Grafikon 5. Prilikom ostvarivanja kontakta očima sa publikom znam procijeniti njihovu razinu
zainteresiranosti. N=51
Pogledom na grafikon može se vidjeti kako 41%, skoro polovina studenata smatra da
može procijeniti razinu zainteresiranosti publike. Iako je velik broj onih koji su sigurni u svoje
vještine, vidimo da ipak postoji nekolicina studenata koji smatraju da ne mogu prepoznati
razinu zainteresiranosti kod svoje publike.
Zadnje pitanje povezano sa elementom kontakta očima prilikom javnog nastupa bio je
postavljen na način da se studente stavilo u ulogu publike da vidimo njihovo mišljenje. Pitanje
je bilo smeta li studentima kada su u ulozi publike i govornik ne održava dobar kontakt očima.
Prosječan odgovor studenata IPS-a i ekonomike bio je broj 4 čime potvrĎuju da se djelomično
slažu sa tvrdnjom da ih to smeta, dok su studenti PITUP-a i diplomskih studija najčešće
odgovarali sa brojkom 3 što znači da im je zapravo svejedno održava li govornik dobar
kontakt očima sa publikom ili ne. Grafikon 6. prikazuje strukturu svih odgovora studenata
obzirom na smjer i koju brojku su za navedeno pitanje izabrali.
22
Kada se nalazim u ulozi publike zasmeta me
ako govornik ne održava dobar kontakt
očima sa publikom.
8 7
6 6
6 5
4 3 3 3
2 2 2 2 2 2
2 1 1 1 1 1
0
EP IPS PITUP diplomski studiji

Grafikon 6. Kada se nalazim u ulozi publike zasmeta me ako govornik ne održava dobar
kontakt očima sa publikom. N=51
Ovo su rezultati odgovora na pitanja koja su bila povezana sa elementom kontakta

očima prilikom javnog nastupa. Nakon pregleda svih odgovora može se zaključiti kako većina
studenata smatra da djelomično dobro održava kontakt očima sa publikom, ali kada se nalaze
u ulozi publike uglavnom ih smeta kada govornik ne održava dobar kontakt očima sa
publikom. Dobar kontakt očima može se usavršiti primjenom nekih od trikova koji su se i
ranije spomenuli, poput gledanja u razne osobe po dvorani po 3-4 sekunde u komadu prije
prelaska na drugu osobu. No takoĎer, loše održavanje kontakta očima može biti i posljedica
treme pa tako treba prije samog izlaganja dobro uvježbati nastup, a pomoći može da bližnji
slušaju vježbu ili poput djece da vježbaju govor ispred medvjedića i lutaka.
6.2.2. Mimika lica
Sljedećih četiri pitanja povezana su sa elementom mimike lica. Prva tvrdnja koja je
bila zadana je primjećuju li studenti kao jednu od prvih stvari na govorniku njegov izraz i
emociju koju odašilje. Prosječan odgovor svakog smjera bio je brojka 4, što znači da kada
prisustvuju nekom javnom nastupu velik broj njih primijeti izraz i emociju na licu govornika.
Samim time oni mogu oblikovati unaprijed svoje mišljenje o samom nastupu, pa tako i
primijetiti negativne emocije ako ih govornik ne zna pravilno sakriti. Na sljedećem grafikonu
vidi se struktura odgovora studenata svakog smjera i veoma je uočljivo kako je većina
23
studenata odabrala brojku 5 što znači da njih 37% primjećuje izraz i mimiku lica prilikom
prve pojave govornika na pozornicu.
Kada govornik prvi puta stupi na pozornicu

jedna od prvih stvari koje primjedujem je
njegov izraz lica i koju emociju prikazuje.
15 13
10
6
4 4 4 4 4
5 2 2 2 2
1 1 1 1
0

Grafikon 7. Kada govornik prvi puta stupi na pozornicu jedna od prvih stvari koje primjećujem
je njegov izraz lica i koju emociju prikazuje. N=51
Sljedeće pitanje bilo je usmjereno prema tome da se sazna koliko dobro studenti
smatraju da znaju koristiti mimiku lica i prikazati emocije, stav i misli. Prosječan odgovor kod
studenata IPS-a i ekonomike iznosi brojku 4 što znači da studenti smatraju kako djelomično
dobro znaju prenijeti svoje misli, stav i emocije putem mimike lica. S druge strane studenti
diplomskog studija i PITUP-a nisu toliko sigurno u svoju moć prenašanja putem mimike lica
ili pak nisu sigurni znaju li je dobro prenijeti publici.
24
Smatram da znam pravilno kontrolirati
mimiku lica tokom nastupa i prenijeti
emocije, stav i misli koje su u skladu sa mojim
nastupom.
9
10 7
4 4 5 4
5 2 3 2 2 2 2 2
1 1 1
0

Grafikon 8. Smatram da znam pravilno kontrolirati mimiku lica tokom nastupa i prenijeti
emocije, stav i misli koje su u skladu sa mojim nastupom. N=51
Kao što je i prikazano u grafikonu može se vidjeti da je najučestaliji odgovor broj 3 što
znači da studenti ipak nisu toliko sigurni u svoje sposobnosti prenošenja emocija, stava i misli
putem mimike lica. Iako se čini kao jedan od zahtjevnih elemenata neverbalne komunikacije i
on se može naučiti. Proučavati mimiku lica najlakše je kada se govornik prije nastupa snima
prilikom vježbe, tako kasnijim gledanjem može uočiti kako se izražava licem tokom nastupa i
zamijećene pogreške ili nedostatke može uvježbati ispred ogledala ili pred svojim bližnjima.
Obzirom da je jedan od najlakših načina kako provjeriti svoju mimiku lica putem
snimanja same vježbe nastupa sljedeća tvrdnja bila je usmjerena ka tome koliko studenata
zapravo i snima vježbe svojih nastupa kako bi mogli poraditi da svojim nedostacima. Nažalost
kao što je to moguće vidjeti i iz prikazanog grafikona veoma malen broj studenata koristi ovu
metodu kako bi poboljšala kvalitetu prenošenja emocija, misli i stavova putem mimike lica,
ali kako bi i poboljšali neke druge uočene nedostatke.
25
Kada se pripremam za javni nastup snimam probu
kamerom kako bih kasnijim gledanjem mogao/la
uočiti nedostatke i poraditi na njima.
10 9
8 7
6 6 6
6
4 3 3
2 2
2 1 1 1 1 1 1 1
0

Grafikon 9. Kada se pripremam za javni nastup snimam probu kamerom kako bih kasnijim
gledanjem mogao/la uočiti nedostatke i poraditi na njima. N=51
Kao što se može vidjeti velik broj studenata ne rabi ovu tehniku, dok ju njih 9,8%
koristi kako bi poboljšali kvalitetu svog javnog nastupa. Može se vidjeti kako je odreĎeni broj
studenata odgovorio sa brojkom 3 što može značiti da ne snimaju nastup u potpunosti ili ga ne
snime svaki puta, ali i da rabe sličnu metodu poput vježbe ispred zrcala.
U sljedećem pitanju ponovo se studente stavilo u ulogu publike te se provjeravalo

primjećuju li ako govornikova mimika lica nije u skladu sa njegovim javnim nastupom. U
ovom pitanju prosječan odgovor studenata preddiplomskih smjerova je brojka 4 što znači da
velika većina studenata primjećuje kada mimika lica nije u skladu sa izrečenim. Dok su
studenti diplomskih studija u ovom području malo slabiji te je njihov prosječan odgovor
brojka tri čime se zaključuje kako nisu sigurni znaju li primijetiti kada doĎe do takve situacije.
TakoĎer je vidljivo kako je veoma malen broj studenata u potpunosti siguran u svoje procjene
i moći zapažanja.
26
Kada sam u ulozi publike primijetim ako
govornikova mimika lica nije u skladu sa njegovim
javnim nastupom.
10
8
8
6 6 6
6
4 3 3 3 3 3
2
2 1 1 1 1 1 1 1 1
0

Grafikon 10. Kada sam u ulozi publike primijetim ako govornikova mimika lica nije u skladu
sa njegovim javnim nastupom. N=51
Iz priloženih rezultata pitanja o korištenju i prepoznavanju elementa mimike lica kod

studenata može se zaključiti kako studenti smatraju da dobro koriste mimiku lica i da znaju
prenijeti svoje emocije, stav i misli u skladu sa onim kako to žele i osjećaju. No vidjeli smo da
malen broj studenata radi na tome da poboljša ovaj element putem vježba koje su prilagoĎene
tome da se zapaze sve greške koje se čine prilikom javnog nastupa i poradi se na njima.
TakoĎer se utvrdilo da je jedna od prvih stvari koje većina studenata primjećuje na govorniku
i njegova facijalna ekspresija te koju emociju pokušava prenijeti publici, ali isto tako većina
njih nije sigurna bi li prepoznala ako se mimika lica govornika ne podudara sa njegovim
javnim nastupom.
6.2.3. Drţanje
Sljedeći skup pitanja bio je usmjeren na korištenje elementa držanja tijela. Prvo pitanje
bilo je postavljeno u negativnom smislu te ih se pitalo drže li se ponekad pogrbljeno prilikom
javnog nastupa.
27
Ponekad se prilikom nastupa držim pogrbljeno.
7
6
6
5 5
5
4 4 4
4
3 3 3 3
3
2 2 2 2
2
1 1 1
1
0

Grafikon 11. Ponekad se prilikom nastupa držim pogrbljeno. N=51
Prosječan odgovor studenata preddiplomskog smjera bio je brojka 3, što znači da se

studenti ponekad drže, a ponekad i ne. Iz grafikona 11. možemo vidjeti kako je učestalost
odgovora 3 i 4 najveća, što znači da se velik broj studenata ponekad drži pogrbljeno prilikom
javnog nastupa. Nažalost ovime se može zaključiti kako loše barataju držanjem tijela prilikom
javnog nastupa jer kao što je i ranije u radu navedeno pogrbljeno držanje izaziva osjećaje
nepovjerenja, nelagode i stvara dojam nespremnosti samog govornika pred publikom, a
samim time i publika gubi zainteresiranost prilikom slušanja nastupa. Iako je držanje tijela
nešto što prirodno dolazi čovjeku ono se može izvježbati ili se barem prilagoditi za vrijeme
trajanje javnog nastupa. Neke od metoda kako da se čovjek svakodnevno drži uspravno je
takozvana „Baby Cobra“ poza, gdje osoba leži na podu i rukama se lagano gura prema gore
(zdravija.com) ili stavljanje primjerice dršku od metle ispod pazuha i iza leĎa kako bi se
izvježbalo ravno držanje.
28
Slika 2. "Baby Cobra" poza (zdravija.com)
(Preuzeto sa: https://www.zdravija.com/vjezbe-uz-pomoc-kojih-cete-popraviti-drzanje/,

16.07.2021., Zdravija.com)
Sljedeće pitanje je pak bilo postavljeno u suprotnom smjeru, pitalo se studente drže li
se uspravno, samouvjereno i sa glavom podignutom u zrak kada iznose svoj javni nastup.
Prilikom javnog nastupa uvijek stojim uspravno i

samouvjereno sa glavom podignutom u zrak.
9 8
8 7
7
6 5 5
5 4
4 3 3 3 3 3 3
3 2 2
2 1
1
0

Grafikon 12. Prilikom javnog nastupa uvijek stojim uspravno i samouvjereno sa glavom
podignutom u zrak. N=51
29
Prosječan odgovor na svim smjerovima fakulteta je brojka 4 čime možemo zaključiti
da se velika većina studenata slaže da se uglavnom drže uspravno i samouvjereno. Naravno
ponovno imamo takoĎer velik broj studenata koji to i rade, ali i ne rade ili jednostavno nisu
sigurni kako se drže prilikom izvoĎenja javnog nastupa. Može se primijetiti da najveći broj
studenata ekonomike smatra kako se uglavnom drže uspravno i samouvjereno u odnosu na
druge smjerove, gdje je broj ispitanika koji su tako odgovorili skoro upola manji. TakoĎer
vidljivo je iz grafikona kako u ovom slučaju nema studenata koji smatraju da se nikada ne
drže uspravno i samouvjereno, već ima malen broj onih koji se ponekad ne drže tako i taj
element neverbalne komunikacije zanemare.
Provjerilo se i koliko jako studentima smeta ako se prilikom javnog nastupa koji
slušaju govornik drži pogrbljeno.
Kada sam u ulozi publike smeta me ako se

govornik drži pogrbljeno prilikom nastupa.
7
6 6
6
5
5
4 4 4
4
3 3 3
3
2 2 2
2
1 1 1 1 1 1 1
1
0

Grafikon 13. Kada sam u ulozi publike smeta me ako se govornik drži pogrbljeno prilikom
nastupa. N=51
Većina studenata odgovorila je kako se djelomično ne slaže sa navedenim pitanjem ili

su neutralni. To nas dovodi do zaključka da im nije toliko bitno drži li se govornik pogrbljeno
prilikom javnog nastupa ili ne, točnije ne obraćaju toliku pažnju na to i pogrbljeno držanje im
neće u velikoj mjeri izbaciti fokus sa onoga što slušaju. Prosječan odgovor studenata koji
odskače je onaj studenata ekonomike koji iznosi brojku 4 što znaci da oni obraćaju ipak više
pažnje na držanje govornika od ostalih studenata te im to utječe u odreĎenoj mjeri na
30
percepciju kvalitete samog javnog nastupa, što i potvrĎuje podatak da je 6/22 studenta
odgovorilo brojkom 5 čime se u potpunosti slažu sa tvrdnjom da im smeta pogrbljeno držanje
govornika.
Sa prijašnjim pitanjima proučilo se kako se studenti drže tijekom javnog nastupa i

koliko im je važno kada su u ulozi publike na koji način se drži govornik. Može se zaključiti
kako iako se većina studenata na kraju izjasnila da se drže uspravno, samouvjereno i sa
glavom podignutom u zrak, na pitanje ranije dostatan broj njih odgovorilo je kako se ipak
ponekad drže pogrbljeno. Sa prosječnom ocjenom brojke 3 elementa držanja tijela možemo
zaključiti kako studentima to ipak nije toliko bitna stavka samog javnog nastupa i da će rado
oni sami pokleknuti, ali isto tako i zanemariti govorniku loše baratanje ovim elementom
prilikom javnog nastupa.
6.2.4. Kretanje
Sljedeća četiri pitanja usmjerena su na element kretanja prilikom javnog nastupa. Prvo
pitanje za studente provjeravalo je smatraju li da se dobro koriste mogućnostima prostora i
kretanja prilikom nastupa. Prosječan odgovor studenata na ovo pitanje bio je broj 3 što znači
da smatraju da se dobro koriste, ali da se i loše koriste prostorom i mogućnostima kretanja.
Smatram da se dobro koristim prostorom i

mogudnostima kretanja prilikom nastupa.
8
7
7
6 6
6
5 5
5
4
4
3
3
2 2 2 2
2
1 1 1 1 1 1 1
1
0

31
Grafikon 14. Smatram da se dobro koristim prostorom i mogućnostima kretanja prilikom
nastupa. N=51
Iako prevladava stav studenata da se dobro i loše koriste prostorom sa grafikona je

moguće očitati kako ipak dostatan broj studenata smatra da se dobro koriste prostorom i
mogućnostima kretanja.
Sljedeće pitanje bilo je usmjereno na to kreću li se često studenti kada izlažu javni
nastup izmeĎu publike i na taj način ostvaruju kontakt sa njom. Na sljedećem grafikonu može
se vidjeti kako se velika većina studenata ne slaže sa tom tvrdnjom ili su neutralna. Što znači
da se velik broj studenata prilikom svojih javnih nastupa ne kreće izmeĎu publike, naravno
ako im prostor to omogućava.
Često kada prezentiram kredem se između publike i

na taj način ostvarujem kontakt sa njom.
8
7
7
6
5 5
5
4 4 4
4
3 3 3
3
2 2 2 2 2
2
1 1 1
1
0

Grafikon 15. Često kada prezentiram krećem se izmeĎu publike i na taj način ostvarujem
kontakt sa njom. N=51
Prosječan odgovor studenata IPS-a i ekonomike bio je brojka tri što znači da su
studenti uglavnom neutralni, ali ne ograničava mogućnost da se neki od njih ipak kreću samo
ne često. S druge strane prosječan odgovor studenata PITUP-a i diplomskih studija je brojka
dva što znači da oni uglavnom ne hodaju meĎu publikom. Hodanje izmeĎu publike nije
presuĎujući faktor kvalitete javnog nastupa, ali ovisno o situaciji može biti veoma značajan.
Kao što i u samom pitanju govori tim postupkom ostvaruje se kontakt sa publikom te se
32
govornik stavlja u prostor publike čime se oni automatski mogu poistovjetiti sa njime što
može jako promijeniti ishod utjecaja nastupa na publiku. Kako studenti fakulteta smatraju da
to ne rade često, možemo zaključiti da im kretanje meĎu publikom nije jača strana te ne
barataju ovim elementom na taj način.
Sljedeće pitanje bilo postavljeno za situaciju kada student nije u mogućnosti prolaziti
izmeĎu publike, hoće li u takvoj situaciji pokušati se približiti rubu pozornice i publici.
Prosječan broj odgovora studenata je brojka tri što znači da se u odreĎenim situacijama
približe, a u odreĎenima ne. U redu je da se povremeno govornik približava publici, idealno bi
bilo kada bi to radio svaki puta kada ne može doći do nje. Osim što se može zaključiti da se
studenti ne približavaju publici često, takoĎer možemo pretpostaviti da znaju prepoznati kada
se mogu i trebaju približiti publici jer nastup to zahtijeva i kada se ne moraju približavati
publici. Na primjer kada se govor drži za malenim podignutim stolom nije primjereno da se
govornik miče od toga stola i prelazi tokom dvorane, što samim postavljanjem stola nije ni
predviĎeno da se radi. Na sljedećem grafikonu mogu se vidjeti ukupni odgovori studenata na
ovo pitanje. Pogledom na grafikon može se primijetiti kako se studenti ekonomike osjećaju
sigurnije i puno više prilaze publici nego studenti ostalih smjerova.
Ako nisam u mogudnosti kretati se između publike

uvijek du pokušati približiti se publici pristupanjem
što bliže njoj.
6
5 5 5 5
5
4 4
4
3 3 3
3
2 2 2 2 2
2
1 1 1 1
1
0

Grafikon 16. Ako nisam u mogućnosti kretati se izmeĎu publike uvijek ću pokušati približiti se
publici pristupanjem što bliže njoj. N=51
33
Posljednje pitanje povezano sa elementom kretanja bilo je u negativnom smislu pa se
studente pitalo drže li se obično tokom nastupa povučeno i ne prilaze publici. Ponovno je
prosječan broj odgovora bio u sredini, točnije brojka 3 što znači da se studenti drže, ali i ne
drže se uvijek. Iz grafikona se može vidjeti kako se najveći broj odgovora nalazi izmeĎu
neutralnog stanja i s time da se ne slažu sa navedenim pitanjem.
Kada održavam javni nastup obično se držim

povučeno i ne prilazim publici.
7
6
6
5
5
4 4 4
4
3 3 3 3 3
3
2 2 2
2
1 1 1 1 1 1 1
1
0

Grafikon 17. Kada održavam javni nastup obično se držim povučeno i ne prilazim publici.
N=51
Ponovno se može zaključiti iz prikazanog kako su studenti ekonomike sigurniji u

svoju izvedbu samog nastupa te se ne boje prići publici i možemo reći da uglavnom to i rade,
dok studenti ostalih smjerova ne prilaze publici u tolikoj mjeri već su više povućeni ili u
nekakvom srednjem rasponu gdje i prilaze i ne prilaze.
Ovim pitanjima provjeravalo se koliko dobro studenti barataju elementom kretanja

prilikom javnih nastupa. Može se zaključiti kako su studenti uglavnom umjereni u svojim
kretanjima te se ne vole previše kretati izmeĎu i u blizini publike tokom svojih nastupa,
naravno dio studenata smatra kako to radi često. TakoĎer iz priloženih grafikona može se
vidjeti jasna razlika izmeĎu odgovora studenata ekonomike i ostalih smjerova, gdje puno više
studenata ekonomike smatra kako češće komunicira sa publikom kretanjem meĎu njima i time
možemo zaključiti kako im je takva vrsta kontakta sa publikom veoma bitna. Iako kretanje
34
meĎu publikom nije svaki puta omogućeno govorniku u situacijama kada im je poželjno je da
se kreće meĎu njome. Time daje publici osjećaj važnosti i povezanosti sa njima što uvelike
utječe na kvalitetu samog javnog nastupa, a kada se govornik spusti meĎu publiku kao da se
spušta u njihovu razinu i u njihove cipele pa se samim time publike više usredotoči na riječi
govornika i sluša ga sa većom pažnjom.
6.2.5. Geste
Sljedeća pitanja bila su usmjerena na provjeru korištenja elemenata gestikulacije, pa

tako prvo pitanje glasi smatraju li studenti da prilikom javnog nastupa previše gestikuliraju.
Prosječan odgovor studenata na ovo pitanje bila je brojka 3 što znači da nisu sigurni
gestikuliraju li previše ili ne. Što baš nije dobar znak jer može značiti kako studenti prilikom
javnog nastupa gestikuliraju previše ili premalo, a zapravo toga nisu niti svjesni. Struktura
odgovora vidljiva je u grafikonu niz kojeg je vidljivo kako se velik broj studenata u
potpunosti ili djelomično ne slaže sa navedenom tvrdnjom što nas dovodi do zaključka da
studenti smatraju da ne gestikuliraju previše. Ovi rezultati su dovoljno dobri i možemo
uvidjeti da studenti shvaćaju važnost umjerene gestikulacije, jer pretjeranom gestikulacijom
uvelike smanjuju kvalitetu svog javnog nastupa čime se na posljetku mogu dovesti u poziciju
da ih publika ne će slušati jer će biti previše fokusirani na gestikulacije govornika.
Smatram da prilikom javnog nastupa previše

gestikuliram.
9 8
8
7 6
6 5
5 4 4 4
4 3
3 2 2 2 2 2
2 1 1 1 1 1 1 1
1
0

Grafikon 18. Smatram da prilikom javnog nastupa previše gestikuliram. N=51
35
Sljedeće pitanje ispitivalo je koriste li studenti geste planirano i u skladu sa onim što
izgovaraju prilikom javnog nastupa. Prosječan odgovor studenata je broj 4 što znači da se veći
dio studenata slaže kako geste koriste planirano i u skladu sa svojim govor.
Prilikom javnog nastupa geste koristim planirano i

u skladu sa govorom.
10 9
8 7
6
4 4
4 3 3 3 3 3 3 3
2 2
2 1 1
0

Grafikon 19. Prilikom javnog nastupa geste koristim planirano i u skladu sa govorom. N=51
Prema prikazu odgovora iz grafikona može se vidjeti kako se niti jedan student nije
izjasnio da se uopće ne slaže sa ovim pitanjem, a takoĎer vidljivo je kako se velik broj
studenata djelomično slaže čime možemo zaključiti da većina studenata pravilno i skladno
koristi gestikulacije tokom nastupa. Vidljivo je kako studenti ekonomike odskaču od
studenata ostalih smjerova po pitanju sigurnosti u korištenju planiranog i skladnog
gestikuliranja time što je najviše studenata kao odabir odgovorilo brojem 4 čime se
djelomično slažu sa pitanjem.
Ovim pitanjima provjeravalo se koliko su studenti sigurni i koliko se dobro znaju

koristiti elementom gestikuliranja tokom javnog nastupa. Grafičkim prikazom svih odgovora
može se zaključiti kako većina studenata smatra da se zna pravilno i skladno koristiti gestama,
da ih ne koriste previše, ali niti premalo i da uglavnom prije izlaganja planiraju gestikulaciju
kojom će upotpuniti svoj javni nastup. Gestama kao jednim od najaktivnijih elementom
neverbalne komunikacije uvelike utječemo na kvalitetu našeg javnog nastupa, pa tako studenti
moraju znati pravilno i umjereno koristiti gestikulacije kako bi mogli u potpunosti dočarati
36
publici važnost njihovih riječi, ali isto tako trebaju imati na umu da ne smiju pretjerati jer ih to
može dovesti u negativnu poziciju gdje će publika pratiti govornikovu gestikulaciju i bez
razmišljanja i koncentracije prisustvovati javnom nastupu.
6.2.6. Vokalna izvedba
Sljedeća dva pitanja provjeravaju studentove sposobnosti korištenja odreĎenih stavki

vokalne izvedbe u okviru neverbalne komunikacije. Prvo pitanje bilo je smatraju li studenti da
dobro upravljaju tonom, jačinom i visinom svojeg glasa kako bi naglasili/e odreĎene dijelove
javnog nastupa. Prosječan odgovor studenata je brojka 4 što nas dovodi do zaključka kako
većina studenata se slaže sa navedenom tvrdnjom.
Smatram da veoma dobro upravljam tonom,

jačinom i visinom svojega glasa kako bi naglasio/la
određene dijelove nastupa.
10
8
8 7
6 5 5 5
4
4 3
2 2 2
2 1 1 1 1 1 1 1
0

Grafikon 20. Smatram da veoma dobro upravljam tonom, jačinom i visinom svojega glasa
kako bi naglasio/la odreĎene dijelove nastupa. N=51
Iz prikazane strukture odgovora grafikonom možemo vidjeti kako samo jedan ili dva
studenata od ukupnog broja studenata svakog smjera nije siguran u upravljanje tonom,
jačinom i visinom glasa kako bi naglasio odreĎene dijelove nastupa. TakoĎer može se vidjeti
kako ponovo studenti ekonomike vidno odskaču u odnosu na studente drugog smjera gdje se
37
više od trećine studenata izjasnilo kako se u potpunosti slažu da znaju upravljati navedenim
elementom.
Drugim pitanjem provjeravalo se dešava li se često studentima da im tokom nastupa

glas podrhtava i da gutaju riječi i/ili rečenice. Prosječan odgovor studenata EP-a i IPS-a je
brojka 3, diplomskih studija je brojka 2, a PITUP-a brojka 4. ovime možemo vidjeti kako
studentima diplomskog smjera glas najmanje podrhtava i ne dešava im se da toliko često
gutaju riječi/rečenice, a s druge strane studentima PITUP-a najčešće se to dešava.
Često kada održavam javni nastup glas mi

podrhtava i/ili gutam riječi i rečenice.
8
7
7
6
5 5
5
4 4 4
4
3 3 3
3
2 2 2
2
1 1 1 1 1 1
1
0

Grafikon 21. Često kada održavam javni nastup glas mi podrhtava i/ili gutam riječi i rečenice.
N=51
Iz prikazanih pojedinačnih odgovora vidimo kako se najviše odgovora kreće oko

brojke 3 što znači da studenti nisu toliko sigurni u svoj glas i ne gutanje riječi i rečenica. Ova
pojava često može nastupiti radi treme, nedovoljne uvježbanosti govornika i nespremnosti, a
ostavlja i takav dojam publici. Naravno to što je govornika uhvatila trema ne znači da je
govornik nespreman, ali zato služe vježbe prije izlaganja samog javnog nastupa kako bi se
vjerojatnost takve situacije svela na najmanju moguću.
Iz ovih odgovora studenata može se zaključiti kako ih je većina sigurna u sposobnost

naglašavanja pojedinih dijelova javnog nastupa tonom, jačinom i visinom glasa, pa tako
smatraju i kako znaju navedene elemente dobro koristiti. Upravljanje tim aspektima glasa
38
može se postići veliki učinak na moć samih riječi koje govornik izgovara, kao što se ranije
dao primjer sa citatom američkog predsjednika Kennedya. TakoĎer utvrdilo se da se nerijetko
dešava studentima da im glas podrhtava i/ili gutaju i gube dijelove riječi/rečenice, ali ne u
tolikoj mjeri da bi bilo zabrinjavajuće. Kao što je i ranije navedeno ta pojava može biti
posljedica treme, nespremnosti ili straha govornika, ali upravo dovoljnim pripremanjem i
vježbanjem samog govora prije izlaganja ona se može svesti na minimalnu. Posebice može
pomoći ako se govor vježba pred nama bliskim ljudi jer time dobivamo dvije stvari, prvo je to
što se poprima osjećaj kao da već izlažemo pred publikom, a drugo je to što nam mogu
ukazati na eventualne greške koje radimo prilikom našeg izlaganja i pomoći nam kako da ih
ispravimo.
6.2.7. Osobni izgled
Kako bi se provjerilo korištenje ovog elementa kod studenata pitalo ih se smatraju li

da su se za svaki tip javnog nastup koji su do sada izlagali odjenuli prikladno.
Smatram da sam se do sada obukao/la primjereno

za svaki tip javnog nastupa koji sam održavao/la.
18 16
16
14
12
10 8
8
6 4 4 4
4 3 3 3
2
2 1 1 1 1 1
0

Grafikon 22. Smatram da sam se do sada obukao/la primjereno za svaki tip javnog nastupa
koji sam održavao/la. N=51
Iz prikazanog grafikona može se očitati kako se 52,94% studenata u potpunosti slaže

sa navedenim pitanjem i time potvrĎuju da su se za svaki nastup odjenuli prikladno. Vidiljivo
39
je da se nekolicina studenata ipak odlučila za odabir da se djelomično slažu ili da nisu sigurni,
a tek 3 studenta smatraju kako je bilo situacija kada se nisu obukli primjereno za svoj javni
nastup.
Obzirom da je broj studenata koji smatra da se nije obukao prikladno zapravo i

zanemariv može se zaključiti kako se skoro svi studenti znaju prikladno obući za svaki tip
nastupa kojeg su do sad izlagali. Time se može pretpostaviti da studenti poznaju etiketu
odijevanja i kakav tip odijevanja je prikladan u odreĎenoj situaciji.
6.2.8. Pripreme za javni nastup i trema
Sljedeće pitanje bilo je usmjereno k tome da se provjeri koliko se puta studenti prije
samog javnog nastupa spremaju za njega, točnije koliko puta ponove cijeli javni nastup kako
bi poboljšali njegovu kvalitetu i bili što spremniji.
Broj ponavljanja
6%
12% 23% 1
2
16% 3 do 5
10
"do kad ne uvježbam"
43%
Grafikon 23. Broj ponavljanja nastupa. N=51
Iz prikazanog grafikona može se vidjeti kako najveći broj studenata 43% nastup prije
samog izlaganja ponavlja samo dva puta, odmah iza toga slijedi 23% studenata koji
ponavljaju nastup jednom, a svega 12% ih ponavlja nastup 10 puta. Nekolicina studenata
odgovorila je i da nastup uvježbavaju „sve do kad ne uvježbaju“ što znači da nemaju
40
konkretnu brojku oko toga koliko puta ponove sam nastup prije izlaganja već ga ponavljaju
do trenutka kada se osjećaju dovoljno spremno.
Nakon toga ponovo se pitalo studente snimaju li svoj nastup tokom vježbe kako bi
mogli kasnijim gledanjem uočiti pogreške i ispraviti ih, no ovaj puta odgovor je samo mogao
biti da ili ne.
Prilikom vježbe za javni nastup snimam se

kako bih kasnijim gledanjem mogao/la
uočene greške ispraviti.
18%
DA
NE
82%
Grafikon 24. Prilikom vježbe za javni nastup snimam se kako bih kasnijim gledanjem
mogao/la uočene greške ispraviti. N=51
Kao što je i prikazano na grafikonu vidljivo je kako je samo malen postotak studenata
odgovorio da snima nastup prije izlaganja kako bi uočili pogreške koje rade. Iako ovo nije
veoma učestala metoda vježbanja za javni nastup iznenaĎujuće je da se toliki broj studenata
izjasnio kako ipak prakticira ovu metodu. Što se tiče pojedinačnih odgovora, ovdje se ističu
studenti ekonomike kojih je 7/22 označilo kako snimaju vježbu i 2/10 studenata diplomskih
smjerova.
Posljednje pitanje u anketi bilo je usmjereno na tremu. Trema kao psihološki pojam je
osjećaj straha i zbunjenosti prije javnog nastupa ili bilo kojeg drugog ne svakidašnjeg
dogaĎanja (Hrvatski jezični portal). Obzirom da je trema česta pojava kod osoba koje moraju
javno nastupati željelo se provjeriti imaju li studenti Fakulteta organizacije i informatike
uvijek prije javnog nastupa tremu ili ne.
41
Uvijek prije javnog nastupa imam tremu.
20 19
18
16
14
12
10 9
8
8
6
6
4 3
2 2 2
2
0
DA NE
Grafikon 25. Uvijek prije javnog nastupa imam tremu. N=51
Iz prikazanog grafikona možemo vidjeti kako se više od polovice svake skupine

studenata izjasnilo da osjeća tremu prije javnog nastupanja. Kako tvrde König, Peulić i
Matijević (2019.) strah od javnih nastupa jedan je od najizraženijih socijalnih strahova koje
ljudi imaju, obično je razlog tome preuveličavanje vjerojatnosti i posljedica neuspjeha što
automatski stvara govorenje pred drugima opasnijim nego što on uistinu i jest. Trema ne mora
imati nužno negativan utjecaj na ishod nastupa, u odreĎenim situacijama koje ne predstavljaju
veliko opterećenje, umjeren osjećaj stresa i straha može dovesti do poboljšanja učinka. Što
znači da je trema ponekad ima i pozitivan učinak jer je dokaz da nam nije svejedno kako će se
odreĎena situacija završiti pa samim time i djelujemo sa ciljem da se završi što bolje. Neke od
metoda kojima se može smanjiti trema su: jačanje samopouzdanja, postavljanje realnih
očekivanja, usmjeriti usredotočenost na sadržaj i na publiku, smanjiti strah bodrenjem samog
sebe poput govorenja „dobro sam to učinio/la i dobro sam se pripremio/la.“ I ponavljanjem
sličnih rečenica na glas, vizualizacijom samog sebe kako držimo javni nastup, dobra priprema
i vježba prije nastupa i ponavljanje kratkih vježbi za smanjenje straha od javnih nastupa kao
što je to na primjer lagano skakanje, podizanje morala i vježbe disanja. (König i sur., 2019.).
TakoĎer može se povezati kako se 82% studenata izjasnilo da ima tremu prije javnog
nastupa, a isti postotak se izjasnio kako nastup prije samog izlaganja vježbaju do 5 puta.
Možemo povezati ova dva podatka kao što su to uradile Ivanac i Ražnjević Zdrlić (2016.) u
42
svom istraživanju, gdje su istraživale povezanost straha od javnog nastupa i studentskog
angažmana u pripremi. One su došle do zaključka kako su studenti koji su se više pripremali
za prezentacije imali manje simptoma straha od javnog nastupa od onih koji su pripremali
izlaganje prezentacije manji vremenski period. U ovom istraživanju takoĎer se došlo do istog
zaključka, obzirom da se isti postotak studenata izjasnilo da ponavljaju samo do 5 puta nastup
prije izlaganja, a isti postotak se izjasnio da uvijek imaju tremu prije izlaganja. Iako trema ne
mora biti uzrokovana ne spremnošću studenata svakako je faktor koji će povećati njezin
osjećaj.
6.3. Analiza videa
Za analizu videa izabrao se video sa prve predsjedničke debate američkih predsjednika

Johna F. Kennedya i Richarda Nixona 1960. godine. Odabran je iz razloga jer se na ovom
videu pobliže mogu istražiti i proučiti element neverbalne komunikacije koji nisu uvijek
dovoljno uočljivi, a to je vokalna izvedba. TakoĎer izabralo ga se iz razloga jer kako bi se
uočili elementi video je trebalo pogledati dovoljno puta da bi se svi vidjeli i da bi se shvatila
poanta njihova korištenja, što nije toliko lako pri videu koji ima uvećanje samo na lice
govornika gotovo tokom cijelog isječka. Kako je cijeli video predugačak da bi ga se
analiziralo odabran je isječak od 0:55-08:09 koji predstavlja uvodne riječi američkog
predsjednika Kennedya. Video je pronaĎen na stranici YouTube-a, a može ga se pogledati na
sljedećem linku:
(https://www.youtube.com/watch?v=neNSKcZySVk&t=798s&ab_channel=Inter-
Path%C3%A9History). Autor videa je YouTube kanal pod nazivom „Inter-Pathé History“ i
objavljen je 18. lipnja 2015. godine, a pronaĎen je 02. srpnja 2021. na stranici YouTube-a na
poveznici iznad.
Njegov govor analizirao se po ranije navedenim elementima neverbalne komunikacije

u javnom nastupu. Pa je tako prvi element kontakt očima. Obzirom da je video sadržaj sniman
sa kamerom može se primijetiti kako Kennedy tokom cijelog govora gleda u kameru i tako se
putem kamere obraća američkom narodu, pa tako zbog okolnosti ne mogu se odrediti drugi
aspekte poput učestalosti prelaza pogledom po dvorani i kroz publiku.
Mimika lica Kennedya je minimalna, može se primijetiti povremeno stiskanje obrva i

očiju sukladno važnosti i jačini izgovorenih riječi. Što se tiče prenošenja stava može se vidjeti
43
kako ima čvrst i siguran stav te se može primijetiti velika odlučnost i odaje se dojam
vjerodostojnosti. Kao osoba koja se kandidira za predsjednika to su emocije i stav koji je
potreban prikazati.
Slika 3. John F. Kennedy
(Preuzeto sa https://www.youtube.com/watch?v=neNSKcZySVk&t=798s&ab_channel=Inter-
Path%C3%A9History , 19.07.2021., izrada putem opcije screenshot, YouTube)
Kako je gotovo čitav isječak sniman sa približenim fokusom držanje može se

primijetiti pred kraj isječka gdje se vidi kako stoji uspravno sa obje noge ravno na tlu i sa
jednom rukom naslonjenom na stol, a tokom cijelog isječka primjećuje se da drži glavu
uspravno i podignutom u zrak.
Kretanje je takoĎer minimalno, ali to je uzrokovano time što je postavljen povišeni stol
za kojim je mikrofon i koji je predviĎen da Kennedy stoji iza njega i drži govor. Stoga je
kretanje u ovom govoru ograničeno te se može kretati samo sa stolica na kojoj sjedi do
povišenog stola za držanje govora, a uzimajući u obzir da je predsjednička debata snimana
bez publike sa ciljem da se projicira na televizoru.
Geste koje su najuočljivije na ovom isječku su geste koje šalje pomoću glave. Moguće
je primjetiti kako kada govori o stvarima sa kojima se ne slaže klima glavom lijevo – desno
kako bi potvrdio svoje ne slaganje, takoĎer kima potvrdno glavom gore – dolje kada ističe
44
stvari sa kojima se slaže. TakoĎer koristi pokrete glavom laganim micanjem ili trzajem glave
unaprijed i prema gore kako bi naglasio i dao važnost odreĎenim poantama. Na kraju isječka
kada se kamera udalji vide se geste rukama, opet se može primijetiti kako su geste
minimalizirane, ali korištene sa namjerom i planirano. Pa tako kada nabraja odreĎene stavke
maše dlanom kako bi naglasio nabrajanje, kada govori što se treba napraviti sada, u ovom
trenutku i ovdje pokazuje rukom na čelo stola kakao bi naglasio važnost sadašnjeg trenutka i
sadašnje akcije. Vidljivo je i kada govori o zajednici, njegovom narodu ili svijetu koristi dlan
ruke složen kao da drži jabuku u ruci kako bi naglasio zajedništvo ili drži stisnuti dlan kako bi
naglasio snagu i jačinu njegovih riječi.
Što se tiče vokalne izvedbe uočljivo je kako Kennedy izuzetno dobro barata tonom,
jačinom i bojom glasa prilikom svojeg govora. Odlično tempira visinu i ton glasa ovisno o
tome kolika je važnost njegove izgovorene riječi, takoĎer izuzetno dobro koristi pauze izmeĎu
riječi kako bi naglasio sljedeći pojam ili poantu. To se najbolje može primijetiti na samom
početku njegovog govora kada citira Abrahama Lincolna te zastaje usred rečenice kako bi
istaknuo poantu, ali i nakon kada govori kako bi oni kao američki narod zajedno trebali
izgraditi time da prije svake riječi „we“ („mi“) zastane i kada je izgovara podigne ton glasa
kako bi naglasio zajedništvo. TakoĎer može se primijetiti kako govori dovoljno brzo, ali ne
prebrzo da se svaka riječ može razumjeti.
Za kraj je ostao osobni izgled, obzirom na situaciju u kojoj izlaže javni nastup i sa
kojim ciljem, njegov odabir odjeće je primjeren. Pojavio se u odijelu sa kravatom što i priliči
etiketi odijevanja za prisustvovanju predizborne predsjedničke debate gdje se očekuje od
kandidata da se odjenu formalno.
Nakon pregleda kroz sve elemente neverbalne komunikacije u javnom nastupu i

obzirom na format samog video sadržaja i informacije koje smo mogli pročitati iz njega
zaključuje se da je ovo jedan od izuzetno dobrih prikaza kako se pojedini elementi neverbalne
komunikacije upotrebljavaju prilikom javnog nastupa. Posebno bi se naglasila upotreba
vokalne izvedbe i geste glavom kojima se u potpunosti zaokružuje ono izrečeno te cijeli
nastup izgleda skladno. Iako postoje mnogi drugi dobri javni nastupi odabrao se ovaj kako bi
se pobliže proučilo i pokušalo uočiti one elemente neverbalne komunikacije u javnim
nastupima koji nisu toliko izraženi, poput vokalne izvedbe.
45
46
7. Ograničenja istraţivanja
Prvo ograničenje koje se pojavljuje u ovom istražianju je odabir reprezentativnog

uzorka. Istraživanje je provedeno na uzorku koji je obzirom na broj studenata i na sveukupan
broj smjerova nepraktičan, što može manjkom odreĎenog smjera utjecati na rezultate
odgovora. Fakultet ima sveukupno 2 preddiplomska smjera, jedan stručni studij i sveukupno 5
diplomskih smjerova.
Sljedeće ograničenje je to što se istraživanje provelo samo na studentima Fakulteta

organizacije i informatike u Varaždinu, pa su tako svi ostali fakulteti koji su dio Sveučilišta u
Zagrebu ostali zanemareni. Osim velikog raspona u broju smjerova takoĎer je veliki raspon i
u dobnim skupinama studenata koji se proteže od 18-25. To je veoma važno jer sa sve većim
razvojem studentova percepcija straha, važnosti ili uvježbanosti odreĎenog elementa može se
uvelike promijeniti.
TakoĎer jedno od ograničenja može biti to što smo se koristili pitanjima kojima smo
provjeravali stav studenata o odreĎenom elementu i obzirom da je anketa bila online ne može
ser utvrditi jesu li zaista svi odgovori bili istiniti.
Naposljetku studenti koji su sudjelovali u ovom istraživanju bili su dovoljni za potrebe

istraživanja za ovaj završni rad. TakoĎer smatram kako bi bilo vrijedno ovo istraživanje u
potpunosti provesti na svim studentima i svim smjerovima kako bismo dobili dobar uvid u to
kako studenti percipiraju svoje izlaganje javnih nastupa i znaju li se uistinu koristiti
elementima neverbalne komunikacije prilikom istih.
47
8. Zaključak
Kako bi se sumirao ovaj rad još jednom će se ponoviti da je neverbalna komunikacija

proces komuniciranja putem prenošenja poruka mimikom lica, govorom tijela, gestama i
slično. Javni nastup se definira kao govor ili nastup pred većim brojem ljudi. Tokom javnog
nastupa uz sam govor veliki utjecaj na njegov ishod imaju i neverbalni znakovi, pa su tako
neverbalni znakovi koji se koriste prilikom javnih nastupa: kontakt očima, mimika lica,
držanje tijela, kretanje, geste, vokalna izvedba i osobni izgled.
Nadalje se putem ankete provjerilo koliko dobro studenti Fakulteta organizacije i

informatike znaju upotrebljavati navedene elemente prilikom svojih javnih nastupa. U
istraživanju je sudjelovao 51 student. Rezultati anketa pokazali su da svi studenti znaju što je
neverbalna komunikacija i da svi znaju što je javni nastup. Njih 70% je znalo nabrojati sve
elemente neverbalne komunikacije prilikom javnog nastupa, a samo 10% ih je znalo što je to
spacijalna okolina. Većina studenata smatra kako održava dobar kontakt očima sa publikom,
takoĎer smatraju kako znaju prenijeti mimikom lica emocije, stav i misli koje žele te ih
koriste planirano i skladno. Što se tiče elementa kretanja velik broj studenata izjasnio se kako
stoje uspravno i sa glavom podignutom u zrak, ali se takoĎer prema odgovorima moglo
zaključiti kako im to nije toliko važna stavka pri držanju i slušanju govora. Kod elementa
kretanja može se zaključiti kako su studenti uglavnom umjereni u svojim kretanjima te se ne
vole previše kretati izmeĎu i u blizini publike tokom svojih nastupa, naravno dio studenata
smatra kako to radi često, a jasna razlika vidi se u studentima ekonomike koji puno više od
ostalih studenata komuniciraju sa publikom na ovaj način. Što se tiče gestikulacija studenti ih
koriste planirano unaprijed i u skladu sa nastup te su neutralni što se tiče pitanja učestale
gestikulacije. Nadalje što se tiče vokalne izvedbe priznali su kako im se nerijetko dešava da
im glas podrhtava i da gutaju riječi i rečenice, ali isto tak studenti su sigurni u sposobnost
naglašavanja jačinom, tonom i visinom glasa, a što se tiče osobnog izgleda zaključilo se kako
studenti poznaju etiku odijevanja te se za svoje nastupe znaju odjenuti prikladno.
TakoĎer provjerilo se koliko puta studenti provode vježbu i ponavljaju sam javni
nastup prije izlaganja gdje je najučestaliji broj 2 ponavljanja, njih 82% izjasnilo se kako se
prilikom vježbe ne snimaju kamero da bi uočili greške i pokušali ih ispraviti, a da ima tremu
prije svakog nastupa izjasnilo se takoĎer 83% studenata.
48
Analizom videa uvidjelo se kako je John F. Kennedy uskladio svoju neverbalnu
komunikaciju sa govor na nastupu te njenim elementima upotpunio i zaokružio cijeli nastup u
skladnu cjelinu.
Samim time odgovorilo se na sva istraživačka pitanja postavljena u ovom radu.

Pomoću teorije saznalo se što je to neverbalna komunikacija i koji su njeni elementi prilikom
javnog nastupa. TakoĎer provjerilo se koliko su dobro studenti upoznati sa tim pojmovima i
istražili kako uporaba ili ne uporaba odreĎenih elemenata utječe na ishod samog javnog
nastupa. Na kraju se može zaključiti kako je informiranost studenata o navedenim pojmovima
veoma dobra i da velika većina studenata poznaje pojmove i elemente neverbalne
komunikacije. Što se tiče sposobnosti studenata da iste koristi prilikom javnog nastupa može
se uvidjeti kako se neki elementi koriste bolje i više poput kontakta očima ili osobnog izgleda,
dok s druge strane neki elementi se ne koriste toliko učinkovito, poput odreĎenih aspekata
vokalne izvedbe, držanja i kretanja.
Na posljetku se ipak može zaključiti kako studenti poznaju navedene pojmove i znaju
dovoljno dobro upotrebljavati neverbalnu komunikaciju prilikom javnih nastupa, odgovorima
se vidjelo kako i većina vježba sam nastup prije izvedbe i da odreĎene elemente koriste
planirano i uvježbavaju ih. Što se tiče samih tehnika poboljšanja vidjelo se da ih velika većina
ne snima svoj nastup kako bi mogli uočiti greške, no to ne znači da ne koriste neke druge
metode i tehnike spomenute i ne spomenute u ovom radu kako bi poboljšali kvalitetu izvedbe
javnog nastupa i što bolje povezali govor sa elementima neverbalne komunikacije.
49
9. Mogućnosti primjene rezultata istraţivanja
Rezultati ovog istraživanja mogu se primijeniti za svakog pojedinca posebno, a mogu

se i primijeniti na razini fakulteta. Za svakog pojedinca mogu se primijeniti tako da on sam
pogleda kroz pitanja i teorijski dio koji je obraĎen u ovom radu i provjeri pomoću ankete
kolika bi bila njegova sposobnost korištenja elemenata neverbalne komunikacije u javnom
nastupu. Nakon što provjeri razinu znanja koju već posjeduje može iskoristiti savjete i metode
koje su naveden u radu kako bi poboljšao/la korištenje odreĎenih elemenata tokom javnog
nastupa pa tako podignuo i samu kvalitetu nastupa.
Drugi način primjene rezultata ovog istraživanja bilo bi na razini fakulteta. Primjerice
kada se skupe ukupni rezultati odgovori apsolutno svih studenata fakulteta uvidimo da postoje
problemi sa uočavanjem i korištenjem odreĎenog elementa poduzmu odreĎene akcije. Na
primjer mogu se uvesti odreĎene smjernice kako izvoditi prezentacije i kako da se studenti
pripremaju prije samog javnog nastupa. TakoĎer na premetima koji su povezani sa
izlaganjima javnih nastupa, neverbalnom komunikacijom ili sadrže puno radionica na kojima
studenti moraju izlagati ispred svojih kolega mogu uvesti na satovima seminara i vježbi
odreĎene vježbe kako poboljšati korištenje elemenata. Mogu se pokazivati studentima metode
kako bolje spremiti javan nastup i kako da elemente neverbalne komunikacije spoje sa
vokalnim dijelom nastupa. Samim time smanjila bi se i trema i strah od javnih nastupa koji se
javljaju kod studenata jer čim bi više izlagali ispred svojih kolega time bi dobili više
samopouzdanja i osjećaj sigurnosti, a naposljetku to im uvelike može pomoći jednog dana
kod budućeg zaposlenja.
50
10. Smjernice za daljnje istraţivanje
Daljnje istraživanje na ovu temu može se provesti kao što je već i navedeno na svim
studentima Fakulteta organizacije i informatike, može se provesti i na studentima ostalih
fakulteta koji su dio Sveučilišta u Zagrebu. Samim time mogli bi se usporediti rezultati
obzirom na mjesto studija, odreĎenog studijskog smjera, a i uvidjeli bismo kako razmišljaju i
funkcioniraju studenti ostalih fakulteta.
TakoĎer raspon pitanja bi se mogao dodatno razraditi. Za potrebe ovog istraživanja

pitanja su bila jednostavna i postavljeno je svega par pitanja za pojedini element.
Postavljanjem nove ankete sa proširenim pitanjima kojima bi se više moglo doprijeti do
stavova studenata o njihovim vještinama korištenja neverbalne komunikacije prilikom javnih
nastupa dala bi bolji uvid u to na čemu bi eventualno trebali poraditi. Dodatno bi se moglo
provjeriti koriste li studenti neke druge metode kako bi dovoljno uvježbali javni nastup,
prikrili tremu ili uočili pogreške koje rade.
RazraĎenim pitanjima i većim brojem pitanja sa pojedinostima i konkretnim

situacijama mogli bi se postići vjerodostojniji rezultati i uvidjeti stvarne mogućnosti studenata
kod korištenja navedenih elemenata. TakoĎer daljnje istraživanje može se napraviti i
stavljanjem ispitanika u ulogu publike te iz tog pogleda vidjeti koliko se elementi neverbalne
komunikacije zapravo primjećuju i utječu na stav publike, njihovo mišljenje, razinu
zainteresiranosti i koncentracije prilikom slušanja javnog nastupa.
51
Popis literature
Knjige:
1. Knapp L. Mark, i Hall A. Judith. (2010.). Neverbalna komunikacija u ljudskoj

interakciji. Zagreb: Naklada Slap
2. Pease Allan i Barbara. (2015.). Velika škola govora tijela. Zagreb: Znanje
3. Beebe A. Steven i J. Susan. (2003.) Public speaking, an audience-centered approach,
5th edition. USA: Allyn and Bacon
4. Lucas E. Stephen. (2015.) Umijeće javnog govora, 10. izdanje. Zagreb: MATE d.o.o.
5. Rijavec Majda i Miljković Dubravka. (2002.). Neverbalna komunikacija jezik koji svi
govorimo. Zagreb: IEP-D2 Vern
Web stranice:
1. Video - autor: Inter-Pathé History, objavljen 18. lipnja 2015., pronaĎeno na sljedećem
linku: https://www.youtube.com/watch?v=neNSKcZySVk&t=261s&ab_channel=Inter-
Path%C3%A9History ,
2. Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Hrvatska enciklopedija. (datum nepoznat).
PronaĎeno na linku: https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32686
3. Hrvatski jezični portal. (datum nepoznat). PronaĎeno na linku:
https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19kXhZ%2F
4. ZdraviJa (15.12.2020.). preuzeto sa: https://www.zdravija.com/vjezbe-uz-pomoc-
kojih-cete-popraviti-drzanje/
Znanstveni članci:
1. Sedlan Kőnig, Lj., Peulić, V. i Matijević, G. (2019). Strah od javnog nastupa i kako ga
pobijediti. Policija i sigurnost, 28 (2/2019), 206-216. Preuzeto s
https://hrcak.srce.hr/222376
2. Tomić, Z., Radalj, M. i Jugo, D. (2020). Javna komunikacija. Hum, 15 (23.), 7-37.
Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/247299
3. Pansini, M. (1990). Jezik geste u gramatici prostora. Govor, 7 (2), 101-118. Preuzeto s
https://hrcak.srce.hr/176320
52
4. Ražnjević Zdrilić, M. i Ivanac, I. (2016). Povezanost straha od javnog nastupa i
studentskog angažmana u pripremi usmenih prezentacija. Magistra Iadertina, 11. (1.),
151-160. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/177654
5. Bećirović, E. (2020). O govoru tijela i izrazima lica u grupi. Psihoterapija, 34 (1), 92-
119. https://doi.org/10.24869/psihei.2020.92
6. Răzvan C. Dinică. (2014.). Non-verbal Communication - Indispensable Complement
of Oral and Written Communication. Procedia - Social and Behavioral Sciences,
Volume 137, 105-111. Preuzeto s
https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877042814036921
53
Popis slika
Slika 1. Peace znak ..................................................................................................................... 4
Slika 2. "Baby Cobra" poza (zdravija.com) ............................................................................. 29
Slika 3. John F. Kennedy ......................................................................................................... 44
54
Popis grafikona
Grafikon 1. "Što je spacijalna okolina?" N=51 ........................................................................ 18
Grafikon 2. "Koji od navedenih su elementi neverbalne komunikacije prilikom javnog

nastupa?" N=51 ........................................................................................................................ 19
Grafikon 3. Smatram da održavam dobar kontakt očima sa publikom prilikom javnog nastupa.
N=51 ......................................................................................................................................... 20
Grafikon 4. Prilikom gledanje publike tokom nastupa često mi se dogodi da prebrzo prolazim
pogledom. N=51 ....................................................................................................................... 21
Grafikon 5. Prilikom ostvarivanja kontakta očima sa publikom znam procijeniti njihovu

razinu zainteresiranosti. N=51.................................................................................................. 22
Grafikon 6. Kada se nalazim u ulozi publike zasmeta me ako govornik ne održava dobar
kontakt očima sa publikom. N=51 ........................................................................................... 23
Grafikon 7. Kada govornik prvi puta stupi na pozornicu jedna od prvih stvari koje
primjećujem je njegov izraz lica i koju emociju prikazuje. N=51 ........................................... 24
Grafikon 8. Smatram da znam pravilno kontrolirati mimiku lica tokom nastupa i prenijeti
emocije, stav i misli koje su u skladu sa mojim nastupom. N=51 ........................................... 25
Grafikon 9. Kada se pripremam za javni nastup snimam probu kamerom kako bih kasnijim
gledanjem mogao/la uočiti nedostatke i poraditi na njima. N=51............................................ 26
Grafikon 10. Kada sam u ulozi publike primijetim ako govornikova mimika lica nije u skladu
sa njegovim javnim nastupom. N=51 ....................................................................................... 27
Grafikon 11. Ponekad se prilikom nastupa držim pogrbljeno. N=51 ...................................... 28
Grafikon 12. Prilikom javnog nastupa uvijek stojim uspravno i samouvjereno sa glavom
podignutom u zrak. N=51......................................................................................................... 29
Grafikon 13. Kada sam u ulozi publike smeta me ako se govornik drži pogrbljeno prilikom
nastupa. N=51........................................................................................................................... 30
Grafikon 14. Smatram da se dobro koristim prostorom i mogućnostima kretanja prilikom

nastupa. N=51........................................................................................................................... 32
Grafikon 15. Često kada prezentiram krećem se izmeĎu publike i na taj način ostvarujem
kontakt sa njom. N=51 ............................................................................................................. 32
Grafikon 16. Ako nisam u mogućnosti kretati se izmeĎu publike uvijek ću pokušati približiti
se publici pristupanjem što bliže njoj. N=51 ............................................................................ 33
55
Grafikon 17. Kada održavam javni nastup obično se držim povučeno i ne prilazim publici.
N=51 ......................................................................................................................................... 34
Grafikon 18. Smatram da prilikom javnog nastupa previše gestikuliram. N=51 ..................... 35
Grafikon 19. Prilikom javnog nastupa geste koristim planirano i u skladu sa govorom. N=51
.................................................................................................................................................. 36
Grafikon 20. Smatram da veoma dobro upravljam tonom, jačinom i visinom svojega glasa
kako bi naglasio/la odreĎene dijelove nastupa. N=51 .............................................................. 37
Grafikon 21. Često kada održavam javni nastup glas mi podrhtava i/ili gutam riječi i rečenice.
N=51 ......................................................................................................................................... 38
Grafikon 22. Smatram da sam se do sada obukao/la primjereno za svaki tip javnog nastupa
koji sam održavao/la. N=51 ..................................................................................................... 39
Grafikon 23. Broj ponavljanja nastupa. N=51 ......................................................................... 40
Grafikon 24. Prilikom vježbe za javni nastup snimam se kako bih kasnijim gledanjem
mogao/la uočene greške ispraviti. N=51 .................................................................................. 41
Grafikon 25. Uvijek prije javnog nastupa imam tremu. N=51................................................. 42
56

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U JAVNIM NASTUPIMA Ivanagic - Iva - Foi - 2021 - Predd - Sveuc

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U JAVNIM NASTUPIMA Ivanagic - Iva - Foi - 2021 - Predd - Sveuc

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Uporaba neverbalne komunikacije u javnim nastupima

Undergraduate thesis / Završni rad

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:211:496135

Rights / Prava: Attribution-NoDerivs 3.0 Unported / Imenovanje-Bez prerada 3.0

Download date / Datum preuzimanja: 2023-10-30

Faculty of Organization and Informatics - Digital

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

Matični broj: 35918/07–R

Studij: Ekonomika poduzetništva

UPORABA NEVERBALNE KOMUNIKACIJE U JAVNIM

Prof.dr.sc. Violeta Vidaček Hainš

Varaţdin, mjesec 2021.

Izjavljujem da je moj završni/diplomski rad izvorni rezultat mojeg rada te da se u izradi

Autor/Autorica potvrdio/potvrdila prihvaćanjem odredbi u sustavu FOI-

Sa neverbalnom komunikacijom se susrećemo u svakodnevnom životu i razgovoru,

Uporaba neverbalne komunikacije u javnim nastupima može se proučavati kroz 7

Ključne riječi: neverbalna komunikacija, javni nastup, elementi neverbalne komunikacije

Sadržaj ....................................................................................................................................... iii

2. Neverbalna komunikacija ...................................................................................................... 2

2.1. Pojam neverbalne komunikacije..................................................................................... 2

2.2. Aspekti neverbalne komunikacije .................................................................................. 2

2.3. Upotreba neverbalne komunikacije ................................................................................ 5

3. Javni nastup ........................................................................................................................... 6

3.1. Pojam javnog nastupa ..................................................................................................... 6

3.2. Glavni elementi javnog nastupa ..................................................................................... 6

3.3. Elementi neverbalne komunikacije u javnom nastupu ................................................... 7

3.3.1. Kontakt očima ......................................................................................................... 7

3.3.2. Mimika lica.............................................................................................................. 8

3.3.3. Držanje .................................................................................................................... 9

3.3.4. Kretanje ................................................................................................................... 9

3.3.5. Geste ...................................................................................................................... 10

3.3.6. Vokalna izvedba .................................................................................................... 11

3.3.7. Osobni izgled ......................................................................................................... 13

4. Cilj istraživanja .................................................................................................................... 14

4.1. Opći ciljevi istraživanja ................................................................................................ 14

4.2. Specifični ciljevi istraživanja ....................................................................................... 14

4.3. Istraživačka pitanja ....................................................................................................... 14

5.1. Uzorak ispitanika .......................................................................................................... 15

5.3. Način provedbe istraživanja ......................................................................................... 16

5.4. Analiza video sadržaja .................................................................................................. 16

6. Rezultati i interpretacija rezultata ........................................................................................ 17

6.1. Rezultati i interpretacija ankete drugi odjeljak ............................................................. 17

6.2. Rezultati i interpretacija ankete treći odjeljak .............................................................. 19

6.2.1. Kontakt očima ....................................................................................................... 19

6.2.2. Mimika lica............................................................................................................ 23

6.2.3. Držanje .................................................................................................................. 27

6.2.4. Kretanje ................................................................................................................. 31

6.2.5. Geste ...................................................................................................................... 35

6.2.6. Vokalna izvedba .................................................................................................... 37

6.2.7. Osobni izgled ......................................................................................................... 39

6.2.8. Pripreme za javni nastup i trema ........................................................................... 40

6.3. Analiza videa ................................................................................................................ 43

7. Ograničenja istraživanja ...................................................................................................... 47

9. Mogućnosti primjene rezultata istraživanja ......................................................................... 50

10. Smjernice za daljnje istraživanje .................................................................................. 51

Popis slika ................................................................................................................................ 54

Popis grafikona ......................................................................................................................... 55

Neverbalna komunikacija, govor tijela i mimike lica obuhvaćaju preko 50%

Neverbalna komunikacija u javnom nastupu uvelike utječe na način kojim će govornik

2.1. Pojam neverbalne komunikacije

Komunikacija je izvorno došla od latinske riječi „communicatio“ što znači