FIZIKA ZGRADE

ZVUK U ARHITEKTURI
(3. zračni zvuk)

doc. dr.sc. Zoran Veršić, d.i.a.

1
Akustika u zgradarstvu

- prostorna akustika
- zvučna zaštita

2
Zaštita od zračne i udarne buke unutar zgrade
Minimalne vrijednosti zvučne izolacije Rw i maksimalne vrijednosti nivoa zvuka udara
Lw propisane su normom HRN U.J6.201/89.

3
HRN U.J6.201 / 1989. Akustika u zgradarstvu

4
HRN U.J6.201 / 1989. Akustika u zgradarstvu

Minimalne vrijednosti zvučne izolacije

i maksimalne vrijednosti nivoa zvuka
udara za pojedine pregrade ovisno o
namjeni građevine

5
Normom HRN U.J6.201/89 propisane minimalne vrijednosti zvučne izolacije Rw i maksimalne
vrijednosti nivoa zvuka udara Lw ovise o namjeni zgrade:

A. stambene i stambeno-poslovne zgrade,

B. poslovne zgrade,
C. restorani, prostori za igru i zabavu, zanatski pogoni,
D. hoteli, moteli, domovi,
E. bolnice, klinike, domovi zdravlja,
F. škole, fakulteti,
G. ustanove za predškolsku djecu;

i o funkciji pregrade (pregrade između prostorija određenih namjena).

6
Zahtjevi minimalne vrijednosti zvučne izolacije i maksimalne vrijednosti nivoa zvuka udara
(prema normi HRN U.J6.201 - dio*):

Rw,min Lw,max
(dB) (dB)
A/ Stambene i stambeno-poslovne zgrade
zid između dva stana 52 -
zid između stana i zajedničkog hodnika 52 -
zid s vratima između stana i zajedničkog hodnika Dw 52 -
zid između stana i poslovnih prostora 57 -
strop između stanova, i ispod stana prema ulaznim
prostorima, .... 52 68
strop iznad stana prema lođi/terasi drugog stana - 68
strop ispod stana prema prostorima druge namjene
(poslovni prostori, ....) 57 68
pod bučne prostorije prema stanu iznad i pored - 48

B/ Poslovne zgrade i poslovne prostorije u drugim

zgradama
zid između prostorija dva korisnika 52 -
zid bez vrata između prostorija za intelektualni rad i prostorija -
za sastanke prema prostorijama za drugu namjenu istog
korisnika 44
zid bez vrata između protorija istog korisnika 42 -
stropovi između poslovnih prostora 52 68
* Navedene su samo neke vrijednosti. Za detaljniji uvid vidi HRN U.J6.201

7
Zahtjevi za zaštitu zgrada od buke
Projektom se predviđa zaštita zgrada od buke koja može biti
a) minimalna,
b) povećana.

Normom su navedeni zahtjevi za minimalnu zaštitu od buke koja u boravišnim prostorijama,

kod uobičajenog korištenja, pruža ljudima dovoljnu zaštitu.
Povećana zaštita postoji kada je zahtjev za zaštitu od buke veći od normom propisanog
minimalnog zahtjeva.

NAPOMENA: Unatoč ispunjenju minimalnih zahtjeva može zbog ponašanja korisnika nastati u
zgradi smetajuća buka koja se širi kao zračni, udarni ili ostali strukturni zvuk u tuđe stanove ili
radne prostorije i tamo se čuje, osobito na lokacijama sa niskom razinom buke okoliša.
Poboljšanju može doprinijeti samo uzajamna obazrivost kroz izbjegavanje neprimjerene
smetajuće buke kao i pridržavanje vremena mirovanja.

8
 Izolacijska moć pregrade
U slučaju dviju susjednih prostorija razlikuju se dva puta prenošenja zvuka iz predajne u
prijemnu prostoriju:

- direktni put (preko zajedničkog dijela pregrade),

- bočni put (uzduž bočnih zidova, međukatnih konstrukcija, instalacijskih kanala, ...).

TLOCRT PRESJEK

9
Energija zvučnog vala koji udari u pregradu između predajne i prijemne prostorije se:

- djelomično reflektira i vraća natrag u predajnu prostoriju,

- dijelom se predaje pregradi koja zbog toga počne vibrirati,
- dio energije vibriranja se vraća natrag u predajnu prostoriju,
- manji dio vibriranja širi se uzduž pregrade na susjedne pregrade,
- preostali dio energije zrači pregradna stijena u prijemnu prostoriju.

10
Koeficijent propustljivosti - transmisije () veličina definirana odnosom zvučne energije koja je
prešla u prijemnu prostoriju (W2) i napadne zvučne energije (W1) koja je u predajnoj prostoriji
udarila u pregradu.

 = W2 / W1

Indeks zvučne izolacije - R (izolacijska moć pregrade) definirana je logaritmom recipročne

vrijednosti zvučne propustljivosti.

1 W1
R = 10 log = 10 log (dB)
 W2

Kako se prilikom mjerenja zvučnog gušenja mjeri zvučni tlak ispred i iza pregrade, za
izračunavanje je prikladnija formula:

R = 20 log p1 (dB)
p2

11
Prenošenje zračnog zvuka iz prostorije u prostoriju

Zvučni valovi koje emitira izvor zvuka u predajnoj prostoriji prenose se različitim putovima u
prijemnu prostoriju.

12
Prijenos zvuka između dva prostora kroz prostor spuštenog stropa

13
Prijenos zvuka između dva prostora (utjecaj instalacijskih kanala)

14
15
 S
R = L1 - L2 + 10 log (dB)
A
Izolacijska moć pregrade određuje se mjerenjem u laboratoriju bez bočnih putova prijenosa
buke (R) ili mjerenjem na građevini (R') u frekvencijskim pojasevima od 1/3 oktave (terce) od
100 - 3150 Hz.

16
Razina zvuka u prostoriji ovisi o ekvivalentnoj apsorpcijskoj površini prostorije. Što je
ekvivalentna apsorpcijska površina prijemne prostorije veća, to će, uz konstantnu vrijednost L1
razina L2 biti niža. Iz toga razloga izmjerenu razliku razina treba korigirati, tako da odgovara
vrijednosti koja bi se dobila kada bi prijemna prostorija imala referentnu apsorpcijsku površinu
Ao, za koju je odabrana vrijednost 10 m2.

Ovako korigirana razlika razina zove se normirana razlika razina i označava se sa Dn.

Dn = D - 10 log (A / Ao) = L1 - L2 - 10 log (A / Ao) (dB)

A - stvarna ekvivalentna apsorpcijska površina prijemne prostorije (m2)

Ao - referentna apsorpcijska površina (m2)

17
18
Da bi se ocijenila zvučno izolacijska moć
nekog građevinskog elementa rezultati
mjerenja uspoređuju se s normiranim
vrijednostima. Normirane vrijednosti
prikazane grafički zovu se referentne
krivulje.

Uspoređivanje izmjerenih vrijednosti

izolacijske moći sa normiranim vrijednostima
vrši se tako da se referentna krivulja pomiče
u vertikalnom smjeru paralelno samoj sebi, u
skokovima po 1 dB, sve dok zbroj
nepovoljnih odstupanja ne bude što je
moguće veći, ali ne više od 32 dB.

Nepovoljno odstupanje kod određene

frekvencije je ono kada je rezultat mjerenja
niži od referentne vrijednosti. Procijenjena
(ponderirana) vrijednost u decibelima
pomaknute referentne krivulje na 500 Hz
određuje vrednovani indeks zvučne izolacije
pregrade Rw, odnosno R'w.

19
 Izvještaj o ispitivanju
59
(IGH, br. 2929-006/07)

Rw = 59 dB

20
 mjerenje u
laboratoriju
(bez bočnih putova
Rw prijenosa buke)

mjerenje na građevini
(s bočnim putevima
R'w prijenosa buke)

R'w < Rw

21
Jednostruke pregrade

Akustički jednostruki građevinski elementi obično su izvedeni od jednog materijala (beton,

opeka, drvo, ...) ili od više materijala sličnih akustičkih karakteristika (npr. ožbukane pregrade
od betona ili opeke).

Na zvučno izolacijsku moć pregrade utječe više faktora:

1. površinska masa,
2. elastičnost,
3. bočni građevinski elementi,
4. propusnost građevinske pregrade na zrak.

22
1) Utjecaj površinske mase

Zvučno gušenje ovisi o težini zida po jedinici površine. Što je zid teži, zvučno gušenje je veće.
Za svako podvostručenje mase izolacijska moć poraste teorijski za 6 dB.

Za određeni građevinski element i dani kut upada zvučnih valova, izolacijska moć raste s
porastom frekvencije zvuka i to teorijski za 6 dB po oktavi.

Za praktične proračune može se koristiti formula:

R = 20 log (m x f) - 47,5 (dB)

m - masa zida (kg/m2)

f - frekvencija (Hz)

23
Procijenjena zvučno izolacijska moć
jednoslojnih krutih pregrada
(DIN 4109/89)

24
25
2) Utjecaj elastičnosti

Pretpostavke i približne formule ne odgovaraju u potpunosti realnim vrijednostima za građevinske

pregrade. Stvarni rezultati mjerenja razlikuju se od izračunatih teorijskih vrijednosti. Jedan od
razloga za ova odstupanja je i utjecaj elastičnosti pregrade.

Na pregradu udaraju zvučni valovi različitih frekvencija pod različitim kutovima i uzrokuju prisilno
kretanje pregrade. Ovo prisilno kretanje, iz razloga elastičnosti pregrade, uzrokovati će širenje
slobodnih valova savijanja duž čitave pregrade. Slobodni valovi savijanja superponiraju se
prisilnim valovima i mogu ih pojačati ili oslabiti. Može se dogoditi da dužina valova savijanja
pregrade bude na određenoj frekvenciji upravo jednaka emitiranoj valnoj dužini u zraku. Na toj
frekvenciji (frekvenciji koincidencije) zid će emitirati više zvučne energije nego na ostalim
frekvencijama, odnosno smanjiti će se zvučno gušenje.

26
27
Najniža frekvencija zvuka kod koje dolazi do pojave koincidencije zove se kritična frekvencija (fk).
Opći izgled krivulje, koja prikazuje promjenu izolacijske moći neke pregrade (R) u funkciji
frekvencije ima oblik prikazan krivuljom:

Kod projektiranja građevinskih pregrada treba nastojati da im kritična frekvencija bude dovoljno
niska (<80 Hz) ili dovoljno visoka (>4000 Hz), kako u području frekvencija 100 - 3150 Hz ne bi
došlo do velikog smanjenja izolacijske moći.

28
29
3) Utjecaj bočnih građevinskih pregrada

U zgradama, pregrade između prostorija u pravilu su kruto povezane s bočnim građevinskim

elementima koji se kontinuirano protežu kroz predajnu i prijemnu prostoriju. Iz toga razloga osim
direktnog puta širenja zvuka prisutni su i bočni putovi širenja zvuka.

Iz razloga bočnog prijenosa zvuka stvarna je razlika razina zvuka (D)

između predajne i prijemne prostorije manja za određenu vrijednost (a).

- kada četiri bočna pregradna elementa imaju približno jednaku masu

kao i promatrani element a = 3 dB,

- ako bočne pregrade imaju dvostruko manju površinsku masu od

pregradnog elementa a = 5 dB,

- ako promatrana pregrada ima malu površinsku masu u odnosu na

bočne pregrade a = 0 dB.

30
4) Utjecaj propustljivosti pregrade na zrak

U slučaju da zrak lako prolazi kroz neku pregradu, njena izolacijska moć biti će znatno manja u
odnosu na pregradu jednake mase i krutosti, ali koja je dovoljno nepropusna za zrak. Kod
pregrada izvedenih od poroznih materijala, nakon kvalitetnog žbukanja, poboljšava se
vrijednost izolacijske moći.

Frekventna karakteristika zvučnog gušenja kod poroznog betonskog zida

debljine 10 cm: 1 – bez žbuke, 2 – sa žbukom.

31
U = 1.55 W/m2K U = 0.70 W/m2K

32
U = 1.55 W/m2K U = 0.70 W/m2K

33
Dvostruke pregrade

Za postizanje velike izolacijske moći jednostrukom pregradom treba toj pregradi povećati
površinsku masu. Često je to povećanje neekonomično i neracionalno. U tim slučajevima
koriste se dvostruke ili višestruke pregrade koje, uz određene uvjete, relativno malom
površinskom masom postižu veliko zvučno gušenje.

Dvostruke pregrade sastoje se od dva dijela međusobno odvojena slojem zraka ili nekim
mekanim (apsorbirajućim) materijalom. Ponašanje dvostruke pregrade može se usporediti s
ponašanjem mehaničkog sustava od dvije mase m1 i m2 međusobno povezane oprugom
određene krutosti.

34
U području nižih frekvencija
izolacijska moć dvostrukih
pregrada približno je jednaka
onoj izolacijskoj moći koju bi
imala jednostruka pregrada iste
površinske težine kao obje
pregrade zajedno (m1 + m2).
Ovo pravilo vrijedi do rezonantne
frekvencije (fo) pri kojoj nastaje
znatni pad izolacijske moći
pregrade. Na višim frekvencijama
zvuka od frekvencije rezonancije
izolacijska moć dvostruke
pregrade je veća nego
jednostruke pregrade iste mase.
To poboljšanje izolacije je to
veće što je viša frekvencija
zvuka. Teoretski porast
izolacijske moći u ovom području
iznosi 12 dB po oktavi. Iz toga
razloga potrebno je postići da
rezonantna frekvencija pregrade
bude <80 Hz.

35
Umetanjem u zračni sloj nekog apsorpcijskog materijala (npr. mineralne vune) ovi negativni
efekti mogu se gotovo u potpunosti spriječiti.

fo – rezonantna frekvencija (Hz)

m' – površinska masa pregrade (kg/m2)
d – razmak između stijenki (m)
s' – dinamička krutost izolacijskog materijala (MN/m3)

36
Zvučno gušenje kontinuirano raste sa povećanjem razmaka između dijelova dvostruke
pregrade, i to sve do vrijednosti koja je jednaka zbroju zvučnih gušenja pojedinog dijela. Ovo
vrijedi za slučaj ako između zidova nema mehaničke veze, i ako je prostor između dovoljno
prigušen.

Između stijenki dvostruke pregrade ne bi smjelo biti zvučnih "mostova", odnosno neminovni
"mostovi" trebali bi biti zvučno što manje provodni (upotreba elastičnih materijala: pluto, guma,
...). Bočni prijenos zvuka isto je od velike važnosti. Za vezu laganih pregrada na bočne
pregrade treba koristiti elastične priključke.

Pri difuznom zvučnom polju dolazi i do pojave koincidencije s posljedicom smanjenja izolacijske
moći pregrade na kritičnoj frekvenciji. Ako svaki dio dvostruke pregrade ima različitu kritičnu
frekvenciju, smanjenje izolacijske moći dvostruke pregrade neće biti tako izraženo kao u
slučaju jednostrukog elementa.

U slučaju da oba dijela dvostruke pregrade imaju istu kritičnu frekvenciju, smanjenje izolacijske
moći na toj frekvenciji biti će izrazito naglašeno, Da bi to izbjegli treba nastojati da je svaki dio
dvostruke pregrade po mogućnosti različite mase i različite krutosti kako bi im se kritične
frekvencije razlikovale.

37
 fk1 fk2

fo – rezonantna frekvencija (Hz)

fk1,2 – kritična frekvencija koincidencije (Hz)
fst – frekvencija stojnih valova (Hz)

38
39
Utjecaj apsorpcijskog materijala ugrađenog u šupljinu dvostruke lagane pregrade

40
41
Izvedba laganih dvostrukih pregrada

42
43
44
45
46
47
48
49
50
Lagane predstjenke za poboljšanje zvučne izolacije masivnih pregrada

Kako bi povećali izolacijsku moć jednostrukih pregrada često koristimo lagane pregrade -
lagane predstijenke. Između predstijenke i masivne jednostruke pregrade potrebno je staviti
elastičan međusloj.

51
52
 POVRŠINSKA PROCJENJENA PROCIJENJENA POVEĆANJE
MASA MASIVNE ZVUČNO ZVUČNO ZVUČNO
PREGRADE IZOLACIJSKA IZOLACIJSKA IZOLACIJSKE
MOĆ MOĆ MOĆI
JEDNOSLOJNE JEDNOSLOJNIH JEDNOSLOJNE
KRUTE KRUTIH KRUTE
PREGRADE PREGRADA S PREGRADE S
(kg/m2) LAGANOM LAGANOM
PREDSTJENKO PREDSTJENKO
(dB) M M
(dB) (dB)
100 37 49 +12
150 41 49 +8
200 44 50 +6
250 47 52 +5
275 48 53 +5
300 49 54 +5
350 51 55 +4
400 52 56 +4
450 54 57 +3
500 55 58 +3 (DIN 4109/89)

1) Važi za uvjet da su bočne pregrade srednje površinske mase cca 300 kg/m2

53
54
55
56
Oblaganje masivnih zidova za poboljšanje zvučne izolacije

57
Oblaganje masivnih zidova za poboljšanje zvučne izolacije

samostojeća izvedba obloge bez kontakta sa zidom

58
PREGRADE SASTAVLJENE OD VIŠE DIJELOVA RAZLIČITE
IZOLACIJSKE MOĆI

Mnoge pregrade nemaju isti sastav u cijeloj svojoj površini već se sastoje od više
dijelova - elemenata najčešće različite izolacijske moći. To je česti slučaj sa
vanjskim pregradama sa prozorima ili unutarnjim pregradama sa vratima. U tome
slučaju potrebno je izračunati rezultirajuću izolacijsku moć pregrade složene od
više dijelova. Rezultirajuća vrijednost izolacijske moći tako složenih pregrada
uvijek je bliža vrijednosti izolacijske moći dijela sa manjom izolacijskom moći.

 1 n  Rw , i

R'w,rez = -10 log    S i  10 10  (dB)
 S uk i 1 
 

Suk - ukupna površina pregrade (m2)

Si - površina i-tog dijela pregrade (m2)
R'w,rez - rezultirajuća izolacijska moć pregrade koja se sastoji od više dijelova različite izolacijske moći (dB)
R'w,i - procijenjena izolacijska moć i-tog dijela pregrade (dB)

59
 Primjer:

Zid s prozorom: Suk = 27,0 m2 R'w,rez = ? dB

- zid S1 = 13,5 m2 R'w,1 = 52 dB

- prozor S2 = 13,5 m2 R'w,2 = 32 dB

Pojednostavljena formula:

 S  R w ,1  R w , 2

R'w,rez = R'w,1 -10 log 1  2
  10 10
 1  = 35,0 dB
 S  
 uk  

S2

S1

60
 zid
R'w,z = 50 dB

1/8 prozor R'w,rez = 29 dB

1/4 prozor R'w,rez = 26 dB

1/2 prozor
R'w,rez = 23 dB

prozor R'w,p = 20 dB

61
Primjer proračuna:
Vanjski zid: R'w > 49 dB S1 = 5.50 m2
Ugrađeni prozor IZO staklo: Rw,min  32 dB S2 = 2.34 m2

Površina prostorije: 17.15 m2

Rw,z+o = R1 - 10 log (1+ S2/S1 (10 (R1 - R2)/10 - 1 ))

Rw,z+o = 37.1 dB

Kako se buka 1 m ispred pročelja

pretpostavlja u vrijednosti Dopuštena razina buke u boravišnim prostorima stana od
63 dB(A) - danju, 55 dB(A) - noću, nestacionarnih izvora buke izvan zgrade ne smije preći
izolacijska moć zida (s prozorima) treba 35 dB(A) - danju, odnosno 25 dB(A) - noću.
iznositi (prema VDI 2719): (zahtjev prema Pravilniku .... NN 145/04)

Rw,pot = LA – LA,dop +10 log S/A + K

S - ukupna površina vanjske pregrade gledano Rw,z+o

iz prostorije (m2)
A - ekvivalentna apsorpcijska površina
prostorije (m2)
A=0.8 x površina poda prostorije
K - korekcija ovisno o izvoru zvuka (0 do 6 dB) 62
dan: Rw,pot = 63 – 35 +10 log 7.84/(0.8x17.15)+ 3 = 28.6 dB
noć: Rw,pot = 55 – 25 +10 log 7.84/(0.8x17.15)+ 3 = 30.6 dB

Buka u vanjskom prostoru Najviše dopuštene

ocjenske ekvivalentne razine buke
u zatvorenim boravišnim prostorijama
LRAeq = 63 dB(A) - dan LRAeq = 35 dB(A) - dan
LRAeq = 55 dB(A) - noć LRAeq = 25 dB(A) - noć

Rw,z+o,potrebno28.6 dB - dan
Rw,z+o,potrebno  30.6 dB - noć
< Rw,z+o = 37.1 dB

Prema tome predviđeni zid s prozorom

zadovoljava.
63