UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK: HISTORIJA

PRIPREMA ZA ČAS

(Nastavne metode i njihova primjena u nastavi historije)

Student: Fahrudin Hajdarević

Tuzla, novembar 2016.

TOK I STRUKTURA ČASA

Naziv škole: Filozofski fakultet

Školska godina: 2016/2017.

Datum: 01.12.2016.

Predmet: Metodika nastave historije I

Razred: IV godina, odsjek Historija

Nastavna jedinica: Nastavne metode i njihova primjena u nastavi historije

Tip časa: Obrada novog nastavnog sadržaja

PEDAGOŠKI, MEODSKI I DIDAKTIČKI ELEMENTI

Odgojni cilj časa: Izgraditi pozitivne osobine ličnosti, potpomoći stvaranje osjećaja upornosti,
tačnosti, odgovornosti, istrajanosti u radu i volje.

Obrazovni cilj časa: Upoznati učenike s nastavnim metodama i njihovom primjenom u

nastavi historije, uputiti na usvajanje novih znanja i ukazati kako ovladati novostečenim
znanjem.

Funkcionalni cilj časa: Razviti komunikativne i intelektualne sposobnosti učenika.

Nastavne metode: monolog, dijalog, rad sa tekstom

Nastavna sredstva: Udžbenik

Nastavna pomagala: tabla, kreda, papir za rad u grupama, karta, projektor

Korelacija sa drugim predmetima: Nastavna jedinica „Nastavne metode i njihova primjena u

nastavi historije“ ima korelaciju sa dosta predmeta, zbog toga što svaki nastavni predmet ima
nastavu. Treba istaći nastavu geografije koja u određenoj mjeri pomaže učenicima u boljem
savldavanju historijskog gradiva. Upotreba i korištenje geografskih karti u nastavi historije je
u velikoj mjeri korisna pri učenju. Osim toga, nastava historije je povezana sa muzičkom i
likovnom kulturom, pedagogijom, psihologijom, sociologijom, filozofijom itd.

Lokacija: Filozofski fakultet, prvi sprat, učionica br. 105.

Udžbenik: Senaid Hadžić, Azem Kožar, Metodika nastave historije, Tuzla, 2006.

Literatura:

2
ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa (5-7 minuta)

Tehnička priprema: Ulazim u učionicu i nakon pozdravljanja razreda ostavljam privatne stvari
i uzimam materijal potreban za vođenje časa. Tokom tehničke pripreme započinjem
neformalni razgovor koji prelazi u psihološku pripremu.

Psihološka priprema: Nakon započetog razgovora sa učenicima neformalno razgovaramo o

vremenu, njihovom raspoloženju, uticaju vanjskih faktora na njih i utvrđujemo pristunost
učenika. Nakon psihološke pripreme, prelazimo na uvodni dio časa u kojem ćemo sa nekoliko
pitanja ponoviti gradivo sa prethodnog časa, kao i pokušati učenike da pitanjima navedem da
odgonetnu nastavni sadržaj predviđen sa današnji čas.

Učenicima posavljam pitanje:

Koju nastavnu jedinicu smo obrađivali prošli čas?

Očekivani odgovor: Prošli čas smo obrađivali oblike rada u nastavi historije.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

Navedite kakve to oblike rada imamo u nastavi historije?

Očekivani odgovor: Oblici rada u nastavi historije su: frontalni oblik, rad u grupama,
individualni, rad u parovima, individualizirani oblik.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

Kako bi vi definisali frontalni oblik, a kako rad u grupama i u čemu je njihova razlika?

Očekivani odgovor: Frontalni oblik rada je model u kome nastavnik radi sa cijelim
odjeljenjem tako što predaje, pojašnjava, obrazlaže, a rad u grupama je model u kome
nastavnik formira grupe, a unutar grupe učenici sami rješavaju zadatke i nakon toga izlažu
svoj rad.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

Navedite razliku između individualnog i individualiziranog oblika u nastvi historije?

Očekivani odgovor: Individualni oblik rada ima isti zadatak za cijelo odjeljenje u kome
samostalno rade učenici, svako za sebe, dok individualizirani oblik rada je prilagođen svakom
učeniku posebno, njegovom tempu rada i psiho-fizičkim sposobnostima.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

Ostao nam je još rad u parovima. Objasnite taj oblik rada?

Očekivani odgovor: Rad u parovima je oblik rada u kome dva učenika imaju isti zadatak,
tako da se međusobno dopunjuju, kontrolišu, ispravljaju i jedan drugom pružaju podršku.

3
Učenicima posavljam naredno pianje:

Koji su to tipovi časa u nastavi historije?

Očekivani odgovor: Tipovi časa u nastavi historije su: čas obrade novog gradiva, čas analize,
uvodni ili pripremni čas, završni čas i čas ponavljanja.

Zadržat ćemo se kod časa obrade novog gradiva i časa ponavljanja. Postavljam novo pitanje
učenicima koje ih treba uvesti u novu nastavnu jedinicu:

Vi trebate da ispunite jedan uslov da bi, na času ponavljanja i utvrđivanja, dobili dobre
ocjene. Šta bi to bilo?

Očekivani odgovor: Trebamo dobro poznavati gradivo koje smo prethodno radili.

Postavljam novo pitanje:

Da li to znači da su nam potrebne metode pomoću kojih ćemo doći do dobre ocjene?

Očekivani odgovor: Da, potrebne su nam metode pomoću kojih ćemo ostvariti svoj cilj, a to
je dobijanje dobre ocjene.

Pa da onda mi nešto i kažemo o metodama i njihovoj primjeni.

GLAVNI DIO ČASA (25-30 minuta)

Tema našeg današjeg časa jeste Nastavne metode i njihova primjena u nastavi historije.

Postavljam učenicima pitanje:

Kako bi mi neko prevao riječ metoda?

Očekivani odgovor: Metoda je put kojim dolazimo do određenog cilja.

Sada ćemo reći nešto o samoj klasifikaciji nastavnih metoda. Ranije smo već spmenuli
obrađivanje nogov gradiva i utvrđivanje obrađenog gradiva. To su dvije glavne faze rada u
nastavi. Drugu fazu, utvrđivanje obrađenog gradiva, možemo podijeliti na: samo pamćenje
obrađenog gradiva i na primjeni tog usvojenog znanja.

Prema ovim fazama u nastavi, i nastavne metode možemo podijeliti na dvije grupe:

- Metode za sticanje znanja, vještina i navika

- Metoda za utvrđivanje gradiva.

Neki metodičari nastavne metode dijele u tri grupe:

1. Metode zasnovane na riječima:
a. Monolog
b. Dijalog
c. Rad sa knjigom;
2. Metode zasnvane na posmatranju;

4
 3. Metode zasnovane na praktičnim aktivnostima učenika.

Pitanje: Da li ste u dosadašnjem radu imali priliku da vam prezentiraju neku od

metoda? Ako je odgovor da, o kojim metodama je riječ?

Očekivani odgovor: Tokom školovanja susreli smo se sa metodom zasnovanom na

riječima.

Metode koje najčešće koristimo u nastavi historije su:

- Usmeno izlaganje – monolog,

- Razgovor u nastavi – dijalog,
- Korištenje referata u nastavi,
- Pokazivanje i grafičko prikazivanje,
- Upotreba teksta u nastavi historije.

Sada ćemo nešto reći o usmenom izlaganju u nastavi historije, odnosno monologu.

U nastavi historije učenici najčešće dolaze do novog znanja usmenim izlaganjem

nastavnika. Usmeno izlaganje je veoma zahtjevno jer ima svoje tehnike koje mu pomažu bolje
približiti sadržaj učenicima. Te tehnike ili oblici usmenog izlaganja su: pričanje, opisivanje,
objašnjavanje i predavanje.

Pričanje se upotrebljava kada učenike treba upoznati sa nekim novim historijskim

događajem, procesom ili slično. Pričanjem događaje vezujemo za mjesto i navodimo
zanimljive činjenice. Da bi se povečalo dejstvo pričanja na učenike, koristi se i opisivanje
koje ga nadopunjuje.

Opisivanje je navođenje nekih osobina, odlika nekih pojava, događaja itd. Koristi se
tako da se prikaže učenicima neki historijski objekat, kulturno, ekonomsko i društveno stanje
itd. da bi se rekonstruisamo sam događaj. Opisuju se kuće, način života, oruđa, oružja itd.

Objašnjavanje se koristi kada se učenicima treba dodatno objasniti neki pojam, neki
zakoni da bi se što bolje shvatila data tematika.

Predavanje se izvodi tako da se zaokruži jedna cjelina, iznesu činjenice i donese

zaključak. Obično se koristi kod višir razreda osnovne i srednje škole, kao i u visokoškolskom
obrazovanju.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

Osim navedenog koje metode smo još spomenuli?

Očekivani odgovor: Pored monologa spomenuli smo još: dijalog, korištenje referata u
nastavi, pokazivanje i grafičko prikazivanje, upotreba teksta u nastavi historije.

Dijalog se primjenjuje kada učenici imaju određeno znanje o temi o kojoj se uči.
Razgovor se može koristiti u bilo kojem dijelu časa, a njime se provjerava, utvrđuje, dodatno
produbljuje, stiće novo znanje. Razgovor daje priliku nastavniku da malo odmori, dok

5
učenicima pruža priliku za misaonu aktivnost, da iskažu svoju radoznalost postavljanjem
dodatnih pitanja, navodi učenike da sami izgrađuju svoj stav o datoj temi, dok ih pri tome
kontroliše nastavnik, asocira za dalja razmišljanja i zaključuje njihova izlaganja.

Upotreba teksta u nastavi historije.

Postavljam učenicima pitanje:

Kako bi vi definisali tekst metodu, odnosno upotreba teksta u nastavi?

Očekivani odgovor: Upotreba teksta u nastavi je korištenje nekog teksta iz udžbenika

ili iz novina ili nekog drugog teksta, kojeg učenici čitaju, analiziraju itd.

To je metoda kojom učenici stiču nova ili utvrđuju stara znanja. To može biti neko
naučno dijelo, neki historijski izvori, kao i beletristika. Naučna dijela kao i historijski izvori
dodatno izazivaju, kod učenika, interesovanje za historiju kao nauku.

Postavljam učenicima naredno pitanje:

Kako bi vi definisali beletristiku i njenu pomoći u nastavi historije?

Očekivani odgovor: Beletristika je lijepa književost u stihu ili prozi, namjenjena

relaksaciji, zabavi ili Beletristika je sve ono što ne spada u nauču, religijsku ni praktičnu
svrhu. Pomaže nam u dikciji, pravilnom izgovoru i daje nam sliku prošlosti.

Prelazimo na pokazivanje i grafičko prikazivanje u nastavi historije.

Podijeliću učenike u tri grupe u kojima ću odrediti vođe grupe i dati im zadatak da u
svojoj grupi odrede izlagaća kao i zapisničara na tabli, a ostali članovi grupe će pripremati
materijal za izlagača. Svakoj grupi ću podijeliti tekst i zadati zadatak da pročitaju tekst i
predoče ga, kao i da navedu primjere radi provjere njihovog shvatanja samog teksta.

Prva grupa će imati zadatak da nam kaže kako to pokazivanje, audio-vizuelna sretstva,
slike, stipovi i aplikacije pomažu u nastavi historije.

Druga grupa će imati zadatak da kaže kako nam lenta vremena, zidne novine,
riječnička kartica, aplikator i gramofon pomažu u nastavi historije.

Treća grupa će imati zadatak da kaže kako nam film, dijafilm, karta, globus i atlas
pomažu u nastavi historije.

Sve grupe će imati 5 minuta za pripremu i maksimalno do 2 minute izlaganja. Nakon

toga ću ja izvršiti neke korekcije, ako postoje ili dodatno pojasniti stvari koje nisu bile
dovoljno jasne.

Nakon toga ćemo pogledati audio-vizuelni zapis u trajanju od 3:30 minuta radi
demonstracije kako nam to pomaže u učenju, kao i kartu i sliku nekog dokumenta.

Nakon toga ću grupama podijeliti nove materijale u obliku referata sa ciljem da odrede
da li njihov referat sadrži:

6
- Naslovnu stranu;
- Sažetak o temi;
- Uvod;
- Glavni dio;
- Zaključak;
- Popis literature;
- Da li se autor poziva na neka druga dijela?

Svaka grupa ima po 2 minute da riješi zadate zadatke, nakon čega će predočiti svoje
rezultate. Nakon toga ću postaviti pitanje:

Kako bi vi definisali referat po materijalu koji vi imate?

Očekivani odgovor: Referat je tekst kojim se obrađuje određena tema.

Nakon toga ću ja objasniti da je to rad koji obrađuje određenu temu kritički i temeljno, a
zatim se taj rad javno izlaže.

Postavljam naredno pitanje:

Koja grupa, po vama, ima najbolji referat? Potstičići učenike na kraću debatu
maksimalno do 2 minute. Nakon toga zaključujem raspravu objašnjavajući šta dobar
referat mora da sadrži.

Dobar referat mora da sadrži relevantnu literaturu vezanu za tu temu, kao i izvore i
dokumente.

ZAVRŠNI DIO ČASA (7 – 10 minuta)

Nakon izlaganja današnje lekcije prelazim na ponavljanje gradiva kroz pitanja kako
bih vidjeo u kojoj mjeri su učenici usvojili današnji sadržaj.

Možete li podsjetiti razred koju nastavnu jedinicu smo danas obrađivali?

Očekivani odgovor: Danas smo obrađivali nastavne metode i njihova primjena u

nastavi historije.

Postavljam naredno pitanje:

Navedite koje to metode najčešće koristimo u nastavi historije?

Očekivani odgovor: Metode koje najčešće koristimo u nastavi historije su: Usmeno
izlaganje – monolog, Razgovor u nastavi – dijalog, Korištenje referata u nastavi,
Pokazivanje i grafičko prikazivanje, Upotreba teksta u nastavi historije.

Navedite koje tehnike ili oblike imamo u usmenom izlaganju?

7
 Očekivani odgovor: Tehnike u usmenom izlaganju su: pričanje, opisivanje,
objašnjavanje i predavanje.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

Navedite kada koristimo pričanje, a kada opisivanje i razmislite da li se oni

uzajamno pomažu?

Očekivani odgovor: Pričanje se koristi kada se radi nešto novo, a opisivanje se koristi
da bi bliže objasnilo samo temu i što bilje rekonstruisala prošlost. Pričanje i opisivanje se
uzajamno pomažu tako što dopunjuju jedno drugo.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

Objašnjavanje nam je veoma važno na času. Razmislite zbog čega je to tako?

Očekivani odgovor: Objašnjavanje se koristi kada učenicima treba dodatno da se

objasne neki pojmovi radi lakšeg razumjevanja suštine historijskog događaja.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

Navedite kada ćemo koristi predavanje u nastavi historije?

Očekivani odgovor: Predavanje se koristi radi zaokruživanje jedne cjeline sa

zaključcima radi lakšeg praćenja historijskog toka. Koristi se u višim razredima osnovnih i
srednjih škola kao i u visokoškolskom obrazovanju.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

Razgovor se ćesto koristi u nastavi historije. Razmislite zbog čega?

Očekivani odgovor: Razgovor se može korsistiti u bilo kojem dijelu časa, a najčešće
se korsti kada učenici imaju već određeno znjanje o tomi o kojoj se razgovara. Razgvor
djeluje na učenike tako što ih motiviše da iznose svoje stavove, da ih brane, da razvijaju
kulturu dijaloga i proširuju svoja znjanja.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

Kako bi vi definisali tekst metodu?

Očekivani odgovor: Upotreba teksta u nastavi je korištenje nekog teksta iz udžbenika

ili iz novina ili nekog drugog teksta, kojeg učenici čitaju, analiziraju itd. Tako se stiču
nova i utvrđuju stara saznanja.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

Zbog čeka nam je potrebno pokazivanje u nastavi historije?

Očekivani odgovor: Pokazivanje je potrebno zbog obezbeđivanja jasnosti,

slikovitosti, pojačava zainteresovanost samih učenika.

8
 Učenicima postavljam naredno pitanje:

Slike su nam od velike koristi u nastavi historije. Razmislite zbog čega?

Očekivani odgovor: Slike nam pomažu jer daju slikovitost historijskih pretstava. One
prikazuju realan historijski trenutak, a pri tome izazivaju emocije kod učenika što
poboljšava njihovo shvatanje i veže saznanja iz određene teme za sliku.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

U kabinetima historije imamo lentu vremena, zidne novine i riječničke kartice.

Zbog čega?

Očekivani odgovor: Lenta vremena pomaže radi ponavljanja usvojenog znanja ili
pračenja historijskih događaja, kao i stalna provjera znanja učenika, kao i podsječanje na
gradovo koje su možda zaboravili. Zidne novine također mogu biti posvećene nekim
temama i mogu poslužiti kao podsjetnik učenicima kao i izvor dodatnih saznanja.
Riječnička kartica objašnjava historijske termine, neke pojmove itd.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

Navedite kako nam radio i film pomažu u nastavi historije?

Očekivani odgovor: Radio nam pomaže radi dodatnih saznanja o nekim temama
putem historijskih emisija, dok nam film i vizuelno i audio daje informacije o određenoj
temi, pri tome slikom rekonstrujiše sam događaj.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

Primjetili ste da u kabinetu historije imate karte, globuse i atlase. Razmislite zbog
čega?

Očekivani odgovor: Karte nam pružaju preglednu sliku radi lakšeg razumjevanja
nekog događaja, također nam tako pomažu glubusi i atlasi zbog manjeg obima, pa se tako
mogu koristiti za individualni rad, kako u ućionici tako i kod kuće.

Učenicima postavljam naredno pitanje:

Imali ste priliku da vidite referate. Na osnovu toga, kako bi ih vi definisli i zbog
čega nam služe?

Očekivani odgovor: Referati su poseban oblik nastavnog rada na određenu temu koji
se piše kritički i temeljito. Služi proširenju postojećih saznanja, a učenicima razvija želju
za istraživanjem, razvija kritičnost i odgovornost prema svojim obavezama.

Na kraju ću nagraditi najaktivnije učenike i zahvaliti im se na pažnji, zadati im

domaću zadaću i završiti predavanje.

9
 PLAN ZAPISA NA TABLI

Nastavne metode i njihova primjena u nastavi historije

Monolog Nepoznate riječi: Domaća zadaća

Dijalog Metoda Udžbenik 95-102

Korištenje referata u nastavi Napisati referat

Pokazivanje i grafičko prikazivanje

Upotreba teksta u nastavi historije

Tekst koji će učenici napisati tokom izlaganja grupnog rada

10