29. 10. 2017. KO SMO MI BOŠNJACI? | Hayat.

ba

HAYAT TV KANALISVE
NASLOVNICA PROGRAMSKI
VIJESTI VODIČ
TOP VIJESTIU7
VIJESTI MARKETING
VIDEO SPORT HAYAT NA SATELITU
MAGAZIN LIFESTYLE DRUŠTVO

NAJNOVIJE NAJČITANIJE (24h)

29 okt | 16:45
ŠEST ODVRATNIH NAVIKA KOJE
NAM MOGU OZBILJNO UGROZITI
ZDRAVLJE

29 okt | 16:28

PRVA STRANKA: OBJAVITI IMENA

BH POLITIČARA S DVOJNIM
DRŽAVLJANSTVOM

29 okt | 16:08

KO SMO MI BOŠNJACI? KAKO SAMO JEDNA KAŠIKA MEDA U

ČAŠI VODE UTJEČE NA VAŠE TIJELO?
26 sep | 22:32
29 okt | 16:02

U TURSKOJ UHAPŠENA 61 OSOBA

ZBOG POVEZANOSTI SA
OPERACIJAMA ISIL-A
Bosna i Bošnjaci se prvi put spominju u 10 stoljeću u djelu Konstantina Por rogeneta u
29 okt | 15:50
djelu “O upravljanju carstvom” (De administrando imperio) . Zemlja i narod su dobili ime
KOSTA ŠUMAN I ALMA HRNJIĆ
po rijeci Bosni. Por rogenet naziva Bošnjake “Dobri Bošnjani.” Varijacija ovog imena u
POBJEDNICI UNIVERZITETSKE TRKE
izvorima je česta ovisno o tome jesu li oni latinski, bizantski, ugarski, slavenski, turski,
bosanski: Bathinus, Bo(a)s, Bosthicus, Bosthoensis, Bosniensis, Bosona,ZA STUDENTE
Bosana, Bissena,
Bessena, Bosonium, Bosnae, Bosnia, Boznne, itd. Kroz historiju u srpsko-hrvatskim
29 okt | 15:42
prijevodima originalnih izvora, manipuliranje lingvistike i negiranje postojanja Bošnjaka
NE VJERUJ MUŠKARCU DOK NE
i Bosne postaje norma kroz pristrasna tumačenja prošlosti.
ODGOVORIŠ NA OVIH PET PITANJA

Od 10 stoljeća, Bosna se vremenom razvila od male “zemljice”, koja nije činila više od 20%
sadašnje Bosne i Hercegovine, u samostalno bosanskog kraljevsto nekoliko stoljeća kasnije
koje je uključivalo oko 70% današnjeg prostora Bosne i Hercegovine i znatan dio današnje Crne
Gore i Hrvatske.

Sve do dolaska Osmanlija, stanovnici Bosne bez obzira na vjersku pripadnost (heretičku,
katoličku, pravoslavnu) nazivali su sebe Bošnjanima. Ovaj stari oblik imena našeg naroda,
vremenom se, kao i jezik, mijenja u moderni oblik Bošnjaci, baš kao i oblici imena susjednih
naroda – Srblji, Horvati, Albanezi itd. Od sredine XIX. stoljeća, zbog slabljenja turske prevlasti i
brzog osamostaljivanja Srbije i Crne Gore i jačanja autonomije Hrvatske (unutar Austro-
Ugarske), Bošnjaci-pravoslavci, sve češće se izjašnjavaju kao Srbi, a Bošnjaci-katolici kao Hrvati.
Bošnjaci-muslimani ostaju pri svom imenu, koristeći naziv Bošnjak.

“Neuk i neobaviješten čovjek često brka pojmove Bošnjak, Bosanac, Musliman, Bosanski
Musliman, musliman. To je pretežno onaj naš sloj i soj koji nije razvijao u sebi nikakve pojmove
https://www.hayat.ba/vijest.php?id=44954 1/7
29. 10. 2017. KO SMO MI BOŠNJACI? | Hayat.ba

o vjeri i naciji. To je onaj soj u kojeg nema pojmova o općem već samo o vlastitom.” – Alija
NASLOVNICA
Isaković (Bošnjački SVE VIJESTI
saboru, TOP
Sarajevo VIJESTI
27. VIDEO
septembra 1993.) SPORT MAGAZIN LIFESTYLE DRUŠTVO

U srednjovjekovnoj Bosni, Bošnjaci su bili pripadnici heretičkog vjerovanja Crkve Bosanske i

nisu priznavali ni katoličku ni pravoslavnu crkvu. Šta više, od ovih crkava im je konstantno
prijetila opasnost progona; sam rimski papa je tijekom srednjovjekovne Bosne poslao nekoliko
križarskih ratova na našu zemlju sa ciljem uništenja bošnjačke hereze (pr. 1235-38, 1358 i dr.).
Prisilne konverzije heretičkih Bošnjaka na katoličanstvo, odnosno pravoslavlje, su postepeno
uzimale svoga maha. Slomom Bosne od strane Turaka 1467. godine i kroz period Otomanske
Bosne, Bošnjaci postepeno primaju Islam.

Nacionalni identitet današnjih bosanskih Srba, odnosno bosanskih Hrvata se formira veoma
kasno, tek polovinom 19. stoljeća, kada se Bošnjaci pravoslavne, odnosno, katoličke
vjeroispovijesti, a pod znatnim lobiranjem srbijanskih i hrvatskih političkih misionara, odrođuju
od bošnjačkog nacionalnog korpusa i na temelju zajedničke vjeroispovijesti počinju nacionalno
identi kovati sa susjednim pravoslavnim Srbima, odnosno katoličkim Hrvatima. Tijekom
austro-ugarskog perioda, Kallayev pokušaj očvršćivanja jedinstvene bošnjačke nacije bio je
osuđen na propast, iz razloga što je proces identi kacije pravoslavaca sa srbima, i katolika sa
hrvatima, bio daleko odmakao, pa tako i nije mogao uspjeti, jer su integracioni impulsi dolazili
od okupatora – Austro-Ugarske, a ne iznutra. Poslije njegove smrti zabranjen je i bosanski jezik,
1907. godine, mada je rječnik bosanskog jezika skoro 200 godina stariji od prvog rječnika
srpskog jezika.

Anglo-saksonsko shvatanje “nacije” se ne može dovoditi u bilo kakvu vezu sa bogatim

historijskim nasljeđem ljudi ovih krajeva. Sasvim je prirodno da autohtoni narodi Balkana —
Bošnjaci, Srbi i Hrvati — na sebe gledaju kao na etno-nacionalne grupe, kao što je to slučaj i sa
nekim drugim narodima – npr. Jevrejima. Stoga, mi u nacionalnom smislu nismo ni Bosanci, ni
Hercegovci, ni (Bosanski) Muslimani, nego isključivo Bošnjaci.

Akademik Muhamed Filipović vidi dilemu između bosanstva i bošnjastva kao “dio jedne veoma
duge i složene kampanje revizije historije. Želja je protagonoista te kampanje da nas vrate
unazad na vremena kada je bilo problematično da li mi kao Bošnjaci uopšte postojimo.” On je
istakao da je ovo vid “osporavanja bošnjačkog identiteta, što je osnovni vid osporavanja Bosne“
te dodao: “Ako Bosna nema svoj narod koji je imenom, istorijom i sadržajem svog identiteta
vezan za tu zemlju i državu, onda ona nije supstancijalna istorijski. Onda se ona svodi na Srbe i
Hrvate kao jedine istorijske nacije.”

Prof. dr. Muhamed Filipović pojašnjava da su svi ljudi na prostoru Bosne u etničkom smislu bili
Bošnjaci “i to tokom cijele naše povijesti, a posebno u vrijeme državne samostalnosti
(srednjovjekovne) Bosne. Zatim smo bili isto u vrijeme Osmanskog carstva, bili smo naime
Bošnjaci, sve dok propaganda iz Srbije i Hrvatske, koja počinje od sredine 19 stoljeća, nije
počela unositi srpsku i hrvatsku nacionalnu svijest u naše pravoslavce i katolike.”

Istaknuti bošnjački intelektualac, Adil Zul karpašić napominje da su prije procesa kroatizacije i
posrbljavanja našeg naroda i “katolički i pravoslavni pisci u Bosni, naročito franjevci u 16., 17. i
18. vijeku pisali o bosanskom jeziku, a sebe nazivali Bošnjacima.”Prof. dr. Mustafa Memić se
slaže, i ističe: “Od sredine XIX stoljeća od kada su se javljali nacionalni pokreti Srba i Hrvata,
vodila se permanentna borba među ovim nacionalnim pokretima da prisvoje što veće dijelove
bosanskih teritorija i da se bosanski jezik ukine. Od tada počinje proces bosanskih
pravoslavaca i bosanskih katolika da se oni tretiraju nacionalno kao Srbi i Hrvati, iako su do
tada svi bili Bošnjaci… Taj proces se putem nacionalističkih propagandi dalje razvijao da on
danas predstavlja osnovnu smetnju razvoja ovih prostora kao jedinstvene, geografske i
ekonomske cjeline.”

Primjera radi, Teo l (Bogoljub) Petranović je bio utemeljitelj srpskih propagandnih aktivnosti u
https://www.hayat.ba/vijest.php?id=44954 2/7
29. 10. 2017. KO SMO MI BOŠNJACI? | Hayat.ba

Bosni. Kao plaćenik srbijanske Vlade, Petranović je 60-tih godina 19 stoljeća oko sebe okupio
NASLOVNICA SVE VIJESTI
čitavu mrežu istomišljenika, koji suTOP VIJESTI
radili VIDEO
na širenju SPORT
srpskog nacionalnog MAGAZIN LIFESTYLE
identiteta među DRUŠTVO

bošnjačkim pravoslavcima, ali i među dijelom bosanskih Vlaha, koji su bili pogodni za utapljanje
u srpski nacionalni okvir. Fra Grga Martić, koji je živio u Sarajevu u isto vrijeme kada i
Petranović, u svojim Zapamćenjima navodi da je Teo l Petranović bio glavni organizator srpske
propagande u Bosni. U predgovoru Petranovićevoj knjizi – Srpske narodne pjesme iz Bosne i
Hercegovine – Novak Kilibarda piše da je Petranović “cijenio ukazano povjerenje [Vlade Srbije],
pa je za vrijeme svoga boravka u Sarajevu od 1862. do 1869. godine neprekidno širio srpsku
propagandu…” Nadalje, Kilibarda navodi da je Petranović “kao povjerenik srpske vlade u Bosni
dobijao više novčane potpore nego ijedan drugi povjerenik.”

Utemeljitelj hrvatskih propagandnih aktivnosti u Bosni bio je plaćenik hrvatske vlade – Stjepan
Radić. Redarstvo ga je zatvorilo i osudilo na izgon iz Bosne zbog hrvatskih propagandnih
aktivnosti, a potom ga otpratilo parobrodom do Rijeke. Kako opisuje u svom životopisu,
Stjepan Radić je u Petrogradu, u društvu javnih pregalaca postigao da predaje o tkz. “pravu
Hrvatske i Hrvata na Bosnu i Hercegovinu s gledišta zemljopisnoga, kulturnoga i narodno-
gospodarskog, a najviše sa gledišta čisto narodnoga, radi toga jer se bosanski muslimani, koji
su svi Slaveni i najstariji narod u Bosni, sve više priznaju hrvatima u narodnom i političkom
smislu.” Bitno je napomenuti da su i brojni katolički misionari još od srednjeg vijeka radili na
širenju katolicizma u Bosni, a bili su poslati upravo od rimskog pape da suzbiju heretičko
vjerovanje Bošnjaka. Međutim, ovi misionari nikada nisu širili hrvatstvo, stoga ni bošnjački
katolici nisu imali razloga da se tako osjećaju niti su se tako osjećali. Sve do dolaska braće
Radića u Bosnu, nijedan bošnjački katolik se nije izjašnjavao kao bosanski Hrvat. Propagandne
aktivnosti braće Radića bile su usmjerene ka iskorjenjivanju termina Bošnjaci i ulijevanju
hrvatske narodne svijesti među Bošnjake katoličke, ali i Bošnjake islamske vjeroispovijesti.

Čitav ovaj fenomen, u svojoj čuvenoj pjesmi “Pjesma Bošnjaku,” koju je objavio list Bošnjak 2.
VII. 1891. godine, opisao je i Safvet-beg Bašagić riječima:

“Znas Bošnjače, nije davno bilo,

Sveg’ mi sv’jeta nema petnaest ljeta,

Kad u našoj Bosni ponositoj,

I junačkoj zemlji Hercegovoj,

Od Trebinja do Brodskijeh vrate,

Nije bilo Srba ni Hrvata.

A danas se kroz svoje hire,

Oba stranca ko u svome šire.

Oba su nas gosta saletila,

Da nam otmu najsvetije blago,

Naše ime ponosno i drago.”

Bošnjački katolik Fra. Ivan Frano Jukić (1818. -1857.), koji je koristio pseudonim Slavoljub
Bošnjak, je u svom proglasu 1848. godine zapisao:“Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva
da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale
nas…. Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca
https://www.hayat.ba/vijest.php?id=44954 3/7
29. 10. 2017. KO SMO MI BOŠNJACI? | Hayat.ba

pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za
NASLOVNICA SVE VIJESTI TOP VIJESTI
knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i miVIDEO SPORT
ista sredstva MAGAZIN
poprimimo, LIFESTYLE
da naš narod DRUŠTVO

prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo.”

Milovan Đilaš svjedoči o Bošnjacima iz sandžačkog kraja, za vrijeme bivše Jugoslavije:“Taj

naziv… je tradicionalan već od srednjeg vijeka: muslimani koje sam ja poznavo u Bijelom Polju i
družio se sa njima uvijek su govorili da su Bošnjaci. U mojoj porodici je bio sluga musliman,
Bešir Zulević iz okoline Rožaja. Bio je nepismen – ja sam ga naučio pismenosti – što nije bilo
teško, jer je bio veoma bistar…uvijek je govorio da je Bošnjak. A i Vuk Karadžić je upotrebljavao
taj termin – Bošnjaci.” (Milovan Ðilaš i Nadežda Gaco: Bošnjak Adil Zul karpašić; isto vidi: Polje,
br. 36)

Prof. dr. Darko Tanasković, najpriznatiji jugoslovenski orijentalist, o bošnjaštvu kao nazivu
kojim se označava etnopolitička koncepcija, kaže da je “suština u stavu da u staroj istorijskoj
zemlji Bosni, starijoj i od Srbije i od Hrvatske, kao njeno autohtono stanovništvo, s
neprekinutim etničkim, kulturnim, psihičkim, pa i državotvornim kontinuitetom od ranog
srednjeg vijeka do danas, žive Bošnjaci i da je to jedino njima odgovarajuće narodno i
nacionalno ime.” (Polje, br. 36).

U potrazi za receptom posrbljavanja Bošnjaka, osvrnimo se na Načertanije (1844), Ilije

Garašanina. U svom programu Načertanije on narod Bosne naziva Bošnjacima – bez obzira na
vjersku pripadnost – i jasno ih razlikuje od Srba u Srbiji: “Ako Bošnjaci ne bi ovo primili, to bi
otuda kao sigurno sledovalo raskomadanje Srba na provincijalna mala knjaževstva…” Nadalje,
govori o procesu preobražavanja srpstva u Bosni, koje počinje polovinom 19 stoljeća
podudarajući se sa periodom u kojem su pisane Načertanije, i sjedinjenju istih sa Srbijom: “…
ako bi se pre ovog opšteg sojedinjenja Srbstva što osobito u Bosni preobražavati počelo….K
ovome treba dakle učiniti da se Bošnjaci i ostali Slaveni obrate…” Nadalje, predlaže da se:
“nekoliko mladih Bošnjaka u srpsku službu državnu prima da bi se ovi…obučavali i za takove
činovnike pripravljali koji bi ono što su u Srbiji naučili posle u svom otečestvu u djelo privesti
mogli.” Da bi plan Velike Srbije tekao bez većih problema, Garašanin smatra da bi se trebala
pisati i opšta historija Bosne gdje se “ne bi smela izostaviti slava i imena nekih muhamedanskoj
veri prešavsi Bošnjaka” i nadalje napominje da bi ova historija trebala da bude oprezno pisana i
to isključivo “u duhu narodnog jedinstva Srba i Bošnjaka” i od strane “čoveka vrslo sposobnog i
duboko pronicavajućeg.” Meta njegovog programa bili su i katolički Bošnjaci: “Na istočnog
veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak. Više
predostrožnosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katolički Bošnjaci zadobijedu. Na
čelu ovih stoje franjevački fratri.”

Jedan od najcjenjenijih historičara u svijetu, po pitanju historije svih južnoslavenskih zemalja,

Dr. Nada Klaić u svome djelu “Srednjovjekovna Bosna – Politički Položaj Bosanskih Vladara do
Tvrtkove Krunidbe”", (Zagreb, 1989.), naučno je ustvrdila da Bosna nikada nije bila ni hrvatska
ni srpska. Zemlja Bosna je po Dr. Nadi Klaić potpuno posebna i po narodu i po kulturi i po
svojemu postanku. Dr. Nada Klaić dolazi do sljedećih konstatacija:

“….No, ove nevješte projekcije o srpstvu Bosne vrijede isto koliko Šišićevo dokazivanje o
hrvatsvu Bosne. Međutim nekritički izvještaj Konstantina Por rogeneta o Sklavinijama može
poslužiti kao podloga za zaključke samo onom historičaru kome nije odveć stalo do historijske
istine. On je uglavnom iste vrijednosti kao i Dukljaninove vijesti o vladanju hrvatskih ili srpskih
vladara nad Bosnom. To su tek povremeni izleti susjednih vladara koji nisu niti su mogli
izmijeniti stoljetni položaj bosanskih zemalja, jer su one bez Hrvata i Srba odavno išle svojim,
od njih posve odijeljenim putem. Carevi podaci za taj posao ne mogu biti mjerodavni, a još
manje vješta konstrukcija barskog nadbiskupa koji piše sredinom 12. stoljeća.”

“….Posve razumljivo da Ćirkoviću za njegovu teoriju o srpstvu Bosne ne mogu poslužiti niti
Konstantinovi podaci o naseljenju Srba, jer ih car, a znamo i zašto, stavlja u Srbiju, Paganiju,
https://www.hayat.ba/vijest.php?id=44954 4/7
29. 10. 2017. KO SMO MI BOŠNJACI? | Hayat.ba

Zahumlje i Travuniju te Konavle po kriteriju 10-og stoljeća kad su sve te zemlje priznavale
NASLOVNICA
bizantsku SVE VIJESTI
vlast. Prema TOP
tome, ako se VIJESTI
sam VIDEO da je SPORT
car nije hvalio MAGAZIN srpska,
Bosna od naseljenja LIFESTYLE
a DRUŠTVO

sigurno bi to vrlo rado učinio,onda kritičkom historičaru ne preostaje drugo nego i na osnovi
careva teksta tvrditi da je Bosna od početka bila Bosanska [tj. pripadala je Bošnjacima svih
religija].”

U “Samogenocidu na Popisu Stanovništva” (Aljazeera BiH), upozorio sam na

sljedeće:“Nadolazeći popis stanovništva predstavlja još jednu historijsku priliku da Bošnjaci
mirnodopskim putem izgube političku moć i dijelove teritorija na kojima predstavljaju većinsko
stanovništvo ukoliko se nacionalno podjele na vjerske i geografske grupacije.Činjenica jeste da
se mnogi Bošnjaci još nacionalno izjašnjavaju kao ‘Muslimani’, ‘Bosanci’, ‘Hercegovci’, ali isto
tako i kao ‘Bošnjaci-muslimani’ i ‘Muslimani-Bošnjaci’ i slične varijante.

Ukoliko se ovakvo izjašnjavanje oslika na popisu stanovništva, ono će rezultirati brojčanim

smanjenjem stvarnog broja Bošnjaka, što će nadalje doprinijeti slabljenju naše političke moći, a
padom brojnosti Bošnjaka doći će i do sužavanja našeg etničkog teritorija, jer će u nacionalno
mješovitim sredinama Hrvati i Srbi preko noći postati većina i time preuzeti kontrolu nad našim
teritorijem.

Bošnjaci su ključni faktor opstojnosti Bosne i Hercegovine. Da se pitalo Srba i Hrvata, Bosna bi
odavno bila u sastavu Velike Srbije, odnosno Velike Hrvatske. Svako slabljenje bošnjastva
doprinosi slabljenju Bosne i Hercegovine i njenom eventualnom raspadu, a i našem položaju u
njoj i izvan nje.”

Slijedi izvanredno zapažanje Alije Isakovića o temi Bošnjaštva izneseno na bošnjačkom saboru
u ratom opkoljenom Sarajevu 27. septembra 1993:“Neuk i neobaviješten čovjek često brka
pojmove Bošnjak, Bosanac,Musliman, Bosanski Musliman, musliman. Nažalost, u taj svijet
spadaju i neki naši novinari i neki naši ljudi na visokim položajima. Jednostavno, ima svijeta
kojeg to do sada nije zanimalo.To je pretežno onaj naš sloj i soj koji nije razvijao u sebi nikakve
pojmove o vjeri i naciji. To su najčešće oni ljudi koji misle da su izuzetno napredni, izvan i iznad
običnog puka. To je onaj soj u kojeg nema pojmova o općem već samo o vlastitom.

U velikoj mjeri to je i svojevrsna mimikrija kakvu ima i životinjsko carstvo.Dakle, Bošnjak je

tradicionalno nacionalno ime bosanskohercegovačkih muslimana, sandžačkih muslimana i svih
drugih muslimana koji govore bosanskim jezikom.

Osim nas koji se znamo, u samoj Turskoj je skoro šest miliona Bošnjaka (iz više generacija), a
danas ih ima od Kanade do Novog Zelanda.

U sovjetskim naučnim djelima i enciklopedijama, u turskim enciklopedijama i u nekih drugih

naroda koji su s nama imali historijske kontakte, mi smo uvijek predstavljani kao Bošnjaci.

Termin Musliman (u nacionalnom smislu), koji je uveden u popis stanovništva 1971.,

zamijenjen je terminom Bošnjak na posljednjem Bošnjačkom saboru, septembra 1993. godine,
na kojem je jednodušnom aklamacijom vraćeno ovo narodno viševjekovno ime, u atmosferu
potpune saglasnosti i olakšanja da se to natezanje s imenom okonča, bez velikih riječi i bez
ikakvih prenemaganja, tumačenja i pravdanja…

Savez komunista uveo je za nas termin Musliman umjesto Bošnjak da bi se Musliman

asimilirao u musliman, a musliman može biti bilo koje nacije.

Citirao bih o ovome izvanredno zapažanje dvojice naših vrsnih intelektualaca dr. Enesa Karića i
dr. Rešida Ha zovića u njihovom pogovoru knjizi Emira Šekiba Arslana ‘Zašto su muslimani
zaostali, a drugi napredovali?,’ Sarajevo 1993. godine:

https://www.hayat.ba/vijest.php?id=44954 5/7
29. 10. 2017. KO SMO MI BOŠNJACI? | Hayat.ba

‘Napokon, kada je naše historijsko pamćenje postalo isto sto i posvemašnji zaborav, tada su
NASLOVNICA SVE VIJESTI TOP VIJESTI VIDEO
nas, opet drugi, oslovili imenom Muslimani, ali samo zato da SPORT MAGAZIN
bi najavili lovnu LIFESTYLE
sezonu na DRUŠTVO

Muslimane, do istrebljenja. Zar naša svakodnevnica nije najbolje svjedočanstvo za to? Nisu nas,
naime, oslovili Muslimanima s ciljem da nas podsjete na porijeklo naših pravih duhovnih
korijena i da nas nepogrešivo upute na već zaboravljenu duhovnu zavičajnost, već da bi nam,
uz podsmijeh i prezir, priznali pravo na etnicitet koji nikako nema pravo na sopstvenu prošlost i
na sopstveni duhovni kontinuitet. A ako bi nam to pravo i priznali kad su nas već bili usmjerili
da koračamo tuđim putem i da budemo sudionici tuđe historije i tuđe kulturne tradicije.’

Ostaje termin musliman (u vjerskom smislu) i piše se malim “m”, malim početnim slovom kao i
kršćanin, hrišćanin, protestant…

Termin musliman označava svakoga od milijardu pripadnika islamske vjere, bez obzira na to
gdje žive, kojim jezikom govore i bez obzira koje su nacije.

Poznato je da svaki od islamskih naroda ima svoje narodno ime. Termin Bosanac (i
Hercegovac) potpuno je jasan i označava svakoga ko je rođen u Bosni i Hercegovini ili je to
stekao življenjem u BiH.To je regionalni, geografski termin, a može biti i državni. U tome ima i
sličnosti s terminom Srbijanac i Srbin.

Srbin ne mora biti Srbijanac, kao sto Bošnjak ne mora biti Bosanac. Ima čak i obrazovnih
pojedinaca koji misle da se pod termin Bošnjak može podvesti Bošnjak-musliman, Bošnjak-
katolik, Bošnjak-pravoslavac.

To su proizvoljnosti, čak štetne proizvoljnosti koje mirišu na neku vrstu bh. unitarizma. Naši bh.
pravoslavci su Srbi, a katolici Hrvati. Zna se od kada je to tako (druga polovica 19. vijeka) i zna
se zašto. To se mora uvažavati, inače bismo ličili onima koji prave neko novo sveto trojstvo u
tome. To ne.”

(Daniel Toljaga/Hayat/Foto: Ilustracija)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve

naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na
aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo
ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku
razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju
istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu
digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi
oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

TRENUTNO NAJČITANIJE

UŽASAN ČIN: MAJKA ODVELA U SMRT TROJE DJECE I SEBE

29 okt | 13:59

https://www.hayat.ba/vijest.php?id=44954 6/7