Professional Documents
Culture Documents
1. Sta spada u pomoéne objekte? (garaâe,ljetne kuhinje, ostave i sliðno) To su gradevine koje
posredno sluZe odredenoj djelatnosti ili namjeni, obezbjedivanjem uslova za funkciju glavnih
objekata.
3. Ko moZe biti projektant? Projektant je fiziðko lice odgovarajuóe struðne spreme koje ima
licencu za izradu tehniðke dokumentacije.
4. Ko moZe biti revident? Revident je fiziðko lice odgovarajuée struðne spreme sa licencom za
revizij u dij ela tehniðke dokumentacij e.
6, Sta su tokacijski uslovi? Lokacijski uslovi predstavljaju tehniðki struðni dokument koji
odreduje uslove za projektovanje i grailenje, a koji se izracluje na osnow ovog zakona, posebnih
zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona, kao i dokumenata prostornog uredenja.
8. Ko izdaje lokacijske uslove? Lokacijske uslove izdaje organ uprave nadleâan za poslove
uredenja prostora u jedinici lokalne samouprave na ðijem se podruðju zahtijeva gradnja.
Izuzetno, Ministarstvo izdaje lokacijske uslove zaizgradnju objekata koji se izvode na podruðju
dviju ili vi5e jedinica lokalne samouprave, kao i za specijalne objekte kao :
Sfiana l/12
d) dalekovode napona I l0 kV i vi5e, te trafostanice napona I 10 kV i viSe,
iÎ) meduregionalne i regionalne objekte vodosnadbij evanja,
e) uredaje za preði5óavanje otpadnih voda za naselja sa vi5e od 50.000 stanovnika,
Z) auto-puteve, brze puteve, magistralne i regionalne puteve sa putnim objektima i objekte u
i
za5titnom pojasu koji sluZe saobraóaju nisu obuhvaóeni sprovedbenim dokumentom
prostornog uredenja,
z) aerodrome za javni saobraóaj,
i) Í:eljezniéke pruge za javni saobraóaj sa objektima,
j) medunarodne i magistralne kapacitete u oblasti sistema veza, zakljuðno sa medunarodnom
automatskom centralom,
k) regulacione radove na plovnim putevima,
l) plovne kanale, teretna mehanizovana i javna putniðka pristani5ta,
lj) brze Sinske sisteme,
i
m) regionalne deponije, deponije opasnih materija objekte za reciklaùu sekundamih
sirovina,
n) hidromelioracione sisteme za navodnjavanje povr5ina veóih od 50 ha, i za odvodnjavanje
povr5ina veóih od 300 ha,
nj) ribnjake povr5ine 50 ha i viSe,
o) stadione za 10.000 i vi5e gledalaca, silose kapaciteta 10.000 m¡ i vi5e kubnih metara,
pokrivene objekte za javne potrebe u kojim se okuplja vi5e od 2.000 lica, objekte
konstruktivnog raspona 30 m i vi5e metara, industrijske proizvodne hale povr5ine veée od
5000 mz, te objekte visine preko 50 m i vi5e metara,
p) radove na zaítiti kultumih i prirodnih dobara iz ëlana 2. stav 2. taéka tf) ovog zakona,
i
gradenje rekonstrukciju objekata u zoni Ii II stepena za5tite kulturno-istorijskog i
prirodnog dobra,
r) objekte u kompleksu graniðnih prelazai
s) objekte za proizvodnju toplotne energije -gradske toplane, te druge objekte propisane
posebnim zakonima i
t) radarske centre za meteorolo5ke radare za potrebe protivgradne zaítite Republike.
9. Sta ¡e neophodno pribaviti prije izdavanja lokacijskih uslova za specijalne objekte? Prije
izdavanja lokacijskih uslova za specijalne objekte pribavlja se mi5ljenje lokalne zajednice na
ðijoj teritoriji se zahtijeva gradnja.
10. Kome se dostavlja primjerak lokacijskih uslova? Primjerak lokacijskih uslova dostavlja se
nadleZnoj urbanistiðko-gradevinskoj inspekciji.
a) namjenu objekta,
b) veliðinu i oblik parcele, zapisnik o stanju na terenu i foto-dokumentaciju stanja,
v)minimalni obim uredenja graclevinskog zemlji5ta, ako potrebna infrastruktura nije
izgradena, te uslove prikljuðenja na komunalnu infrastrukturu na osnovtr mi5ljenja
komunalnih i javnih preduzeéa, ako nije usvojen sprovedbeni dokument prostornog
uredenja,
g) uslove za oblikovanje objekta,
d) potrebu izrade idejnog projekta i uredenje gradevinske parcele,
Strana2/12
tl) obaveze koje se moraju ispo5tovati u odnosu na susjedne objekte,
e) uslove za5tite Zivotne sredine u skladu sa posebnim propisima koji urecluju ovu oblast,
Z)uslove za omoguóavanje slobodnog pristupa licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
z) uslove zazaÉtitu od elementamih i drugih nepogoda,
i) obim i metode neophodnih geomehaniðkih ispitivanja tla,
j) uslove u vezi sa za5titom od poíara,
k) nulto stanje zraðenja za objekte koji mogu proizvoditi zraë,enje (bazne stanice mobilne
telefonije, trafostanice, dalekovode, hidroelektrane, vjetroelektrane, solame elektrane,
repetitore i sliðno) i druge elemente i uslove bitne za objekat, prema posebnim propisima.
16. Koliki je vremenski rok za izdavtnje lokacijskih uslova? NadleZni organ duZan je daizda
lokacijske uslove u roku od l5 dana od dana prijema kompletnog zahtjeva.
17. Koja je procedura ukoliko lokacijski uslovi nisu izdati u propisanim rokovima? Ukoliko
lokacijski uslovi nisu izdati u propisanim rokovima, investitor moZe podnijeti Zalbu kao da je
zahtjev odbijen.
18. Da li se izdaju lokacijski uslovi za privremen objekte? Ne, Lokacijski uslovi izdaju se za
trajne objekte.Izuzetno,lokacijski uslovi se izdaju i za privremene objekte na lokacijama koje
se nalaze na gradevinskom zemlji5tu koje nije privedeno konaðnoj namjeni utvrdenoj u
dokumentu prostomog uredenja ili na lokacijama koje su vaZeóim sprovedbenim planovima
planirane za postavljanje privremenih objekata.
20. Do kada vaäe lokacijski uslovi? Lokacijski uslovi vaZe do izmjene vaLeóeg ili dono5enja
sprovedbenog plana, akoje propisana obaveza njegovog dono5enja.
2l.Do kada vaäe lokacijski uslovi ako investitor nije podnio zahtjev za gradevinsku dozvolu u
roku od godinu dana od dana izdavanja lokncijskih uslova? Ako investitor nije podnio
zahtjev za gradevinsku dozvolu u roku od godinu dana od dana izdavanja lokacijskih uslova,
Strana3/12
prije podno5enja zahtjeva duZan je pribaviti uvjerenje da izdati lokacijski uslovi nisu
promijenjeni.
26.Sta obuhvata pripremanje zemtjiSta? Pripremanje zemlji5ta obuhvata istraZne radove, izradu
geodetskih, geolo3kih, inZenjersko-seizmolo5kih i drugih podloga, izrada analize svojinskih
prava na zemlji$tu, izradu planske i tehniðke dokumentacije, izradu programa za uredenje
zemlji5ta, raseljavanje, ru5enje objekata, saniranje terena i druge radove.
a) idejni projekat,
b) glavni projekat,
v) izvedbeni projekat,
g) projekat izvedenog stanja,
d) dokumentacija kontrole kvaliteta,
d) uputstva zaodräavanje i pogon objekta i projekat uklanjanja za objekte bruto gradevinske
povr5ine veóe od 400 mz.
. Idejni,
o glavni,
¡ izvedbeni projekat,
o projekat izvedenog stanja,
o generalni projekat
Strana 4lI2
30.Sta je idejni projekat? Idejni projekat je skup medusobno usagla5enih nacrta i dokumenata
kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehniðka rje5enja objekta, te prikaz smje5taja
objekta u prostoru.
31.Sta sadrZi idejni projekat? Idejni projekat sadrZi: tehniðki opis, situaciono rje5enje, tlocrte
objekta, karakteristiðne presjeke i fasade.
32. Sta je glavni projekat? Glavni projekat je skup medusobno usagla5enih projekata kojima se
daje tehniðko rje5enje objekta, prikaz smje5taja objekta u prostoru, dokazuje ispunjavanje bitnih
zahtjeva za objekat, drugih zahtjeva.
33. Na osnovu kojeg projekta se izdaje gradevinska dozvola? Na osnovu glavnog projekta.
34. Ko je obavezan za trajno ðuvanje glavnog projekta? Glavni projekat zajedno sa grade-
vinskom dozvolom trajno ðuva organ uprave koji je izdao gradevinsku dozvolu i investitor,
odnosno vlasnik objekta.
35. Na osnovu kojeg projekta se izvode radovi na izgradnji objekta? Na osnovu glavnog
projekta.
36. Na osnovu ðega se izratluje glavni projekat? Glavni projekat izraduje se u skladu sa
lokacijskim uslovimao odnosno urbanistiðko-tehniðkim uslovima za individualne stambene i
individualne stambeno-poslovne objekte ðija je bruto gradevinska povr5ina manja od 400 mz,
osim za sloZene projekte.
37. Sta prethodi izradi glavnog projekta za sloäene objekte? Izradi glavnog projekta za slo?ene
objekte u smislu ovog zakona u tehniðko-tehnolo5kom i funkcionalnom smislu, kao i za objekte
koji mogu da ugroze Zivotnu sredinu, prirodne vrijednosti i kulturno-istorijska dobra, prethodi
izrada idej nog proj ekta.
39. Da li idejni projekat mora biti predmet javnog konkursa? Idejni projekat za sloùene objekte
mora biti predmet javnog konkursa koji sprovodi investitor da bi obezbijedio optimalno
projektno rje5enje.
40. Da li glavni projekat moZe biti izraden na stranom jeziku? MoZe s tim da mora sadrZavati i
prevod na jedan od sluZbenih jezika u upotrebi u Republici.
4l.Da li glavni projekat moåe biti izraden po propisima drugih zemalja? Ako je glavni projekat
izraden po propisima drugih zemalja mora biti nostrifikovan, pri ðemu se provjerava
usagla5enost projekta sa propisima koji se primjenjujt za te vrste i namjene objekata u
Republici.
42.l(o'da se radi izvedbeni projekat? Izvedbeniprojekat se radi po potrebi za objekte kod kojih u
glavnom projektu nisu mogli biti dati detaljni nacrti i njihovi tekstualni opisi za izvodenje, koji
zavise od tehnologije gradenja objekta, opreme kojom raspolaZe izvodaé radova i sliðno, a mora
biti u skladu sa uslovima iz gradevinske dozvole i odobren od projektanta glavnog projekta.
Strana 5lI2
43. Sta je projekat izvedenog stanja? Projekat izvedenog stanja je dodatak glavnom projektu sa
ucrtanim svim izmjenama nastalim tokom izgradnje u dijelu projekta u kome su izvedene
izmjene, a koje su u skladu sa izdatom gra<fevinskom dozvolom i koje su odobrene od
projektanta glavnog projekta, glavnog revidenta i lica koje vr5i nadzor, osim izmjena za koje je
u skladu sa odredbama ovog zakona obavezno prethodno izvrSiti izmjenu i dopunu graclevinske
dozvole i glavnog projekta.
44. Na osnovu kojeg projekta se obavlja tehniðki pregled objekta i izdaje upotrebna dozvola?
Na osnovu projekta izvedenog stanja obavlja se tehniðki pregled objekta i izdaje upotrebna
dozvola.
45. U kom sluðaju se ne radi projekat izvedenog stanja? Ako su nadzomi organ i izvotlað dali
izjavu da je objekat u svemu izveden prema gradevinskoj dozvoli i glavnom projektu, projekat
izvedenog stanja se ne radi.
46. Sta se potvrduje ovjerom projekta? Ovjerom projekta, odnosno nacrla, pravno lice koje je
izradilo projekat potvrduje da je projekat kompletan, njegovi dijelovi medusobno usagla5eni,
kao i da je usagla5en sa odredbama ovog i drugih zakona, te sa odredbama drugih propisa
donesenih na osnovu tih zakona i pravila struke.
47.íta obavezno mora biti uvezano uz projekat? Uz projekat mora biti uvezana kopija licence
pravnog lica koje je izradilo projekat i kopija licence glavnog projektanta i projektanata
pojedinih dijelova projekta. Ako projekat podlijeZe reviziji, izvje5taj o reviziji projekta ðuva se
kao prilog uz projekat.
o Investitor,
o projektant,
o revidenttehniðke dokumentacije,
o izvodaö i
. nadzorni organ.
49. Ko obavlja struðni nadzornad gradenjem? Lice koje posjeduje odgovarajuóu licencu.
50. U kom sluðaju nije obavezan struõni nadzor? Investitor nije duZan da obezbijedi struðni
nadzor za objekte zakoje nije potrebna gradevinska dozvola.
a) gradevinsku dozvolu,
b) ugovor o vr5enju nadzora,
v) ugovor o gradenju i
g) zapisnik o iskolðavanju objekta.
Strana 6112
53. Sta je potrebno uraditi ako se u toku gradenja promijeni investitor? Ako se u toku gradenja
promijeni investitor, novi investitor je duúan da o nastaloj promjeni obavijesti nadleZnu
urbanistiðko-gradevinsku inspekcij u.
56. Kome se izdaju licence zaizradu pojedine faze tehniðke dokumentacije ? Licencazaizradl
pojedine faze tehniðke dokumentacije izdaje se fiziðkim licima koja imaju:
57. Kada se imenuje glavni projektant? Ako u izradi glavnog projekta ili projekta uklanjanja
objekta uðestvuje vi5e projektanata, pravno lice kojem je povjerena izrada projekta imenuje
i
glavnog projektanta koji istovremeno moZe biti projektant odredene vrste, odnosno faze
projekta.
StranaTll2
59. Kada se imenuje koordinator projekta? Ako u izradi tehniðke dokumentacije uðestvuje vi3e
pravnih lica.
63. Koji su uslovi za izdavanje licence za reviziju fiziðkom licu? Licenca za rcviziju dijela
tehniðke dokumentacije izdaje se fiziðkom licu koje ima:
64. Sta ako pravno lice nema licencu za reviziju svake faze projekta? Ako pravno lice nema
licencu za reviziju svake faze projekta, moZe na osnovu ugovora angaLovati druga pravna lica
koja imaju licencu zarevizijufazaprojekta koje nisu obuhvaóene njegovom licencom.
65. Moäe li
poslove revizije tehniðke dokumentacije obavljati visoko5kolska, odnosno druga
javna ustanova? Reviziju tehniðke dokumentacije moZe obavljati i visoko5kolska, odnosno
druga javna ustanova koja se bavi istraZivaðkom ili
obrazovnom djelatno5óu iz podruðja
i
projektovanja gradenja objekata, ako je registrovana u sudskom registru za djelatnost
tehniðkog savjetovanja u vezi sa projektovanjem i ako ispunjava uslove iz élana ll2. stav 2.
ovog zakona u pogledu zaposlenih struðnih lica koja imaju odgovarajuóu licencu iz élana 112.
stav 3. ovog zakona.
Strana 8/12
66. Ko ne moie uðestvovati u reviziji tehniðke dokumentacije? Revizija tehniðke dokumentacije
ne moZe biti povjerena licu koje je na bilo koji naðin bilo angaZovano u izradi tehniðke
dokumentacije ili ako je ta dokumentacija potpuno ili djelimiðno izradena kod pravnog lica u
kojem je bilo zaposleno to lice.
67.2t koje objekte nije potrebna revizija tehniðke dokumentacije? Revizija tehniðke doku-
mentacije obavlja se za sve objekte osim za objekte zakoje prema odredbama ovog zakona nije
potrebna gradevinska dozvola i individualne stambene objekte i individualne stambeno-
poslovne objekte bruto gradevinske povr5ine do 200 mz, ako nije rijeð o sloZenim objektima u
smislu ovog zakona.
68. Ko imenuje glavnog revidenta? Pravno lice koje vr5i reviziju tehniðke dokumentacije duZno je
da imenuje glavnog revidenta, koji je odgovoran za koordinaciju kontrole pojedinih faza ili
dij elova tehniðke dokumentacij e.
72.Kojem licu se moÉe izdati licenca za gradenje? Licenca zagradenje moZe se izdati fiziðkom
licu koje ima odgovarajuóu struðnu spremu, poloZen struðni ispit i najmanje dvije godine radnog
iskustva na poslovima gradenja objekata odredene vrste i namjene.
73. Koja je obaveza invstitora ako u gradenju uðestvuju dva ili vi5e izvotfaða? Investitor je
duían da imenuje glavnog izvodaëa koji je odgovoran za medusobno usagla5avanje radova
tokom gradenja objekta.
74.Ko moËe obavljati nadzor nad gratlenjem u ime investitora? Nadzor nad gracÍenjem u ime
investitora moZe obavljati pravno ili fiziðko lice koje ima licencu za poslove gradenja, izradu
tehniðke dokumentacije ili reviziju tehniðke dokumentacije ( nadzorni organ).
76. Kotiko godina je vaZnost licence z^ pra,vna lica? ðetiri godine od dana izdavanja,
77. Koliko godina je vainost licence za fiziél<a lica? Fiziðkom licu licenca se izdaje bez roka
vaäenja
79. Za koje objekte nije potrebna gratlevinska dozvola? Gradevinska dozvola nije potrebna za:
Strana9/12
a) pomoóne objekte i uredenje gradevinske parcele individualnog stambenog objekta za koji je
izdata gradevinska dozvola, Sto podrazumijeva gradenje staza ili platoa, vrtnog bazena ili
ribnjaka, ograda i vrtnog ognji5ta,
i
b) nadstreSnice, staklenike, cisterne za vodu septiðke jame, koji se grade na parceli
individualnog stambenog objekta zakoji je izdata gradevinska dozvola,
v) postavljanje plastenika namijenjenih iskljuðivo poljoprivrednoj proizvodnji,
g) privremene objekte za potrebe sajmova i javnih manifestacija odobrenih po posebnom
propisu sa najduZim rokom trajanja od 90 dana nakon ðega se objekat mora ukloniti,
d) konzolne tende za ljetne ba5te, za objekat zakoji je izdata gradevinska dozvola,
d) jednostavno djeðje igrali5te i temelje stabilnih djeðjih igraðaka,
e) nadstre5nice na stajali5tima javnog saobraóaja,
Z) reklamne panoe,
z) nadzemne prikljuðke na niskonaponsku i TT mreZu,
i) sportske terene bez tribina koji su cijelom svojom povr5inom oslonjeni na zemlji5te (igrali5ta
za tenis, fudbal i sliðno),
j) parkovske staze i druge sliðne radove na objektima pejzaLne arhitekture,
k) radove na stepeni5tu, hodnicima i sliðno, na promjeni pristupa objektu i unutar objekta radi
i
omoguóavanja nesmetanog pristupa kretanja u objektu licima sa umanjenim tjelesnim
sposobnostima,
l) radove nazamjeni i dopuni opreme,
lj) postavljanje kontejnera i priruðnih skladi5ta eksplozivnih materija u teZini do 500 kg,
m) postavljanje privremenih nadzemnih rezewoara sa uredajem za toðenje i mjerenje goriva, za
snabdijevanje vlastitih motornih vozila na radili5tima, zemljoradniðkim zadrugama u i
poslovnom krugu privrednih dru5tava, kapaciteta do 30.000 litara,
n) postavljanje prenosnih rezervoara za uskladi5tavanje teðnog naftnog gasa pojedinaðne
zapremine do 5 m3, koji se koristi zazagrijavanje prostorija i
nj) automatske protivgradne stanice I, II i III reda.
80. Prilikom iskolðavanja objekta, investitor je duZan? Da dostavi dokaz o plaóenim naknadama
iz élana 7 4. ov og zakona.
a) lokacijske uslove,
b) dokaz o rije5enim imovinsko-pravnim odnosima,
v) ugovor o koncesiji ilijavno-privatnom partnerstvu, ako se zatraùenu izgradnju daje koncesija
ili zakljuði ugovor o javno-privatnom partnerstvu u skladu sa posebnim propisima,
g) glavni projekat u tri primjerka,
d) izvje5taj o reviziji tehniðke dokumentacije u skladu sa ðlanom 114. ovog zakona,
d) izvje5taj i potvrdu o nostrifrkaciji u sluðajevimaizólanal02. stav 4. ovog zakona,
e) ekolo5ka dozvola ako je potrebna ili rje5enje o odobravanju studije uticaja na Zivotnu sredinu
u skladu sa propisima o za5titi Zivotne sredine i druge dokaze odredene posebnim zakonima.
83. Rok za izdavrnie grailevinske dozvole? 15 dana od dana prijema kompletnog zahtjeva.
84. Koliki je rok vaZenja gratlevinske dozvole? Gradevinska dozvola prestaje da vaä ako se sa
izgradnjom objekta zakojije izdatn ne poðne u roku od tri godine od dana kadaje gradevinska
dozvola postala izvr5na.
Sfiana I0ll2
85. Rok za prijavu gradili5ta od strane izryotlaða? Izvoclað je duZan da prijavi gradili5te, u skladu
sa propisima o za5titi na radu, inspekciji rada najkasnije sedam dana prije poðetka radova.
86. Obaveza izvotlaða je da na gradili5tu ima?
87. Ko podnosi zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole? Investitor, odnosno vlasnik objekta ili
njegov pravni sljednik, podnosi zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole nadleZnom organu
uprave koji je izdao gradevinsku dozvolu ili izvoclað.
88.Sta obuhvata tehniðki pregted? Tehniðki pregled obuhvata kontrolu usagla5enosti izvedenih
radova sa gradevinskom dozvolom i tehniðkom dokumentacijom na osnovu koje je objekat
izgraden, kao i sa tehniðkim propisima i standardima koji se odnose na pojedine vrste radova,
materijala, instalacija, opreme, uredaja i postrojenja.
89. Koliki je rok za obavljanje tehniðkog predmeta nakon podno5enja kompletnog zahtjeva za
izdavanje upotrebne dozvole? Tehniðki pregled mora se obaviti najkasnije u roku od 15 dana
od dana podno Senj a kompl etno g zahtj ev a za izdav anj e up otrebne d ozvo I e.
90. Ko obavlja tehniðki pregled? Tehniðki pregled obavlja struðna komisija koju rje5enjem
formira organ koji je izdao gradevinsku dozvolu (u daljem tekstu: komisija) u roku od tri dana
od dana prijema kompletnog zahtjeva.
91. Koliko broji ðlanova komisija za tehniðki pregled? Komisija se sastoji od najmanje tri ðlana.
92.Ko moZe biti ðlan komisije za tehniðki pregled? ðlanovi komisije mogu biti lica odgovarajuóe
struke sa licencom za reviziju ili izradu tehniðke dokumentacije ili izvodenje radova koji su
predmet tehniðkog pregleda.
Strana 1ll12
94. Ko je duäan je da obezbijedi prisustvo uðesnika u gradenju prilikom tehniðkog pregleda?
Investitor, odnosno vlasnik ili njegov pravni sljednik.
95. Investitor, odnosno vlasnik ili njegov pravni sljedniþ duZan je da najkasnije na dan
tehniðkog pregleda komisiji za tehniðki pregled dostavi na uvid sljedeéu dokumentaciju?
96. Koga je duåan da obavijesti nadleZni organ, odnosno pravno lice kojem je povjereno
obavljanje tehniõkog pregteda? Duian je da obavijesti investitora, izvodaða, nadleZnu
urbanistiðko-graclevinsku inspekciju, komisiju, najkasnije sedam dana prije tehniðkog pregleda.
97. Koji je vremenski rokzt podno5enje izvje5taja o rezultatu tehniðkog pregleda izgratlenog
objekta, odnosno izvedenih radova? Poslije izvrSenog tehniðkog pregleda komisija za
tehniðki pregled duZna je da u roku od osam dana nakon izvr5enog tehniðkog pregleda saðini
izvje5taj u pisanoj formi o rezultatu tehniðkog pregleda izgradenog objekta, odnosno izvedenih
radova, ðijije sastavni dio zapisnik iz stava 1. ovog ðlana.
98. Ko ima obavezu da trajno õuva upotrebnu dozvolu? Upotrebnu dozvolu objekta trajno ðuva
organ uprave kojije izdao gradevinsku dozvolu i vlasnik objekta.
99. Ko izdaje dozvolu za probni rad i privremenu upotrebnu objekta za vrijeme trajanja
probnog rada? NadleZni organ moZe na osnovu mi5ljenja komisije za tehniðki pregled izdati
dozvolu za probni rad i privremenu upotrebu objekta za vÅjeme trajanja probnog rada, za
objekat koji, s obzirom na tehnolo5ki proces, ugtadene instalacije, opremu i postrojenja,
zahtijeva probni rad.
100. Koliko traje probni rad? Probni rad moZe trajati najduZe godinu dana, aizuzetno u posebno
sloZenim tehnolo5kim procesima probni rad se moZe produäiti zajo5 godinu dana. Komisija za
tehniðki pregled duZna je da u roku od osam dana nakon isteka probnog rada izvrði konaðni
tehniðki pregled.
Shana I2ll2