ZAŠTITE POSTROJENJA U

TERMOELEKTRANAMA

2
 SADRŽAJ

2. Automatika toplotnih uređaja – osnovni pojmovi ........................................................................

2.1. Uvod ..................................................................................................................................
2.2. Upravljanje – općenito .....................................................................................................
2.3. Regulacija – općenito .......................................................................................................

12. Zaštite toplotnih uređaja u termoelektranama ............................................................................

12.1. Uvod ...........................................................................................................................
12.2. Stabilna stanja rada energetskog bloka ......................................................................
12.3. Zaštite bloka ...............................................................................................................
12.4. Lokalne zaštite ...........................................................................................................
12.5. Zaštite bloka 200 MW – primjer rješenja ..................................................................
12.6. Tehnološke blokade ....................................................................................................
12.7. Registracija događaja ..................................................................................................

3
2. AUTOMATIKA TOPLOTNIH UREĐAJA – OSNOVNI POJMOVI

2.1. UVOD

Općenito uzevši, upravljanje je djelovanje (radnja) koja ima za cilj osiguranje izvođenja
željenog toka datog procesa.
U zavisnosti od vrste i načina korištenja informacija za realizaciju zadatka, razlikuju se:
- upravljanje u otvorenom sistemu, u kojem uređaj za upravljanje prema određenom programu
upravljanja stvara signale koji djeluju na objekt,
- upravljanje u zatvorenom sistemu (sa povratnom spregom), zvano regulacija, u kojem uređaj za
upravljanje stvara signale koji djeluju na objekt neposredno na osnovu informacije koja se tiče
upravljanih veličina.

U daljem tekstu upravljanje u otvorenom sistemu zvat ćemo prosto upravljanjem, a upravljanje
u zatvorenom sistemu zvat ćemo regulacija.
Podjednako, upravljanje kao i regulacija mogu biti realizovani ručno ili automatski.

2.2. UPRAVLJANJE - OPĆENITO

Pod pojmom algoritam (program) upravljanja razumije se uređivanje određenog načina

upravljanja. U algoritamskim šemama upisuju se: naredbe, blokade i zaštite. NAREDBA je
inicirajući signal namjernog (predviđenog) djelovanja saglasno algoritmu. BLOKADA je signal koji
dozvoljava ili zabranjuje izvođenje određenih operacija. Razlikuju se blokade unutarnje, uvedene iz
razloga zaštite samog pogona (uređaja) i blokade vanjske koje osiguravaju ispravan tok tehnološkog
procesa. ZAŠTITE generišu signale koji prouzrokuju samostalno izvođenje određenih operacija pri
nastajanju poremećaja. Unutarnje zaštite štite pogon (uređaj), a vanjske zaštite štite instalaciju
(tehnološki process).

Sa gledišta mjesta upravljanja, mogu se razlučiti:

- upravljanje daljinsko, npr. sa blok komande;
- upravljanje sa lica mjesta pogona, npr. sa mjerno-regulacionog ormara i pulta lokalizovanog u
blizini objekta;
- upravljanje neposredno sa mjesta instalisanja uređaja, koje se u principu koristi kao remontno
upravljanje (npr. proba nakon remonta), kao i u slučaju uređaja (zatvarača) kojima se rijetko
upravlja.

Praktično je u elektranama najrasprostranjenije daljinsko upravljanje.

Sa gledišta vrste objekta kojim se upravlja, mogu se izdvojiti:

- objekti upravljani dvopoložajno, npr. pogoni (motori) pomoćnih uređaja koji mogu biti samo
ili uključeni ili isključeni;
- objekti upravljani dvopoložajno, kod kojih u određenom vremenu nastupa posredno stanje, to su
npr. Zatvarači koji imaju dva stabilna stanja (zatvoreno i otvoreno) i prelazno stanje koje nastupa
u toku izmjene položaja;
- objekti upravljani višepoložajno, to su prije svega komandni organi (regulacioni organi)
upravljani motorima koračnim ili trajnim.
Sa gledišta vrste upravljanja, mogu se razlučiti:
4
- upravljanje individualno, gdje svaki objekt ili sistem objekta ima jedan element koji inicira proces
upravljanja (ključ ili taster). U slučaju gdje je jednim inicirajućim elementom upravljan jedan
objekt, upravljanje je pojedinačno; slučaj gdje jednim elementom se upravlja sa više objekata
naziva se grupnim upravljanjem.
- upravljanje izborno, to je upravljanje gdje je za grupu objekata ugrađena stanica izbornog
upravljanja na kojoj je predviđen jedan zajednički inicirajući element (upravljač) koji djeluje
posredstvom izbornog elementa (npr. decimalni birač, višečlani klavirski prekidač i sl.). Proces
upravljanja zasniva se tada na identifikaciji odgovarajućeg objekta, stvaranju kanala za
odašiljanje signala sa upravljača do pogonskog sistema izabranog objekta i davanju naredbe od
upravljača.
- upravljanje automatsko odvija se davanjem naredbe koja prolazi npr. od grupnog automata. U
principu, na upravljačkom pultu nalazi se tada samo jedan inicirajući element za cijeli sistem
uređaja (tehnološke cjeline – grupe). Naredbe za pojedine objekte daju se neposredno od
automata, bilo to prema programu «krutom», bilo također prema programu «elastičnom», to znači
zavisno od aktuelnih tehnoloških uslova.

2.2. REGULACIJA – OPĆENITO

Suština procesa regulacije čini održavanje proizvoljno zadane fizičke veličine (stalne ili u
vremenu promjenljive). Automatizacija procesa regulacije zasniva se na samostalnom izjednačavanju
vrijednosti regulisane veličine sa njenom zadanom vrijednosti i dovođenju do toga da razlika tih
vrijednosti izaziva samostalno djelovanje težeći njenom smanjenju.
Promjene vrijednosti regulisanih veličina, čije izjednačavanje čini upravo suštinu procesa
regulacije, izazvane su poremećajima (smetnjama) u procesu.
U slučaju termoelektrane, smetnje se mogu podijeliti u dvije grupe:
a) unutarnje smetnje koje se ogledaju u promjeni količine toplote oslobođene u ložištu kotla u toku
sagorijevanja, a prouzrokovane su promjenama kvaliteta goriva, smetnjama u sistemu dotura
goriva, začepljanjem kanala goriva itd. Sve navedene promjene su slučajne i nepoželjne.
b) spoljnje smetnje koje se odnose na promjene opterećenja turboagregata izazvane neizbježnim
promjenama na preuzimanju električne energije od potrošača.

z
φ
x
y

Izvršni organ

y -
μ
ε + y(z)

Sl. 2.1. Elementarni sistem automatske regulacije : x – ulazna veličina ( podešavajuća ) ;

y- izlazna veličina ( regulisana ) , φ- izlazna veličina neregulisana ; y(z) – zadana vrijednost
regulisane veličine ;μ- izlazni signal regulatora , z- poremećajna veličina ; ε- odstupanje
5
 U sistemu automatske regulacije (slika 2.1) mogu se izdvojiti slijedeći članovi: regulisani
objekat, mjerni pretvarač, regulator, izvršni član i podešavajući (regulacioni) član.
Član sistema regulacije je element, ili grupa elemenata koji ispunjavaju određenu funkciju u
sitemu regulacije u kojoj nastaje kvantitativna ili kvalitativna promjena signala. Sa tačke gledišta
dinamičkih svojstava, elementi sistema regulacije mogu se podijeliti na slijedeće tipove:
proporcionalni, inercioni, integralni, oscilacioni, diferencijalni i sa kašnjenjem (zakašnjavajući). S
druge strane, elementi sistema automatske regulacije, a također i sami sistemi, mogu se podijeliti na
statične i astatične.
Element je statični (ili sa samoizjednačenjem) ako stalnom ulaznom signalu X odgovara u
ustaljenom stanju stalna vrijednost izlaznog signala Y. Primjer statičkog elementa može biti inercioni
element prelazne funkcije:

Element je astatični (ili bez samoizjednačenja) ako stalnom ulaznom signalu X odgovara u
ustaljenom stanju stalna vrijednost diktirana od izlaznog signala. Primjer statičnog elementa I – reda
je integralni element I – reda prelazne funkcije:

Sistem automatske regulacije koji se sastoji samo od statičnih elemenata naziva se statični
sistem. Ako se u sistemu nalazi recimo samo jedan serijski uključen astatični element, taj sistem se
naziva astatični. Broj astatičnih elemenata označava red astatizma sistema.
Statična karakteristika datog elementa je dijagram koji predstavlja zavisnost izlazne veličine od
ulazne veličine u ustaljenom stanju, pri određenim vrijednostima poremećajnih veličina.
Dinamička svojstva elemenata sistema regulacije određuje njegova vremenska karakteristika ili
karakteristika učestalosti (frekventna karakteristika).

yi z Δy (max)
2Δ

Sl.2.2. Kvalitativni
z pokazatelji procesa
Y (z) regulacije

tr Vrijeme

6
 Vremenska karakteristika je dijagram koji predstavlja tok izlazne veličine u funkciji vremena
pri određenoj promjeni ulazne veličine. Obično promjena ulazne veličine ima skokoviti karakter.
Tako označeni tok izlazne veličine u vremenu nosi naziv skokovite karakteristike ili skokovitog
odgovora datog elementa. Označavanje frekventinh karakteristika zasniva se na označavanju toka
izlazne veličine u ustaljenom stanju, gdje se na ulazu dovodi prinudni sinusoidalni signal konstantne
amplitude i frekvence.
Obavljanje takve vrste mjerenja pri različitim vrijednostima učestalosti omogućava određivanje
amplitudno-fazne karakteristike datog elementa. Ta karakteristika je dijagram (u polarnim
koordinatama) koji predstavlja pojačanje datog elementa i zbog toga prouzrokovanje faznog pomaka
između ulazne i izlazne veličine pri različitim vrijednostima frekvence prinudnog signala.
Amplitudno-fazna karakteristika određena u odgovarajućem frekventnom opsegu karakterizira
stvarna dinamička svojstva datog elementa.
Prelazna funkcija ili transmitencija datog elementa je odnos njegove izlazne i ulazne veličine,
izraženih u operatorskoj formi.
Kvalitet (dobrota) regulacije ocjenjuje se na osnovu slijedećih kriterija (crtež 2.2):
1. statičkog odstupanja y ( ) zavisnog od:
a) neravnomjernosti čija je vrijednost u slučaju statične regulacije zavisna od opterećenja , a u
slučaju astatične regulacije ravna je nuli;
b) tačnosti (preciznosti) pojedinih elemenata, a prije svega mjernih pretvarača;

2. maksimalnog dinamičkog odstupanja y (max);

3. brzine djelovanja ili vremena regulacije t r zvanog također vremenom trajanja prelaznog
procesa; to je vrijeme u toku kojeg se odstupanje smanji ispod neke određene vrijednosti;
4. oscilacijnosti procesa regulacije koji se karakteriše brojem titraja regulisane veličine u toku
trajanja prelaznog procesa.

Također se vrlo često primjenjuju različiti integralni kriteriji kao npr. integral kvadrata
odstupanja, polje odstupanja, funkcije posebnog značenja i sl.

Δy

Δy max Sl. 2.3. Područje dopuštenih

2Δ odstupanja regulisane veličine

Δy ( )
tr
Vrijeme

Crtež 2.3. ilustruje grafičko predstavljanje uslova kvaliteta regulacije. U datom primjeru to su
vrijednosti ustaljenog odstupanja, dinamičkog odstupanja i vremena regulacije. Sistem regulacije

7
treba biti tako izrađen (tzn. parametri elemenata toga sistema trebaju biti tako odabrani) da funkcija
Y ne izlazi izvan dopuštenog opsega vrijednsoti odstupanja regulisane veličine.

Podjela sistema automatske regulacije

Najčešća podjela sistema automatske regulacije je:
1. prema karakteru zadatka na:
a) sistemi regulacije stalne vrijednosti, u kojih vrijednost regulisane veličine treba biti ravna
zadanoj vrijednosti (nepromjenljiva u vremenu);
b) prateći (slijedeći) sistemi u kojih vrijednost regulisane veličine «slijedi» promjenu zadane
vrijednosti (promjenljive u vremenu na nepredviđeni način);
c) sistemi programirane regulacije, kod kojih se zadana vrijednost mijenja u vremenu prema
utvrđenom programu;
d) sistemi ekstremne regulacije, u kojih regulisana veličina treba biti uvijek ravna ekstremnoj
vrijednosti; ti sistemi se mogu primjenjivati tamo gdje je statična karakteristika regulisanog
objekta kriva koja ima maksimum ili minimum.
2. prema broju regulisanih veličina, na sisteme jedno i višeparametarske regulcije;
3. prema vrsti posrednog signala među pojedinim elementima ili u samom regulatoru na
sisteme: električne (elektronske), hidraulične, pneumatske, mehaničke ili miješane.

Sami regulatori dijele se najčešće:

1. prema načinu izrade na regulatore sa posrednim djelovanjem (regulator upravlja motorom
napajanim iz pomoćnog izvora energije) i regulatore sa neposrednim djelovanjem (energija
mjernog člana zadovoljava premještanje regulacionog člana);
2. prema načinu formiranja regulacionog signala na regulatore: P, PI, PID, PD, gdje P
označava proporcionalni, I integralni, a D diferencijalni;
3. prema načinu djelovanja na regulisani objekt na regulatore kontinuirane (bez prekida) i
diskontinuirane (sa prekidima).

8
12. ZAŠTITE TOPLOTNIH UREĐAJA U TERMOELEKTRANAMA

12.1. Uvod

Zaštite toplotnih uređaja u elektranama, slično kao i zaštite svih drugih tehnoloških uređaja,
primjenjuju se u cilju:
a) mogućeg brzog lokalizovanja bilo kakvog oštećenja koje može nastupiti u toku normalnog
rada
b) onemogućavanja bilo kakvog oštećenja nekog uređaja koje može biti uzrok daljih oštećenja
toga uređaja ili ostalih tehnoloških uređaja (postrojenja).

Zaštite, dakle, moraju na brz način i neizostavno da likvidiraju svaki poremećaj čije
rasprostiranje može da dovede do havarije. Zaštite moraju sigurno da djeluju. Struktura zaštita treba
biti što prostija i jasnija.
Efekat djelovanja poremećaja je u većoj mjeri zavisan od ispravnog djelovanja sistema
upravljanja i sistema regulacije bloka.
Danas se u energetici susreću u glavnom podjele na zaštite toplotno-mehaničkih uređaja i
zaštite električnih uređaja (postrojenja). Uzimajući u obzir činjenicu da se danas ipak grade elektrane
u blok sistemu kotao, turbina, generator, transformator, postojanje razlike u nivou razvoja tih dviju
oblasti zaštita nema osnove. Cijena koštanja kotla ili turbine je viša od cijene generatora ili
blokovskog transformatora. Zaštite svakog od tih postrojenja trebaju dakle biti dovoljno sigurne, a
njihov opseg djelovanja i podešenosti što preciznije određeni.
U zemljama koje imaju značajnu ulogu u proizvodnji toplotnih uređaja za termoelektrane, za
njihove uslove su urađeni i tipizirani zahtjevi iz oblasti zaštita. Pored toga, prihvaćene su i
međunarodne smjernice koje poprimaju obavezujuću moć po pitanju zaštita toplotnih uređaja. Te
smjernice ne nameću određena tehnička rješenja, ali detalji moraju biti usaglašeni za određene
elektrane sa proizvođačima pojednih uređaja.
Zadatak smjernica je istovremeno da posluži metodici stvaranja algoritma zaštita, njihove
strukture, povezivanje sa sistemima regulacije i upravljanja, povezivanje sa zaštitama električnih
uređaja i slično, tako da bi rezultat djelovanja zaštita bio što selektivniji. Treba podvući da je
isključenje iz rada cijelog energetskog bloka (tzn. prorada blokovskog isključivača, razbuđivanje
generatora, isključenje turbine, gašenje kotla) krajnost koja treba da uslijedi samo u izuzetnim
slučajevima, jer je tada obavezno ponovno uključivanje svih postrojenja, a ta procedura je veoma
složena. Radi toga, sistem zaštita treba da djeluje selektivno, tzn. treba isključiti iz rada samo
postrojenja koja su neposredno ugrožena.
Primjeri:
 U slučaju havarnog isključenja generatora ili transformatora, isključenje kotla nije uvijek
svrsishodno. Eksploataciona iskustva pokazuju da u većini slučajeva po odradi zaštita,
toplotnih ili električnih, blok može biti ponovno u pogonu nakon nekoliko minuta ili nakon
nekoliko desetaka minuta, potrebnih za utvrđivanje i otklanjanje grešaka. U to vrijeme, paru
produkovanu u kotlu treba odvoditi preko redukciono-rashladnih stanica u kondenzatore.
Obustava (gašenje) kotla i njegovo ponovno kretanje znatno produžava period zastoja bloka.
 U slučajevima prorade zaštita bloka od spoljnjih uticaja, kada generator ili blokovski
transformator nisu neposredno ugroženi, treba da uslijedi samo isključenje blokovskog
prekidača, a generator treba da ostane u radu za vlastite potrebe bloka.
 U slučaju isključenja generatora, turbina može ostati da radi na praznom hodu, što skraćuje i
uproštava proces ponovnog ulska bloka u pogon.
9
 Potpuno isključenje bloka nužno je u slučajevima sigurne ugroženosti kotla, kao npr. nedosta-
taka vode u napojnom spremniku, neotvaranja reducir stanica kod rasterećenja generatora i sl.
U zavisnosti od uticaja na pogonsko stanje bloka, mogu se izdvojiti:
a) zaštite bloka nakon čije prorade nastupa promjena radnog stanja bloka,
b) lokalne zaštite čiji je cilj održavanje postrojenja u radu. Neuspješna odrada lokalnih zaštita može
povući za sobom odradu blokovskih zaštita. Bitno je da u prvom redu (ako za to postoje uslovi)
odrade lokalne zaštite, a eventualno po tom i blokovske zaštite.

12.2. Stabilna stanja rada energetskog bloka

Pod pojmom stabilnog stanja rada bloka podrazumijeva se stanje koje može u najmanju ruku
trajati dok traje vrijeme potrebno za likvidaciju poremećaja. Takvo stanje mora biti bezopasno za
postrojenje i okolinu i mora dozvoljavati slobodni prelazak na drugo stanje rada.
Na osnovu dosadašnjih pogonskih iskustava mogu se izdvojiti slijedeća stabilna stanja rada
bloka:
1. Rad sa sniženom snagom prouzrokovan isključenjem jedne pumpe napojne vode (pri čemu
se nije uključila rezervna pumpa) ili pri ispadanju jednog ventilatora svježeg zraka.
2. Asinhroni rad prouzrokovan gubitkom uzbude generatora. To stanje zahtjeva redukciju
opterećenja kotla za oko 30-40% od nominalnog opterećenja (tehnički minimum).
Dopušteno vrijeme asinhronog rada generatora treba da je dato od isporučioca generatora i
turbine. To vrijeme se orijentaciono kreće oko 15-30 minuta.
3. Rad na vlastitoj potrošnji prouzrokovan nemogučnošću rada generatora u
elektroenergetskom sistemu.
4. Rad turbine u praznom hodu (generator razbuđen, napajanja vlastitih potreba bloka sa
rezervnog izvora) prouzrokovan nemogučnošću opterećivanja generatora. U slučaju da je
uzrok poremećaja takav da ne može biti brzo likvidiran, tada nastupa potpuna obustava bloka.
5. Rad kotla u toku koga se sva para odvodi iz kotla preko reducir stanica ima smisla u slučaju
havarne obustave turbine kada se zna da će se turbina moći uskoro krenuti, tj. Kada je
situacija izvjesna. Održavanje takvog stanja rada ima razloga u slučaju poremećaja koji mogu
biti otklonjeni u relativno kratkom vremenu (20-30 minuta). U slučaju da se utvrdi
nemogućnost brzog otklanjanja poremećaja, tada mora uslijediti gašenje kotla (tj. potpuna
obustava bloka).
6. Totalna obustava bloka nastupa u slučajevima kada oštećenja na postrojenju zahtjevaju duži
zastoj bloka.

U zavisnosti od pogonskog stanja bloka prije nastanka poremećaja, kotao ložen ugljem može
raditi:
1. samo na potpalnom gorivu, kada nije moguće održavati potrebne parametre pare (pritisak
i temepraturu); to stanje rada preporučuje se uglavnom pri praznom hodu kotla, tj. pri
isključenoj turbini, kada se proizvedena para u kotlu odvodi preko startno-zaštitnih
stanica u kondenzator.
2. na loženju ugljem, sa podržavanjem plamena pomoću potpalnih gorionika; to osigurava
održavanje potrebnih parametara pare pri niskoj produkciji kotla (30-40%); u takvom
stanju mogući su slijedeći slučajevi rada kotla:
a) isključivo na startnim stanicama;
b) sa turbinom na praznom hodu uz dopunu sa startnim stanicama;

10
 c) sa turbinom i generatorom u asinhronom radu (u slučaju gubitka uzbude) ili pri
radu sa niskim opterećenjem generatora (nižem od tehničkog minimuma);
3. na loženju samo ugljem (obično iznad 50% nominalnog kapaciteta kotla); to je opseg
normalnog rada kotla.

12.3. Zaštite bloka

U vezi sa naprijed izdvojenim stabilnim stanjima rada bloka, moguće su slijedeće havarne
pogonske operacije izazvane od pojedinih zaštita bloka:
1. totalna obustava bloka;
2. obustava turbine uz ostajanje kotla u radu na startno-zaštitnim stanicama;
3. isključenje generatora uz ostajanje na praznom hodu;
4. pad opterećenja do nivoa napajanja vlastitih potreba uz isključenje trafoa sa mreže;
5. pad snage izazvan gubitkom uzbude generatora;
6. pad snage bloka izazvan ograničenjem kapaciteta pomoćnih uređaja, npr. ispad jednog
ventilatora;

Ad. 1. Havarna totalna obustava bloka:

Sistem zaštita treba da provede slijedeće operacije:
a) isključenje sklopki na odvodima napajanja vlastitih potreba bloka, kao i prekapčanje pogona
vlastitih potreba neophodnih u vrijeme prebacivanja bloka s napajanja osnovnog na rezervno;
b) isključenje uzbude generatora;
c) isključenje glavnog isključivača (prekidača) bloka;
d) isključenje turbine sa zatvaranjem brzozatvarajućih (stop) ventila VP i SP i zatvaranjem
oduzimanja;
e) isključenje kotla.

Naprijed navedene operacije realizuju se preko:

 odsijecanja dotoka goriva ka kotlu osnovnog (isključenje svih mlinova za ugalj), kao i
potpalnog goriva;
 isključenje 50% ventilatora svježeg zraka i sa njima blokiranih ventilatora dimnih plinova;
 zatvaranje zapornih ventila pred kolektorima vode za hlađenje primarne i sekundarne pare;
 otvaranje startnih (anfar) stanica u slučaju gdje je blok opremljen sa redukciono-rashladnim
stanicama sa brzo djelujućim zapornim organima na ulazu pare u stanicu (vrijeme potpunog
otvaranja ne duže od 8 sekundi); u slučaju prorade zaštite od porasta pritiska u kondenzatoru
turbine, djelovanje na otvaranje izduvnih stanica prema kondenzatoru nije dozvoljeno
(blokirano je); u tom slučaju mogu biti jedino korištene redukcione stanice VP/SP i iz
međupregrijača odvođenje pare preko sigurnosnih ventila iza međupregrijača u atmosferu;
 isključenje 50% pumpi napojne vode;

 zatvaranje brzozatvarajućih ventila turbine VP i SP, kao i povratnih klapni na oduzimanjima

pare iz turbine;
 zatvaranje vantila na pari od oduzimanja iz turbine za otplinjač i istovremeno prebacivanje
napajanja otplinjača parom iz rezervnog izvora;
 isključenje glavnog prekidača bloka, isključenje uzbude generatora, isključenje prekidača
osnovnog napajanja vlastitih potreba, kao i samostalno (automatsko) prebacivanje napajanja na
rezervni izvor

11
 Ad.2. Havarna obustava turbine:
A. Sistem zaštita izvodi slijedeće operacije:
- zatvaranje brzozatvarajućih (stop) ventila turbine VP i SP i povratnih klapni na oduzimanjima pare
iz turbine;
- zatvaranje vetila na pari od oduzimanja turbine za potrebe bloka;
- zatvaranje vetila na pari od oduzimanja turbine za otplinjač, uz istovremeno prebacivanje
snabdjevanja otplinjača parom iz rezervnog izvora;
- uključenje potpalnih gorionika kotla;
- isključenje 70% gorionika ugljene prašine skupa sa pripadajućim mlinskim sistemima;
- uključenje startnih stanica bloka skupa sa sistemima automatske regulacije temperature i pritiska
pare;
- prebacivanje automatske regulacije napajanja na rad u uslovima startanja;
- isključenje 50% ventilatora svježeg zraka, kao i s njima blokiranih ventilatora dimnih plinova;
- isključenje 50% napojnih pumpi;
- isključenje glavnog prekidača bloka, uzbude generatora i osnovnog napajanja vlastitih potreba
bloka.

B. Naredne smetnje trebaju da prouzrokuju havarnu obustavu turbine:

1. porast broja obrtaja turbine;
2. pad pritiska regulacionog ulja;
3. porast temperature primarne pare pred turbinom za najmanje 150C (u odnosu na nominalnu
vrijednost) u vremenu od najmanje 15 minuta;
4. isključenje svih uljnih pumpi za brtvenje generatora;
5. prorada zaštite od asimetrije opterećenja generatora;
6. prorada zaštite od protoka energije iz sistema do generatora (od povratne energije);
7. prorada zaštite Buholca otcjepnog transformatora.
8. prorada zaštite od zemljospoja po strani višeg napona bloka;
9. prorada diferencijalne zaštite:
a) bloka
b) generatora ili
c) transformatora vlastitih potreba;
10. pad vakuuma u kondenzatoru ispod dopuštenog minimuma;
11. pad nivoa ulja u rezervoaru brtvenja;
12. pad pritiska ulja za podmazivanje;
13. prekomjerni aksijalni pomak vratila turbine.

Ad.3. Havarno isključenje generatora uz ostajanje turbine na praznom hodu:

A. Sistem zaštita izvodi slijedeće operacije:
- uključenje potpalnih gorionika kotla;
- isključenje 70% gorionika ugljene prašine skupa sa pripadajućim mlinovima;
- uključenje startnih stanica bloka skupa sa sistemom automatske regulacije pritiska i temperature
pare;
- prebacivanje automatske regulacije napajanja kotla na rad u uslovima startanja;
- isključenje 50% ventilatora svježeg zraka, kao i s njima blokiranih ventilatora dimnih plinova;
- isključenje 50% pumpi napojne vode;
- zatvaranje ventila na oduzimanjima pare iz turbine za potrebe bloka;
12
- prebacivanje snabdjevanja otplinjača parom sa oduzimanja na rezervni izvor;
- prihvatanje održavanja broja obrtaja sa regulacije frekvencom na regulaciju turbine;
- isključenje prorade parnog ograničivača snage;
- prebacivanje sliva kondenzata od prvog zagrijača VP do posljednjeg zagrijača NP uz odsijecanje
njegovog odvoda prema otplinjaču;
- isključenje glavnog prekidača bloka, uzbude generatora, kao i osnovnog napajanja vlastitih potreba
bloka.

B. Isključenje generatora treba da uslijedi u slučaju prorade slijedećih zaštita:

1. prenapona statora generatora,
2. prekostrujne zaštite generatora,
3. zaštite od gubitka uzbude (asinhroni rad generatora) sa istovremenim:
- prekoračenjem dozvoljenog vremena rada generatora u asinhronom režimu,
- sniženjem napona generatora do 0,7 Un,
- nedostizanjem sniženja snage do 0,4 Nn,
4. od preopterećenja rotora generatora,
5. od Buholca otcjepnog transformatora,
6. zemljospoj rotora generatora.

Ad.4. Pad snage do nivoa napajanja vlastitih potreba:

U ovom slučaju operacije se izvode kao i u tačci 3, s izuzetkom isključenja uzbude generatora,
kao i isključenja glavnog napajanja vlastitih potreba bloka (tj. transformator vlastitih potreba bloka
ostaje u pogonu).
Rad bloka samo za vlastite potrebe treba da nastupi u slučaju prorade slijedećih zaštita:
1. od asimetrije opterećenja generatora
2. od zemljospoja po strani višeg napona bloka
3. nulte struje
4. od povratne snage
5. od prekida protoka destilata za hlađenje statora generatora

Ad.5. Pad snage izazvan gubitkomuzbude generatora:

Sistem zaštita izvodi slijedeće operacije:
- uključenje 30% potpalnih gorionika,
- isključenje 50% gorionika uglja skupa sa pripadajućim mlinovima,
- prebacivanje sistema automatske regulacije opterećenja kotla na opterećenje 30-40% nominalnog
opterećenja,
- automatsko djelovanje na regulator broja obrtaja turbine u cilju sniženja opterećenja turbine.

Ad.6. Pad snage bloka izazvan ispadom jedne pumpe napojne vode ili jednog ventilatora
svježeg zraka
Sistem zaštita tada izvodi slijedeće operacije:
- isključenje 50% gorionika uglja skupa sa pripadajućim mlinovima,
- uključenje 30% potpalnih gorionika radi stabilizacije plamena,
- prebacivanje sistema automatske regulacije opterećenja kotla na održavanje opterećenja u
granicama 50-60 od nominalnog opterećenja,
- automatsko djelovanje na regulator broja obrtaja turbine u cilju sniženja opterećenja turbine.

13
12.4. Lokalne zaštite

Zaštite koje prouzrokuju lokalne operacije imaju zadatak savladavanja poremećaja u što
ranijem stadijumu njegovog nastupanja preko razdvajanja djelovanja na lokalne tehnološke
instalacije. U slučaju da lokalne zaštite ne savladaju poremećaj preko svoje instalacije, tada dolazi do
prorade zaštita bloka prouzrokujući prelazak na niže opterećenje, tj. na najbliže stabilno stanje rada
bloka.
U principu, mogu se izdvojiti slijedeće lokalne zaštite:
1. Zaštita od porasta pritiska primarne pare – I stepen. Kao rezultat djelovanja ove zaštite nastupa
uključenje brzo djelujućih startno zaštitnih stanica bloka kontrolisano preko sistema automatske
regulacije pritiska svježe pare, pritiska sekundarne pare, pritiska pare na izduvu prema
kondenzatoru, kao i temperatura pare iza stanica. Detaljan algoritam djelovanja zaštita je funkcija
startno-zaštitnog sistema primjenjenog na bloku. Uključenje stanica u toku djelovanja zaštita je
zabranjeno (blokirano) u slijedećim slučajevima:
 Visokog pritiska pare u kondenzatoru,
 Niskog pritiska vode za ubrizgavanje u hladnjake redukcionih stanica,
 Niskog pritiska kondenzata za hlađenje pare u ulošcima kondenzatora,
 Visokog pritiska pare iza stanica na izduvu prema kondenzatoru,
 Visoke temperature pare iza izduvnih stanica prema kondenzatoru.
Ova zaštita je realizovana na blokovima opremljenim sa brzodjelujućim startnim stanicama čije
je vrijeme otvaranja zapornih ventila manje od 8 sekundi.

2. Zaštita od porasta pritiska primarne pare – II stepen. Ova zaštita se realzuje preko sigurnosnih
ventila kotla, ugrađenih na izlazu primarne pare iz kotla i na bubnju. Zahtjevi koje treba da
ispunjavaju sigurnosni ventili su:
 Mogućnost regulacije osjetljivosti,
 Mogućnost regulacije histereze djelovanja na otvaranje i zatvaranje,
 Mogućnost posrednog djelovanja,
 Mogućnost ručnog (daljinskog) otvaranja sa blok komande,
 Mogućnost regulacije vrijednosti djelovanja u smjeru otvaranja.
Ova zaštita treba da djeluje automatski u obje strane, tj. u smjeru otvaranja i zatvaranja.

3. Zaštita od porasta pritiska sekundarne pare. Ova zaštita je primjenjena kod blokova opremljenih
dvostepenim startnim stanicama. Kao rezultat djelovanja ove zaštite nastupa uključenje obilaznih
stanica turbine SP i NP, kontrolisano preko sistema automatske regulacije pritiska sekundarne
pare i pare prema izduvnim ulošcima u kondenzatoru, kao i temperature pare iza stanica.
Uključenje stanica je blokirano od prekoračenja identičnih parametara kao kod zaštite od porasta
pritiska primarne pare.
Drugi stepen ove zaštite je izveden također primjenom sigurnosnih ventila ugrađenih na izlazu
sekundarne pare iz kotla.

4. Zaštita od porasta temperature izduvne pare pred ulošcima u kondenzatoru. Ova zaštita djeluje
na zatvaranje svih stanica na izduvu pare u kondenzatore, kako na obilazu turbine SP i NP, tako i
na obilazu VP.

14
5. Zaštita od povišenja nivoa vode u bubnju – I stepen. Ova zaštita djeluje na otvaranje ventila na
havarnom ispustu iz bubnja. Sistem prijemnika (pretvarača) nivoa vodezahtjeva određenu
histerezu u dinamici promjena nivoa u bubnju u cilju sprečavanja slučajnih (nepotrebnih)
djelovanja. Pri sniženju nivoa vode do nominalne vriujednosti nastupa samostalno zatvaranje
ventila na havarnom ispustu.

6. Zaštita od povišenja temeprature sekundarne pare – I stepen. Djelovanje ove zaštite zasnovano je
na uključenju sistema automatske regulacije tamperature sekundarne pare i otvaranja zasuna na
vodi za ubrizgavanje u interventne hladnjake kontrolisano preko lokalnog sistema regulacije
temperature pare.

7. Zaštita od potamnjenja plamena u ložištu kotla. Ova zaštita realizovana je kod kotlova
opremljenih sa gorionicima tečnog goriva za podržavanje plamena. Ulazni signal koji inicira
sistem zaštite daje pribor za mjerenje energije zračenja plamena, pri sagorijevanju uglja,
signališući smanjenje emisije zračenja do 50% nominalne emisije. U slučaju djelovanja zaštite
nastupa uključenje gorionika tečnog goriva za podržavanje ugljenog plamena. Zaštita djeluje pri
niskim opterećenjima kotla. U slučaju nestanka ugljenog plamena ili plamena od tečnog goriva
djeluje zaštita grupe ACO.

8. Zaštita minimalnog protoka vode kroz napojnu pumpu. Kao rezultat djelovanja zaštite nastupa
uključenje instalacije minimalnog protoka na napojnoj pumpi.

9. Zaštita od sniženja pritiska ulja za podmazivanje ležaja turbine – I stepen. U slučaju gdje je uljni
sistem turbine opremljen jednom rezervnom pumpom sa motorom izmjenične struje i jednom
rezervnom pumpom sa motorom istosmjerne struje, zaštita prouzrokuje uključenje pumpe sa
motorom naizmjenične struje.

10. Zaštita od sniženja pritiska ulja za podmazivanje ležaja turbine – II stepen. Ova zaštita uključuje
uljnu pumpu sa motorom istosmjerne struje kod pada pritiska ulja do podešene vrijednosti.

11. Zaštita od sniženja pritiska regulacionog ulja – I stepen. U slučaju prorade ove zaštite nastupa
uključenje rezervne pumpe – upusne uljne pumpe.

12. Zaštita od povišenja temperature pare iza kućišta turbine VP – I stepen. U slučaju prorade ove
zaštite nastupa uključenje reducir stanice čiji je cilj povećanje protoka pare kroz turbine VP
odvođenjem pare u kondenzator.

13. Zaštita od porasta nivoa vode u nekom od regenerativnih zagrijača – I stepen. U slučaju prorade
ove zaštite izvode se slijedeće operacije:
 Odsijecanje date grupe zagrijača zatvaranjem ulaznih i izlaznih ventila po vodi uz
istovremeno otvaranje ventila na obilaznom vodu
 Zatvaranje zasuna na pari prema zagrijačima
 Otvaranje armature na havarnom slivu iz zagrijača.

14. Zaštita od sniženja pritiska pare u regenerativnim zagrijačima VP. Ova zaštita ima za cilj
omogućavanje slobodnog sliva kondenzovane pare iz zagrijača VP. Pri sniženju pritiska pare u
prvom zagrijaču VP (u smjeru protoka vode) nastupa
 Otvaranje ventila na slivu iz prvog zagrijača VP prema zagrijačima NP
15
  Zatvaranje ventila na slivu iz prvog zagrijača VP prema otplinjaču
 Zatvaranje ventila na slivu iz drugog zagrijača VP prema prvom zagrijaču
 Otvaranje ventila na slivu kondenzata iz drugog zagrijača VP prema otplinjaču.
Pri daljem sniženju opterećenja na bloku pada i pritisak u drugom zagrijaču VP do te mjere da
ne može izbaciti kondenzat iz istog prema otplinjaču radi čega nastupa slijedeće:
- zatvaranje ventila na slivu kondenzata iz drugog zagrijača VP prema otplinjaču
- otvaranje ventila na slivu kondenzata iz drugog ka prvom zagrijaču VP.

15. Zaštita od porasta nivoa vode u regenerativnim zagrijačima NP. Pri porastu nivoa u bilo kom od
zagrijača NP nastupa otvaranje havarnog sliva prema kondenzatoru.

16. Zaštita pri ograničenju opterećenja turbine. U slučaju djelovanja ograničivača snage turbine
nastupa isključenje regulatora snage bloka i frekvence djelujući na sistem regulacije turbine uz
istovremeno isključenje djelovanja regulatora uzbude.

17. Unutrašnje zaštite pomoćnih uređaja. Opseg djelovanja ovih zaštita podređen je u većem stepenu
konstruktivnom rješenju datog uređaja. Te zaštite djeluju na isključenje zaštićenog uređaja ili na
isključenje funkcionalno tijesno povezanih uređaja u radu. Glavni pomoćni uređaji uglavnom su
zaštićeni slijedećim toplotno-mehaničkim zaštitama:

Ventilatori - zaštita od pada pritiska ulja za podmazivanje ili od smanjenja protoka ulja,
- zaštita od porasta temperature ulja za podmazivanje.

Mlinovi - zaštita po padu pritiska ili protoka ulja,

- zaštita po padu pritiska zraka za zaptivanje,
- zaštita od porasta temperature medija u mlinu.

Dodavači uglja - zaštita od prekida transportovanog sloja uglja,

- zaštita od smanjenja broja obrtaja dodavača.

Rotacioni
zagrijači zraka - zaštita po padu pritiska ulja za podmazivanje ili po porastu
temperature ulja.

Pumpe
napojne vode - zaštita po padu pritiska, protoka i temperture ulja, kao i po porastu
temperature ulja,
- zaštita od pada pritiska vode na usisnom priključku pumpe,
- zaštita od prekoračenja aksijalnog pomaka rotora pumpe,
- zaštita od porasta razlike temperature vode između usisne i tlačne strane,
- zaštite toplotno-mehaničke pogonske turbine kod napojnih pumpi
pogonjenih turbinom.

Aparatura za navedene zaštite, a također i algoritmi djelovanja tih zaštita, moraju biti dostavljene
od proizvođača i isporučioca uređaja. Pored datih uređaja, realizovane su također unutrašnje
zaštite instalacija pomoćnih uređaja, npr:
 Unutrašnje zaštite u okviru tečnog goriva za potpalu (gorionici tečnog goriva, magistrala
tečnog goriva),
16
  Zaštite u okviru instalacije mlinova (dodavač, mlin, ventilatori),
 Zaštite u okviru instalacije dimni plinovi – zrak (ventilator dimnih plinova, rotacioni
zagrijač zraka, ventilator svježeg zraka).
Pored zaštita toplotno-mehaničkih, motori pomoćnih uređaja opremljeni su klasičnim zaštitnim
relejima.

12.5. Zaštite bloka 200 MW – primjer rješenja

Kao karakterističan primjer uzet je opis tehnoloških zaštita energetskog bloka koji se sastoji od
kotla OP-650-040 i turbine 13 K 215. Do momenta pisanja ovog poglavlja, sistem zaštita na datom
bloku je najbolje obrađen u Elektrani Kozienice u poljskoj energetici. Ove zaštite su podijeljene na
«toplotne» i «električne». Prve od njih djeluju u slučaju prekoračenja dopuštenih maksimalnih ili
minimalnih vrijednosti izabranih neelektričnih veličina (toplotnih), kao npr. nivo vode, temperatura,
protok i sl. Druge reaguju na prekoračenje dozvoljenih vrijednosti električnih veličina (napon, struja,
snaga). Toplotne zaštite bloka šematski su prikazane na slici 12.1, a složene su u tabelu 12.1, gdje su
također date vrijednosti pri kojima te zaštite djeluju, kao i isključenja koja obavljaju (isključenje
glavnog prekidača, razbuđivanje generatora, otvaranje stanica, isključenje mlinova itd.).
Na slici 12.1 šematski je prikazano da zaštite koje pripadaju grupi 4C prouzrokuju istovremeno
gašenje kotla i izbacivanje turbine.
Zatvaranje zapornih ventila pred turbinom povlači za sobom pobuđivanje zaštite od povratne
snage, koja nakon dvije sekunde prouzrokuje isključenje blokovskog prekidača, razbuđivanje
generatora i prelazak na rezervno napajanje vlastitih potreba.
Sve zaštite koje prouzrokuju izbacivanje turbine ili definitivnu obustavu bloka mogu se isključiti
sa pulta bloka pomoću prekidača PDZI.
Slika 12.2 ilustruje sadejstvo svih zaštita bloka. U zavisnosti od karaktera poremećaja ili
oštećenja, kao i u vezi s tim sastava pobuđenih zaštita, može se izdvojiti 6 nivoa rada bloka i to:

1. Rad bloka sa sniženom snagom

Isključenje jedne od dviju pumpi napojne vode (ako se ne uključi rezervna pumpa) ili ispad
jednog ventilatora svježeg zraka, pobuđuje releje 5-8 POP, koji preko izbornog prekidača
ostavljaju u radu samo 50%mlinova prema programiranom položaju prekidača kako je
prikazano na slici 12.3. Istovremeno se pobuđuju:
- vremenski relej POP t, koji preko releja 1-4 POP smanjuje obrtaje dodavača uglja do
minimuma za mlinove koji su ostali u radu. Releji 9-12 blokiraju signal regulatora
opterećenja bloka, onemogućavajući time eventualno povećanje brzine dodavača, ta blokada
može biti prekinuta od strane operatora na bloku koji tada moraju preći na ručno upravljanje
količinom dovođenog goriva,
- releji PZM prouzrokuju uključenje mazutnih gorionika prema programiranoj konfiguraciji
pomoću posebnog prekidača, do zapaljenja tih gorionika ne dolazi samo u slučaju
pobuđivanja releja definitivne obustave bloka POB.

Ograničenje količine dovoda goriva ka kotlu prouzrokuje pad pritiska pare, usljed čega
dolazi impuls na regulator rasterećenja turbine preko parnog ograničivača snage koji je
podešen tako da pri padu pritiska pare p = 1 bar snaga turbine se smanji za N = 10 MW,
što znači da potpuno rasterećenje turbine od N = 200 MW prati promjena pritiska od p =
20 bara.
17
2. Asinhroni rad
U slučaju prorade zaštite od gubitka uzbude zahtjeva se sniženje aktivne snage do 80 MW u
vremenu kraćem od dva minuta, radi čega je neophodno istovremeno rasterećivanje mlinova i
uključenje mazuta, rasterećenje turbine do ispod 80 MW i otvaranje reducir stanice RS1
(slika 12.2).
Neophodnost samostalnog otvaranja upusnih stanica proizilazi otuda što i pored ograničenja
dovoda goriva pritisak pare u kotlu raste, jer je brzina rasterećivanja turbine veća nego što
omogućava regulisanje opterećenja kotla.
Djelovanje pojedinih zaštita pobuđuje releje koji prouzrokuju potpuno otvaranje parnog
zasuna i istovremeno otvaranje regulacionog ventila reducir stanice RS1. otvaranje
regulacionog ventila prouzrokuje ispust pare iz visokotlačnog dijela kotla u srednjetlačni dio.
To poteže za sobom porast pritiska sekundarne pare iznad vrijednosti koja proizilazi iz
statičke karateristike objekta. Kao rezultat toga, AR stanice otvaraju se u stepenu
proporcionalnom prekoračenju pritska, ispuštajući odgovarajuću količinu pare u
kondenzatore. Po isteku podešenog vremena otvaranja regulacionog ventila RS1 (oko 80 sek)
dalje upravljanje stanicom preuzima regulator ARK, održavajući zadanu vrijednost pritiska
pare iza te stanice. Ako pritisak pare iza RS1 opada, regulator ARK djeluje na pritvaranje
regulacionog ventila, ali do potpunog zatvaranja regulacionog ventila ne može doći pošto je
djelovanje regulatora blokirano pritiskom pare iza stanice RS1. Po opadanju toga pritiska do
vrijednosti 11-13 bara prekida se signal zatvaranja. Eventualno zatvaranje stanice može se
obaviti ručno. Po proradi zaštite od asinhronog rada, stanice RS1 i AR trebaju biti otvorene
samo kratkotrajno, za period potreban za ispuštanje viška pare iz kotla u kondenzator.
Regulacioni ventil ubrizgavanja upravlja se regulatorom koji održava konstantnu temperaturu
pare iza RS1.

3. Rad na vlastitim potrebama bloka

U vrijeme djelovanja zaštita grupe 2E i 2C nastupa isključenje blokovskog prekidača, a
generator ostaje u radu na opterećenju koje odgovara vlastitim potrebama bloka. Tada
nastupa smanjenje količine gorive koja dolazi do kotla, uključenje mazutnih gorionika i
otvaranje stanice RS1. Snaga na generatoru spada na 10-12 MW. U prvom momentu kotao
proizvodi paru čija količina odgovara snazi generatora prije obaranja opterećenja. Tada višak
pare iz kotla mora biti odveden preko ispusnih stanica. Potpuno otvaranje stanica zahtjeva
oko 80 sekundi, kada njihova propusnost iznosi samo 200 t/h, radi čega se u prvom momentu
otvaraju sigurnosni ventili na kotlu. Kroz pregrijače svježe pare tada protiče suma pare
odvedene kroz sigurnosne ventile na izlaznim parovodima iz kotla, pare koja ide kroz turbinu
VP (oko 80 t/h) i pare koja ide kroz reducir stanicu RS1. Kroz pregrijače sekundarne pare
protiče samo para koja ide iz turbine VP i para koja protiče kroz stanicu RS1, radi čega je
bitno da se reducir stanica RS1 otvori potpuno i brzo.
Stanica AR, u vrijeme takvog obaranja opterećenja generatora, otvara se u prvom momentu
potpuno. To nije ipak prouzrokovano porastom pritiska pare, već padom pritiska
regulacionog ulja turbine. Taj pad pritiska nastupa kao rezultat trenutnog rasterećenja
generatora (isključenja blokovskog prekidača) i regulisanja preko regulatora obrtaja turbine
pritiska ulja do vrijednosti koja odgovara novom opterećenju. Puno otvaranje stanice AR
prouzrokuje obaranje pritiska sekundarne pare do vrijednosti podešene na regulatoru pritiska
AR. Nakon otvaranja stanice RS1, pritisak sekundarne pare počne se povećavati i dalje
održavanje pritiska sekundarne pare nastavlja da održava regulator AR.

18
 4. Rad na praznom hodu
Prazni hod turbine razlikuje se od rada na vlastitoj potrebi time što se generaotr razbuđuje, a
napajanje vlastith potreba bloka prekapča se na rezervno napajanje. Tada turbina uzima samo
oko 40 t/h.

5. Ispad turbine
Rad u toku ispada turbine se manje koristi od rada na praznom hodu. Pri ispadu turbine, cijela
količina pare produkovane i akumulirane u kotlu mora se odvoditi preko sistema stanica RS1
i AR. Propusnost sistema startnih stanica ne prekoračuje 50% kapaciteta kotla. Količina pare
ispuštane preko sigurnosnih ventila bit će u ovom slučaju veća nego u slučaju rada na
vlastitoj potrebi, a vrijeme otvorenosti sigurnosnih ventila duže.
Turbina se isključuje pobuđivanjem elektromagnetnog isključivača, to prouzrokuje zatvaranje
brzozatvarajućih ventila, a to po redoslijedu preko zaštite od povratne snage prouzrokuje
nakon dvije sekunde isključenje blokovskog prekidača, prekidača uzbude i prekidača
otcjepnog trafoa. U slučaju rasterećenja bloka, pri protoku povratne snage kod otvorenih
brzozatvarajućih ventila turbine, zaštita od povratne snage prouzrokuje isključenje gore
navedenih prekidača nakon dvije minute.

6. Definitivna obustava bloka

U slučaju prorade zaštite grupe 4C (slika 12.3) nastupa definitivna obustava bloka, to znači
isključenje svih mlinova , kao i pobuđivanje elektromagnetnog isključivača turbine. To
prouzrokuje zatvaranje brzozatvarajućih ventila turbine, kao i proradu zaštite od povratne
energije koja isključuje blokovski prekidač, prekidač otcjepa i prekidač uzbude generatora.
Istovremeno se isključuju iz rada mazutni gorionici i otvaraju se stanice RS1 i AR.

U narednom izlaganju dat je opis opšte važećih tehnoloških zaštita bloka koje se ubrajaju u grupu
toplotnih zaštita.

Zaštite koje djeluju pri ispadu ventilatora svježeg zraka (slika 12.4)
Isključenje ventilatora svježeg zraka 1pobuđuje relej 1BT, a isključenje ventilatora 2 pobuđuje relej
2BT. To nastupa u slučaju zatvaranja kontakata W signalnog kontaktera isključivača odgovarajućeg
motora ventilatora.
Isključenje jednog ventilatora svježeg zraka prouzrokuje pobuđivanje releja 3BT, a potom se
pobuđuju releji POP, koji prouzrokuju smanjenje dotoka goriva do kotla (slika 12.3).
Isključenje oba ventilatora svježeg zraka prouzrokuje pobuđivanje pomoćnih releja 4BT-10BT, koji
prouzrokuju:
- isključenje svih mlinova sa pripadajućim sistemima,
- definitivnu obustavu bloka (pobuđivanje releja POB).

Zaštite koje djeluju pri ispadu pumpi napojne vode (slika 12.5)
Isključenje prekidača motora pumpi napojne vode prouzrokuje pobuđivanje odgovarajućeg releja
1PZW, 2PZW ili 3PZW i razbuđivanje releja 1PZZ, 2PZZ ili 3PZZ. To nastupa kao rezultat
prekapčanja kontakata W1-3 signalnog (impulsnog) kontaktera isključivača. Položaj svih kontakata na
slici 12.5 odgovara situaciji u kojoj rade sve tri pumpe napojne vode, što nije uobičajeno u
normalnom pogonu, jer u normalnom pogonu se nalaze dvije pumpe u radu, a jedna je u rezervi.
Sistem zaštita u toj situaciji nije pobuđen. Tek ispad jedne od dviju pumpi koje se nalaze u radu
prouzrokuje pobuđivanje releja:
19
 - pomoćnog 1PZ koji daje svjetlosni signal,
- zateznog PZt koji pobuđuje relej 2PZ.
Vremensko zatezanje releja PZt odabrano je tako da omogućava samostalno uključenje rezervne
pumpe. Relej 2PZ pobuđuje se samo tada ako se rezervna pumpa ne uključi u predviđenom roku,
tada on prouzrokuje pobuđivanje releja POP koji ograničava snagu bloka preko smanjenja količine
goriva dovođenog do kotla prema slici 12.3.
U slučaju ispada iz pogona obadviju pumpi koje su bile u radu nastupa, bez vremenskog zatezanja,
pobuđivanje releja POB koji odmah prouzrokuje isključenje bloka.

Zaštite od prekoračenja graničnih vrijednosti nivoa vode u bubnju kotla

Održavanje nivoa vode u bubnju u određenim granicama je neophodno s obzirom na bezbjednost
kotla i turbine. Prekoračenje maksimalnog nivoa vode u bubnju dovodi do narušavanja uslova rada
separacionih uređaja u bubnju i porasta vlažnosti pare. U krajnjem slučaju moguće je čak prodiranje
vode u pregrijače pare, a teoretski i do turbine.
Prekoračenje najnižeg nivoa vode u bubnju može prouzrokovati prekid toka mješavine para-voda u
isparivačkom sistemu, što dovodi do pregaranja ekranskih cijevi u kojima je došlo do prekida
cirkulacije.
Zahtjevi graničnih odstupanja nivoa vode zavise od konstrukcionih karakteristika kotla. Za kotao
OP-650-040 njegov proizvođač je utvrdio da:
- odstupanje od normalnog nivoa na gore čije prekoračenje treba da uključi signalizaciju iznosi
50-60 mm,
- odstupanje iznad normalnog nivoa čije prekoračenje treba da prouzrokuje otvaranje prelivinih
havarnih ventila iz bubnja potrebno je utvrditi u vrijeme eksploatacije,
- odstupanje na gore čije prekoračenje treba da prouzrokuje havarnu obustavu kotla (bloka)
iznosi 100 mm,
- odstupanje od normalnog nivoa na dole čije prekoračenje treba da prouzrokuje havarnu
obustavu bloka iznosi 130 mm.
Ovdje treba skrenuti pažnju na činjenicu da postoji izraziti uticaj pritiska u bubnju na vrijednosti
prorade zaštita zasnovanih na mjerenju razlike pritiska. Radi toga, zaštite koje koriste signale iz te
vrste mjernih pretvarača (npr. Barton ćelije) djeluju pravilno samo pri pritisku u bubnju koji
odgovara radnoj karakteristici (npr. 153 at).
Slika 12.6 ilustruje zaštitu koja prouzrokuje definitivnu obustavu bloka u slučaju prekoračenja
graničnih vrijednosti nivoa vode u bubnju. Upozoravajuća signalizacija porasta ili pada nivoa
pobuđuje se sa kontakata pokazivača nivoa i ona je nezavisna od sistema zaštite za definitivnu
obustavu bloka.
Prekoračenje maksimalnog ili minimalnog nivoa prouzrokuje obradu odgovarajućeg signala «min»
ili «max» pobuđujući pomoćni relej 4RH8 ili 1RH8. To prouzrokuje u komandi bloka paljenje
crvenog (havarnog) signala («Granični nivo prekoračen») ili pobuđivanje vremenskog releja 4RH8t,
koji nakon 10 sekundi:
a) daje, preko pomoćnog releja 1RH8TA, signal na isključenje bloka (relej POB),
b) pobuđuje registrator poremećaja (grešaka) na toplotnim uređajima (posredstvom releja RZ5
ili RZ6).
U slučaju prekoračenja maksimalno dopuštenog nivoa signal na isključenje bloka je prekinut
krajnjim kontaktom ventila na havarnom ispustu vode iz bubnja.
Preklopni prekidač WZPW, smješten na komandnom pultu bloka, omogućava operatoru kotla
eventualno odsijecanje signala koji pobuđuje relej isključenja bloka. Prekoračenje dopuštenog nivoa
u tom slučaju bit će samo signalizirano.

20
Zaštita od pada nivoa vode u spremniku napojne vode prouzrokuje obradu signala na obustavu bloka
ili na isključenje pumpi napojne vode koje su u radu i zabranu uključenja rezervne pumpe u slučaju
kada nivo padne ispod 1200 mm. Prije toga, još kod nivoa 2000 mm, uključuje se signalizacija po
padu nivoa. Normalni nivo u spremniku kreće se od 2000 do 2500 mm.

Zaštita od neotvaranja reducir stanice RS1 po padu opterećenja (slika 12.7)

Stanica RS1 namjenjena je za ostvarivanje minimalnog hlađenja pregrijača primarne i sekundarne
pare pri niskim opterećenjima bloka i kod startanja bloka. Ne otvaranje ove stanice pri padu
opterećenja turbine (npr. do opterećenja za vlastite potrebe bloka) može dovesti do spaljivanja
pregrijača. Pri dobrom nivou eksploatacije i brizi o ispravnosti postrojenja ne otvaranje stanice RS1
je malo vjerovatno (npr. mehaničko zapinjanje ). Pošto posljedice toga mogu biti značajne, u
posljednje vrijeme uvode se zaštite koje u tim slučajevima isključuju blok iz pogona.
Sve zaštite koje isključuju turbinu, ručno isključenje turbine i ostavljanje turbine na praznom hodu ili
u radu za vlastite potrebe, pobuđuju relej 1POS. U slučaju ne otvaranja stanice RS1, kontakti krajnjih
prekidača zapornog ventila III/2 ili regulacionog ventila I/2 ostaju zatvoreni. Zatvaranje kontakata
releja 1POS pobuđuje tada vremenski relej PSBt. Kontakt toga releja prouzrokuje pobuđivanje releja
WPPS1, a po tom obustavu bloka pod uslovom da:
- opterećenje turbine bude niže od 80 MW (tzn. nastupi pobuđenje releja POM80),
- u radu ostane bar jedan mlin (tzn. zatvoren bude neki od kontakata PN1-4),
- opterećenje turbine padne kao rezultat isključenja blokovskog prekidača, a ne kao rezultat
smanjenja opterećenja od opsluge bloka, razliku između ta dva slučaja usklađuje poseban
sistem. Pri opterćenju turbine višem od 80 MW stanica AR je stalno zatvorena, gdje se
pritisak sekundarne pare uravnotežava sa pritiskom regulacionog ulja. Pri naglom padu
opterećenja, pritisak regulacionog ulja se trenutno smanjuje, a pritisak sekundarne pare opada
lagano zavisno od obujma parovoda i pregrijača sekundarne pare, pri čemu se ravnoteža
poremeti.
U slučaju namjernog smanjenja snage od opsluge bloka, npr. pomoću regulatora opterećenja ili
parnog ograničivača snage, pritisak pare opada istovremeno s pritiskom regulacionog ulja.
Sistem razlike rasterećenja bloka djeluje na taj način što je signal od otvorenja stanice AR upoređen
sa proporcionalnim signalom pritisku pare. Relej PCPW pobuđen je u tom sistemu samo tada kada se
stanica AR otvori pri pritisku sekundarne pare višem od 12 at, što znači da je nastupio samostalni
pad snage preko isključenja blokovskog prekidača.

Zaštita od nestanka plamena u ložištu kotla (slika 12.8)

Ova zaštita se zasniva na dvjema fotoćelijama (fotootporima) i jednom signalizatoru porasta
potpritiska.
Položaj kontakata na slici 12.8 odgovara situaciji pri zastoju kotla, tj. nedostatak plamena i
potpritisak u ložištu manji od 30 mm vodenog stuba.
U toku normalnog rada kotla releji S6 i S7, kao i BRZP su pobuđeni. Signal nestanka plamena od
bilo koje fotoćelije prouzrokuje razbuđivanje releja S6 i S7 i davanje signala na kontakt releja
RZPTA. Kako je poznato, prekidi plamena u ložištu praćeni su naglim porastom pritiska. Radi toga
se kontakt signalizatora zatvara i nastupa pobuđivanje releja RZPTA. U tom slučaju signal od releja
S6 ili S7 trenutno pobuđuje relej obustave bloka POB.
U slučaju signalisanja nestanka plamena od obiju fotoćelija, pobuđuje se vremenski relej RZPt, koji
nakon podešenog vremena pobuđuje relej obustave bloka POB uz posredstvo releja RZPTA. U tom
slučaju, obustava bloka nastupa nezavisno od vrijednosti potpritiska u ložištu kotla.
Relej BRZP blokira djelovanje fotoćelija u slučaju nestanka napona 220 V.
Rad fotoćelija može se provjeriti posmatranjem pokazatelja intenzivnosti plamena.
21
Zaštita od pada vakuuma u kondenzatoru
Pad vakuuma u kondenzatoru ispod 540 mm živinog stuba prouzrokuje isključenje turbine.
Signalizator (davač impulsa) vakuuma pobuđuje pomoćni relej, koji daje signal na elektromagnetni
isključivač turbine i uključuje odgovarajuću signalizaciju. Istovremeno se pobuđuje pomoćni relej
koji onemogućava (blokira) otvaranja stanica RS1 i AR, a pored toga uključuje registrator toplotnih
poremećaja. Signalizacija prvog stepena pada vakuuma djeluje na 650 mm živinog stuba.

Zaštita od prekomjernog aksijalnog pomjeranja rotora turbine

Ova zaštita ima zadatak da zaštiti turbinu od uzroka prekomjernog pomjeranja vratila turbine u
upornom (aksijalnom) ležaju. Proporcionalni signal aksijalnog pomjeranja rotora turbine se pojačava
i pretvara u specijalnom pojačalu u električni signal koji ide po redoslijedu na pokazivač, na
registrator i na signalizator. Signalizator se pobuđuje kada struja iz pojačala prekorači vrijednosti
koje odgovaraju pomjeranju rotora za +0,5 mm ili za -0,9 mm. Ove vrijednosti zavise od tipa turbine
i kreću se do +1,0 mm i do -1,5 mm. Prorada signalizatora prouzrokuje:
- davanje signala na elektromagnetni isključivač turbine,
- uključenje signalizacije i registracije toplotnih poremećaja.

Zaštita od pada pritiska ulja za podmazivanje

Sniženje pritiska ulja za podmazivanje turboagregata ispod 0,7 at prouzrokuje uključenje rezervne
uljne pumpe (pumpe pogonjene motorom izmjenične struje). Istovremeno se uključuje odgovarajuća
signalizacija.
U slučaju daljeg pada pritiska ulja do ispod 0,5 at nastupa uključenje dodatne rezervne pumpe
(havarne) pogonjene motorom istosmjerne struje. Istovremeno se pobuđuje vremenski relej koji
nakon 9 sekundi daje signal na elektromagnetni isključivač turbine (naravno ako po uključenju
havarne pumpe ne dođe u tom periodu do porasta pritiska ulja za podmazivanje).
Pad pritiska ulja do 0,3 at isključuje stroj za lagano obrtanje turbine.

Zaštita od prekoračenja temperatura primarne i sekundarne pare (slika 12.9)

Prekoračenje graničnih vrijednosti temperatura podešenih na pokazivačima prouzrokuje isključenje
turbine pod uslovom da:
- temperatura prekorači graničnu vrijednost u oba parovoda (lijevom i desnom) pred turbinom
visokog ili srednjeg pritiska,
- prekoračenje podešenih vrijednosti temperatura mora trajati najmanje 5 minuta.
U momentu prorade zaštite uključuje se registrator toplotnih poremećaja.
U momentu prekoračenja zadatih temperatura u oba parovoda uključuje se signalizacija.

22
Slika 12.1. Toplotne zaštite bloka 200 MW

23
Tabela 12.1. Toplotne zaštite bloka
Impulsi

Pogonsko stanje bloka

Zatvaranje zapornih

reducir
Isključenje prekidača

Isključenje prekidača

Isključenje prekidača

isključenje
blokovskog prekidača
po djelovanju zaštite
Vremenska zadrška

ograničenje goriva
Podešene

6 kV II sekcije

ventila turbine
Vrsta zaštite

6 kV I sekcije
Lp

Signalizacija
vrijednosti

Djelimično
Isključenje

Otvaranje

Potpuno
uzbuda

stanica

goriva
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
Nivo vode u bubnju (porast nivoaiznad max. Ili pad +14 cm
1 10 s DOB x x x x x x x x
ispod min . ) -14 cm
2 Sniženje nivoa u SNV-e 1200 mm DOB x x x x x x x x
3 Ne otvaranje stanica po padu opterećenja ispod 80 MW 120s DOB x x x x x x x x
4 Nestanak plamena u ložištu 10s DOB x x x x x x x x
5 Ispad svih pumpi napojne vode DOB x x x x x x x x
6 Ispad dva ventilatora svježeg zraka DOB x x x x x x x x
U smjeru VP
0,9mm
7 Ososvinski pomak rotora turbine WT x x x x x x x x x
u smjeru SP
0,9 mm
8 Pad vakuma u kondenzatoru 540 mmHG WT x x x x x x x x
9 Pad pritiska ulja za podmazivanje 0,5 atn 9s WT x x x x x x x x
Porast temperature primarne pare iznad max. i pad Max.555oC
10 5min WT x x x x x x x x
ispod min. vrijednosti Min.480oC
Porast temperature sekundarne pare iznad max. i pad Max.555oC
11 5min WT x x x x x x x x
ispod min. vrijednosti Min.480oC
12 Ručno izbacivanje turbine WT x x x x x x x x
13 Nizak nivo ulja za brtvenje osovine generatora 1/3H 10s WT x x x x x x x x
14 Ostajanje u pogonu samo jedne pumpe napojne vode 24s OM x x
Smanjenje protoka destilata za hlađenje statora 9s x x x
15 13 t/h BLT x
generatora 18s x x x
16 Ispad jednog ventilatora svježeg zraka OM x x
DOB - definitivna obustava bloka ; WT - ispad turbine ; BLT- prazan hod turbine ; OM – ograničenje snage

24
 1C 1E 2E 2C 3E 4E 3C 4C 5E

Rad bloka Asinhroni Rad za Rad na Ispad Definitivno Motorni rad

sa ograniče. rad vlastite praznom turbine isključenje
snagom potrebe hodu bloka

Regulator Elektromagne
turbine tni isključivač

Regulacioni Zaporni
ventili ventili
turbine turbine

Isključiv.
mlinova 2s 2 min

Blokovski
prekidač
Regulator Redukciono Parni Ograničivač Uključenje Isključenje Redukciono
sihronizma rashladna ograničivač goriva mazuta mazutnih izduvna
turbine stanicaRS1 gorionika stanica AR Prekidač
uzbude

Prekidač
vlastitih
Slika 12.2. Kompleksni sistem zaštita bloka 200 MW potreba

25
Sl.12.3.- Šema blokovskih zaštita koje djeluju na ograničenje dovoda goriva

26
a)

b)

Sl. 12.5. Zaštite koje djeluju pri ispadu pumpi napojne vode

27
28
Sl.12.8. Zaštita od nestanka plamena u ložištu

29
Slika 12.9. Zaštite od prekoračenja temperatura primarne i sekundarne pare

30
Sl.12.10. Tehnološka šema rada kotla sa pomoćnim uređajima : PP – rotacioni zagrijač
vazduha ;WC-ventilator dimnih plinova ; WM- ventilator za transport ugljene prašine ;
MW – mlin za ugalj ; PW – dodavač uglja ; K – klapna

31
 Nizak nivo
vode u bubnju

t
Isključenje
dovoda goriva
prekidačem
havarnog
isključenja

Isključenje
turboagregata
od zaštita

Pritisak ulja za
podmazivanje
ležaja mlinova

Slika 12.11. Funkcionalna šema blokada pogonskih motora na kotlu (u smjeru isključenja):
WC-uljne pumpe ventilatora dimnih plinova; PoWM-uljne pumpe mlinova

32
12.6. Tehnološke blokade

U termoelektranama se najviše primjenjuju blokade u pomoćnim krugovima upravljanja. Te

blokade se mogu podijeliti na aktivne i pasivne.
Aktivna blokada se zasniva na automatskom isključenju uređaja koji rade, u slučaju nastanka
uslova za koje je blokada predviđena.
Pasivna blokada se zasniva na tome da ne dozvoli uključenje uređaja koji se ne nalaze u radu,
ako nisu ispunjeni uslovi predviđeni blokadom.
Primjer: aktivna blokada uslovljava samostalno isključenje ventilatora svježeg zraka (potisnih
ventilatora) u slučaju ispada ventilatora dimnih plinova (odsisnih ventilatora); pasivna blokada
istovremeno uslovljava zabranu uključenja potisnih ventilatora kada nisu uključeni odsisni
ventilatori.
Na slici 12.10 predstavljena je šema instalacije loženja kotla, istovremeno na slici 12.11
predstavljena je funkcionalna šema blokada pogona toga kotla u smjeru isključenja. Zaustavljanje
rotacionog zagrijača zraka prouzrokuje isključenje pripadajućeg mu ventilatora dimnih plinova.
Isključenje odsisnih ventilatora može biti također prouzrokovano npr. padom pritiska ulja za
podmazivanje. Obustavljanje ventilatora odsisa povlači za sobom isključenje potisnog ventilatora
bez vremenske zadrške, a po isteku vremena potrebnog za zaustavljanje ventilatora isključuje se
uljna pumpa za podmazivanje ventilatora odsisa. Po ispadu ventilatora odsisa zatvaraju se
regulacione klapne na usisnoj strani ventilatora (samo u slučaju ispada jednog ventilatora).
Isključenje potisnog ventilatora dovodi do zatvaranja pripadajućih klapni K10 na liniji toplog
zraka, te K21 i K17 na liniji dimnih plinova.Klapna K17 zatvara se tada kada ispadne samo jedan
ventilator svježeg zraka. Zatvaranje tih klapni u slučaju ispada samo jednog odsisnog ventilatora
ima zadataka da osigura dalji rad kotla pri smanjenom opterećenju, kao i da zaštiti zagrijač zraka od
eventualnog oštećenja (pregrijavanja). Ako se istovremeno isključe oba ventilatora odsisa, tada u
cilju provjetravanja kotla, blokada ne dozvoljava zatvaranje regulacionih klapni na usisu ventilatora,
niti klapni na kanalima dimnih plinova K17.
Isključenje jednog od potisnih ventilatora prouzrokuje pobuđivanje selektora dodavača uglja
koji daje impuls na isključenje odabranih dodavača po programu na takav način da bi nezavisno od
broja mlinova u radu ostala samo 3 mlinska sistema u daljem radu. Skupa sa isključenjem dodavača
uglja prekida se upravljanje kontinualnim prenosnikom PIV i po isteku vremena potrebnog za
pražnjenje mlina dobiva se impuls na isključenje mlinskog ventilatora. Isključenje oba potisna
ventilatora prouzrokuje trenutno isključenje svih mlinskih ventilatora i zatvaranje dovoda goriva do
kotla. Odsijecanje goriva može također nastupiti pri: isključenju turboagregata od zaštita, havarnom
odsijecanju goriva pritiskom na taster i pri prekomjernom sniženju nivoa vode u bubnju, pri čemu
vremenska zadrška odgovara potrebnom vremenu za uključenje rezervne napojne pumpe.
Isključenje mlinskog ventilatora prouzrokuje isključenje pripadajućeg mlina. Mlin može biti
isključen također pri prekomjernom padu pritiska ulja za podmazivanje. Ispad mlina prouzrokuje
isključenje dodavača uglja.
Opisana šema blokada u smjeru isključenja može se koristiti za čitanje blokada i u smjeru
uključenja. Tako na primjer, uključenje odsisnog ventilatora moguće je nakon uključenja rotacionog
zagrijača zraka, uz uslov da postoji dovoljan pritisak ulja za podmazivanje ventilatora, što znači da
se uljna pumpa mora ranije uključiti.

33
12.7. Registracija događaja

Propisi eksploatacije elektroenergetskih postrojenja predviđaju vođenje eksploatacione

dokumentacije čime je obuhvaćen minimum evidencija kroz dnevne izvještaje i knjige raporta, gdje
trebaju biti registrovani nastali događaji uzimajući u obzir vrijeme i rdoslijed njihovog nastanka.
Najprostiji način te vrste registrovanja je da personal koji opslužuje postrojenje vrši tekuće
registrovanje stvarnih događaja nastalih na nadziranim objektima. Ove registracije mogu biti
obavljanena osnovu signalizacije i mjerne aparature. U omjeru porasta snage energetskih blokova,
rad eksploatacionog personala postaje sve više složeniji.
U normalnim pogonskim uslovima, bez poremećaja, može se od personala očekivati
registrovanje stanja sa tokom stvarnih događaja, ali u uslovima poremećaja pri lavinskom prilivu
informacija, zapisivanje tačnih i vjerodostojnih podataka prekoračuje mogućnosti najobrazovanijeg,
najsposobnijeg i najsavjesnijeg personala. U vrijeme poremećaja i havarija, opslužujući personal
opterećen je prije svega izvođenjem neophodnih manipulacija. Prema tome, zapisivanje može biti
obavljeno tek po normalizaciji situacije, ali će biti nepotpuno i opterećeno greškama
prouzrokovanim subjektivnim pogledima personala.
Izvjestan napredak u dobivanju potpunijih vjerodostojnijih podataka donijelo je uvođenje
različitih vrsta registrirajućih pribora i registratora poremećaja, zasnovanih na linijskom ili
tačkastom registrovanju toka fizičkih veličina, koje karakterišu tok tehnološkog procesa. Sa
praktičnog stanovišta, primjena te vrste registratora je ograničena na registrovanje toka nekih
električnih veličina i najvažnijih parametara tehnološkog procesa, što ne daje mogućnost potpune
analize poremećaja u radu bloka.
Elementarni napredak u oblasti registracije događaja postignut je uvođenjem automatskih
registratora događaja, zvanih također registratorima dvopoložajnih ulaza. To su uređaji izrađeni na
temelju elektronike i zauzimaju relativno malo prostora, a omogućavaju automatsku registraciju
stanja iznad hiljadu elemenata.
Za realizaciju samostalne registracije događaja služi minimalni uređaj pod nazivom
«Registrator dvopoložajnih ulaza» (RWD), projektovan i izrađen u Institutu Automatskih
Energetskih Sistema (IASE) u Wroclawu.
Kao rezultat saradnje registratora sa inicijatorima ugrađenim na pojedinim objektima dobije se
registracija signala u hronološkom obliku, koji su lako čitljivi i registruju događaje nastale u
objektu.
Za svaki događaj ima štampano saopštenje koje se sastoji iz određenog vremena, opisa
događaja, izdvajanja događaja i dodatnih znakova.
RWD osigurava registraciju saopštenja o procjenama stanja ulaznih signala pri maksimalnom
broju signala 1280 porijeklom iz jednog ili iz dva objekata (po 640).
U daljem izlaganju govorit će se o instalaciji RWD za 2 energetska bloka, pošto je taj slučaj
najčešći.
Saopštenja su registrovana na 1 ili 2 – zavisno od želje korisnika – električnih mašina za
pisanje. Razdvajanje saopštenja za oba objekta zasniva se na preuređivanju zasebne mašine za svaki
objekt ili na različitim bojama štampača na jednoj mašini.

34
 Prijemni format saopštenja:

16. 07. 42. 4

sati

minuti

sekunde

0,1 sekunda

opisni tekst signala (max.13 znakova)

izdvajač događaja (max.3 znaka)

znaci signalizacije ne tipizirane situacije

Prijemni obrazac saopštenja definiše kompromis između čitljivosti i tehničkih mogućnosti pri
razumnim cijenama. Trinaestoznačni tekst je uobičajen individualno za svaki događaj, a troznačno
označavanje «smjera» događaja odabrano je iz lista 16 mogućih oznaka ustaljenih za dati primjerak
RWD. Pri jednakim ili skoro jednakim listama (spiskovima) signala i tekstova za oba objekta
dobiva se ušteda zbog ugradnje jednog panela zajedničkog za oba objekta.
Efikasno djelovanje RWD u havarnim situacijama bloka moguće je zahvaljujući ulaznim
parametrima i osobinama uređaja:
- visoka vremenska raspoznatost (jasnoća) oko 6 ms. To znači redoslijed odštampavanja
saopštenja saglasan je redoslijedu odigravanja odgovarajućih im događaja pri odstupanju
među događajimane manjem od datog vremena. Pri čestim događajima saopštenja se ne
gube, već njihov redoslijed nije garantovan. Ta situacija se signališe preko odštampavanja
specijalnog znaka.
- broj događaja u lancu događanja prema gore datoj učestalosti može dostizati oko 200 bez
narušavanja redoslijeda štampanja. To se dobije selekcijom odgovarajućih pamćenja iz
sadržaja odbojnika (pufera).
- sistem napajanja RWD nije osjetljiv na moguće prekide ili poremećaje nastupajuće pri
nekim havarijama na napajanju vlastitih potreba bloka. Te osobine osigurava ugrađeni u
RWD ispravljač (talasnik) koji omogućava napajanje uređaja istosmjernim naponom 220 V.

Zaštita od odštampavanja neispravnih saopštenja zasniva se na slijedećim principima:

- primjeni potpuno odvojenog galvanskog sistema elektronskih uređaja od kruga napajanja
inicijatora, a tim samim od industrijskih poremećaja nastupajućih na prostrano ožičenom
objektu.

35
 - primjeni blokirajućih sistema registracije signala pri nestanku napona za napajanje
inicijatora. Takvih grupa može biti u cijelom sistemu inicijatora 8, a za sigurno ograničenje
čak 16.
- primjena unutarnje kontrole bloka pamćenja (memorije) i nosećeg bloka (kontrola parnosti)
- poštovanje načina unutarnje montaže uređaja koji osigurava popravni rad RWD u prisustvu
smetnji od elektromagnetnih polja.

Od odštampavanja nepotrebnih informacija štiti podjela ulaznih signala na dvije kategorije:

1. signali «istog nivoa» čija se registracija odvija podjednako pri nastanku, kao i pri
prestanku signala
2. signali «impulsni» za koje je registrovano jedino nastajanje signala; dodatno u slučaju
eksploatacionih proba neki ulazi budu opremljeni specijanim sistemom koji ne dopušta
višestruke registracije pri ponavljanju signala u kratkim vremenskim razmacima.

Ako se radi o kriterijima izbora signala dovođenih do registratora, to u opštim crtama može se
utvrditi za blokove snage 200 MW i više njihovo predstavljanje na slijedeći način:
- za glavne prekidače bloka i pogone vlastitih potreba za koje je pored daljinskog ručnog
upravljanja predviđeno automatsko upravljanje, registruje se stanje uključenja i isključenja
prekidača od kontaktera signalnog prekidača ili od impulsa «uključiti» i isključiti od
impulsnih kontaktera prekidača individualnog upravljanja (npr. komandni prekidač).
- za prekidače pogona priznatih opšte važnim, tj. ventilatora svježeg zraka, ventilatora dimnih
plinova i pumpi napojne vode registruju se pored toga svi impulsi koji prouzrokuju
isključenje. Među pogonima napajanim niskim naponom mogu se također izdvojiti pogoni
opšte važnosti, ali s obzirom na teškoće sa uvođenjem signala prorade osigurača topivih ili
releja termobimetalnih – za zahtjevane pogone napajane niskim naponom ne predviđa se
registracija uzroka isključenja.
- za grupe pogona sa upravljanjem u sekvenciji registruju se impulsi kretanja i zaustavljanja
sekvencije, registruju se također okončanja ciklusa uključenja, kao i stanja uključenja
pojedinih pogona obuhvaćenih datom grupom.
- za zatvarače (ventili, zasuni, klapne itd.), za koje osim ručnog upravljanja postoji mogućnost
upravljanja druge vrste npr. automatskog, registruje se stanje krajnjih položaja, od krajnjih
prekidača ili impulsa «otvoriti» i «zatvoriti» polazećih od impulsnih kontaktera prekidača
individualnog upravljanja.
- za zatvarače bez automatskog upravljanja registruje se stanje krajnjih položaja od krajnjih
prekidača.

U opsegu prekoračenja dopuštenih vrijednosti tehnoloških parametara registruje se nastajanje

prekoračenja i gubitak njihovih dopuštenih vrijednosti.
Do registratora se dovode informacije od svih zaštita bloka, pri čemu za zaštite koje djeluju sa
zatezanjem primjenjuje se odvojena registracija pobuđivanja i prorade, a za zaštite bez zatezanja
registruje se samo prorada.
U opsegu kontrole napona u pomoćnim krugovima registruje se nestanak napona, kao i
momenat njegovog povratka za krugove upravljanja, automatike signalizacije i blokada. Ti impulsi
su registrovani po grupama kao u sistemu centralne signalizacije.

36
 Do registratora se dovode informacije položaja prekidača obuhvaćenih sistemima automatskog
prekapčanja (npr. samostalno uključenje rezerve),kao i impulsi od inicirajućih elemenata djelovanja
automatike.
Signali dovođeni do registratora polaze od slijedećih dvopoložajnih pobuđivača:
- kontaktni manometri i termometri ili manostati i termostati,
- krajnji prekidači zatvarača,
- regulatori, komandni prekidači,
- zaštitni releji,
- pomoćni kontakti (signalni prekidač) kontaktera i prekidača,
- kontakti releja koji umnožavaju signale.

37