Automatika i automatizacija

Automatika (engl. Automatic control) je znanstveno-tehnička disciplina čija su područja

teorija vođenja, istraživanje i analiza uvjeta djelovanja i zakonitosti vođenja različitih sustava
te sinteza i gradnja sustava za automatsko vođenje.

Automatizacija je tehnička disciplina koja obuhvaća sve mjere s kojima se smanjuje udio
ljudskog rada u proizvodnji i s kojima se postiže viši stupanj ekonomične i rentabilne
proizvodnje u pogledu utroška sirovine, energije i vremena.

Pojmovi

• automat – mehanicka tvorevina koja samostalno i svrsishodno djeluje

• automatizacija – smanjenje udjela ljudskog rada u suvremenoj proizvodnji tj. čovjek se

zamjenjuje ne samo kao izvor snage vec i u funkcijama pamcenja i odlucivanja

• kibernetika – znanost o slicnosti i podudarnosti djelovanja živih bica i strojeva

• automatika – dio kibernetike s obzirom na vodenje proizvodnih procesa i tehnickih

proizvodnih sustava

• automatika = regulacija + upravljanje + vodenje procesa

Automatska regulacija po definiciji je automatsko održavanje željenog stanja nekog procesa

ili mijenjanje tog stanja po određenom zakonu, bez obzira na djelovanje vanjskih i unutarnjih
poremećaja. To se postiže pomoću povratne veze, koja omogućava usporedbu izmjerene
vrijednosti neke veličine reguliranog procesa sa njenom željenom vrijednosti (referencijom),
te se na temelju razlike tih dviju veličina odlučuje kako proces usmjeriti. Proces se usmjerava
upravljanjem tokom energije ili tvari. Skica navedenoga „zatvorenog kruga“ ili regulacijske
petlje prikazana je poopćeno na slici.

Slika 1. Regulacijska petlja ili zatvoreni krug

Automatizacija je pojam blizak automatskoj regulaciji, pa se oni vrlo često miješaju. Ipak,
opisuju različite stvari. Automatizacija je proces kojim se nešto pravi automatskim, a također
je stanje koje je rezultat tog istog procesa. Automatizacija je nastavak procesa mehanizacije,
zato jer se automatskim može učiniti samo onaj proces koji je u dovoljnoj mjeri mehaniziran.
Automatizacija u širem smislu obuhvaća sve mjere i procese kojima se smanjuje udio
ljudskog rada, opažanja i odlučivanja. Za širi smisao pojma automatizacije katkad se rabi i
izraz automacija.

Uspoređujući definicije automatizacije i automatske regulacije, očigledno je automatizacija

opsežniji pojam. Očito je i da na određenom, višem stupnju automatizacije, automatska
regulacija postaje njen bitni instrument.

Pojam regulacije potrebno je povezati s bliskim pojmovima upravljanja i vođenja.

Automatizacija predstavlja smanjenje udjela ljudskog rada u proizvodnji. Čovjek se

zamjenjuje ne samo kao izvor snage, već i u funkcijama pamćenja i odlučivanja. U početku
uvođenja automatizacije uvodi se prvo djelomična automatizacija, a zatim potpuna
automatizacija.

Pri djelomičnoj automatizaciji samo je dio informacijskih operacija procesa povjeren

sustavima za vođenje. Pri tome se informacijske operacije zasnivaju na osnovu zadanog
programa. Promjene u odvijanju procesa se izvode prema točno unaprijed zadanom
programu. Prema pokazanom primjeru, održavanje zadanog protoka je određeno
programom koji u određenom trenutku preko pogonske jedinice aktivira motor koji
postavnom spravom upravlja tokom procesa.

Primjer primjene ovakvih sustava su npr. kod programskog vođenja saobraćaja na

semaforima, svjetleće reklame itd.

Slika 2. Primjer djelomične automatizacije

Kod potpune automatizacije su procesi proizvodnje izvedeni tako da se sve informacijske

operacije, bitne za normalan tok procesa, prenose i obrađuju pomoću sustava za vođenje.
Prema pokazanom promjeru potpune automatizacije održavanja protoka Q, sustav za
vođenje kontrolira stanje odabrane izlazne veličine procesa (y = Q) i održava njenu zadanu
vrijednost tako da prema njoj vodi tok procesa. Čovjek u tome slučaju samo održava
ispravnost uređaja proizvodnog sustava isustava za vođenje, i po potrebi ih uključuje u
pogon ili ih isključuje.

Slika 3. Primjer potpune automatizacije

OSNOVNI POJMOVI U AUTOMATIZACIJI

Automatizacija predstavlja smanjenje udjela ljudskog rada u suvremenoj prozvodnji, pri

čemu se čovjek zamjenjuje ne samo kao izvor snage, već i u funkcijama pamćenja i
odlučivanja. Zamjena čovjeka u suvremenom procesu je nužna, jer je on "loša" komponenta
sustava. Sporo reagira, zamara se, nije u mogućnosti raditi u lošim i opasnim uvjetima, nije u
stanju nadgledati istodobno više parametara procesa, neekonomičan je, itd...

U tehničkom smislu automatizirani stroj (postrojenje) ima tri skupine elemenata:

1. osjetila - članovi koji daju signale na ulazu potrebne za samo odvijanje procesa
2. regulator - članovi koji obrađuju informacije sa ulaza i definiraju način odvijanja
procesa
3. izvršni član - članovi koji izvode automatizirani proces

Ovako to izgleda kada bismo željeli shematski prikazati elemente automatiziranog procesa:

Slika 4. Osnovni elementi automatiziranog procesa

Tehnika automatiziranog procesa se izvodi na dva osnovna načina:

a) regulacija sustava

b) upravljanje sustavom
Regulacija je proces pri kojem se neprekidno prati određena veličina koja se regulira, i
uspoređuje sa željenom veličinom, te ovisno o rezultatu usporedbe, djeluje na reguliranu
veličinu tako da se ona približi željenoj veličini. Proces se pri tome odvija u zatvorenom krugu
koji se naziva regulacijski krug. Regulacija ima zadatak da poništi djelovanje poremećajnih
veličina i da vrijednost regulirane veličine dovede na vrijednost željene veličine.

Slika 5. Regulacijski proces

Upravljanje je proces u sustavu u kojem jedna ili više ulaznih varijabli preko zakonitosti koja
je svojstvena tome sustavu, utječu na druge varijable kao izlazne veličine. Karakteristika
upravljanja je otvoren tijek odvijanja procesa preko pojedinih elemenata ili preko
upravljačkog lanca.

Slika 6. Upravljanje

Upravljanje je postupak pri kojem jedna ili više ulaznih veličina utječu na jednu ili više
izlaznih veličina nekog procesa prema zakonitostima svojstvenim upravljanom procesu. Pri
tom se upravljanje odvija u „otvorenom krugu“ (open loop control). To znači da, za razliku
od regulacije, kod upravljanja nema povratne veze koja će omogučiti usporedbu željene i
stvarne vrijednosti, niti će se proces usmjeravati na temelju njihove razlike. Stoga nema
mogućnosti popravljanja upravljačke odluke na temelju promatranja odvijanja procesa. Skica
sheme upravljanja dana je na slici

Slika 7. Upravljanje ili otvoreni krug

Tri uvjeta da bi se neki sustav doista mogao smatrati sustavom automatske regulacije:

1. Svrha sustava automatske regulacije jest da izvršava naredbe automatski, tj. da

sustav održava reguliranu veličinu jednaku naredbi (željenoj veličini) unatoč
poremećajima.
2. Sustav automatske regulacije radi kao sustav s negativnom povratnom vezom.
3. Sustav uključuje nekakav osjetnik (senzor) i komparator, od kojih se barem jedan od
njih može razlučiti kao fizički odvojeni element.

U navedenim uvjetima naglašena je automatsko održavanje željene veličine, te „zatvorena“

petlja sa negativnim predznakom. Treći uvjet eliminira neka isključivo matematička ili
softverska rješenja, koja bi mogla zadovoljiti prva dva uvjeta kao moguće sustave
automatske regulacije. Dakle, sustav automatske regulacije prema kriterijima iz treba doista
biti uređaj, a ne samo računarski algoritam.