ADITON = nepristupačni prostor u hramu; često svetište

AKROTERIJ = malo podnožje, izvorno za kipove (ali često bez njih) na krajevima / vrhu
zabata
ANTA = pilastar; trijem IN ANTIS = trijem s pilastrima na krajevima zidova koji su u
istoj liniji kao i stupovi između
ANTEMIJ = vijenac ukrašen viticama i palmetama
ARENA = borilište u amfiteatru posuto pijeskom
ARHITRAVNI VIJENAC = gređe bez friza
ARHIVOLT = profilacija arhitrava u obliku luka
ATIKA = ATIČKI KAT = kat iznad glavnog gređa građevine
AULA = veliki prostor za okupljanje
BASTION = obrambeni istak gradskog zida
BOČNI LUK = (segmentni) luk na zidnoj / prozorskoj strani svoda
BULEUTERIJ = vijećnica grčkih gradova
EDIKULA = arhitektonski okvir otvora sastavljen od dva stupa koji nose gređe i zabat
EMPORA = gornji kat ugrađen u neki prostor ili prema njemu otvoren – galerija / tribina
ENFILADA = niz soba vrata kojih su u istoj osi
ENTAZIS = zadebljanje stupa (počinje se sužavati u 1/3 visine i suženje opisuje krivulju)
GIMNAZIJ = vježbalište + škola
HEKATOMPED = hram s celom dugačkom 100 stopa
HIPOSTIL = prostor strop kojeg nose stupovi
HOREJ = žitnica, hambar, skladište robe
IMPOST = profilacija stupca na ishodištu luka
INTERKOLUMNIJ = razmak među stupovima
- PIKNOSTIL: 1+1/2 (promjera)
- SISTIL: 2
- EUSTIL: 2+1/4
- DIJASTIL: 3
- AREOSTIL: 4
KANABE = civilno naselje uz rimski vojni logor
KASTRUM = rimski vojni logor
KONZOLA = potporanj u obliku slova S kojem je jedan kraj širi od drugog
- korištenje okomito: uz zid – nosi neko poprsje; vodoravno: vidljivi dio gređa koji
nosi galeriju
LEZENA = uska plošna okomita traka na zidu
MARTIRIJ = spomen-crkva nad grobom mučenika
MEMORIJA = spomen-crkva za mučenika / sveca
MODILJON = ukrasni motiv vijenca u korintskom / kompozitnom redu – mala konzola s
volutama koja kao da podupire krunu vijenca
MODUL = proporcijski sustav; stup – polumjer / promjer
NIMFEJ = kultno mjesto nimfa i svetište vrela; natkrivena fontana s ogradom
PALADIJEVSKI MOTIV = kombinacija luka i stupa; luk počiva na 2 stupa čija gređa čine
ravni završetak bočnih otvora; uokviren stupovima višeg reda
slično: VENECIJANSKI PROZOR (SERLIANA); ali on nije uokviren višim redom
PALESTRA = škola hrvanja, vježbalište
PERISTIL = neprekinuti red stupova oko dvorišta
PILON = toranj u obliku stupca; egipatska monumentalna vrata
PODGLED = donje lice arhitektonskog elementa (vijenca, arhitrava); dio u kojem se ne
oslanja na stupove
PODNOŽJE = PIJEDESTAL = element ispod stupa
POSTOLJE = PODIJ = najčešće masivna struktura koja služi kao platforma na kojoj se
podiže klasična građevina
PRITANEJ = zgrada gradske uprave u grčkim gradovima
TRIBUNAL = povišeni podij za suce
TRIJEM = PORTIK = natkriveni prolaz (galerija, predvorje, vestibul)
- u hramu: tetrastil (4), heksastil (6), oktastil (8), dekastil (10), dodekastil (12)
ukrasi profila: OVUL
ZRNATI NIZ
VODENI LIST – srcolik
ZABAT = FRONTON
tipologija hramova:
1. APTERI – bez peristaze
1) hram in antis
2) prostil
3) amfiprostil
2. PRAVOKUTNI PERISTILNI HRAMOVI – s peristazom
1) peripter – ima kolonadu stupova oko cele
2) pseudo peripter – na celu su naslonjeni polustupovi
3) dipter – ima 2 reda stupova oko cele
4) pseudo dipter – ima samo 1 red stupova oko cele, ali ima prostora za 2
3. HRAMOVI NA KRUŽNOJ OSNOVI
1) monopter – niz kružno poredanih stupova – nema celu
2) tolos – s celom i kružno poredanim stupovima oko nje

grčki hram (najtipičniji – dorski) – peripter

- sakralna građevina
- razvio se iz megarona
- postupan prijelaz iz drvene u kamenu gradnju
- težnja za ravnotežom / skladom
- savršenstvo se postiže prevladavanjem suprotnosti između zatvorene jezgre (cele)
i otvorene peristaze + postupnim sužavanjem interkolumnija prema uglovima
- kip božanstva u unutrašnjosti – kultna skulptura
- npr. Afajin hram u Egini, Partenon
dijelovi:
1. podnožje (ispod: STEREOBAT = temelji)
1) EUTINTERIJA = gornji sloj temelja; ispod krepidome
2) KREPIDOMA = stubište u podnožju hrama
3) STILOBAT = najgornja stuba podnožja
2. ophodni trijem = PERISTAZA
1) stupovi
2) trabeacija (EPISTIL=horizontalno gređe na grč. hramu)= gređe:
(1) arhitrav
(2) friz – triglifi + metope
(3) vijenac
3) zabat = trokutasti završetak krova
4) timpan = zabatno polje
5) vijenac zabata – njime zabat završava
3. naos
1) postolje = malo povišeni dio na kojem je naos
2) zid cele
3) ORTOSTATI = uspravno postavljeni kameni blokovi u 1. (najnižem) redu zida
4) IZODOMNI VEZ = vez kojim su uglavnom izvođeni grčki hramovi (1 red kamenih
blokova postavljenih dužom stranom najvećeg pravokutnika bloka uz prednju stranu zida,
a red na njemu kraćom stranom postavljen uz prednju stranu zida)
5) PRONAOS = predvorje cele
6) CELA = NAOS = središnja prostorija hrama s kultnom skulpturom
7) OPISTODOM = stražnja prostorija
8) stupovi IN ANTIS – ponekad trijem toga oblika
9) unutrašnji stupovi – dijele celu u brodove
10) stropne grede – drže strop; drvene
11) krovište + dvoslivni krov s olukom (SIMA) i ANTEFIKSIMA (=ukrašeni čeoni crijep)
12) krovni pokrov

grčko kazalište
- vjersko; razvilo se iz obreda posvećenih Dionizu (korsko pjevanje, ekstatični
plesovi, mimohodi pod maskama)
- tragedije, komedije
- u Periklovo doba siromašni dobivaju naknadu za kazalište (dnevnicu koju su
izgubili jer su bili u kazalištu)
 - u početku drvena, od 4. st. kamena
- izvrsna akustičnost, idealan oblik kazališta postignut koncentracijom na
glavne elemente i njihovom geometrizacijom
- npr. kazalište u Epidauru, 3. st.
- dijelovi:
1. SCENA (SKENE) = drveni kostur koji odvaja orkestru od otvorene pozadine
(definira područje radnje); isprva se mijenja za svaku predstavu, kasnije stalna –
moguće umetnuti slike kulisa (PINAKES)
2. ORKESTRA =okrugla; mjesto za kor / kultne plesove s oltarom u sredini koji se
postupno miče iz sredine i na kraju nestaje
3. KAVEA (THEATRON) = gledalište lepezastog oblika, može biti sastavljeno od 2
dijela (starije i mlađe kavee) – u gradnji kavee iskorištava se padina brijega
(školjkasta udubina)
- KERKIDES = trokutasti segmenti u koje je kavea podijeljena zrakastim linijama
4. PROSCENIJ = prostor između scene i orkestre
5. PARODI = bočni prolazi
6. PARASCENIJ

rimsko kazalište
- od 3. st.: LUDI SCAENICI (Livije Andronik)
- povezanost sa zabavom, a ne s vjerom kao u Grčkoj
- brzo punjenje + pražnjenje
- 1. st. – Pompejevo kazalište: uzor za kasnije Marcelovo
- modifikacije grčkog oblika:
orkestra je polukružna i na nju se smještaju ugledniji gosti
proscenij postaje pozornica, a omeđen je zidom scene (frons scaenae) i bočnim
zidovima scene (versurae)
ne iskorištava konfiguraciju terena – autarkično je
na jarbole se objesi platneni krov (zaštita od sunca / kiše)

rimski amfiteatar
- za održavanje gladijatorskih igara (ludi gladiatorii) – razvio se iz etručšanskih
pogrebnih igara
- kasnije i za naumachiae (=pomorske bitke) i venationes (=igre slične lovu)
- „dvostruko kazalište“, ovalnog oblika
- gledalište  niz koncentričnih ovala
- mreža hodnika ispod gledališta (nadsvođeni) – za brzo punjenje + pražnjenje
- najčešće izvan grada (ovalni oblik ne uklapa se u pravokutni raster, velika
koncentracija nasilja)
- vanjski zid – etaže raščlanjene lukovima na stupcima
- npr. Koloseum, pulska arena, amfiteatar u Saloni (najistočniji! – istočne provincije
nemaju gladijatorske igre)

terme
- kupališta s različito zagrijanim bazenima
- od carskog doba  državne ustanove u svim gradovima
- arhitektonski izgled: u početku naprosto spojene prostorije (zbroj dvaju kompleksa
– M i Ž), kasnije osnosimetrične – lako snalaženje, jasan raspored prostorija
- npr. Dioklecijanove terme (za puk), Karakaline terme
- funkcije termi:
1) društvena + razonoda (posjetitelji su razgovarali, sklapali su se poslovi)
2) njega tijela (kupelji, masaže,...)
3) vježbanje  sport (bazen [natatio], palestra)
4) obrazovanje (biblioteke su često u sklopu termi)
- dijelovi:
1. APODITERIJ = svlačionica
2. KALDARIJ = topla kupelj
3. FRIGIDARIJ = hladna kupelj
4. TEPIDARIJ = mlaka kupelj
 5. SUDARIJ = parna kupelj
6. NATATIO = bazen
7. PALESTRA = dvorana

bazilika
- komunalna višenamjenska reprezentativna građevina
- zatvorena tržnica / banka / burza / sudnica / općenito sastajalište
- obično na rubovima otvorene tržnice
- grčko ime, ali nema jednoznačnog grčkog uzora
- među prvima: basilica Portia, Aemilia, Sempronia (2.st.)
- longitudinalna građevina podijeljena na brodove – svaki brod ima svoje krovište
(srednji je brod viši od bočnih i svjetlo dolazi kroz prozore u njegovim zidovima 
bazilikalno osvjetljenje)
- dijelovi:
1. predvorje
2. srednji brod
3. bočni brodovi
4. apsida
5. bočni trijem
6. tribunal = povišeni prostor za suce
- npr. Maksencijeva bazilika, poč. 4. st.

rimska stambena arhitektura

1. DOMUS
2. VILE (rustica, suburbana, imperialis)
3. INZULE
4. CARSKE PALAČE

domus = samostalna stambena kuća imućnijih (patricija) u gradu

- kuća s atrijem – razvila se iz etruščanske kuće s unutarnjim dvorištem
- kasnije: dodan peristil (helenistički utjecaj)
- prostorije raspoređene oko atrija
- zatvoren prema okolini (prozori gledaju na atrij / peristil)
- npr. pompejanske kuće
dijelovi:
1. ATRIJ = unutarnje dvorište; daje osvjetljenje, u njemu su kućni oltar, ognjište i stol
-tipovi: TUSKIČKI – nema stupova
TETRASTILNI – 4 stupa
KORINTSKI – niz stupova
2. KOMPLUVIJ = krovni otvor s plohama krova nagnutim unutra (prema atriju) –
usmjeravaju kišnicu (raniji oblik: DISPLUVIJ – usmjeravao vodu prema van)
3. IMPLUVIJ = bazen u sredini atrija u koji se skuplja kišnica
4. VESTIBUL = predvorje atrija
5. TABLIN = u početku roditeljska spavaća soba, kasnije primaća
6. OECI = prostorije pokraj tablina
7. ALE = bočna krila
8. TRIKLINIJ = blagovaonica
9. CULINA = kuhinja
10.PERISTIL = dvorište okruženo trijemovima
11.VRT – u peristilnom dvorištu
12.KUBIKULI = male spavaonice na bočnim krilima

inzula = gradska najamna kuća; podijeljena u stanove (cenacula) koji se iznajmljuju

- javlja se potreba za jeftinim smještajem koji bi zauzimao malo mjesta (proletarijat
se doseljava u grad)
- prve nastaju spajanjem više kuća s atrijem i njihovom pregradnjom (podjelom na
više prostorija: više ljudi  veća zarada)
- atrij služi za dovod svjetla
 - postupno sve više katova (kasnije i zakonska ograničenja): više ljudi  veća
zarada
- prizemlje  prodavaonice + radionice
- uglavnom nekvalitetna gradnja – česti požari / urušavanje
- postupno uslojavanje ponude: raspon u cijeni (za bogatije i siromašnije)
- Ostija – više tipova inzula (zamjenjuju dotadašnje kuće s atrijem):
1. uske s hodnikom po sredini i sobama na obje strane
2. uske s uzdužnim srednjim nosivim zidom (sobe uz zid – svakom se nizu soba
pristupa posebnim hodnikom)
3. uske / srednje s nosivim uzdužnim srednjim zidom – zrcalni tlocrt („kuća s
dva pročelja“)
4. široke s unutrašnjim dvorištem
- više slojeva u 1 inzuli: prizemlje  dućani + radionice, 1. kat = piano nobile (za
bogatije), viši katovi  za siromašnije + poslugu
- velegradski stil života ostvaren u inzulama ponovno se vraća tek u 20. st.
(stambene zgrade danas!)

vile
1. villa rustica
- rimska gospodarska kuća; središte poljoprivrednog imanja
- oblik + veličina ovise o vrsti proizvodnje i veličini gospodarstva
- Vitruvije: villa urbana = gospodareva kuća na imanju (kod velikih imanja –
latifundija – ona je odvojena od gospodarskih zgrada i nadmeće se s villom
suburbanom)
- kad su stambena i gospodarska namjena spojene, kompleks često ima dijelove
kao i villa suburbana / domus (kuhinja, triklinij, spavaće sobe, hodnici,
predvorje, dvorište,...), ali i dijelove namjena kojih je gospodarska (pekarnica,
štala, štagalj te specifične prostorije koje ovise o vrsti proizvodnje na imanju –
npr. prostorije s prešama za vino / masline,...)

2. villa suburbana
- stambena kuća dobrostojećeg / patricija u okolici grada
- rimski koncept otiuma (dokolice)
- 2 tipa:
1) sjeverne provincije – vila s trijemom  pravokutna jezgra s bočnim krilima /
paviljonima
(zbog oštrije klime – Galija, Engleska, Germanija; npr. vila u Nenningu)
2) južne provincije / Rim – vila s peristilom (Pompeji)

3. villa imperialis
- carska vila izvan grada
- privatna ljetna vila / sporedna rezidencija s dvorjanima
- često mora objediniti službenu funkciju (carske obaveze, sastanci u vili) s
privatnom (odmor)
- npr. Hadrijanova vila, Tivoli (2. st.)