POGLAVIJE Opéi anestetici Helge Eilers, Spencer Yost 2 Statiji Zovjek s ishemijkom boli u donjim ekstremitetima predviden je za kirurdko postavljanje femoral arteniske premosnice. U povijesti blest ima hipertenziu i koronarnu boleststca sa simptomima stabilne angine, Mode prohodati samo polovinu ulice prije nego sto 4 bol u nogama prisil na zaustavljanje. Ima povijest od 50 kutija-godina® pulenja (Nap. ur. hrv ied: engleski termin pack-years of smoking je indeks koji kwantificira ukupnu fivot- nu izlofenost pusenju duhana = prosjeni bro kuti cigareta ‘popusenih na dan x godine pusena; hrvatski epidémicloski "jetnih nema adekvatanprijevod. Obiéno se spominje ,broj Scljetima su sud ostanjli na priradne liekove i mehanigka stedseva 28 nadaor Kure bli, Povijesni tekstovi opisuju sedative utioke kanabisa, bunike, mandragoe i opijumskog maka. Fikaine etode| Pepuc hoo pita vay, ole artdne ane Potresa morga takoder su se upotebljavale,s promijenjvim uspje. om, ako je cerskaansterijaa irre sabe rine enn ta ite rv java demons kinrte ope ansteje 1846. godine smatea se poetkom tixdoblja modeme anesteaie. Pov put lijednici su dobili w uke pouzdano sredvevo kojim mogu Poked svoj bolesnike bli iekom krurtkog zahva files sane potdknucooptom anesenjom ima pec Tia let gubiakssijesi,gubtak paméenj mc, 2), gubitakosjeta boli (nalgenj), inhibicijasenaoridkih { srgamnlhrflclea, we relaksacjaskeletnih miter Nijedan ‘ik treba bi uarokovati hada bre opocavaknakon presanka ‘mati veliku terapjsu Birinu i bie Pe {godina pusenj, no to nije adekvatno, Primjerice, 20 pack ye ars of smoking jest 1 kutija/dan tjekom 20 godina ii 2 kutje tijekom 10 godina.), ali je prestao puSiti prije dvije godine, 4 lijekova uzima atenolol, atorvastatin i hidroklorotijazia U preoperativnoj pripremi, vitalni znaci su tjelesna temperatura 36,8°C, krvni tlak 168/100 mmHg, frekvenci- Jastca 78 otkucaja/minuti, zasicenost krvi kisikom pomoéu pulsmetra iznosi 96 % pri udisanju sobnog zraka, a bol u 1) prolaze alveolarnu kapilarnu membranu brie i sprjetava se daljnje podizanje parci- jalnog taka u alveolama, Dakle, pojaéana ventilacija nadoknadie ée alveolarnu koncentraciju anestetika koji su copljiviji u kevi, ali co nije nuno 2a anestetike koji su slabo toplivi u kevi, Pre. ‘ma rome, pojaéana veniacija doves edo samo male promjene alveolarnog tlaka u anestetika niske ropljivosti u kev, ali mode 2natno poveéati parcijalnitlak onih umjereno do visoko toplivih TWRLICA 25-1. Farmakoloske osobine inhalacijskih anestetika Partikd Particijskikoeficjent™ ainimalna alveotarna SA _tocjen rv ptin_ hav: mozak koncentracija (MAK) %6)"_Metabolizam Komentari son wi > 100 ema "epotpuni anestetik brza eo oe indkcjaioporavak < 005% riska hlapjvost:nepogodan 2zaindukcju(nadratuje: bre a oporavak os Ww 20 2-59% branastup indukcile ioporavak; wm ig (Purdy nestablan u apsorbensu za CO, 26 10 2% stednja braina indukcije ten ag ‘oporavka u w 8% sted brain indukejei we, oporavka : 29 075 > 40% stednja braina indukcjei = ‘oporavka ais Wogan O37 Cy wie Reaunih vere "sansa Ha koji emoguéue nereatvres na ben pada 509% bees, >2 Poveéanjeventlacle pléa (8 prema 2 Uimin ubrzavadostzanje ‘aynetezs elotana i usta oksidula, prvim minutama indukcj, ‘orast omjer reatvnoje vedi a halotan, potas brine vente shoo podvostutuje By, omer 2a bal 2 od save imbenka kf aj wana ane Tepe ltt #aerka rye copivon soenean (abl. 25. D, Kako je steno, kofcijentrspedle (artist koeficjent) dsuran i sevouran), Ne era dior oi, lleme (in) ‘ LIKA 25-8, Avecars snestetihakoncentncy pega scala fone om eee _ risus” na rip ve 444 DIOV. Ljekovisdjlovane ho f— ventivels unin) dino on alotn fh Moon eee as eer Oy 0 80 emer) SLIKA 25-3. Utinakventiacie na omer f/f induc aneste- 3.Minutnivolumen srea~ 1 promjene y 2 jeu na unos anestetkih plinova Tasks kbs porcaog ming wae doves edo povetana unos anes sci ric ée brsinu porata omjera E,/F, i smanjt briny ind sates Neal tba remot tina ninanop a {kombinaclisdvnom dsuibucjom kr unsetes kau druge ckivne odjeljke, Poveéani unos nested wv | Bove‘anogminutnog volumena odnjet ce anced a vl ie ecb protok lav dobro replian a ja, ites abog poveéanog minutnog vlunemenns eG anes precetivo u ona thva koja isu mjon ga, anestetika, _ i Proto kv ig, alveolamog alas uldjudujudi koef icijent randiobe krv : pluéa (tbl. 25:14 7 UPI tome, 2a anesttil Pola rv prema knee (ob 3 Cophjvotta a ky es valtom a fone ges wn i oe cept ban aus ny eae w Koncentracjama inhalacjskih aneceti-¥® tla cop w kai rie nego top "), vreme oe og Reagent pana 0 matog motdan Potbn 22 uspostavijanje avers jeu eee lin od 047m dao lsiddtrngg Teor Indukeijske faze anestnie (i poten ft | tho korcreceeaster a ak es ace "iva s najvedio utjeajem na a, A don toch nt Atl setae (aS koncentaci anvectea ee erie anesretta uplugn lever ke pin ana (mozak, sre, a anestetika j want | rent OK ao oven tei ungg Jedo0 primge gt bubrei,splanhnino pode. | Prokeenin tts reaivna veokom op) | ‘kivima, Koncentracijau vensko) kr! io a scavlja & jeer on ik to Tilo og kirul com sro jae be Slika 25- esl anaes neste stetike po Sedo pel ‘od pluéa d jes cl indesaa aooteino sane s aesrm etkom usp ott ate a rasa nee ins netic oe ja raiia eva pri brznama koje ois 0 se a ost kncentaciskom gradient famed ke 159i hon tkvo, Premda mii koa ine 50 % ‘panes Se pano sprie nakuplijt uw njima nego se ditanim tkivies (enorak) zato Sto mili {koa Hi petinu normalnog,tminunog wolumena u miro pe jena ance dobro topjvaw aston tke, vat aaa pf co ka onda nakuplane anexelka cna jane dace se wsposai vote kom is pel aba wand 1 do 3 sata pen’ uinak venti, copljivosti ural tk ataog volumena sca i protoka krvi kroz tkiva ode oes svioko {pebuina podzans F/R, karlceristiému za svakianesceti (Gaze shemarski uporedje kako se odijaju unos radioba ves a, kr, mona) s eva bien ezltta anestea, Sta- arse posie se kada parcjalni dak ancsectka w mo2- J dsigne potreban prag koncentracije sukladno potentnosti ‘petesika (rsinimalna alveolarna koncentracija ili MAK, v. abl ‘kvir Sto je ancstecija i gdje djeluje?). Za netopljive ane- seskepoput desflurana, alveolami parcijalni lak moie se brio tjtsiti medu odjecima krv i mozak, pase brao postigne kon- ‘zrvacja porrebna za stanje anesterije. Medutim, za anestetie pegtalotana,njegova veéa toplivost u krvi i drugim tkivaim aéelxima dovodi do naglijeg pada koncentracijskih gradijenata od plsée do mozga, wesokujudi odgodeni nascup anestezije. Zato supcinjna velike koncencracije halotana i poveéanje ventilacije dijesuazegie koje anesteziolozi mogu upottijebiti kako bi ubs- fakciju halotanom. POGLAVLJE25 Optianestetici 449 B.Eliminacija Opocavak od inhalacijske anesteie sedi ncka od naéela koja su vaina u indukeij. Vejeme oporavka ovisi o brzini elimina: ie anestetika iz mozga. Jedan od najvaénijih éimbenika koji odreduju brainu oporavka od anestezie je Koeficjent raspodjele lee: plin za dotiéni anescetik. Kada anesteiolog prestane pri- rajenjivatianestecik u pluéa, lveolarna koncencracija anestetika ‘rao opada, Netopljivi anesterici koji preferiraju plinsku fazu u ‘odnosu na kev brzo ée difundiratiu alveole i biti odsteanjeni iz tijela procesom pluéne ventlacije. Drugi éimbenici koji reguli- raju oparavak od anestexije su protok krvi kroz pluéa i topljivost anestetika u tkivima. Indukcjskafazai fara oporavka radlikuju s¢ po dv obiljeja Prvo, transfer anestetika od pluéa do krvi tijekom indukcije mote biti poveéan podizanjem koncentracije w udahnutom zraku, ali transfer u obrmutom senjeru (iz krviu pluéa, nap. prev.) ne mote ‘se povetati, jer se koncentracija u plugima ne mote smanjit is- pod vrijednosti mula. Drugo, na poéetke faze oporavka parcijalni dak u raaligiim tkivima u tjelu mode znatno varirati, ovisno 0 specifignom anestetiku i trajanju anestezije. Nasupror tome, na podetku indukcije u anesteniju, povetna koncentracija anesretika tu svim je tkivima jednake nuli. Inhalacjski anestetici koji su razmjerno necopljiviu krvi (oni ‘sniskim vrjednostima koeficjenta raspodjele kev: plin)climini- raju se brie od roplivjih anestetika. Odstranjenje duikova oksi- dla, desfurana i sevoflurana odvija se brzo Sto dovodi do puno brieg oporavka u usporedbi s halotanom i izofluranom. Haloran je otprilike dvostruko topljviji u motdanom tkivu i oko pet puta ‘oplivjiu krvi od dufikova oksidula idesfurana, Njihova elimi- 1nacija zato peotite sporije, a oporavak od anestezije halotanom ili inofluranom je predvidljivo sporiji, #3] dusikov oksidul ini putewt alveole SUKR 25-5, Feeltnem ye "Ws nao. mazak halotan 28 india nesta spor tpn ans? vem seats dpgamu tepivostu ev predstavera oda kev (eda topos, vel oda) Relatvn parcalntakow jekovaw odjeljcima oznagen su stupnjem popu om ea goede Ova anestetitka plina (du8ienoksidulihalotan seu udahnutom zraku nalaze u ode "a sdenoj koncentracijl pri adrede- rm taku, Bit hc a tet PvE dle wrjeme ds parc taku krvizatoplu lin aot) pdigne do ste reine ka parca ak se koncentracija anesttika u mozgu ne mote poveéavat brée od koncentracieu krvi, potetak anesteije bit Ce sporijs ‘ang "90s dukovim oksidulom