Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Sociologija, Ud - Benik Za Srednje - Kole-28-32

    Uploaded by

    Andreja Kučiš
    11 views5 pages

    Original Title

    Sociologija, ud_benik za srednje _kole-28-32 (1)

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    11 views5 pages

    Sociologija, Ud - Benik Za Srednje - Kole-28-32

    Uploaded by

    Andreja Kučiš

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 5
    | U digitalnim sadr2ajima istradiutjecajreligie na proces socjalizacije odraslo} a 7 nosti tijekc jima sudjelujemo, Religijske organizacije, udruge civilno ga drustva, voiska, sportski i drugi rekreaciski klubowi te jabi rad, koji je jedna od najdugotrainijih aktv ‘om Zivota, takoder utjeéu na formiranje stavova 1 usvajanje normii vrijednost >> Prodi strat Raz opi kako pojedini mei eeu ‘na oblkovane toh stavova tvoj til ivota. Sve ve madi danas Zeltinstant slavu, a medu nijima su posebno popularni “ifluencer’. Koj “influencere” pratifna Instagram idrugim ‘mretama? Objasn zasto bas ji te kako ube na tebe. 2nafajan ujeca na proces socalizacije imaju ‘masovni medi koji svakodnewno pruzaj znatnu oliéinu raat informacija To su televza radio, filmovi, knlige, internet, druStvene mreze i dr Medu najpopularijim su danas upravo raziite drustvene ‘nee koje utjdu na ablikavane stavoa, izgradnju dentiteta, syetonazore, stil Zvota i natin potwosnje, Utjedu na stvaranje slike o sei prufajuc ideale prema kojima se vrednuje ast aged | nacinZvota, ako su broji pozitivn’utin’ druétvenin mreza, npr stvaranie priatlistava ordavanje ist, Komunikaciairazmjena Informacia, edukatimne moguénost,stjecanje nih ‘mania iskustava, bron su | negativn uéinci put poticanjadestrutvnih ponadanja, pasnosti od rade dentteta, osobnihinformacia sl Nekad se soc lizacja u proome redu odwiala putem tadicionalnin ‘nsetucia kao Sto su obit, Skola Cra. susre- ‘menome deustwu medi preuzimaju sve vetu logy 52 — MASOVNI MEDIJIU ULOZI SOCIJALIZACIJE ‘ procesu soojaizacie koji na taj naGn postae sve ‘manje institucionalizran, a putem media cesto zosta- je stupnjevitost socjalizacile prilagodena odredeno- me uzastu djece. toga je lnimno vazno obrazovat djecu | ult 0 medistoj pismenost i istadvanja provedenin u azitim dielovima suijetazakjuce- no je kako kalitetn medijskiproizvadi namijenjeni je (televise | radisk programs knjig,internet- ‘ke straniceinformatini servis mobilnn telfona, ‘brazovne kampane, lutkaske predstave,dramske predstave itd) mogu biti utinkovit u promicanju razi- {tih azvoaih ceva. Primjrie, obrazowne televizjske ‘mise kod predBkolaca paicu spremnostzaSkoly, ranu pismenost te djelatvorno poutaaju odredenim ‘elementima nastavnoga programa, Ova) pristup raze ‘toe povezan srazvojnom komunikacjiom koja sustay- no karst postupke strategie mediske komunikacije 2a promicanje drustvenoga azvojaipromijene. IDENTITET ‘dgovoriti na pitanje Tko sam ja ponekad nije jednostavan zadatak Kadkad je jednostavnije opisat i identificiati dru- ge nego same sebe. To se dogada zato Sto naé identitet nije jecnostavan. Identitet ukljucuje skup ideja o tome tko smo, to sma i kakvi smo, odnosno skup znaéajki koje odreduju posebnost pojedinca ili skupine po kojima se razlikuju od ‘stalin pojedinaca ili supina. Identitet izgradujemo proce som socijalizacje, a svijest 0 sebi stje¢emo u interakciji x >> Sindrom plave i ruticaste boje ‘pojavio se kao rezultat mode | i marketinga djesjih trgovina, Mnoge trgovine danas pokreéu ampanje spolno neutralne boe. | Smatrat i da je pojavasindroma plave iruitasteboje dodatno tujecala na ionako izragenu podjelu rodnihuloga izmedu ‘muikaraca i Zena? Argumentira) s¥9j adgover, g Aktivnost! {Uz pomoé nastarikal ojemu ée8u djetjim trgovinarsa u svoj} zajednic istratti ponudu ‘opreme 2a djecuu pla rufidastoj li nekoj neutralnoj boj. Rezultate 2vojem govora tal se proces ubreava, iako se dogada i priie istrativanje preéstavi nego dijete progovori, Osobnost se nadograduje i uévrScuje ostaime u razed, ce, U nagoj kulturi se Zak i odjeca ili igratke namijenjene djegacima i djevojéicama dijele po bojama, na primer za djevojéice se bira rudiéasta boja, a za djecake plava. Vee pri rodenj, a Cesto i prije samoga rodenja, roditeli djetetu dodjeljuju ime koje se sluabeno registrira, a vrlo esto | do- datno poturdule religiskim ritualima, primjerice krtenjem, Utome razdoblu Zvota dijete ne maze utjecati na dodieli- vanje identiteta te ga ono Sto mu roditelj,obitelj, okolina pripisuju u prvim godinama Gesto prat i ostatak Zivota, No to se u danaSnje vrijeme u suvremename drustvu mijenia Osobe koje su nezadovoline svojim imenom ili éak spolam, mogu se odluciti za promjenu istih, Procedura pramjene imena znatno je jednostavnija od promjene spola, barem kad je rijec 0 Hrvatsko} jer se operacije promjena spola u Hrvatsko} 05 ne ievrSavaju pa oni pojedinci koji se 2a to od luguju, moraju operaciu obaviti i platti u onim drzavama u kojima je to moguce, Osobnost pojedinca izgraduje se u najranijemu razdobliu, U pocetku najvazniju ulogu ima majka's kojom dijete razvi- ja prvi odnos, a kasnije utjege i ostala okolina, Osobnost obuhvaca osje¢aj vastitoga ja koi se iagraduje u interakcii 5 drugima, Dijete s vremenom, kako se razvija, potinie uo- avati da se razlikuje 04 okoline, ali da ima neke zajedrié: ke karakteristike sa svojim roditeljima i drugim élanovima obiteli, Razvijajuci osje¢al vlastitoga Ja javiia se i osieéa) ljudskosti pa aijete uotava da postojirazika izmedu njega/ nje | predmeta te drugin Zivih bica, bljaka i ivatinja. Ra- 54 — pracesom emocionalnoga, psinickoga, tjelesnoga i socijal- oga razvoja, a iskazuje se naginom na koji se osoba pana- 8a, razmiija | osjeéa te stilom Zivota, Kako dijete postaje svjesno svoje asobnosti,roditelji mu natinom odgoja uévr- §¢uju one identitete koje smatraju posebno vaznima, npr. rodni identtet. U nado) kulturi rodni identitet najéesée se temelji na spo- lu pa se roditel i okolina odnose prema djetetu na od den natin, adnosno muskarci 1 Zene (po svojim spolnim obiljeZjima) odgajaju se u skladu s onim sto se defnira u drustvu kao shvacanje muSkosti i Zenskost. Sto razlikuje spol od rada? Spol oznatava tjelesne znacalke muskarca ene, povezan je s bioloskom reprodukcljom i spatnim ‘odnasna seksualnim ponaganjem. Dakle, Cinjenica je da postoje bioloske razlike izmedu muskaraca i Zena pa je spol, prema tome, bioloski adreden. § druge strane, rod je kulturno odreden | odnosi se na sociokulturno definiranje spolne raalike, Rod oznaéava identitet, stavove, ponasania i djelovanja koja se povezuju s definiranjem muSkosti i Zen- skosti Kad Se okolina prema pojedincima ponasa na odre- den nacin $ obziram na rodnu identifkaciju, to pospjesuie samoidentifkacily pripadnosti rodu, Mijerila po kojima se efiniraju tipiéno muska ili Zenska ponaSanja razlikuju se ‘medu kuiturama/drustvima, adnosno razlikuju se defincije mu8kosti i Jenskost — 55 Ualigitalnim sadrSqjima istrasi jedinicu o oblikovanju rodnih tloga dice S Mutkipripadnicplemena Wodaabe ovako se ukrasavaju a tradicionalni ceremonial ples. Kako iz sje prspektive ‘objainjava tru i vrijeme koje lau svoj iegled da bi osvoil ene? Argumentiraj adgovor U digitalnim sadreajima sta ‘tho su vrdsine S Primjer: Drustvo u kojemu se poimanje maskostirazlituje od isto- 9a u na3oj kulturi je pleme Wodaabe u africkoj drzavi | Niger Jednom godisnje pleme se okuplja na svecanosti ako bi slavili jepotu. Pripadnici toga plemena svoju ‘musky epotu isticu ukrasavanjem, Poznati su po tome 5to iznimno velitu paznju posvecuju ljepoti te kilometri- ima pjeSaée da bi dosti do boja koje nanose na tice jer vjeruju da neke boje imaju Garobnu moé. Tako ukraseni i odjeveni v tradicionainu odjecu izvode ceremonijaini ples do iznemoglosti kojim nastoje osvojiti zene iz ple- ‘mena i istoknuti musku ljepotu. Bojanje tica i pripreme zapoginju rano u zoru, éim svane, a svoj izgled konstan- tna provjeravaju pomoéu malih déepnih ogledola. U na- 50j fulturi ovatwvo ponasanje muskaraca okarakteriziralo bi se vie kao Zensho, ‘pol se, dak, pripisuje pri rodenju na osnovi tjelesnih ka rakteristika, dak se rod (muSki,Zenski ili neki drugi) odno- sina drustveno ofekivana ponagania, obiljea i pravla za mu3karce i Zene. Rodni identitet je unutarnji osje¢aj roda i natin na koji osoba izrazava unutarni osietaj kroz odje~ €u, ponasanje, izgled i stil Zvota. Vetina osoba osjeéa da su muSkoga ili Zenskoga roda, ali ponekad taj asjeéaj ne vezan uz spol pripisan pri rodenju. Neke asobe osjeéaju se kao muzevne Zene ili Zenstveni muSkarci, a neke se ne ‘sjeéaju ni kao muskarci ni kao dene, nego se identificraju kao rodno varijantne osobe ili rodno fluidne osobe (gen- erqueer).lako svaki identitet ukljuzuje samaidentifikaciju i identifkaciju od strane drugin, kod primarnih autoriteta previadavajy vaniski faktori, odnosno pripisivanja identi- tota od strane crugih. Uspostavljanje primarnin identiteta pretpostavia je za izgradnju ostalin identiteta kasnije u Zi votu i tek nakan Sto osoba shvaéa i zna tko je i Sto je, moze graditi drugaéij sliku sebe. << Opis to fotografia prikazuje. Prokormentiraj s nastavnikom/ rnastavnicon os.alim udenicima/ucenicama w rasredw kako vetina dlanova deuitva u Hreatskojdodivjava promjens: tradicional uloga muskarca i ene. Kako ti Komentinaé drustveno ofekivana ponakanja muskostii Zenskosti? 56 — BaSTATE CLANOVI ORUSTVA Srodstvo kao dio primarnoga identiteta nema jednaku vaznostu svim drustvima. V hrvatskome ruStvu stodstvu se jo8 uvijek pridaje veik zna~ £3, Srosnigka grupa iavor je primarnaga indivi dualnog identiteta jer smjeSta pojedinca u mre= 4u drustvenih odnosa, Srodnigh identitet (sna, keri, brata, seste, unuka, unuke i sl) razlikuie srodnika od nesrodnika te uspostaviia odnose | slignost v smislu podrijetla. Stodstvo oznagava | povezanost osoba na temelju bioloSkih, pra nin, moralnih i drugin ginjenica. Ako se temeli ta bioloskim vezama kao Sto su odnasi rosite ii — djeca ili braéa ~ sestre,govorima o krvno ime srodstvu. Bioloske veze nisujedinikriteij za stocnieke odnose jer posvojenje djeteta stvara sfodnighu vezu koja je drustweno odobrena i le galna potvedena. Osim vie obiteli i lanovi Sire biel (djedovi bake, tte, strigei i sl) vazni su h za oblikovanje i uspostave prvin socjalnin ocnosa te su R stoga znata)ni i za igradnju srocnickoga identiteta, Pojedinci izgraduju i kolektivni identitet kroz koji dozilja valu samoidentifkaciv pripadnosti odredeno} skugini, np. ‘etnikoj, rasno} ili neko} drugoj. Ideje o zajednickome et nickom podrijetlu usvajaju se vec u djetinjstwu pa etnigki identitet postaje vaina komponenta osobnosti Etnicitet ‘oznaéava pripadnost etnickoj zajednici/grupi. Djeca nauce nacela po kojima sebe i druge svrstavaju prema odredeno| ‘etniko il rasnoj pripadnost.Etnicki identitet temelj se na naglaSavanju slicnosti neke grupe v odnosu na razlike dru ih. Djeca veé u ranoj dobi pocinju uoéavatisliénostii raz ke grupe kojoj pripadaju u odnosu na druge jer se odrede na obiljezja naglaSavaju u obitelj i okolini koja ih okruzuje, Raznovrsnost etnitkh grupa éini bogatstvo Kulture. Moogima je eight idemtitt jedan od vain, ali kad etnicka identifikacija postane icrazito znatajna, mode ‘mati ozbiline posjedice. Razmis i opti koje su moguée postjedice ‘a fde i druitvow tome sugaju Primjer: U ljeto 2018, za vrijeme Svjetskoga nogometnog prvenstva, u Hrvetste je viadala nogometna ‘euforija zb09 uspjeba hrvatse nogometne reprezentacije. Svaka utakmica pomno se pra‘ita ili feod fuce ili organizirano na javnim mjestima. Osim adrasli, koji su navijali vz istaknuta dreav- a obiljezia, i djeca su uz svoje odrasle clanove obitelj bila odjevena u dresove s crveno-tijelim fevadraticima I poistovjeéivala se, ao i ostal, s uspjeham dréavne reprezentacije. Zajedno sodra~ slima pjevali su pjesme koje naglaSavaju pripadnost hrvatskomu narodu, mahali zastavama i onosne nosili dresove. Ova} primer pokeazuje kako etnictea identifkacija isprepli¢e ingividvalno ‘ holeketivne i kako postaje dio primarnoga identiteta. — 57 | |) RAZINEIDENTITETA Brtansta sociologinja Hariet Bradley u | soo} knit Razlomen’ ientiet navo- Git razine identitta:pasivm,aktivn poltiirari. Pasivnlidentitet son koji Droziaze iz acnosa u drustvencme 2vo Eu thojh Gud nouns posebno sven | iti aktivno jarazavaju, osim ako se | dogaainesto So €e te identitee izbaci- tiuprv plan To su klasni, roca, etnigki {sl Akiva identitet su on ih su jue svesni koji su temeli za now akeju, Aktvna identikacija stim iden- titetima java se kao obrambera reak: ia naigesée na diskriminaci., Tad €& ‘rade, etrik' i rasni identitt stat aktvni te ge se naglafaval jer postaju Ugozen,Politziraniidentitetsu on kojine sta osnovu za djetovanje kolektivno orgaiziranje usmjereno na 2aSitu il promicanje prava grupe. Tako ad postaje poitizraniidenttet u borbi {2a rednu ravnoprovnoct it polis idevtitet homeseksualaca W berbi za suc prava. Taku poltziran identitet danas su uobigajena pojava, >> n n 58 — Prise se zbog éega su bili organisiraniprosyjedi 1 Hrvatskoju posijednjih godinu do dvyje. Kot cod adréanihs prosvjeda je bio povezan spitanjem identteta bilo koje vste? Obrazlosi svoj odgovor pis kako mila ah slobodno hov stil vote (ra obiteliski vot). zamishiag vrijeme, hob Sekundarni identiteti, koji se usvajajutijekom sekundar ne socializacije, najéesce se vezu uz zanimanje i stil 3- vota, Kako vecinu svojaga Zivota pojedinac provede bave G se odredenim radom, odnosno na postu, sebe potinje identifcirati sa svojim zanimanjem, a tako ga Gesto | drugi identificirju. Pojedinci se odabirom nja | posla kojim se bave mogu identificirati kao uZitej, lijeenici, mehani¢ari frizeri, poduzetnic, arhitekt, inzenjer| 7SL U suvremenome drustvu u kojemu Zivimo, unato€ po- slu kojim se bavimo, dostupne su i brojne druge aktivnosti koje pojedinci biraju prema vlasttim interesima, Bavijenje raznovrsnim aktivnostima i sudjelovanje u radu raziitih interesnin grupa oznagava stil Zivota inagin potrodinje neke ‘osobe, dentiteti povezani sa stilom Zivota i potronjom po: staju sve izrazeniji pa se pojedinc’ identifcraju i kao, na primjer, nogometni navijai,jedriligari, kolekcionari umiet nina, planinari i drugo, Neki ce se identificratiavisno o st lu glazbe koju sluSaju i nazinom Zivota koji je s tim usko povezan (odlasci na koncerte, njegovanie konkretnoga stila odijevanja) pa e dijelom svojega identiteta smatrati pri padnost odredenoj subkulturnoj grupi, na primjer metalci rokeri ili drugi CLANOVI DRUSTVA Socijalni identitet obunvace identitet.Individvatiidentitet naglaava rite u odnasu prema Grugim pojedincima, odnosi se na posebnostinekoga pojedinca Kolektivni identtet nasiasava slignosti medu pojedincima, 2 karakteriira ga zajedrich osjeta) pripadnost (na primjer razredu, sportskoj grup, regionaln) nacionalnoj,kulturno)grupt is. at _” Jedini natin da pronadete smisao u promjeni je dau nu zaronite, krenete se s nnjom kretati i pridrudite se plesu ‘Alan Wilson Wats (1915. - 1973.) cenglesk filozof i psae. Na koji nacin moéeé povezati vu igavu s prolaskomerize ientiteta? Obrazloti soj odgovor. >>> tac i sin mogu prolask kriew lentitta uisto vrijeme. Razmisl ioobjasi Sto im je zajednicko w takvome stay unatoé tome ito se jsdan nalaziw fai adolescence, drugiu faci sredyjih godina TTijekom Zivota mnog! pojedinc! dodivliavaju krizu identite- ta, Prva krza identiteta javija se u adolescentskoj dobi, ali se kod nekih mode javiti i kasnie, na primjer kriza srednh godina il kriza uslijed teskih Zivotnih situacija, Bez obzira 1 kojoj Zivotno} dobi se kriza javlia, pojedinc’ postavijaju pitanja poput tko sam ja, Sto Zelim raditi, u Sto vjerujem, Frako se uklapam w drustvenu okoliny, sto trebam mijenjat) isLU vrijeme adolescencije, kad pojedinc izgraduju viastite stavove i joS su u potrazi za identitetom i vlasttim ostva- renjem, a paralelno se odvija i fizcko sazrievanie, javjaju se ponaéanja poput buntovnosti, oponaéanje idola, otpor prema zadanim drustvenim normama i krSenje pravila Statusni simbol i osje¢aj pritvagenosti takoder su vrlo bitni pa se nastoje dokazati | zauzeti mjesto unutar vrnjackin skupina, Sliéno se dogada kod odrastih osoba koje isto pro laze u odraslo] dobi i preispituju Sto su u Zivotu postigl, obitel karijeru te Sto dalje sa svojim Zivotom. lako se iz gradeni identitet te5ko mijenja, a's njim i naugeni obrasci onasanja, ponekad teske zivotne situacije, kao Sto su gu bitak bliskih osoba, bolest, smrt ili neka druga traumatic: ra situacija, poticu pojedinca na preisptivanje viastitoga| identiteta i na promjenu onih dijelova sebe s kojima se vise ne identificira, SUBKULTURE Osjeéaj pripadnosti nekoj grupi oznagava kotektivn iden- titet.Pojedinac moze biti dio razigtin grupa ovisno 0 svo~ jim interesima i vriednostima, ako vecina elanova nekoga ‘druStva dijeli zajednigku, dominantnu kultury,istovremeno rmogu biti dio odredene potkulturne ili subkulturne grupe s kojom dijele vrijednosti i norme specifiéne ba8 za tu grupu. Kad neka grupa ljudi djeluje na nagin koji ih razlkuje od

    You might also like