DOMENA: MJERENJE

RAZRED: 1.razred

NASTAVNA CJELINA: Trigonometrija pravokutnog trokuta

NASTAVNA JEDINICA: Primjena trigonometrije u planimetriji-prvi sat

ISHOD: (MAT.SŠ. D.1.3.) Primjenjuje trigonometrijske omjere

ISHODI AKTIVNOSTI: - prepoznaje pravokutne trokute u zadanom geometrijskom liku

-prikazuje problem grafički

- predlaže primjerene postupke primjene trigonometrijskih vrijednosti

šiljastog kuta prema zadanim uvjetima

-primjenjuje trigonometrijske vrijednosti šiljastog kuta pri određivanju

nepoznatih veličina u zadanom geometrijskom liku

OBLIK VREDNOVANJA: vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje

MEĐUPREDMETNE TEME:

osr B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

uku D.4/5.2. Suradnja s drugim učenikom ostvaruje dobru komunikaciju s drugima,

uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti pomoć.

zdr B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima.

ikt A.4.1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju

PRIMJENA TRIGONOMETRIJE U PLANIMETRIJI-prvi sat

Trigonometrija primjenu pronalazi u vrlo različitim područjima kao što su arhitektura,

astronomija, fizika, geodezija, forenzika, arheologija, biologija mora, kartografija, satelitski
sustavi, itd.
Podrijetlo trigonometrije seže do drevnog Egipta (piramida i premjeravanja poplavljenih
oranica), Mezopotamije (u izgradnji hramova) i Indije prije više od 4000 godina.
Jedan dio problema svodi se na planimetrijske gdje veze između osnovnih elemenata lika
nalazimo iz dobro odabranoga pravokutnog trokuta. Ovdje ćemo proučiti nekoliko tipičnih
primjera.
JEDNAKOKRAČAN TROKUT
Aktivnost 1.
Izračunajte ostale elemente jednakokračnog trokuta ako je zadan krak duljine 7 𝑐𝑚 i kut
nasuprot osnovici od 25° te površinu trokuta.

U svakom trokutu zbroj kutova jednak je 180°. U

jednakokračnom trokutu vrijedi
𝛼 + 2𝛽 = 180°
25° + 2𝛽 = 180° => 2𝛽 = 155° => 𝛽 = 77°30′

Uočimo pravokutni trokut ∆𝐴𝐵𝐷 i trigonometrijom povežimo

poznate veličine 𝛽, 𝑏 𝑖 𝑎.
𝑎
𝑎
cos 𝛽 = 2 = => 𝑎 = 2𝑏 ∙ cos 𝛽 = 2 ∙ 7 ∙ cos 77°30′
𝑏 2𝑏
𝑎 = 3.03 𝑐𝑚

Kako bi izračunali površinu trokuta trebamo znati duljinu visine.

𝑣
sin 𝛽 = => 𝑣 = 𝑏 ∙ sin 𝛽 = 7 ∙ sin 77°30′ = 6.83 𝑐𝑚
𝑏
𝑎 ∙ 𝑣 3.03 ∙ 6.83
𝑃= = = 10.35 𝑐𝑚2
2 2
Aktivnost 2.
Koliki su kutovi i osnovica jednakokračnog trokuta ako je krak 𝑏 = 50.6 𝑐𝑚 i visina na krak
𝑣𝑏 = 40.5 𝑐𝑚?

Visina 𝑣𝑏 podijelila je trokut ∆𝐴𝐵𝐶 na dva pravokutna

trokuta. Promotrimo za koji od njih imamo više poznatih
veličina. Uočavamo da je to trokut ∆𝐴𝐵𝐽. Povežimo u
njemu trigonometrijom 𝛼 , 𝑏 𝑖 𝑣𝑏 .
𝑣𝑏 40.5
sin 𝛼 = = / 𝑠𝑖𝑛−1
𝑏 50.6
𝛼 = 53°10′4′′
Budući da je 𝛼 + 2𝛽 = 180°.
𝛽 = 63°24′58′′
Sada se prebacimo u trokut ∆𝐵𝐶𝐽 i povežimo 𝛽 , 𝑎 𝑖 𝑣𝑏 .
𝑣𝑏 𝑣𝑏 40.5
sin 𝛽 = => 𝑎 = = = 45.29 𝑐𝑚
𝑎 sin 𝛽 sin 63°24′58′′

PRAVOKUTNIK
Aktivnost 3.
Kut između dijagonala pravokutnika iznosi 𝜑 = 72° . Ako je opseg pravokutnika 40 𝑐𝑚 ,
kolika mu je površina?

Kako bi izračunali površinu pravokutnika

moramo znati duljine njegovih stranica.

𝑜 = 2𝑎 + 2𝑏 => 40 = 2𝑎 + 2𝑏 =>
𝑎 = 20 − 𝑏

Povežimo poznati kut i stranice 𝑎 𝑖 𝑏 u istaknutom pravokutnom trokutu na slici.

𝑏
𝜑 2 𝑏 𝜑
𝑡𝑔 = 𝑎 = => 𝑏 = 𝑎 ∙ 𝑡𝑔
2 𝑎 2
2

Ubacimo izraz 𝑎 = 20 − 𝑏 u prethodnu jednadžbu

𝜑 𝜑 𝜑
𝑏 = (20 − 𝑏) ∙ 𝑡𝑔 => 𝑏 = 20 ∙ 𝑡𝑔 − 𝑏 ∙ 𝑡𝑔
2 2 2

𝑏 = 20 ∙ 𝑡𝑔 36° − 𝑏 ∙ 𝑡𝑔 36° => 𝑏 ∙ 𝑡𝑔 36° + 𝑏 = 20 ∙ 𝑡𝑔 36°

20 ∙ 𝑡𝑔 36°
𝑏(𝑡𝑔 36° + 1) = 20 ∙ 𝑡𝑔 36° => 𝑏 = = 8.42 𝑐𝑚
𝑡𝑔 36° + 1

𝑎 = 20 − 𝑏 = 11.58 𝑐𝑚
𝑃 = 𝑎 ∙ 𝑏 = 97.5036 𝑐𝑚2
Aktivnost 4.
Dijagonala duljine 14 cm s kraćom stranicom pravokutnika zatvara kut od 56°. Kolika je
površina tog pravokutnika?

U trokutu ∆𝑆𝐸𝐶 povezati ćemo kut

56°, 𝑑 𝑖 𝑎 funkcijom sinus te kut
56°, 𝑑 𝑖 𝑏 funkcijom kosinus.

𝑎
𝑎
sin 56° = 2 = => 𝑎 = 𝑑 ∙ sin 56° = 14 ∙ sin 56° = 11.61 𝑐𝑚
𝑑 𝑑
2

𝑏
𝑏
cos 56° = 2 = => 𝑏 = 𝑑 ∙ cos 56° = 14 ∙ cos 56° = 7.83 𝑐𝑚
𝑑 𝑑
2

𝑃 = 𝑎 ∙ 𝑏 = 11.61 ∙ 7.83 = 90.9063 𝑐𝑚2

DOMAĆA ZADAĆA 30
Udžbenik str. 106
Zadaci 36. c ; 37. c ; 45.