23.10.

2007

ORGANIZACIJA BILJNE STANICE

A. PROTOPLAST
CITOPLAZMA JEZGRA
HIJALOPLAZMA (MATRIKS, CITOSOL)
KARIOPLAZMA
STANIČNI ORGANELI
KROMATIN
GRAðA BILJNE STANICE PLAZMALEMA
ENDOPLAZMATSKI
LIZOSOMI
MIKROTJELA
JEZGRICA
RETIKULUM RIBOSOMI
CITOSKELET
GOLGIJEV APARAT
MITOHONDRIJI
RIBOSOMI
PLASTIDI
SFEROSOMI

B. NEŽIVI DIO STANICE

STANIČNA STIJENKA
STANIČNE UKLOPINE – vakuole, škrobna zrnca, masne kapljice

ORGANIZACIJA BILJNE STANICE MEMBRANE

• Sve biološke membrane imaju istu strukturu
Jezgrine
Mikrofilamenti
Golgijev aparat
• Stanična membrana – plazmalema, tonoplast, jezgrina membrana, endomembranski sustav
pore • Model tekućega mozaika – lipidni dvosloj s uronjenim bjelančevinama
Jezgra • Selektivno propusna barijera od vanjskoga svijeta
Jezgrica Kromatin • Omogoćuje održavnje stalne razlike u ionskim koncentracijama izmeñu unutrašnjosti i izvan stanice
Jezgrina ovojnica Mitohondrij • Omogoćuje stabilne fizikalno-kemijske uvjete u stanici što je neophodno za njen opstanak
Hrapavi ER • Sudjeluje pri komunikaciji s vanjskim svijerom i drugim stanicama, itd.
Ribosomi
Glatki ER

Mikrotubule

Vakuola Škrobna zrnca

Kloroplast

Meñustanični prostor

Središnja lamela

Membrana Stanična stijenka

MEMBRANE MEMBRANE
LIPIDNI DVOSLOJ

Ključne fizikalne značajke lipidnoga dvosloja:

Spontano samoljepljenje – tendencija spontanoga formiranja sferične strukture koja

HIDROFILNI
Polarna okružuje (zatvara) odjeljke unutar stanice
(POLARNI) DIO
skupina
Fosfat
Fluidnost - lipidni sloj predstavlja oblik dvodimenzionalne tekućine
Glicerol

HIDROFOBNI
Masna kiselina
Masna kiselina

(NEPOLARNI) DIO

HIDROFILNI
(POLARNI) DIO

1
 23.10.2007

MEMBRANE MEMBRANE

Najveći dio funkcija membrane vezan je za njenu proteinsku komponentu

Sudjeluje u transportu tvari kroz membranu

Predstavljaja enzime, koji kataliziraju različite metaboličke aktivnosti

Čine strukturnu povezanost sa susjednim stanicama ili s ekstracelularnim matriksom itd.

Površinski (periferni) proteini Integralni proteini

Leže na površini membrane, na Uklopljeni su u dvosloj

integralnim proteinima ili su vezani na
lipidne ili glikolipidne molekule
dvoslojne membrane

Proteinski sastav dva lipidna monosloja se razlikuje – nutarnji ima više integralnih proteina

MEMBRANE
GLIKOKALIKS (GLIKOLIPIDI I GLIKOPROTEINI)
Glikokaliks –
Tanki sloj ugljikohidrata na vanjskoj površini
membrane
Oligosaharidni lanci kovalentno vezani na
proteinske i lipidne molekule
CITOPLAZMA
• Citoplazma u užem smislu – tekuća faza stanice, hijaloplazma citosol, matriks
• Medij u kojem se odvija najveći dio metabolizma stanice
• U mladoj stanici ispunjava čitav lumen stanice i u nju su uronjeni svi ostali organi
stanice
• Kasnije se razvija jedna ili više vakuola koji potiskuju citoplazmu s ostalim
organima uz rub stanice.

Sudjeluje u procesu meñustaničnoga prepoznavanja

i meñustanične komunikacije

CITOPLAZMA CITOSKELET
• Kompleksna koloidna struktura • Stanični kostur – trodimenzionalna mreža tankih bjelančevinastih niti
• Koloidne otopine su odreñeno stanje tvari kada je neka tvar (disperzna faza) • Odreñuje strukturu citoplazme, prostorni raspored staničnih organela
raspršena (dispergirana) u drugoj tvari (disperzno sredstvo) tako da veličina
čestica disperzne faze 1-200 nm • Odgovoran za gibanja unutar stanice
• Disperzno sredstvo – voda • Sudjeluje u diobi stanica
• Disperzna faza – jednostavne aminokiseline, mono- i disaharidi, nukleotidi, razni • Dinamična struktura koja ima mogućnost brzoga preoblikovanja
ioni.
• Molekule vode formiraju hidratacijski ovoj oko koloidnih čestica
• Oni se privlače silama koji uzrokuju formiranje gušće ili rjeñe koloidne mreže
• sol – stanje – rijetka mreža, tekuće stanje
• gel – stanje – gušća mreža, kruto stanje
• koagulacija, peptizacija
• povratni, nepovratni koloidi

2
 23.10.2007

CITOSKELET CITOSKELET

Tri tipa niti koje izgrañuju citoskelet:

Mikrocjevčice,
Mikrotubule

Mikroniti,
Mikrofilamenti

Intermedijarni
filamenti

CITOSKELET CITOSKELET
FAZE FORMIRANJA MIKROTUBULA: MIKROFILAMENTI

ά-TUBULIN + β-TUBULIN
NUKLEACIJA

TUBULINSKI DIMER

ELONGACIJA

PROTOFILAMENTI

MIKROTUBULI

25 nm 5 nm

CITOSKELET CITOSKELET

PLAZMALEMA
MIKROTUBULI

ENDOPLAZMATSKI
RETIKULUM

RIBOSOMI MITOHONDRIJ

MIKROFILAMENTI
I INTERMEDIJARNI FILAMENTI

3
 23.10.2007

CITOSKELET MITOHONDRIJI I PLASTIDI

• Mitohondrije nalazimo u svim eukariotskim stanicama dok su plastidi karakteristični za
stanice biljaka.
• Ovi stanični organeli imaju stanovit stupanj samostalnosti u stanici
• Imaju vlastitu DNA i ribosome - sami sintetiziraju dio svojih bjelančevina i RNA
• Ne mogu nastati de novo nego samo diobom od već postojećih organela istoga tipa.
• Svojom organizacijom slični prokariotskim organizmima – kružno grañena DNA,
obavijene su s dvije membrane od kojih unutrašnja nije grañena kao tipične eukariotske
membrane, ribosomi veličinom su sličniji prokariotskim nego onima u citoplazmi koja ih
okružuje.
MIKROTUBULI U • Endosimbiontska teorija
DIOBENOM VRETENU

KROMOSOM

PLASTIDI
KLOROPLASTI
• Plastidi su samostalne plazmatske tvorevine koje nastaju od proplastida, koji od Kuglaste, lećaste ili elipsoidne tvorevine zelene boje, Zahvaljujući njima biljke imaju zelenu boju.
zavisnosti od svoje buduće funkcije poprimaju ili ne poprimaju boju i dobivaju
odgovarajuće funkcije
STROMA TILAKOIDE
• Postoje različite vrste plastida koje se meñusobno razlikuju bojom, veličinom, oblikom
i ustrojem.
DVOSTRUKA
• U zrelim stanicama možemo naći tri tipa plastida: kloroplaste, kromoplaste i MEMBRANA
leukoplaste
• Srodnost svih tipova plastida očituje se u tome što se tijekom razvoja biljke i
djelovanjem fizikalnih čimbenika (npr. svjetla) mogu pretvarati iz jednog oblika u drugi

GRANA TILAKOIDE

MATRIKS
(STROMA)

KLOROPLASTI KLOROPLASTI
U tilakoidnim membranama odvija se fotosinteza – pretvorba sunčeve energije
u kemijsku koja se pohranjuje u organskim molekulama
Vanjska membrana Klorofil (a i b) i karotenoidi (karotin, ksantofil)
Nutarnja membrana Tilakoida strome Granum b
a
Tilakoidna grana skupina molekula
uklopljenih
u membranu porfirni
prsten

tilakoidna
membrana

Periplastidialni prostor Stroma fitol

Tilakoidni odjeljak

4
 23.10.2007

ETIOPLASTI
Razvoj proplastida bez svijetla KROMOPLASTI
Prolamelarno tijelo

1 min

• Žuti, naranñasti, crveni plastidi

• Nastaju iz kloroplasta razgradnjom
klorofila za vrijeme dozrijevanja
plodova
• Ostaju karotenoidi
• Pomažu primamljivanju životinja
24 h

KROMOPLASTI LEUKOPLASTI
Bezbojni plastidi, ne sadrže pigmente

Imaj malo membranskih struktura

Nastaju iz proplastida
Manji su od kloroplasta i različitoga oblika (često ameboidnoga)
Sastoje se od dvostruke membrana i Dva tipa leukoplasta
strome
A) U epidermalnim stanicama lista nekih biljaka
Dolazi do modifikacije i razgradnje (Tradescantia)
tilakoidnih membrana

B) U stanicama tkiva i organa do kojih ne dolazi

svjetlo, uglavnom su to spremišna tkiva –
sjemenke, gomolji i korijen
Amiloplasti
Ejaloplasti (oleoplasti)
Proteinoplasti (oleuroplasti)

Plastidi Plastidi

5
 23.10.2007

MITOHONDRIJI MITOHONDRIJI
DVOSTRUKA MEMBRANA
Okrugla ili duguljasta tjelešca; pojedinačni, dvojni ili vezani u zrnatim nizovima
PERIMITOHONDRIJALNI
PROSTOR

Veličina: 0,5-0,8 µm

Funkcija:

Oksidativna fosforilacija – oslobañanje kemijske energije razgradnjom

organskih molekula

MITOHONDRIJALNI
MATRIKS

KRISTE:
NABORI UNUTARNJE MEMBRANE

MITOHONDRIJI ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER)

Sistem membranskih struktura koje su meñusobno povezane i

formiraju mrežu unutarnjeg staničnog cirkulatornoga sustava

Sinteza specifičnih spojeva

Transport proteina, ugljikohidrata i dr.

ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER) ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER)

pore jezgrine ovojnice

jezgra

jezgrina ovojnica

hrapavi ER cisterne ER

ribosomi ER

glatki ER

6
 23.10.2007

ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER) RIBOSOMI

Molekularne nakupine gdje se aminokiseline povezuju u bjelančevine prema “uputi” iz DNA
Dva funkcionalno različita područja:
Grañeni su od 1/3 bjelančevina i 2/3 rRNA

Agranularni ER

Trodimenzionalna mreža tubula

Nema poliribosoma
Sinteza ugljikohidrata i lipida

Granularni ER

Paralelno nanizane plosnate cisterne

Membrana s poliribosomima

Sinteza proteina

RIBOSOMI RIBOSOMI
Sastavljeni su od dvije podjedinice – velike i male Sintetiziraju se u jezgri
Pojavljuju se pojedinačno ili u agregatima (POLIRIBOSOMI)

Nalazimo ih u:

JEZGRI

10-125 nm CITOPLAZMI

ENDOPLAZMATSKOM
RETIKULUMU

ORGANELIMA
(KLOROPLASTI I
MITOHONDRIJI)

Prokarioti: 70 s: 50s + 30 s

Eukarioti: 80 s: 60 s + 40 s

GOLGIJEV SUSTAV GOLGIJEV SUSTAV

Membranski sustav grañen od

cisterni i vezikula (mjehurića)
Glavni prenosnik makromolekula
unutar stanice stanična
Diktiosom: niz naslaganih cisterni, membrana
osnovna jedinica golgijevega sustava Sinteza polisaharida
sekretorne vezikule
Modifikacija glikoproteina

Sinteza lipida

prijenosne vezikule

diktiosom

Lizosomi

Stanična membrana
hrapavi ER
Sekretorni granuli

7
 23.10.2007

GOLGIJEV SUSTAV GOLGIJEV SUSTAV

Jezgra

vezikule koje se
otpuštaju s trans
strane Golgijeva
sustava

Golgijev
sustav

prijenosne vezikule, od hrapavi ER

hER do cis strane
Golgijeva sustava

membrana

GOLGIJEV SUSTAV GOLGIJEV SUSTAV

LIZOSOMI LIZOSOMI
Vezikuli koji nastaju na golgijevem sustavu

8
 23.10.2007

LIZOSOMI LIZOSOMI

SEKUNDARNI
LIZOSOM