TIPOVI PODATAKA

Tipovi podataka u C-u mogu biti:

 osnovni
 složeni
Osnovni tipovi podataka su:
 cjelobrojni(int)
 realni(float)
 znakovni(char)

CJELOBROJNI TIP
int,short,long,unsigned

Cjelobrojni tip je potskup skupa cijelih brojeva.

Promjenjljivim int tipa se obično dodjeljuje onoliko memorijskog prostora koliko
odgovara osnovnoj jedinici memorije. Kod šesnaestobitnog registrovanja ovom tipu
pripadaju cjelobrojne vrijednosti od -32768 do 32767.
Promjenjljive tipa short doprinose štednji memorijskog prostora.
Promjenjljive tipa long koriste se kada se koriste veliki brojevi.
Ako su vrijednosti cjelobrojnih promjenjljivih nenegativne one se tada mogu deklarisati
kao unsigned. Tada se pri šesnaestobitnom registrovanju dobija interval od 0 do 65535.
CJELOBROJNE KONSTANTE I PROMJENJLJIVE
Cijeli brojevi se predstavljaju nizom cifara kojima može prethoditi znak plus ili
minus.Znak plus se može izostaviti ako je broj pozitivan.
Npr. +5 , -6 , -100, 2012
Cjelobrojna konstanta je dekadna ako ne počinje nulom. Dekadne konstante su:
15, 128, 832, 12345.
Cjelobrojna konstanta koja počinje cifrom 0 je oktalna.Npr.
012 je dekadno 10 1*81+2*80=10
0111 je dekadno 73 1*82+1*81+1*80=64+8+1=73
076 je dekadno 62 7*81+6*80=56+6=62
 Cjelobrojna konstanta koja počinje sa 0x ili 0X je heksadekadna. Za označavanje cifara od
10 do 15 koriste se slova A do F (a do f). Npr.
0x12 je dekadno 18 1*161*2*160=16+2=18
0X12 je dekadno 18 1*161*2*160=16+2=18
0x2f je dekadno 47 2*161+15*160=32+15=47
0XA3 je dekadno 163 10*161+3*160=160+3=163
Konstante koje su prevelike da bi bile smještene u prostor predviđen za konstante int tipa
tretiraju se kao long konstante. Ove konstante se označavaju navođenjem iza broja l ili L.Npr.
987654321L
Promjenjljive cjelobrojnog tipa se deklarišu navođenjem iza imena tipa spiska imena
promjenjljivih. Promjenjljive se međusobno razdvajaju zarezima, a iza spiska se navodi tačka-
zarez.U operatorima opisa je dozvoljeno izvršiti inicijalizaciju promjenjljivih.
Npr. int i,j;
short k=5;
long m,n;
unsigned l,p=7;

REALNI TIP
Realni tip je potskup skupa realnih brojeva. U C-u postoje dva realna tipa podataka koji se
razlikuju po tačnosti predstavljanja podataka:
 float (jednostruka tačnost)
 double (dvostruka tačnost)
Promjenjljive double zauzimaju 2x više memorijskog prostora od float.
Realne konstante se sastoje iz:
 cjelobrojnog dijela – niz cifara
 decimalne tačke
 razlomljenog dijela – niz cifara
 znaka za eksponent e ili E
 eksponenta koji je cjelobrojna konstanta (sa ili bez znaka)
Bilo koji dio (ali ne oba istovremeno) iz sledećih parova se može izostaviti:
 cjelobrojni dio ili razlomljeni dio
  decimalna tačka ili znak e(E) sa cjelobrojnim eksponentom
Realni brojevi su: 345. , 3.141 , 2.1E5 , .123E4, 4037e-3
Brojevi sa pokretnom decimalnom tačkom se koriste za zapis brojeva sa širokim
dijapazonom vrijednosti.
3.26E6 3.26*106 ili 3260000
-0.25E-4 -0.25*10-4 ili -0.000025
-2.9e5 -290000
Realni tip se deklariše navođenjem iza imena tipa spiska imena
promjenjljivih.Promjenjljive se međusobno razdvajaju zarezima ,a iza spiska se navodi
tačka-zarez. U operatorima opisa je dozvoljeno izvršiti inicijalizaciju promjenjljivih. Npr.
float x,y;
double z;
float p=2.71e-34;

ZNAKOVNI TIP

Znakovni tip definiše uređen skup osnovnih znakova C jezika. Za opis znakovnih
promjenjljivih se koristi rezervisana riječ char.
char p;
char q,r;
char s=’A’ , x;
Vrijednost znakovne promjenjljive ili konstante je znak iz osnovnog skupa znakova, koji se
interpretiraju brojem. Znakovna konstanta se navodi između apostrofa.
Npr. ’d’ ,’x’ ,’=’ , ’8’
Neke znakovne konstante koje npr, sadrže apostrof, navodnik, upitnik ...njima prethodi \
(backslash).
’\’’ apostrof
’\?’ upitnik
’\\’ backslash