le UN Rope On WE RROZAPON as Thee 2. godina 2, me 2010. ROZ POVIJEST _Osijelka Zvonimir lavas A anake Murse|; ey Zvonimir Zyonar » : lesni Zivot i zabava u.Osijeku na paicinst) 20st ne revolucionarnih zbivanja 1848. (11849. god. ~ Dejan Zelenak aw Osijek ~ Dino Krickic get ~ Ana Mikolas & Ivona Blatan¢ié Bc ‘Analaihistoriografiji ~ Domagoj Tomas vana\Sojat Kuéi: Unterstadt ~ Perica nieSEHIST. 2. pe OSIJEK 201 RAZVOJ OSJECKOG ZDRAVSTVA DO POCETIA 2 SVIETSKOG RATA oo U sredistu je rada zanimanje za prve korake u razvoju zdravstvene zastite u posiijeturskom razdoblju do poéetka Drugoga svjetskog rata 1939. godine. Pritom se opisuje postanak bolnice uz kratak osvrt na Kohikoffer-Huttler- ‘Monsperyovu zakladu koja je gradu Osijeku omogucila ‘prvu pravu bolnicu. Bolni¢ki se Zivot promatra preko brojnih dokumenata koji svjedoce ne samo o izgradnji bolnicke infrastrukture veé i unutrasnjem ustroju i pravilima koja donosenjem ponekih zanimlivosti nastoje zainteresirat! sce) 2 oink (eat ee © potecima —razvoja osjeckog zdravstva moze se govoriti_ nakon_oslobodenja Slavonije od Turaka kada su se _U Osijeku pojavil ranamici koji su lijeéii rane i prijelome kostiu. (Skupina autora, 1981: 475) Medutim, zdravije judi ugrozavali sui nesnosni komarci, a © tome je pisao osmanski putopisac Evlja Celebija, Osijek nije mogao izbjedi stragnu kugu (Plevnik, 1987: 93) koja je opustosila Gornji i Donji grad davne 1739. godine. Spomenu i se kolera’ i epidemije gripe, posve je jasna potreba za osnivanjem bolnice i organizacije zdravstvene zastite. (Zivakovié — Kerze, 2001: 50) Pravi razvoj osjeskoga zdravstva omogutit 6e upravo izgradnja prve prave bolnice nakon éega ée uslijediti ubrzani razvoj u vidu specijalizacije i usavrSavanja odredenih ‘medicinskih zahvata, Sto ukazuje na proporcionalan odnos zdravstvenog razvoja i ,odmicanja” vremena. VOJNA BOLNICA U TVRBI Prvi vojni lazaret, odnosno ustanova za_smijedtaj zarazenih i bolesnih, postojao je krajem 17. stoljeca u danaSnjoj Kuhatevoj ulici. Kasnije ce na tom mjestu * Poznato je da su koleru u Osijek donijei francuski zarobljenic doblju izmedu 1805. i 1806. godine, Isprva se pojavila u trima kucama; u gostionicama K paiki i K topu te u jednoj pri- vatnoj kuéi. «Vlasti su odmah odredile karantenu kod pustare Klisa za one koji su napustali grad ili dolazili u Osijek.» Tako- der je postavljena straZa na dravskom mostu i kod Valpovacki vrata u Tyrdi. Medutim, blisk susret s kolerom mnogi su osetili 1836. godine kada je epidemija kulminirala. Zabiljedeno je da Je samo u Gornjem gradu pomrlo 269, u Donjem gradu 312, au ‘Tyndi 22 osobe. Zbog nezdrave vode i drugih prijavitina ponov- no je doslo do zaraze 1910. godine, (Plevnik, 1987: 93 — 94) Kohikoffer-Huttler-Monspergova zakladna bolnica biti sagradena bolnica koja je sve do 90-ih godina 20, stoljeéa sluzila isto} namjeni. (Zivakovié ~ Kerze, 2001: 35) Sredinom 18. stoljeéa spominju se i «neke kolibe dijem grada, u koje su prihvaéani bolesnici i drzani na odredeno vrijemen. Takvi su objekti bili smjesteni na Ludaljenijoj dravskoj obali kako bi se smanjila moguénost Sirenja epidemije. (Plevrik, 1987: 94) Medutim, o razvoju kirurgije moglo je biti govora tek kada je u Donjem gradu, odignuta nova javna zemaljska bolnica. (Skupina autora, 1981: 475) KOHLHOFFER-HUTTLER- MONSPERGOVA ZAKLADA | PRVO SIROTISTE ‘ravnja 1782. godine kada su tvrdanski gostioniéar Johann Kohikoffer, _donjogradski koZar Josef Huttier i stari umirovijeni isusovac Christian’ Monsperger utinilii ne8to neobitno, ostavivai cijeli svoj imetak za podizanje zavoda za djecu bez roditelja jer nisu imali nasljednike kojima bi ga ostavil. Kohlkoffer Huttler-Monspergova zaklada utemeljena je u razdobl izmedu 1782. i 1806. godine te je stavijena pod uprava) Zagrebatkog Namjesnickog vije¢a. (Zivakovié - Kerze, 1996: 32) lako je bila predvidena izgradnja sirotista w) kojemu bi se religiozno i moraino odgajalo djecu (Jar 1981a: 207), takvi su planovi bili moguéi tek za vr mecene Josipa Jurja Strossmayera Zahvaljujuéi ko) je 3. travnja 1870. otvoreno sirotiste. Prvi ravnatelj bio Ivan Humel. (Zivakovié — Kerze, 1996: 32) IZGRADNJA PRVE PRAVE BOLNICE, U DONJEM GRADU U_meduvremenu je povjerenstvo Zemalske Zakljutilo da je potrebno sto prije izgraditi novu bol Naime, postojeéa Gradanska bolnica u Novom gi (danagnji Dom umirovijenika u Divaltovoj ulici) 6 premalena za brojne bolesnike i ubogare, a broj boini kreveta nedostatan. (Zivakovié— Kerze, 1996: 66) P tadasnje Gradanske bolnice bio je posve neprikladan. jedne strane tzv, «Varoskog Spitala» natazio se gradan kasino gdje se noéu sviralo iplesalo, as druge je vojnigko vieZbaliste na kojem su topnici gadall izOSIJEK KROZ POVIJEST topova. (Plevnik, 1987: 93) Gradska skupstina iskoristila je trenutak i «podnijela molbu samom caru da dopusti Zidanje nove bolnice iz Kohikoffer-Huttler-Monspergove zaklade. (Jano8i, 1981a: 208) Bolnica se uzurbano gradila da bi konatno bila dovrsena 1874. godine. (Zivakovié — KerZe, 1981: 67) Buduéi da Zemaljska viada nije mogia, financirati_unutraSnje uredenje, bolnica je dana na Upravijanje Druzbi sestara milosrdnica sv. Vinka de Paula, uz uvjet da o svom trosku priskrbe sve Sto je potrebno, za stotinu bolesnika». Na taj je nagin Osijek, zahvaljujuéi {rojici plemenitin sugradana, dobio svoju prvu pravu bolnicu. (Janosi, 1981a: 208) Nije teSko doznati kakva je bila ta nova gradska bolnica jer je primarius Ferdo Knopp podnio izvjestaj (1880.) u Kojemu govori kako se broj bolesnika povecavao zbog ‘okupacije Bosne (1878.) pa je bolnica bila prepuna. «U. prosjeku je dnevno lezalo 179 bolesnika, Sto je previse za ‘samo dva lijeénika.» Ukoliko bi stopa poveéania porasia, bilo bi potrebno nadograditi postojeéu bolnicu, sto se samo dvadeset godina nakon izgradnie uistinu i dogodilo, (Janosi, 19812: 209) VEDRIJI DANI NOVE BOLNICE IVATROSLAV SCHWARTZ Potreba za prosirenjem povriine bolnice dogodila se 1893/1894. godine kada je u njezinu povijest uSa0 energifni i racionalni dr. Vatroslav Schwartz. Odmah je zapotelaizgradnja «paviljonaza kuzne bolest, mrivaénioe, ledenice, dezinfektore, novih toaleta te mnoge adaptacije glavnoj bolniékoj zgradin. Tako obnovijena bolnica bila je jedna od najljep8in i najuredenijin bolnica u cijeloj Austro- Ugarskoj Monarhij. (Zivakovié — Kerze, 1996: 68) Pedantnost doktora Schwartza vidliva je iz lijepo uvezanih knjiga s dvjestotinjak stranica u kojima je vrio detalino i precizno opisao Zivot i rad bolnice «sa statisti¢kim obradama, krizaljkama, tablicama i finesama koje i danas zadivijuju». (Janosi, 19812: 199) Vrlo je brzo napravio red, izmijeniv8i osoblje i popunivsi ga.? Objavio je kuéne pravilnike za lijetnike | pripravnike, no i za bolesnike koji moraju biti razdvojeni po spolu, pristojno se ponaSati i pokoravatt ljetni¢kim uputama. Ukoliko bi dosio, do neposiuha, bolesnik bi bio kaznjen posto, samicom, ‘otpustanjem iz bolnice pa éak i predajom gradskom redarstvu. Iste je godine bolnica podijeljena na 2 odjela: Odje! za unutamje bolesti, odnosno zametak kasnijeg Intemog odjela te Odjel za izvanjske bolesti (kasniji Ginekolo8ki i Oftalmolo8ki odjel). (Jano8i, 1981a: 212) Za povijest osjetkog zdravstva znatajno je uvodenje hrvatskog naziviia za medicinske dijagnoze, no 2 Za zédravstvo u slobodnom i kraljevskom gradu Osijeku od revolucioname 1848, do 1918, karakteristi¢no je ne samo «tlo ‘oskudno znanje u prepoznavanju bolesti, uzroka bolesti i lije- Senja nego i Veliki nedostatak ljetnika i drugog zdravstvenog. ‘osoblja. Janosi, 1981: 4) Zato je neizmjemo zmaéajan bio korak dr, Vatroslava Schwariza koji je na neki nagin oznaéio i zlatno doba prve prave osjetke bolnice. RAZVOJ ZDRAVSTVA. navedeno je i vi8e od 250 naziva bolesti koje je danas te&ko identifcirati, primjerice: «tuéno srdoe, zlié, upala Klube, pi8tanjak Supka, uzdrmanje mozga, sluznikavac, vidoviea, otvida kucavicah, zakrknuée i Seéemican. (anos, 1981a: 213) Zanimijivo je spomenuti knjigu Pregledanja Jjela, koja je nastajala u razdobiju izmedu 1896. i 1901 godine jer svjedodi o brizi lieénika koji bi svakodnevno pregledavao hranu za bolesnike i ljetnike te potom biljezio ‘Svoja zapaZanja, Tako se navodi da je «govedina éesto ilava, smrdljva, od stare Krave, porcije su malene, vino kiselo ili su lienici opet dobili stari kiseli Kupus u srpnjum. (Jano8i, 19812: 214) ZASTITA OD SPOLNO PRENOSIVIH BOLESTI Buduéi da su spoino prenosive bolesti bile cesta i velika prijetnja normainom zdravstvenom Zivotu, velika se painja izvan bolnice pridavala upravo njima, a pokusalo in se regulirati i pravnim putem. Prema Pravilniku za bludilista slobodnog i kraljevskog grada Osijeka (1911.) i Naputku za pregledavanje bludnica, ustanovijeno je da bludnica ne smije imati manje od sedamnaest godina te da fizick' i psihicki mora biti spremna za tzv. atjeranje bluda». Cak je propisano uredenje bludilista u kojemu bludnice moraju biti i u koja bi lijeénik dolazio dvaput tjedno kako bi pregledao te djevojke. Zahvaljujuci tome, ra8irenost spolno prenosivih bolesti bila je manja, no nitko nije mogao utjecati na tzv. osjetke «Strumadie, Kavanske neregistrirane djevojke za zabavu, tzv. uliéarke. (Janosi, 19814: 215) ZDRAVSTVO U RAZDOBLJU ‘OD 1918. DO 1939. GODINE lako je razdoblje Prvog svjetskog rata (1914. — 1918.) ostavilo pustoS, nova su revolucionamaznanstvena otkriéa s malim zakaSnjenjem nai8ia na plodno tlo i u Osijeku. Moze se reti da je zdravstvena svijest porasla jer se prvenstveno nastoje sprjetiti bolesti, odréati zdravije, Poduzeti dostatne higijenske i epidemioloske mere te osigurati dobru kanalizaciju i prehranu. Usprkos dobro} namjeri, odredene mjere ipak je bilo nemoguée poduzeti jer je Osijek okruzen motvarama, nema dovoljno pitke vode i leglo je komaraca, odnosno malarie i trbusnog tifusa. lako je postojala bakterioloska stanica koja je redovito upozoravala Osjetane da «broj mikroorganizama premaguje i viSe desetaka puta minimalne standarde vode za ljudsku uporabu», ta Ginjenica nije bitno utjecala 1a problem koji je i dalje postojao, Medutim, veliki korak predstavijala je ra8irenost zdravstvene pomoti_ nakon Prvog svjetskog rata. Drugim rijesima, medicina vise nije postojala samo zbog bogatijh drustvenih slojeva, vet je bila dostupnija svima. (JanoSi, 1981b: 337) Da je zdravstvo proizvod svoga_vremena dokazuje tadaSnja povijesno-politiéka situaciia koja jeESSEHIST. PEEL D9 a OSIJEK 2010. Primjerice, zabranjuje se da lijeénici koji su dezurni 0— 24 sata taj dan napuStaju bolnicu, ne smiju koristiti poslovni automobil u privatne svrhe, moraju brinuti u éistoci soba ==) i zahoda, spustati rolete kada je 2ega. | Takoder se govori o Stednji ljekova | ostala upaméena kao ulazak u Kraljevinu Srba, Hrvata, i Slovenaca 1918 godine. Iscrpliena Siavonija postala je jo8 iscrplienija nakon samo devet godina jer se tuvodenjem oblasti financijski_teret zdravstvenih usluga nastojao prebaciti na pojedinaénu oblast. «Kraljevim ukazom (1925.) dr. Liudevit Gaj postao je veliki Zupan Osjetke oblasti» te je izlozio planove Oblasti iz podrutja zdravstva, socijaine i humanistitke skrbi, prosvjete i obrazovanja (1927.). (Janoi, 1981b: 338) lako je i Osijek osjeéao posijedice politiékin, socijalnih i _privrednih kriza, zdravstvene su prilike mnogo bolle nego u prethodnom razdoblju pa vise nema drastiénog manjka lijeénika i drugih zdravstvenih radnika, (anosi, 1981b: 339) Zahvaljujuéi Andriji Stamparu, «radi se intenzivno na zdravstvenom — prosvjetivanju, socijalno-onjentacij medicine, higenskom uredenju Zivota, za8tit ‘majki i djece, za8tit radnika, osnivanju dispanzera i besplatnom lijecenju». Prema uzoru na razvijenije sredine, u Osijeku se provodi «socijalizacija medicine uz snagno i organizirano prosvjetivanje naroda, odbacivanje predrasuda, straha i nepovjerenja», ‘naroéito prema lijesnicima i babicama. To se postize brojnim zakonima, naredbama i uredbama te lecima, brosurama i popularnim zdravstvenim publikacijama. U tom je smislu vaino spomenuti: Zakon 0 o¢uvanjuy narodnog zdravjja (1919.), Zakon 0 ‘osiguranj radika (1919.), Naredbu bana Hrvatske i Slavonije o uredenju Konica (1920.), Kako se saéuvati od pjegavea (1921.), Kako da se sacuvamo od spoinih bolesti (1922.), Zakon 0 suzbijanju zaraznih bolesti (1930.), Zakon o iijeénicima (1931.), etc. (Janos, 1981b: 340) KNJIGA NAREDABA. Dom zdravlja Dom narodnog zdravlja osnovan eg anaes Recktellerovo, Zakiad 1828."godine, Sastoj20 se ‘od slledecin odjela: Ambulante za spolne | kozne bolesti, Dispanzera za TBC, — Skolske klinke, ‘Ambulatoria za dojenéad i maiu diecu, Savjetovalista za_trudne majke i Stalne higijenske iziozbe, a sve su usluge bile besplatne. (Ebling, Gmajnié, 1981: 482) Prohladuj se svaki dan Pokret «Prehladyj se svaki dan» tutemelio je betki Iietnik Kario Panesch u prosiome stojecu. U Osijeku su ga prakticrali Ludevit | ‘Ana Sziskay te Adam Miotevie, tako Sto su se, 0d 1930. godine, svake godine redovito kupaliu dosiovno ledenoj Dravi. Pokret Je bio tollko fascinantan da su ga ubrzo usvojil drugi hrvatski gradovi, a pristalice postoje idanas. Primjerice, od 1993. godine, gospodin Dusko Rudez, oznat’ pod nadimkom «osjecki tuljan» svake gogine redovito pliva u Zimsko) ci Zvakovi ~ Kerze, 2001: 158) Prvi carski rez Ustanoviieno_je_da_je_ prvi uspjetn cars rez na fivo) 3eh us Slavonii i Baranh tvréen u Osjeku 7694. godine | to mnogo prije nego u,osialim krajevima nage zemie. (Stenjev, Ue, 1881: 487) Prvi «éav na srcu» Gorin 1932, obavjena je pra rahe woe. ane a, farkom ‘ode Gpce.‘bolnice ajetu abavie ju J pimaiis de Sees “Benéavie na botesnia ko Se pokuzo bil skakanjem kroz poder Mesutm, openan je uo Samo ideat rosie operacie. Oruge Is opracia ea viene msec JagodiePiemik 198 sie, 3 zi ie ch doza Gistoti posteljine koja se mora mijenjati jednom tjedno. (Janogi, —1981b: 345) Knliga biljezi da je, primjerice, 1933. godine kainjeno neopravdano kritiziranje hrane. «Bolesnici bacaju previ8e smeéa i otpadaka kroz prozore bolnice! U kuhinju dolaze po hranu bolesnici umjesto bolniéara.» (Jano8i, 1981b: 346) Osjetko se zdravstvo _podelo razvijati nakon oslobodenja Slavonije ‘od Turaka, no o njegovom se zamahu moze govorii tek nakon osnivanja prve prave bolnice (1874.) uz pomoé financiranja Kohikoffer-Huttler- Monspergove zaklade. _«Gradski pithy s vremenom je popunjavan ‘osposobljenijim osobljem, a kvaliteta rada__omogucivana je brojnim pravilnicima i napucima o ponaganju bolesnika i lijenika. Pored gradanske. i vojne bolnice djelovale su ljekarne koje imaju dugu tradiciju, a od 1926. godine zdravstvene je usluge svojim korisnicima pruzao i Dom zdravlja. Zakiuéuje se da je stopa razvoja Zzdravstva u neprestanom porastu. oasyter™ LITERATURA, 4. Ebling, Zéravko, Gmajnié, Rudka, 1906 Don cv, Nun, Od tsk do ‘suvremenog. O3jeks, Skolska.kniga, Zagrot ‘482 — aB7- 2, Janosi, Kredimir, 1986. Zaravstvo 1848 = “iste. U: ve Mazuran: Od turskog do ‘suvremenog. Osjeks, Skolska knjiga, Zagreb, 3201.2 ‘& Janodi, Kretimir, 1996, Zoravstvo 1918 = “isa, U: Wve Mazuran Od. turskog do. ‘suvremenog Osjeko, Skolska knjga, Zagreb, se 937348, ‘4 Plevnik, Bo, 1967. Stari Osijek, lzdavahs center Reva, Osijek. 5. Skupna autora, 1981. Rezvilak lako je iz navedenog vidljivo da se nastojalo pravno djelovati na zdravstveni Zivot izvana, nastojalo ga se urediti i iznutra, te je u bolnici postojala Knjiga naredaba koja je ogranigavala djelovanje prema viastitom ukusu, Zelj ili nahodenju. Pisao ju je ravnatelj, no lijetnici su je morali potvrditi potpisom. Zahvaljujuéi toj knjzi, bolnicki se Zivot mogao protitati izmedu redaka. (Janogi, 1981b: 344) ‘moguénost i potrebe krurgie w Osjeku, u: Zbomik radova znanstvenog Skupa «Osiek kao polanzanjsko srediiey, uredo Josip Rogie, Centar 2 grgnsven ag Ose, 476. — 4. ‘6 Sterjev. Kil, Uve, Viadimir 1981. Razvtok zoravstvene zaétte ‘Zena na podhugiu Osjeka, sadasnjost | perspektva,u: Zbomik racows znanstvenog skupa «Osiek kao polezacysto sredistex, uredo 108i Ropig Cena 29 ranaton rad Onjk. st 487, 408 jvakovie Kerde, lata, 2001. Svaiice 2 siarog Osifoke, Hrvats insitt a povjest, Osi. '8 Zivakovie— Kerze Zata, 1996, Urbanizacia i promet grade Osijek ge,pele tote 1868 -'7018), Brut za hfe poveenc Sone 54 X@A 95