Izdavac SVEUCILISTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

Sveuciliste fosipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Za nakladnika
prof. dr. sc. Damir Matanovic

Urednice
doc. dr. sc. Dubravka Smajic
doc. dr. sc. Irena Kruraes
dr. sc. Nina Mance

Tehnicka urednica UJEZIKURONJENI

Gordana Sostarko, dipl. iur. Zbornikposvecen Ireni Vodopiji

Recenzenti
prof. dr. sc. Ante Bezen Urednice
prof. dr. sc. Vesna Pozgaj-Hadzi Dubravka Smajic
Irena Krumes
Naslovnica Nina Mance
doc. art. Jelena Kovacevic

Priprema za tisak
Grafika, Osijek

Tisak
Grafika, Osijek

ISBN 978-953-6965-72-4

CIP zapis dostupan je u racunalnom katalogu Gradske i sveucilisne

knjiznice Osijek pod brojem 140929085
Osijek, 2018.
 Sadrzaj U JEZIK URON JENI Zbornik posvecen heni Vodopiji

Stjepan Hranjec Ksenija Bendna, Ivana Marinic, Ivana Moritz

Ucenikov hrvatski u kontekstu meduprozimanja dviju knjizevnosti 101 Krokodili su gladni, ali i veliki: zasto crocodile tears ima dodatna znacenja
Pupils knowledge of Croatian and th permeation of two literatures u hrvatskome jeziku 201
Crocodiles are hungry, but also big: Why does crocodile tears have aditional meanings in Croatian?
Tatjana lies
Narodna knjiga urednika Ivana i Ferde Filipovica 121 Emina Berbic Kolar
The Popular Book - edited by Ivan and Ferdo Filipovic 0 frazeologiji i frazemima opcenito 215
About phraseology and phrases in general
Milica Lukic
Mario Brdar
Filologija kao knjizevna inspiracija: na primjeru romana Az Jasne Horvat 133
Kratice i metonimija 227
Philology as literary inspiration: illustrated by Jasna Horvat's novel Az •
Abbreviations and metonymy
Helena Sablic Tomic
Sanda Ham
Sto je nama Dragojla Jarnevic danas? 143
Morfo(no)loska obiljezja imena i prezimena u hrvatskom knjizevnom jeziku 237
What Dragojla Jarnevic means to us today? Morpho(no)logical Characteristics of Names and Surnames in Standard Croatian Language

Andrea Vucetic Nina Mance

Ornitoloski motivi Tadijanovicevih Srebrnih svirala 157 Boc-boc iglicama - frazemi u Kaktus bajkama Suncane Skrinjaric 257
Ornithological motifs o/Srebrne svirale byDragutin Tadijanovic Boc-boc iglicama - phraseological units in Kaktus bajke by Suncana Skrinjaric

Vedrana Zivkovic Zebec

Postmodernisticko citanje Gardaseva romana Covjek s crvenim stapom 167 DlfETE I JEZIK - OD RIJECI DO DISKURSA
Postmodernist reading ofAnto Garda's' novel The Man with the Red Cane Mirna Erk
Prvi jezik u teorijama ovladavanja inim jezikom i formalnom obrazovanju:
od jednojezicnostiprema visejezicnosti 269
0 JEZIKU HRVATSKOME
First Language in Second Language Acquisition Theories and Formal Instruction: from Monolingualism towards
Lidija Bakota, Valentina Majdenic Multilingualism
Ornitoloske izreke, poslovice i frazemi u suvremenim hrvatskim
opceuporabnim jednojezicnicima 179 Dunja Pavlicevic-Franic
Ornithological Sayings, Proverbs and Phrases in Contemporary Croatian General Dictionaries Dobni pragmemi kao nejezicne sastavnice djecjega govora 281
The age-related pragmemes as Non-Linguistic Elements of Speech
 UDK 821.163.42-05 Tadijanovic, D.
Pregledni rad

Andrea Vucetic
•B Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku
BB Sveuciliste}. J. Strossmayera u Osijeku

Ornitoloski motivi
Tadijanovicevih Srebrnih svirala

Sazetak
.
Bogata knjizevna ostavstina Dragutina Tadijanovica, vrijedno stvarana i prikupljana
godinama, satkana je od najrazlicitijih motiva iz pjesnikove svakodnevice, S obzirom da
znacajan udio Tadijinoga pjesnickog opusa cine pjesme posvecene idilicnoj flori i fauni
seoskoga krajolika Rastusja, pretpostavlja se da dio tih motiva cine i oni ornitoloski,
djora prisutnoscu pjesnik svevremeno priziva uspomene na djetinjstvo, prve Ijubavi, ali
i svakodnevicu. Cilj je ovoga rada istraziti cestost pojavljivanja ptica u posljednjem, 20.
izdanju njegove zbirke Srebrne svimk. Ptice su rasporedene po vrstama, zastupljenosti,
ali i po ulozi koju im pridaje pjesnik. Pritom se ta uloga pojedinih vrsta ptica, ali i ptica
opcenito, usporeduje s ulogom koju su pticama namijenile biblijska ili kulturoloska
tradicija.
Kljucne rijeci: Dragutin Tadijanovic; Srebrne sv/rafe; ornitoloski motivi; ptica.

Uvod
Ptice su oduvijek imale veliko znacenje u povijesti ljudske kulture, o cemu svjedoce povijest
umjetnosti, narodna medicina, religija, magija te knjizevnost. Kad knjizevno plodan pjesnik,
kao sto je bio Tadijanovic, nadzivi sto godina, za pretpostaviti je da je u tako dugom vremen-
skom razdoblju i on upotrijebio motiv ptice u pjesnickom stvaranju. lako su njegove pjesme
dosad bile predmetom brojnih istrazivanja, u Hrvatskoj dosad nije zabiljezen niti jedan rad koji
detaljno analizira ptice u njegovim pjesmama, stoga je ovo prvi takav pokusaj.
158 A. Vucetic: Ornitolo&i motivi Tadijanovicevih Srebrnih svirala U JEZIK URON JENI Zbomik posvecen Ireni Vodopiji 159

Metode Ukupan broj

Redni Naziv
Navodiiz pjesama ponavijanja u
Tadijinora se aviariumu1 mora interdisciplinarno pristupiti. Nakon izdvajanja stihova pje- broj zivotinje
'"..'• pjesmi
sama unutar zbirke u kojima je vidljiv motiv ptice, prebrojavanjera ptica precizno se utvrduje
Biti u sumi ptica. (Htio bih pokidatzice...,M);
postotak zastupljenosti. Sistematizira ih se prema vrstama i medusobnom poretku. Kritickom
interpretacijom rezultata, metodom deskripcije i kontekstualiziranjem tumad se uloga poje- A ptice, u granju skrivene, / Ne znajud za me, pjevaju (Hiljade mrtvih i
jfl.115);
dine ptice koja se istovremeno usporeduje s biblijskim i kulturoloskim tumacenjima. Na kraju
slijede sinteza spoznaja te preporuke za buduca istrazivanja. Ptice lete, u sumracje, nad mirnim vodama, (...) Spremaju se ptice na
nocni pocinak/ Ne sluteci sto im tmina pripravlja. (...) Zadrhti nemirna
tjeskoba u trski. /1 samo koluti na vodi prate pad / Ranjene ptice, smire-
Rezultati i interpretacija nje zauvijek. Ptice lete, ptice bjeze, ptice padaju (Ptice kte, u sumracje...,
130);
Srebrne svirak prvi su put objavljene davne 1960. godine, no kako su im s godinama doda-
vane i druge pjesme, dosegle su svoje 20. dopunjeno izdanje 2004. godine. Ono se sastoji od Zuta ptica ima gnijezdo, ognjiste svoje, (...) Zuta ptica izlijece iz gnijezda
/ Svaki dan. Svaki dan leti zuta ptica / Prema rijeci, pred mojim ocima.
ukupno 188 pjesama, a u cak 34 pjesme javlja se motiv ptice, sto je nezanemarivih 18,09 %, od-
nosno gotovo petina pjesnicke zbirke. Slijedi tablicni prikaz zastupljenosti ornitoloskih motiva, ptica Ona ne zna, zuta ptica, / Da je gledam u letu /1 da sam zalostan sto ona ne
(opcenito) zna, / Zuta ptica, da je u letu gledam. 35
uz popratne komentare i interpretaciju:
A jutros joj doviknuh, zutoj ptici: / Tko bi znao o tebi da letis, / Da nema
Tablica 1. Ornitoloski motivi mene, zuta ptico?

;§" ;
* '••#"•• - • • •'?';•:-•. '.'•: •'
Redni Naziv .Navodiiz pjesama
broj zivotinje
1. crni kos Kosovi crni delete / Na mlade grane zelene (Samoca, 17);
Volim te kao majku, sumo. / Tebe i tvoje ptice. (Pozdrav sumi, 21);
I male ptice, / Pozdravise sunce / Veliko. (Rano sunce u sumi, 23);
Sa stabla mirisne dunje / Ptica / Odletjela. (...) Ni dunje ni ptice / Nema.
/ Nema / Ni ptice ni dunje. (Pjesma o dunji iptici, 33);
Nigdje nikog nema: / Ni covjeka, ni ptice. (Pustos, 35);
I pjevam turobnu pjesmu zlatnim pticama: / Ptice nemaju polja, ni vino-
grada rodnog, ni kuce; (...) I ti si, duso moja, pticapokisla: crna / Ptica
u mraku. (...) Tebe su gazili gazili, kao po ulicama blato. / Duso, ptico
zlatna! (Zlatnim pticama, 65);
Dopire pjesma pticija (Jutarnja zvijezda pozkcen orah, 71);
Ukupanbroj
Smjeskao sam se citav dan, / Dokle se god nije vratila u svoj dom / Zuta
ponavijanja u ptica. (Zuta ptica, 132);
pjesmi Moze li se slovima na papir / Prenijeti sum vjetra i pjevanje / Ptica u sumi,
1 (...) Moze li covjek / }os uvijek da podnosi / Bijedu, ponizenje, zlocin, /1
da se raduje pokoljenjima, /1 da slusa sum vjetra /1 pjevanje ptica? (Moze
KcovjeL.,143);
(...) da se uzmognem / Kao ptica spustati na more: (Sunce zarko, molim
te..., 169);
Kazi mi, Grlice, / Zasto nosim suze u crnim ocima? (...) Ta zasto me ti
ne volis?... Grlice! (...) Zapalit cu lampicu /1 otici u planinu... Grlici. /
I zakucat cu na smrznut prozor, Grlici: / Otvori mi vrata, Grlice! (Otvori
mi vrata, Grlice, 39);
3. grlica 11
Ponad livade zelene / Proletjese grlice / Streiimice, / Jedna za drugom. /
Gdje je moja djevojcica, / Plava grlica? / Grlice, gle, iscezoJe, / Odletjese /
Ulugzelen(Gr;ic«,48);
Nad vinogradom prelijetaju grlice. (Nad vinogradom sunce i oblaci, 55);

Aviariumi su prikzivali iskljucivo pticje vrste (Crncevii 2014,2).

160 A. Vucetic: Ornitoloski motivi Tadijanovicevih Srebrnih svirala
Redni Naziv
Navodiizpjesama
Ukupanbroj
ponavljanjau
broj zivotinje.
Ponad mora bijeli galeb leti. / Tko ce rijeti, kamo galeb leti? (Snove sniju
start maslinici, 41);
(...) Ni ne pomisljajuci, nezahvalnik, / Na raskosje tvoje dobrostivosti /
4. galeb Kao sto na nj ne misli cvijet / U sumi i leptir i galeb koji krici (Rijeci za-
hvdnosti Suncu, 148);
Prijatelj mi veli Kako se moze / Pjevati o moru bez broda i mornara /1 bez
galeba (Sa zvijezdama svojim u dubini, 159);
5. kokot kokot s nagnutog plota krilima lupa (Jutro, 79);
I gledam bijele golubove: lijecu iznad krovova. (Dakko su od mene ora-
nice, 80);
Goluboviznanaodmahprepoznaju: (...) Novine cedonijet fotografiju:
/ »Pred Kazalistem g. Lamian golubove hrani svaki dan." (...) Na dlanu
mirno stoji golub, sit i zlatan; / Ne plasi se: ravno gleda mu u lice. (Gospo-
din Lamian hrani golubove, 81);
Oh, kako je sirotinja bescutna! / Blizu njih gospodin lamian golubove
hrani nasmijan; (...) A nijedan od prljavih gladnika / Nece ni da pogleda
blazenstvolica i osmijeha / Gospodina Lamiana... / II raskriljene golube
nad glavama! (Oh, kakoje sirotinja bescutna, 82);
(...) Gle, Dura Perin / Kako po kisi trd, uz brdo, kSvetome Vidu. / Znam
6. golub ja vec sto ce on. On ce se uvuci, polako, / U toranj, gdje su golubi / Od
grmljavine preplaseni, u mraku scucureni. / Dura Perin se dosulja i natrpa
puna njedra / Golubova. (...) Meni bi zao bilo zaklati goluba, / A osim
toga, bilo bi me strah / U toranj se penjati, med golube, u mrak. (Kisa u
predvecerje, 88);
Pognute glave ulicama zastajes na trgu / Medu golubima i gledas djeca im
bacaju kruh (Svjetla i sjem grada, 150);
Vidi sve crno: / Najednom, bijeli golub / Sleti na rame! (Haiku, 3., 202);
Kroz prozor vidim djecaka / Od kojih sedam godina, kako / Neprestano
trckara i baca neko / Zrnje golubima ispred sebe, (...)! lead sam ovo na-
pisao, / Pogledao sam, i nije bilo ni djecaka / Ni golubova, (Kroz prozor
vidim...,2U);
'Redni ,.
pjesmi E broj i^%$$%iijjji::- ;:i|iiiipjes3raa . :':'-*fsiiife;poi^^ai
(...) Svaki dan, prije podneva, / Na prozor moj, u trecem katu, dolijecu
/ Tri vesela vrapca, cupava, / Neustrasiva... (...) A ja im podviknuh: /
,,Pitam vas, vrapci, rascupand, / Nevaljand, sto hocete od mene jadnika?
4 (...) Post scriptum: Mozda bi / Dobro bilo da posTjem o tome izvjesce /
7. , Ucenjacima, nek odmah dopune / Razmatranja o vrapcima u zimske dane
/ Kad padne mraz. (Biljeska o tri vrapca, 107); :^
Devet ga puta pohodismo ovdje / Na Mihajlu; slusali smo cvrkut / Vraba-
ca na granama cempresa njegovih. (Zabiljezeno na groblju, 140);
1
Vrabac na prozoru / 1 kljucka i ne zna / Ud u pjesmu. (Haiku, 1, 194);
(...) Ciope su u meni / Cvrkutale i cvale narance. (Moj Dubrovnik, 111);
8. ciopa 2
(A gdje su ciope?) (Zabiljezeno na groblju, 140);
9. lastavica Lastavice, mile moje lastavice, / Govorim vama. (Poruka iz daljine, 119); 2
10. paun S paunima koji se sepire (Ljudsko govorenje, 167); 1
Ponoc je. Pijetii / Na kugli zemaljskoj spavaju. / Poneki hrcu. (Haiku, L,
: '.."'• 193);
Tko je glasniji / Od slapova u Jajcu? / Sopov pijetao!
Od svih pijetlova na Svijetu / Javlja mi se u snu jedino Sopov pijetao!
Covjek se pita: Koji je / Pijetao sa zorom u kljunu? / Sopov pijetao!
15 11. pijetao Cijije pijetao/ Input krikno, triput zavikno? / Sopov pijetao! 15
Sav svijet zna, tko je / Pijetao nad pijetlima: / Sopov pijetao!
Samo je jedan, / Kom do neba dopire krik: / Sopov pijetao!
Baka se nije / Probudila, kad je krikno / Sopov pijetao!
Sto me prisjeca / Na prijateljevanje? / Sopov pijetao!
Tko stoji na Vrhu / Vrha svemirske Kugle? / Sopov pijetao!
(Varijacije na temu: Pijetao Nikole Sopa, 195-196);
Iz prilozene se tablice moze iscitati da je ptica u Srebrnim sviralama spomenuta 93 puta,
sto je na ukupno 34 takve pjesme u prosjeku 2.73 puta, odnosno skoro 3 puta u svakoj od tih
pjesama. Pjesnik u vecini slucajeva, odnosno 35 puta spominje opcenito pticu, ne odredujud
joj poblize vrstu, a kad zeli biti precizniji, spominje goluba i pijetla (15 puta), grlicu (11 puta),
162 A. Vucetic: Ornitoloski motivi Tadijanovicevih Srebrnih svirala
163

vrapca (6 puta), galeba (4 puta), ftopu i lastavicu (2 puta) te crnog kosa, kokota i pauna (1 put).
Sljeded je po ucestalosti upravo pijetao (kokot), vecinom u temeljnom znacenju:
Pijetao i kokot2 zapravo su bliskoznacnice pa bi tablica ucestalosti pojavljivanja pojedinih vrsta
mogla izgledati ovako: a) lupa knlima preko plota (Jutro)
b)spavai/iliMhrce"(Ho/bj.)
Tablica 2. Cestost pojavljivanja pojedinih vrsta ptica c) kukurice (Varijadje na temu: Pijetao Nikole Sopa).
Redni broj Vrsta ptice . ' ;:
1. ptica (neodredena vrsta) 35 Medutim, u posljednjoj se pjesmi izdvaja iz mase poSTOjnim pridjevom Sopov" cime pje-
Sopa.skojimse^^^^^
2.
3.
pijetao (=kokot)
golub
16
15
n na '
^^
T8aZrnjap^' M U Hnim kulturama ima vrlo
4. grlica 11 o na enje - najcesce simbolmra budnost, zivot i plodno st3 ali ga religije ne pro-
5. vrabac 6
" , ^ " ^
6. galeb 4
l 21 1), a^utkan je i u tradicijsku kulturu4.
ne 2012,
7. ciopa, lastavica 2 Iduca je najzastupljenija ptica golub, a pjesnik trima esmam posvecuie
8. crni kos, paun 1
e; Oh, kakoje
}
Da bismo razumjeli u kojem znacenju pjesnik koristi spomenute motive ptice, promotrimo
siri kontekst pojedine pjesme. U torn smislu polazimo od ptice kao najzastupljenijega ornito-
loskog motiva koja se javlja u brojnim pjesnickim slikama:
Kod Tadije golub ovisi o covjeku zbog svojih osnovnih potreba (za hran, ,m) ali covjek je
a) sklad covjeka i prirode (Pozdrav sumi; Rano sunce u sumi; Jutarnja zvijezda, pozlacen cesto ezos^an te sposoban hladnokrvno zaklati wufS^SA I0lj ra-
orah; Hiljade mrtvih ija; Zuta ptica)
b)covjekova usamljenost (Pjesma o dunji iptid; Pustos) utitiizepito
d1apmukojojgolubpredstavljaPomirenjeBogasco^^
c) prikaz voljene djevojke s kojom suosjeca (Zlatnim pticama)
d)namjera preslikavanja lakoce pticjeg postojanja na ljudski zivot koji je vrlo slozen (Htio
bihpokidatzice...; Suncezarko, molim te...)
e) krvolocnost prema ljudima i pticama (Ptice lete, u summcje...; Maze li covjek...).
^
' DuhSveti,,poprimaoblikgo!ubautrenutkuISuSovakrStenja«(Viskovic2009>96-
Tradicije biljeze razlicita tumacenja ptica sto se vidi iz analize pojedinih pticjih vrsta.
'Nakonopcegje

Jelaska pijetla i kokota smatra vrlo posebnim animalistickira leksemima i sinonimima (2014,6). potopa (Viskovlc 2009, 103). apistim salje u izvidanje na
 A. Vucetic: Ornitoloski motivi Tadijanovicevih Srebrnih svirala
Jos je jedna biblijska ptica zastupljena u Srebrnim svimlama, a to je grlica. Samo se jednom
prikazuje kao dio prirode (Nad vinogradom sunce i oblaci), a u drugim dvjema pjesmama grlica
predstavlja voljenu zenu koja je nedostizna (Otvori mi vrata, grlice; Grlice). Povezivanje grlice s
cistocom komentira i sv. Ambrozije7.
Vrabac je u svim pjesama veseo te je svakodnevno prisutan na prozoru (Biljeska o tri vrapca;
Haiku, I.) ilina groblju (Zabiljeze.no nagroblju). Vrlo je jednostavno okarakteriziran, a njegovo
je postojanje u pjesmama moguce gledati kao nastavak ritma prirode, bili mi zivi ili pokojni.
Dosad je imao brojna znacenja: u Bibliji ga se smatralo najneuglednijom pticjom vrstom i sla-
bicem kojemu treba pomoci, a trubaduri su mu pridavali negativne konotacije, pripisujuci mu
,,sklonost ljubavnim pustolovinama" (Grossel 2012,269).
Nakon vrapca slijedi morska ptica galeb koja je najcesce prikazana u suglasju s morskom
pucinom (Snove sniju start maslinici; Sa zvijezdama svojim u dubini) ili prirodom opcenito (Ri-
jeci zahvalnosti Suncu). Za razliku od prethodnih vrsta ptica, galeba se cesce pronalazi u bi-
blijskoj nego u etnoloskoj tradiciji. Tako je jedno od mogucih tumacenja da galeb simbolizira
Bozju dobrotu (Tukara 2008,468).
Ciopa i lastavica8 vrlo su slicne, a pjesnik ih gotovo tek usputno spominje u svojim pjesma-
ma, personificiranjem njihove komunikacije ili supostojanja s njima (Moj Dubrovnik; Poruka iz
daljine) ili se pitajuci gdje li su (Zabiljezeno na groblju). Ciopa nije jedna od cesto spominjanih
ptica u literaturi, no zato se lastavici pridaje vaznost kao simbolu uskrsnuca (Badurina et al.
1990,373), zastiti kuce od groma, lijecenju bolesti vrata (Grbic 2007,233) i si.
Preostaju crni kos i paun koji se spominju samo jedanput: let kosa (Samoa) ili paunovo
sepirenje (Ljudsko govorenje). Kosa se smatralo ,,simbolom tame grijeha i zavodljiva napastova-
nja tijela" (Badurina et al. 1990,336), no to ovdje ne postoji. U drugoj pjesmi paun univerzalno
predstavlja ohole ljude, no u krscanstvu oznacava besmrtnost (Badurina et al. 1990,453).
Rasprava
Intepretacije pjesama jasno su pokazale da pjesnik cesto koristi ptice u njihovom osnovnom
znacenju, pri cemu redovito istice njihovu jednostavnost i suglasje s prirodom. Medutim, covjek
Ciope slice lastavicama ,,zbog uskih, dugih i srpastih krila", no nisu u srodstvu (Garms i Borm 1981,169).
U JEZIK URONJENI Zbornikposvecen beni Vodopiji 165
narusava tu harmoniju potrebom za razaranjem. Usporedujuci ulogu koju je Tadija namijenio
pticama s onima kakve pronalazimo u biblijskoj, etnoloskoj ili opcenito kulturoloskoj tradiciji,
vidljiva je njegova originalnost, iako ponegdje dolazi do podudarnosti s navedenim tradicijama
- u slucaju goluba, grlice ili pauna. Jednostavno i iskreno progovara o vjecnom suzivotu covjeka
i ptica bez kojih priroda ne bi bila potpuna, a ptice ponekad koristi i u alegoricnom znacenju,
obracajuci se voljenoj osobi koja ga ne prihvaca.
Umjesto kraja
U svome je dugogodisnjemu pjesnickom stvaranju Tadiju inspirirao i motiv ptica koje spo-
minje u petini svojih Srebrnih svirala. Koristeci cak 9 vrsta ptica (pijetla ili kokota, goluba,
grlicu, vrapca, galeba, ciopu, lastavicu, crnog kosa i pauna) pokazuje svoju zaokupljenost od-
nosom prema prirodi koja ga okruzuje i suglasju covjeka s njom. Iako pjesme nisu napisane
pod utjecajem bogatih biblijskih, etnoloskih ili kulturoloskih spoznaja, pjesnik je i u ovoj vrsti
motiva dokazao da je jednostavnost ponekad bogatija od slozenijih semantickih odabira. Bilo
bi zanimljivo istraziti koje se jos vrste zivotinja, osim ptica, kriju u njegovim pjesmama.
Izvori i literature
Badurina, Andelko el al. 1990. Leksikon ikonogmfije, liturgike i simbolike zapadnoga krscanstva. Zagreb: Krscanska sa-
dasnjost.
Cocagnac, Maurice. 2002. Biblijski simboli: teoloski pojmovnik. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
Crncevic, Ante. 2014. ,,Nebesa i dar novoga zivota: o simbolizmu ptica u krscanskoj tradiciji". Zivo vrelo 31:2-11.
Garms, Harry, Leo Borm. 1981. Fauna Evrope. Ljubljana: Mladinska knjiga.
Grbic, Jadranka. 2007. ,,Dekodiranje ovozemaljskih cina: vjerovanja o zivotinjama u hrvatskoj etnografiji". U Kulturni
bestijarij, ur. Suzana Marjanic i Antonija Zaradija Kis, 217-237. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku - Hr-
vatska sveucilisna naklada.
Grossel, Marie-Genevieve. 2012. »Ptice u Svetom pismu, u knjigama i u pjesmama: lik ptice u srednjovjekovnoj poetid".
U Kulturni bestijarij, drugi dio, ur. Suzana Marjanic i Antonija Zaradija Kis, 263-286. Zagreb: Institut za etnologiju
i folkloristiku - Hrvatska sveucilisna naklada.
Jelaska, Zrinka. 2014. ,,Animalisticki frazemi biblijskoga podrijetla u hrvatskomu i drugim slavenskim jezicima". U Ani-
malistickifrazemi u slavenskim jezicima, uredila Ivana Vidovic Bolt, 1-22. Zagreb: Filozofski fakultet Press.
Lukac, Karolina, Ivana Artukovic Zupan. 2017. ,,Simbolika pogrebnih obicaja i vjerovanja brodskog Posavlja - pretkr-
scansko u krscanskom". Studia mythokgica Skvica 20:255-269.
Marjanic, Suzana i Antonija Zaradija Kis. 2007. Kulturni bestijarij. Zagreb: Institut za etnologiju i fokloristiku - Hrvatska
sveucilisna naklada.
 N

166 A. Vucetic: Ornitoloski motivi Tadijanovicevih Srebrnih svirala

UDK 821.163.42-93.09 Gardas, A.
Pregledni rad
Marjanic, Suzana i Antonija Zaradija Kis. 2012. Kulturm bestijarij, drugi dio. Zagreb: Institut za etnologiju i fokloristiku
Vedrana Zivkovic Zebec
- Hrvatska sveucilisna naklada.
SB Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku
Tadijanovic, Dragutin. 2004. Srebrne svirale: dvadeseto, dopunjeno izdanje. Zagreb: Skolska knjiga.
K38 Sveuciliste J. J. Strossmayera u Osijeku
Tukara, Drago. 2008. ^Simbolika zivotinja u tekstovima sv. Ambrozija". Crkva u svijetu 43:461-485.
Viskovic, Nikola. 2009. Kulturna zoologija: stoje zivotinja covjeku i "stoje covjek zivotmji Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
Zaradija Kis, Antonija. 2007. ,,Dvostruka predodzba zivotinja u Jobovu bestijariju: zooleksicke zanimljivosti hrvat-
skoglagoljske knjige o )obu". U Kulturni bestijarij, ur. Suzana Marjanic i Antonija Zaradija Kis, 23-50. Zagreb:
Institut za etnologiju i folkloristiku - Hrvatska sveucilisna naklada.
Postmodernisticko citanje Gardaseva
Zoric, Snjezana. 2012. ,,Znacenje zivotinja u predajama sino-korejskoga svijeta". U Kulturni bestijarij, drugi dio, ur. Su- romana Covjek s crvenim stapom
zana Marjanic i Antonija Zaradija Kis, 211-239. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku - Hrvatska sveucilisna
naklada.
Sazetak
Romaneskno se stvaralastvo Ante Gardasa proteze na vise od trideset godina, od prvoga
objavljenog romana za djecu Tajna zelenepecine 1979. do Covjeka s crvenim stapom n
2004. Tijekom navedenoga se razdoblja uocavaju promjene u autorovoj poetici koje su
Ornithological motifs of Srebrne svirale by Dragutin Tadijanovic potaknute promjenama na knjizevnoj razini pod utjecajem promjena u djecjoj i nedjecjoj
knjizevnosti, ali i u izvanknjizevnoj srvarnosti, kao i zadrzavanje poetickih obiljezja koje
Summary
karakteriziraju autorovu poetiku.
The rich literacy legacy of Dragutin Tadijanovic, composed and collected diligently for a
number of .years, is saturated with the most diverse motifs from the poet's everyday life. Roman Covjek s crvenim stapom (2004.) posljednji je autorov objavljeni roman koji pripada
Given that a significant proportion of Tadija's poetic opus are songs devoted to the idyllic korpusu knjizevnosti za djecu i mlade i u knjizevnoj je kritici ostao uglavnom nezapazen. U
flora and fauna of the rural landscapes of Rastusje, it is assumed that a part of these motifs are romanu se uocavaju postmodern! knjizevni postupd na planu izraza i na planu sadrzaja, a
also the ornithological ones. With their presence the poet always evokes the memories of his analiza romana pokazat ce kako oni utjecu na iscitavanje znacenja djela, ali i na gledanje na
childhood, first love, and everyday life. The aim of this paper is to investigate the frequency autorovu poetiku i njegovo mjesto u kontekstu hrvatske djecje knjizevnosti.
of appearance of birds in the last, 20th edition of his collection Srebrne svirde. Birds are
arranged by species, representation, but also by their role that the poet assigned them. These Kijucne rijeci: Ante Gardas, Covjek s crvenim stapom, postmoderizam u knjizevnosti za
roles, as well as those of birds in general, are compared with the role that birds bear by the djecu i mlade, kontekst hrvatske djecje knjizevnosti.
biblical or cultural traditions.
Key words: Dragutin Tadijanovic, Srebrne svirale, ornithological motifs, birds. Uvod
Anto Gardas pisao je za djecu i odrasle, ali najveci je uspjeh postigao u stvaralastvu za djecu,
osobito djecjim romanima. Napisao je cetrnaest romana za djecu i mlade u razdoblju od vise od
trideset godina, stoga je tijekom dugoga razdoblja Gardaseva romanesknoga stvaralastva moguce
pratiti utjecaj promjena u hrvatskoj (i svjetskoj) djecjoj, ali i nedjecjoj knjizevnosti na autorovo
stvaralastvo, kao i elemente koji su stalni u piscevoj poetici. Djecji se romani u kritici smatraju
najvaznijim podrucjem Gardaseva stvaralastva po kojemu se moze staviti uz bok najznacajnijim
romanopiscima hrvatske djecje knjizevnosti poput Ivana Kusana i Milivoja Matosca.