Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Mannheim - Je Li Moguća Politika Kao Znanost

    Uploaded by

    bogdaninho77
    9 views6 pages

    Original Title

    Mannheim_Je Li Moguća Politika Kao Znanost

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    9 views6 pages

    Mannheim - Je Li Moguća Politika Kao Znanost

    Uploaded by

    bogdaninho77

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 6
    (Problem teorije i prakse) Zaito dosada nije bilo politike zmanosti? Pojavom i nestankom problema koji nas 2a0kuplisa uvijek pra jedan isprvanerazrjsen strukturalni zakon. I nastanak i odumire- nije clin znanostinaposijetku 6 sejednom modi svesti na odre- done faktore | s tog se polaiétaobjasniti. U povijesti umjetnost vet ima pokuisja da se odgovori na pitanjezaito i kad plastika, reljefna umjetnost itd. nastaja # postu prevladavajugom vrstom ‘umjetnost. U sliénom ée smisla zadacom wprava sociologie zna- ‘ja sve vile postajatiistrazivanje th strukturalnih uvjeta pojave 5 Dijedenja problema i discipina, Jer sa stajalita sociologie nete se ‘modi uvijek smatrat da pojava i promisjanje nekog problema ovise samo o postojanja etredenih volikih pojedinaca i nadarenost vee ‘se mora rai ooblik | zrelost nekog problemskog sklopa u koje ‘mu nastaje pojedinaén problem. A tj problemskiskiop pak mora svojem gjelokupnom karakteru i usvojojdatost (ne x svi svoj Pojedinostima) napesetks postajati razunljv polaze od fotalnog posebnog,ivotnog sklopa drutva koje ma je u pozadin, Poin mistlac moze imati dojam da mu presudne ej padaju na um neo- visno e gelokupnom sklopu: pojedinac asuden na uskeZivotne kru ‘gove moze imati dojam da su njegovi dogadaizolirane dinjenice s ‘Kojima se sudbinski susteée:no zadaéa socologe nijta da ssa0- ne sara koji se pojavljuju, aktualne probleme i dogadajeshvaca izteogranigene perspektive ie, Fable perspektive”osamljivana, ns LLY vet ta da sve ensigled tela eis zane iho, Shek dang spe druiesirktrang tng iis cate a jr pta jovo nfo. Ao sco re ejlnam bademgladesedno rad opr ims prblnskjsu don, tar poe st} anal, are Mads oti med se plaza ro wna wala or auma saci orl att ek tk foo rae erring som eke ngl prt dapina nlc rae Ande Pept Ab wept ao post moka 6 De oe an eto nb genet at tas liste pot zaret ae mora 8 teats bud da euprvo nate half area endo crema aoa ne cave mama nto aj ako pode nan one need negro propane \dhme preolnt, Hoe Te steaages oadvenj on vs a sh os rae dan top aan wpa? Ne ode Pet sje alto pele one agonetn gum #8 seer eget pa tise avons je 0p Tas velop pois pret I pa rn gs aero maton eh neat ‘rg stony goon ee opment ei dase aman oa 8 ssrin nove Prema tome, neve een” deiplne ogi ent inet ena emai Tada is nal la so ato tert: vena er alg mds preva Sa bso Jitu ate Ue dro ino btm popu erode ‘pil ds prepa goon neared ej aa epi sim duet pau ik, L: ‘se Geto racioalne istrazivanj suotava sdrakiim tekodama nego raga. Tada bi anapstvenipokts morao dodivjeineuspjehzbog po sebnih svojtava tog pod bith, ‘Oxi bi vet ispravmo postavena pitanje mnogo pomoglo, zna- re © neznanju znadilo bi odredeno smirenje, er tad bistnoipak bar jsno znal zaito ove nije moguéa spoznatvost i priopéivost. Tako se sa prva zadaéasastoji uw tome da se jasnoprikaze sam problem, ‘Sto se mist uaa s pita mga politike ka znanost? U politic’ postoje podruga koja se bez dalinigga mogu spoznavat { naudavatl,Skolovan, obrazovan politiar mora pornavat povist zemlje kojoj eu lb je trebao poznavat:jednako ako | povie jest onih zemala kojima je njogova povezans i koje su zajednigh ‘oblikovae vast politighokoié. Tako su, prvo, za vastit poiticko ljelovane orisne spoznaiehistoriografie i staiske koa jenadopu- java. Nadal, poitiéar mora poznavalidrZavne ustanove zemali koje ulazeu kr njegova delovanja. No prav politi ne moraine treba biti samo pravno Skolovan, on se mora moet orjentrat iu dru 'wenim odnosima iz kojh i za koje te ustanove poste. Sdrugesta- neon mora bit upuden police idee lo) radii Zvi. Stan ma ne smije bit nl ijn suit njegovih proivnika. Tome se pridrafujy Josmnogo te shvathive tome okojima posto zmanjekojese sve vite ‘azvija bas nave vnjome: tenika vladanja masama, bez koe se 8 maze u druftvima masovne demokrace. Prema tome, poviest sta tistka eon drdave, sociologis, povijest deja, masovna psihologia predstavjjuniz podrugjé znanja koji se more proizvline produ ‘alia koja su 2a politgaravazna, ada bismo ovdje 2}, recimo, poruditinastavni plan spoenaia ‘oe mogu posit Skolovanom politiéaa, moral smo postupat 1a aj natin, Ali sve te-znanosti pruzalu samo rie spoon koje 36 ‘mogu uphitkada neta jet politigar. Noone nw svoj) kpro- ou Soe yim sds og oe a pba ko zr natn i ee pon fica pret noon Kadai elo po or no some haps ih ch Sora : 1 pola to ste Tone polo dlr onda Pl sor nna me sat Tada esse ae cmactjooname tame koji doa stpode arts beso ade an oe ect ps prec par me m0 ew rc nit apt pin st 01 ae nha pest spent ah OH tram onda probien? aaa mat art po ih stk std ee Sata dtr kn opine psn premtin sere ons, pol aoa sada Soo Serenata ee dane ws sane ream tent, ak op so meres Phe ee te nt nome ‘menawy neo stie ? Soe a te preg up san estas PO she Suporte pos postales vant Menlo pita Scie poor ff st suet vt ake fet mode eB cee naps teagan js hore ae ae ur roves pon gen anand oho Ko 8 webs ae od de maz soni eto nve Pvt ee nner ve dr a” SES SORE: ey As er den wire Beit der Po CNT de eam Santen BE 197, Jet og pois an mao tia 'S nokolik prijora demo na osnov i razlikovanja peikazat tose ime Zee [Ako 50 u obisnom slusbenom Zivotu tekudi poslovi obavjja po postjetim pravlina i propisina, onda to po Scheu nie poli ka, nego uprava. A uprava je preenstveno ono pode na kojemu se more paradigmatskll2azitt thud domi foo!" Onde ges

    You might also like