Te a0s1F ZUPRNOV “TOSLI2E ROTO RAS NAKCADML ZAVOP 6LOBUS 18: Trinaesto poglavlje Dominantne vrijednosti hrvatskog drustva UVODNA OBJASNIENJA Naslov ovog teksta nije sluzajan. Njime Zelim nagla suétinsku razliku izmedu pojma »dominantne vrijednosti« stemeljne vrijednosti«. Termin »temeljne vrijednosti« nost jednosni naboj, tj. sadr#i nae vrednovanje samih, ‘Definirati temeljne vrijednosti znaéi postaviti pitanje: na Kojim bi se vrijednostima trebalo temeljit fo drustvo? To je pitanje legitimno, ali na njega moraju odgovoriti filozof i teolozi. Sociolozi trebaju odg0~ Voriti na drugo pitanje: koje vrijednosti doista postoje i Yominiraju na hrvaiskoj drustvenoj sceni? Dake, sociol promatraju vrijednosti kao da su drustvene Zinjenice, Kao Pakticitet, Istrazivanje vrijednosti kao Ginjenica pripada u domenu sociolokke struke ~ i ja kao profesionalni sociolog Selim ostati u tom okviru. To ne znati da se sociolog ne smije upustatiu ocjenjivanje postojecih vaijednost, alt nije padatak sociologa da ocjenjuje koje su vrijednosti pozeljne s nekog vigeg, da ne kagem apsolutnog, stajalista. Njegov je zadatak mnogo skromniji: on treba ispitati da Tit Koliko fu postojece viijednosti funkcionalne sa stajalista ekonom- skoe i Socijalnog razvoja hrvatskog drustva, na Sto éu se i ‘osvrnnti u zakljuénom dijelu ovog teksta. ‘Kao dalje opranitenje, ovdje necu obuhvatiti neke uni- verzalne Ijudske i krSéanske vrijednosti koje takoder postoje kao fakticitet i mogu se empirijski dokazati, Te & Yrijednosti - u pomankanju boljeg termina — nazyati vetitke vtijednosti« ili »duhovne vrijednosti«. Ogranitit Cu Zena drugu vrstu vrijednosti koje bih — opet « pomanjkanju adekvatnijeg termina - nazvao »partikularnes ili wsekular- hhe« vrijednosti. Etiéke ili duhovne vrijednosti prepustam Grugima koji su za to kompetentniji. Prije no sto pristupim odredivanju drustvenih vrijednosti ae 172e skog drustva JA me Zelimn naglasiti nttie vrijednosti« i e vrijednosti« nosi rednovanje saraih vsti znadi postaviti temeljiti ali na njega alozi trebaju odgo- fa postoje i 7 Dakle, sociolozi ene &injenice, kao injenica pripada u fesionatni sociolog da se socioiog ne rrijednosti, ali nije ijednosti poteljne stajalista, Njegov pitati da li i Kolko stajaliSta ekonom- Ava, na sto éu se i a. ‘uhvatiti neke uni- dsti_koje takoder ki dokazati. Te éu ermina ~ nazvati stie, Ogranisit éu det pomanjkanju ames ili »sekular- adnosti prepustam Stvenib vrijedn Gnustvu, trebalo bi definirati pojam drustvene vri- ti (ili vrednote). Iz mnostva teorijskih definicija ko} susreéemo u literaturi izdvojit éu i grubo simplificirati poznatu definiciju ameriékog socijalnog antropologa C. Kluckhohna i odrediti pojam na ovaj naéin: druétvena vri- jednost jest koncepeija pozelinog stanja u drustvu, koja pruza opéa mjerila za pona’anje (dakle, postaje temeljem drustvenih normi) i sluzi za opravdanje ili osudivanje odre- denog stanja w drustvu. Tz toga vidimo da drust nost ima dva aspekta: valorizacijski i ideolod Ostaju nam jo8 neka metodoloska pitanja. Kako éemo utvediti Sto jest, a Sto nije druStvena vrijednost? To pitanje mozemo preformulirati: u kojim se oblicima manifestira viijednost? Vrijednosti se pojavijuju u dva oblika: kao eks- plicitne i implicitne vrijednosti. Eksplicitne su vrijednosti iztijekom formulirane i javno proglaSene, dok su implicitne vrijednosti konstrukti izvedeni ili, moglo bi se re¢i, desti- Jirani iz promatranja stvarnog ljudskog ponaSanja. Eksp! citne vrijednosti mogu — premda ne moraju ~ biti puke deklaracije po kojima se Ijudi ne ravnaju u svom ponaga- nju, dok su implicitne vrijednosti uvijek stvarne vrijedno- sti, jer su i izvedene iz stvarnog ponaSanja. U daljem tekstu stavit éu naglasak na implicitne vrijednosti, premda neéu sasvim zanemariti ni eksplicitne. Tu je, nadalje, pitanje: kako iz guste sume drustvenil vrijednosti izdvojiti nekoliko vrednota koje su dominan- tne? Tu moram poéi od saznanja da su drustvene vrijedno- sti centrirane na raalitite razine drutvenosti (levels of cen- teredness). Ima pet glavnih razina: 1) individualna razina, 2) grupna razina, 3) nacionalna razina, 4) socijetaln 15) opéeljudska i ekoloska razina. Kako bismo izbjegli terminolosku zabunu, ovdje moram objasniti dva stodna termina: »druitveno« i »socijetalno« Drustveno je generitki pojam za objainjenje objektivaih fenomena: on je na istoj interpretativnoj razini kao i fi kalno«, »kemijskox, »biolosko«, »psiholoko« itd. Sve vri- iednosti bez obzira’na razinu usmjerenosti jesu ndrustve- Res, »Socijetalnos je samo jedna razina »drugtvenoge, to je tazina “globalnog ‘drustva. »Socijetalno« je, dakle, jpojam od »drustvenog«. Prema tome, socijetalne su vrijed- nosti one vrijednosti koje su centrirane na globalno dru- Stvo. U daljem izlaganju ogranitit éu se na tri razine: indivi- dualnu; nacionainu i socijetainu. Zavrsio bih ova uvodna objainjenja problemom izvora saznanja 0 drustvenim vrijednostima. Ako vrijednosti odredujemo kao drustvene tinjenice, onda moramo xjima govoriti na temelju empirijskih saznanja: Ja to dij Jom i &inim — premda u ovom kratkom tekstu ne mogu pre- cizno navesti izvore. No u pomanjkanju empirijskih poda- taka, pribjegavam i hipotezama, oslanjajuei se na teorijsku literaturu, pa i na nesustayna opazanja, Naravno, time se izlazem prigovorima da neke vrijednosti koje sugeriram ne postoje u stvarnosti ili da nisu dominantne. Dakako, taj rizikt moram prihvatiti. Ali jedan argument koji bi se mogao potegnuti unaprijed odbacujem — to je argument nekonzi- stencije, tj. da sugerirane vrijednosti nisu Konzistentne i da jedna drugu iskljuéuje. Na primjer, da individualni utilita- rizam iskljuéuje heroizam, ili da individualni utilitarizam iskljuduje radikalni egalitarizam. Moj protuargument glasi: vrijednosne orijentacije pojedinca ne. tine konzistentan sustay. Na primjer, utilitarac (Zaki profiter) moze biti ratni heroj, a u isto vrijeme moze biti i radikalni egalitarac. Toéno je da pojedinac na kognitivno-vrijednosnom planu te2i konaistentnosti, ali ta se »konzistencijac ne uspostavlja teorijsko-logiékim rezoniranjem, veé pomoéu mehanizma psiholoske racionalizacije. Ali, ‘ta problematika izlazi iz okvira ovog rada, INDIVIDUALNA RAZINA Na razini pojedinca dominantna je vrijednost indivi- Gualni utilitarizam: stjecanje materijalnih i drugih drustve- nih dobara, koristoljublje. U obiénom govoru to se ozna- éava rijegju »bogaéenjes, a u novije vrijeme i izrazom | »profiterstvoe. »Bogaéenje« kao vrijednosna orijentaci postojalo je i u vrijeme samoupravnog socijalizma, ali je tada ta vrijednost bila priguSivana, dakle ~ implicitna. Uz 174re, socijetalne su vrijed- rane na globalno dru- | so na tri razine: indivi- enja problemom izvora tima. Ako vrijednosti nice, onda moramo 0 cih saznanja. Ja to dije- om tekstu ne mogu pre- sanju empirijskih poda- lanjajuéi se na teorijsku anja. Naravno, time se Inosti koje sugeriram ne minantne. Dakako, taj | gument koji bise mogao ‘0 je argument nekonzi- iti nisu Konzistentne i da , da individualni utilita- individualni utilitarizam {oj protuargument glasi: 2 ne tine konzistentan profiter) moze biti ratni ii radikatni egalitarac. mo-vrijednosnom planu istencija« ne uspostavija reé pomoéu mebanizma Uproblematika izlazi iz RAZINA 1a je. vrijednost indivi rijalnih i drugih drustve- nom govoru to se ozna~ vije vrijeme i izrazom vrijednosna orijentacija avnog socijalizma, ali je . dakle ~ implicitna. Uz ‘tu rijet uvijek se dodayao atribut »neopravdano«, pa se wvi- jek govorilo o »neopravdanom bogaéenju«, Sada je to postala eksplicitna vrijednost: stjecanje dobiti, profita, pro- ala’ava se drustveno podeljnim i legitimnim. Kao ekspli citna vrijednost priznaje se bogaéenje u okviru zakona i posloynog morala. Bogaéenje po svaku cijenu druatveno se osuduje i stigmatizira kao »profiterstvor. NACIONALNA RAZINA Na nacionalnoj razini dominantna je vrijednost hero- izam, junaitvo, samoprijegor, izgaranje, Zrtvovanje u obrani domovine. Vera St. Erlich, utemeljiteljica moderne socijalne antropologije u Hrvatskoj, nazvala je tu vrednotu sherojski kodeks«. Ona tu vrijednost vezuje za masiv Dina- rida. Medutim, domovinski je rat pokazao da je herojski kodeks jednako nazotan i u natim ravnitarskim i primor- skim krajevima, kao i u masiva Dinarida. U mimodopsko viijeme taj je Kodeks latentan (ili se, nakon rata, transfor- ‘mira v autoritarnost), ali se u kriznim vremenima opet akti- vira, Na taj se kodeks moramo osloniti ne samo w ratu, veé iu prvim godinama mirnodopske obnove, buduéi da puri- tanska etika i marljiv metoditki rad nije dio nase tradicije. Na socijetalnoj razini postoje bat tri dominantne vrijed- nosti: radikalni egalitarizam, solidarnost i autoritamost. SOCIIETALNA RAZINA ~ RADIKALNI EGALITARIZAM. Definicija. Egalitarizam se odnosi na distributivni proces u drustva, koji obuhvaéa dvije stvari: 1) distribueija dru- tvenih polozaja i 2) alokacija »drustvenih nagradas. Kad se egalitarizam odnosi na distribuciju poloZaja (to je jedna- Kost moguénosti), moZemo ga nazivati jednostavno egalita- rizam; kada se pak odnosi na alokaciju nagrada, tada suge- Hiram naziv radikalni egalitarizam. Glavna je ideja radikal- nog egalitarizma da nitko ne smije dobiti vide od onoga koji ima najmanje. Populamni naziv te vrijednosti jest »uravni- lovka« (iztaz koji je navodno izmislio Staljin). K. Marx ga ironiéno naziva »komunizam siromasnih«. Postoje dvije 175jeludaca« i 2) »intelektualna uravnilovkac (termin je izmi- | slo prot. Lajo8 Toth). Taj pojam bit e objasnjen u daljem tekstu. Korijeni i podrijetlo. B. Moore locirao je korijene ove vrijednosti u agrarmom drustv (u povremenoj preraspo- djeli zajedni¢kog agrarnog zemljista u seoskoj zajednici). ‘To su njezini historijski korijeni. Drustveno-ckonomski korijeni jesu u socijalisti¢kom kolektivizmu: uravnilovka je bila prisutna u svim socijalistigkim drustvima. Socio-psiho- 1o8ki korijeni nalaze se u stanju apsolutne deprivacije kada pojedinac nikakvom svojom akcijom pomotu kompetitiv- nog ckonomskog mehanizma ne moze popraviti svoj polo- 4a] niti izaci iz bijede. Kao primjer mozemo wzeti tamac na ‘oceanu pun brodolomaca s vrlo ogranigenim zalihama hhrane i vode. Kakva je druktija raspodjela na tom famcu moguéa osim svima jednako, da svi prefive? U situaciji depriyacije i prezivljavanja, radikalni egalitarizam jedina je vrijednost koja je funkcionalna i koja omoguéuje Ijudima da saduvaju ljudsko dostojanstvo, Buduéi da je Hrvatska danas u situaciji-apsolutne deprivacije, korijeni radikalnog, cgalitarizma vrlo su jaki. Egalitarni sindrom, Vrednota radikalnog egalitarizma jest centralna osovina oko koje je grupiran Citav niz kolek- tivnih stavova. Tu — kako bi je psiholozi nazvali —bateriju kolektivnih stavova nazvao sam >egalitarni sindrome. On 38 sastoji od ovih komponenata: ' 1) Perspektiva ogcaniéenog.dobra. Tw ideju uveo je u ‘literatura aiieritki socijaini antropolog G. M. Foster. To je percepeija reda stvari u Ijudskom drustvu prema kojoj je _Kolitina svih stvari Sto za Eovjeka imaju pozitivmu vrijed- j nost (dakle, ne samo ekonomskih dobara ve¢ i drustvenog statusa i ugleda, zdravlja, Ijubavi, prijateljstva i sl.) ogra- nigena i ne moze se Ijudskim naporima poveéati, vet se fain radikalnog egalitarizma: 1) »teorija jednakih i moze samo preraspodijeliti. Raspodjela ogranivenog dobra jest tipa »zero-sum-games: ono Sto A dobiva, to B gubi. Ili, kako to na narod kage: Ako jednome ne omrkne, dru- gome ne osvane. Pravedna je raspodjela samo ona koja daje svakome jednako. Korijeni te slike svijeta leze u studiji ko: jatno prip 3) Redi luju dvije tivna je et Stednje i zivom »pi etika, M dijeli. Stje druitvu. Nasupro moralna d ‘koji nemaj Vlastite ime modemo u: plemena K dobiva vee kuriozum: na &elo pje hom novéa dan potlate\Snjen u daljem e korijene ove eno} preraspo- skoj zajedni uuravnilovka je ta Socio-psiho- eptivacije kada >éu kompetitiv- ‘aviti svoj polo- | uzeti Zamac na ‘enim zalihama © na tom gameu ive? U situaciji arizam jedina je” pguéuje Ijudima ia je Hrvatsk jeni radikalnog og egalitarizma Gitay niz Kole azvali - bateriju ai sindrom«. On ideju uveo jeu M. Foster. To je prema kojoj je pozitivau vrijed- | veé i drustvenog jstva i sl.) ogra- poveéati, veé se saniécnog dobra ” va, to B gubi. Ili, ae omrkne, dru- samo ona koja > svijeta leze u 7 agrarnoj ekonomiji. Glayni je ekonomski resurs zemlja, ‘ona se ne moze povetuti. Tehnologija je stagnantna i ne mijenja se stoljecima. U takvoj situaciji poveéanje Ijudskog napora ne daje nikakav rezultat. Ta je koncepcija prene sena u industrijsko drustvo Sto se stvara u nerazvijenim zemljama pa su je prihvatile tak i neke drusivene elite (Fo- ster navodi primjer Meksika), 2) Norma egalitarne raspodiele plaéa. Ta norma viadala je u razdoblju samoupravnog socijalizma u bivsoj Jugosla yiji. Postojao je neki neformaini drustveni plafon koji vosobni dohocis (da upotrijebim taj eufemizam) nisu smjeli prekoratiti - plafonirane su bile Sak i individualne aspira- cije prema osobnom dohotku. Norma je. otprilike glasila ovako: »Ti ne smijes dobiti previ8e, bez obzira na tvoju produktivnost i druge okolnosti - ne smijeS ni Zeljeti pre- vige. Inage Ge te pogoditi drustyene sankeije«. Postojanje takve normé empirijski smo dokazali u drugoj polovici 1960-ih godina D. Tadié, tada moje asistentica, i ja u jednoj studiji koja je poslije i objavijena. Danas ta norma vjero- jatno pripada proslost 3) Redistributivna etika,U distributivnom procesu dje- 'y akvizitivna i 2) redistributivna. Akvizi- tivna je etika stjecanja ekonomskih dobara — etika profita, Sedaje i akumulacije, Susre¢emo je u literaturi pod na- zivom »protestantska etika« (M. Weber) i »puritanska etika«. Moralna je duinost govjeka da stjege, a ne da dijeli. Stjecanje, a ne redistribucija, daje éovjeku status u drustvu, Nasuprot tome, redistributivna ctika kaze kako je moralna duZnost Covjeka da ono sto ima podijeli s onima Koji nemaju. Dijeljenjem ili tak unistavanjem (rasipanjem) vlastite imovine Sovjek stjeée status u drustvu. Kao primjer ‘modemo uzeti instituciju »potlatch« kod sjevernoameri¢kog plemena Kwakiutl. Onaj tko javno spali dio svoje imovine Gobiva vedi status u drustvu. Nije to nikakav etnoloski kuriozum: rastrofne svadbe, proslave, lijepljenje novéanica 1a &elo pjevadico u noGnom lokalu, paljenje cigarete krup- nom novéanicom u krémi i mnogi slicni obigaji na§ su pan- an potlatcha. wT crapmicnaerresivna etika ne mora poprimiti takve nekstrava- gantne« oblike, ali ona ima svoje institucije, U malim Agrarnim zajednicama to je razmjena darova. O tome je Klasigni francuski sociolog Marcel Mauss napisao poscbniu respravu. U velikim nacionalnim zajednicama glavna je redistributivna institucija drava. Sjetimo se socijalistithe Grave, neekonomskih cijena, subvencija i zajednithe Potroinje: sjetimo se latinoamerickih drtava gdje eijene cesto nisu pokrivale troskove proizvodaje — uostalom, unas i to jo8 i danas slutaj sa cijenom elektritne energij timo se, konaéno, »drZave blagostanja« na Zapadu - timo se Svedske i njezinih visokih poreza i soeijainih beve. ficija! O karitativaim ustanovama neéu govoriti, premda sa i to redistributivne institueije u suvremenom drustvu, U drustvima gdje je na snazi egalitarizam moguénosti susrecemo obje etike, u zemljama radikalnog egalitarizma Postoji samo jedna ~ redistributivna etika, 4)_antipoduzetnicki stav.- a priori negativan stav prema Poduzetnistvu kao obliku ekonomskog Pona¥anja. Naslije- den je iz naéeg tradicionalnog, zadrugarskog drustva i ideo. oki uévr8cen tijekom samoupravnog socijalizma. U samo. upravnom socijalizmu bilo je Eak zazorno upotrijebiti ter. mine poduzetnistvo i poduzetnik. Umjesto toga upotrebljas ao se vrijednosno neutralan termin »poslovnoste. 5) »Opsesiia_o_privatnikue (izraz koji je izmislio neki beogrédski novinat) — negatiVan stav prema privatnom pri weedivanju, koji je previadavao u samoupravnom social amu. Korijen je isti kao i kod antipoduzetnitkog stave. 6) ab a.wravnilovkac: Yjerovanje da su Iudske judi Feahake, jer svi zdravi mogu »krampati«, To je filozofija uprosjetivanja. Prosjeci su tai omiljela statistika kategorij iponentu egalitarmog, iprofesionalizam. To je negativan stav Prema struénom znanju, profesionalnim normama, profe- Sionalnoj grupi i profesionalnoj organi stay podejenjuje struéno znanj stavija im »zdravorazumsko« zn nim kriterijima suprotstavlja politsrimiti takve »okstrava- > institucije. U malim ‘na darova. O tome je Yiauss napisao posebnut zajednicama glayna je jetimo se socijalisti¢ke bvencija i zajedni¢ke kih drava gdje cijene odnje—uostalom, unas alektritne energije; sie anja« na Zapadu — sje- voreza i socijalnih bene- e6u govoriti, premda su rremenom drustvu, galitarizam moguénosti radikalnog egalitariema ca etika. sri negativan stav prema kog ponaganja. Naslije- ugarskog drustva i ideo- 0g socijalizma. U samo- azorno upotrijebiti ter- Imjesto toga upotreblja- in »poslovnosts. wz koji je izmislio neki .v prema privatnom pri- samoupravnom socijali- ipoduzetnitkog stava. vjerovanje da su Ijudske e, jer svi zdravi mog 2Eivanja.Prosjeci su bil componentu egalitarnog To je negativan stay talnim normama, profe- -ganizaciji. ranje i metodu, suprot- je i rasudivanje, a struc tke i ideoloske kriterije (opolititka podobnost«, »klasni instinkt«, snacionalni osje- éaje). Na profesionalea Gini se pritisak da u svojoj struéno} aktivnosti odstupi od normi profesije ~ u prvom redu od strufne metodologije i profesionaine etike. ‘Antiprofesionalizam porite autonomiju i identitet profe- sionalne grupe. On nastoji deprofesionalizirati stare etabli rane profesije, kao Sto su, na primjer, pravo i medicina, te Sprijetiti profesionalizaciju novih zanimanja, kao 80 su, primjerice, menad/ment (definiranje upravijanja poduze~ fem kao drustveno-polititke funkeije — political manage- ‘ment) i novinarstvo (definiranje novinara kao »drustveno -politigkog radnikax). T, na Kraju, antiprofesionalizam se negativno odnost prema. profesionalnim organizacijama. On kritizira »oe~ hovitinu« i nastoji pretvoriti profesionalnu organizaciju u ‘transmisiju drZavao-politiékog centra. 'U prvim godinama poslije Drugog svjetskog rata antipro~ fesionalizam je bio eksplicitna vrijednost u drustvu, Medu- tim, industrijalizacija izbacuje na eksplicitni plan znanje t stragnost kao nove vrijednosti, ali na implicitno razini i Galje dominira antiprofesionalizam. Praktitna politika i dalje se zasniva na antiprofesionalizma, uz verbalne pohvale znanju i struénosti. Politi¢ko-institucionalne promjenc 90-ih godina nisu ‘uklonile antiprofesionalizam. »Polititka podobnost« ostala je i dalje neizreéeni, ali djelatni kriterij odabira kadrova, 410 Zalosnoj deprofesionalizaciji novinara u drdavnim medi- jima da i ne govorimo. 8) Antiintelektualizam. koji zastupa jednakost moguénost notu, Na to je jo8 davno upozorio americki sociclog R. K. Merton govoreéi 0 antiintelektualizmu u Americi. To se odnosi osobito na radikalni egalitarizam. Taj se antiintelek- tualizam posebno izrazava u deprecijaci}i intelektualnog i tlorifikacii fizitkog rada. Deprecijacija se osobito izraava 4b bijednoj eijeni autorskog arka kao prirodne jedinice inte Jektualnog rada, Takoder je otita uw negativnom stava prema inventivnom radu, u tendenciji da se za izume 179i tehnitke racionalizacije ne plati nista ili da se plati bijedno malo. Taj je stav i8a0 Zak do Sikaniranja inovatora i njihova tjeranja iz poduzeéa. Dakako, deprecijacifa intelektualnog rada logicki vodi polititkoj ‘desubjektivizaciji intelekeu- ala Zenimiljivo je upitati se: gdje su korijeni — tognije, histo rijski korijeni antiintelektualizma? Prof. P. Novose! nalaz ih u proizvodaji u agrarnom drustvu. U tom drustvu proiz- vodnja se odvija tako da se uvijek ponavijaju postojece naslijedene sheme. U tom vjetnom ponavijanju novim ide- jama nema mjesta — one ne znate niSta SOCIIETALNA RAZINA - SOLIDARNOST. Solidamost je zapravo grupna vrijednost (grupna razina) i nalazimo je w svakoj Ijudskoj grupi. U literaturi iz pede- setih godina ona se naziva grupna Koherivnost, a danas uglavnom solidarnost! Iu naiem drustvu ona je bila grupni fenomen: bila je vezana za obitelj (pogotovo kuénu zadrugu ~ sjetimo se zadrugarskog slogana »Svi za jednoga, jedan za sve«), za rodbinu, selo i lokalnu zajednicu, au novije vrijeme i za radni Kolektiv. Na primjer, kad je nekome bila potrebna transfuzija, vodio je u bolnicu svoje stodnike i tlanove kolektiva — nije se mogao osloniti na anonimne davatelje. Kao grupni fenomen solidamost je »mehanitkog« tipa, prema poznatoj tipologiji E, Durkheima, koji razlikuje >mehanitku solidarnost« i sorgansku solidarnost«. Meha- nigka solidarnost temelji se na zajednitkom socijalnom identitetu i Kulturi primarne Ijudske zajednice, a organska solidarnost na osjcéaju meduzavisnosti u okviru drusivene podjele rada. Mehanitka je solidarnost contrirana na gru- Pu, a organska solidarnost na globalno drustvo (socijetaina razina). ‘Tijekom domovinskog rata solidarnost s prognanicima i izbjeglicama Siri se 5 grupne na socijetalnu razinu - ona postaje socijetalni fenomen, Ali ona i dalje ostaje meha- nitka, solidarnost, ne transformira se u organsku solidar- 180 nost. Stos Zamo dan gen drugi razina). nije ustr tativno jw Ov vi zmamo 0 pojedinc: Aline bi nom ili d (svejedn jeni vag se da pot osobito r knjizi Po sex. Dalis T. Adon Ameri ritame b nekoj 2 ten st je xezult laciju. 4 agrarno, za nai ‘Nave tarna pc razvoju tra pri cije.‘aili da se plati bijedno nja inovatora injihova cijacija intelektualnog, jektivizaciji intelektu- orijeni — toénije, histo- ‘of. P. Novosel naa U tom drustwu proiz- ponavijaju postojese ronavijanju novim ide- vista, iOLIDARNOST sdnost (grupna razina) i. U literaturi iz pede- Kohezivnost, a danas Stvu ona je bila grapni elj (pogotovo kuénu agana »Svi za jednoga, okalnu zajednicu, 2 u Na primjer, kad je ‘dio je u bolnicu svoje se mogao osloniti na € »mehanitkoge tipa, heima, koji razlikuje 4 solidarnost«. Meha- ednigkom socijalnom zajednice, a organska sti u okviru drustvene ost centrirana na gru- 10 drustvo (socijetaina niost s prognanicima i ‘ijetalnu razinu ~ ona Li dalje ostaje meha- © w organsku solidar- nost. Stoga se moze sumnjati da solidarnost, kakvu zapa- Yamo danas, nije socijetalna vrijednost, veé da je tw uklju- en drugi vrijednosni Kod: herojski kodeks (nacionalna razina). /Ali tek Ge poslijeratni period omoguéiti da se toé- jie ustanovi karakter te vrijednosti. Ja sam je ovdje ten- tativno juvrstio u socijetalne vrijednosti \ AUTORITARNOST Ovn viijednost, Gini se, nije potrebno definirati — svi znamo 0 emu je rije’. To je dragovoljno podvrgavanje pojedinca autoritetu, strahopostovanje pred hijerarhijom, ‘Ali ne bilo kojem autoritetu — ne, na primjer, profesional- nom ili duhovnom autoritetu, veé patrijarhalnom autoritetu (svejedno da li ocu obitelji ili oct nacije). Njegovi su kori- jeni u agramom drustvu i totalitarnim sustavima, No, tini se da postoje i drugi izvori, kao sto je sam industrijski rad, osobito na klasitnoj tehnologiji. Tako S. M. Lipset u svojo} njizi Polititki Govjek govori o »autoritarnosti radnitke kla- se. Da li se ta vrednota mofe empirijski mjeriti i dokazati T. Adorno i njegovi kolege, koji su pred Hitlerom pobjegli uw Ameriku, konstruirali su poscbnu skalu za mjerenje auto- ritarne lignosti ~ to je poznata F-skala. Nije mi poznato da Ii je ta skala ikada bila upotrijebljena u Hrvatskoj, ali bila je primijenjena prije ovog rata u nekim beogradskim sred- njim Skolama. Rezultati su pokazali fantastiéno visoke sko- rove dobivene na toj skali — mnogo veée nego u SAD. Na neko} Zenskoj Skoli dobiven je najveti skor dotad zabilje- Zen u struéno} literaturi (5.30 na sedmoélanoj skali). Tesko je rezultate tih istrazivanja ekspandirati na hrvatsku popu- laciju. Ali imajuéi na umu da smo i mi proizasli iz sliénog agramog drustva, razumno je pretpostaviti da bi skorovi i za nau populaciju bili ekstremno visoki ‘Najvazniji rezultat autoritarne vrijednosti jest autori- tarna politiéka kultura koja éini jednu od glavnih zapreka razvoju modeme demokracije. Autoritarna politika kul- tura prirodno se kristalizira u autoritarne politicke inst cije. 181vog weuag a 310008 186 ‘S58 " woUDyy “9961 oy mp Nos este “9 ‘p09 otsose pour, ug, ps0 woReEH0, oqo ON Scjodonuy v9 "3804 SA ww Feeryang ‘61 ene wedo Bia an qe ‘et “oqo4L, > ppsnd sal vaod amyaford ouozodn ofrur :niq ax pysfus mania Twousou uct ‘rofur ua “oun ‘npourzt 2 euroid ow apne zs “CemaynNs aFnsp t oumNy “oxQnYOd ‘oupefloos ‘osuton | ~0¥) ouaftaojotin ns vutfoy n vinrynns yuaparpo oxard | | 994 “oupaisodou afuegeuod nfesremmoyap ou nsoupatisa | “aanpqnuis wefod ofueneurzes n nsaan ouesow 2{pso ON, “Bysunopese owes afi ysousedo ey ;LMIEEI ~ Ipni| vunsoupaliia ioxdnseu efuegeuod ofuelioftur 1 pos oN cousedo 0} 11 oftN 42uzazst # BuIporD oyeIod isoUpatua wp Busad & ‘yeupo afteseuod nefuatins eqon yt ~ ofueseuod Oaspnl] nefuatiur vpuo yor vd axtimpo oyejod ysoupattin BUPBUOINZEMYSIp EON yp HYD epuO I; eq “nfe\saU OME[od Opa re ‘nfeysew oyejod :efuefen ZoSnp twawousy ns nsow -pafza my “(ngsougnerjoUlop ysousmUOMNe NE NsOUpROUL Yppupel wouzrmeso wezreyess weer nersolu Oped ‘softud eu) aujeuoIsxunisip ouo neftqzns v “AsoM Pelee autedoyun nites affep + eles criezey 1q ong afta -avisoupalfen gnmUEN Og :alwentd 08 vfyarasod “nfery EN "MAIgMIp N aliseryourep ag Hod foazes vz eureuoroqunysip ‘oyexep ‘af wsoureauoiny” “nifed affep eqan nox wsoupofiza eujeuoryuny ouagfoapan of soureprog “vargnap Zoysyeany rhoezmopom vxosdez of eypfoa wueZIIe) “Heo roqeypry ‘o9don afruouoys augn foxzei vz uRyoUO PAUNIsIp of o8au “eupos yesepin po aga afesd sof owalz -Dyjop tres O73, “eurzselinsnput foxzes vz oWtes OU ueFEUOLD SUMNYSIp ewODA wezEryTTeBo af rupexIpes “oUOn yoxdnseNY WSOUTEILLOMME N YoAIoId 98 wp wuIpudI yafian UO qe ‘nfuozanyo teyafoysod n soqupatez oujeuoweu seue}sdo z uvjeuorsyuny OxosIA oaifuumsad sxopoy af rYsforaqy “yroa08 1 ngau OAD ouas\gnzp eu nfueAoy ofp wouarzor9 © “eujeuornyunysip ysoupattza ey nysTus of wo} 1 ‘afruouoya »auuTe« | ed “anise nfoazes 1 afnpofod soureYIHN eAOS ~ YIq Ber “‘euEsafioud WY “afrmouoYD sug vxAuWsodiard eusoupalua af ysoureHIIA “>FuIssoIq PoxTtue — ya[Susy IPIox 19 Org ~ weziTeNTTN of rupENpraTDUT ‘nsoueuoiayany a,08 -oft vagefets ws wargnup Roxpnselioos 1 ZoujeuorsIpeEN 71 mupafiysew of ours org wBeljiid eusoupattia seuep af eayey, VINVALVINZVY VNOOITAVZsmo je naslijedili sa stajaligta nje- Snglezi ~»mixed ‘tpostavka trine onomije, iu tom exozivnom dje- ti funkeionalan za nokruzenju, ali unos. veoma disfunk- kako sam doka- go je disfunk Radikalni egali- uskog drustva, vrijednost koju 3 za razvoj poli- ? Najjednostav- mnalne vrijed- Primjer, nado- astaju, alii'vrlo jisfunkcionalna jenjati ljuds dmah, a pustti # Hi to opasno? djam strukture Posredno, ves slovijene (eko- age strukture), 12; alu njih odmah ugradivati nove vrijednosti, Tale meee | biti opasnosti od novih diktatura. | Reference tog” © Rother Vale and he Fue, New York, The Free Pos, 1989, Perktci Eo, The Dison of Labor in Sociey, New York, Me-Milan, 123, Fitch. V. St, oLindske rednote i kontskti kulture, Socislouia $, er our G;. *Peasnt Socary and the Image of Limited Goode, Arent Anthropologist, Vol. 67, No. 2, 1965. Crear C, Mirror for Max, New York, Mera 1989. Takoder Vag Geentation io the Theory of Actions, T. Fusons BH, She te Tag General Theory of Action, Cambridge, Mass. 194, Haentois, B. Problem motvecont omovs samouprosjiana (dona siseracija), Beograd, 1987, Uenskl, G. Power and Privilege; New York, McCrae 196, Lipset, S. M., Polticktéovek, Beograd, »Rade, 1960, Tone Me "Bai sur le done, Sociol tenthrepotogi, Pais, P. U. F., 1366, Macon, R. K- Social Theory and Socal Sucre, Gleaoe, 1h, The Free Press, 1957, Poot, B.» Social Origins of Dicttorship and Democracy, Penguin Books, 1969, Hannoudswoet, 183,‘Novose,P., yReforma, samoupravane i psholoiapredindwsuiskogmen- tetas, NaS teme, 12,1968 Seashore, $. Ey Group Cohesveness in the Indusrial Work Group, An ‘Arbor, Mich, Institute for Soil Rescue, 1954 “Tad, D. i Zopanoy, J, »Ekonomke aspiracje i draityena norma eglitar neti, Sociologia 2, 1802, Weber, M,Prowstanoka etka duh apiutzna, Sarajevo, Vesin Males, 198. Zupanov, J., »Egabtarizam i industrijlizam, Soclologia, 1, 170. ‘Zupanov, J.,»Radikalniegalitarizam kao druften’ kode, Sociologia isamo- ‘aprarianje, Zagreb, Skolska kajiga, 1987