Professional Documents
Culture Documents
Hrvatski Arheološki Godišnjak - 3-2016
Hrvatski Arheološki Godišnjak - 3-2016
ARHEOLOŠKI
GODIŠNJAK
13/2016
Zagreb, 2017.
Hrvatski arheološki godišnjak, 13/2016
Croatian Archaeological Yearbook, 13/2016
Izdavač/Publisher:
Ministarstvo kulture
Uprava za zaštitu kulturne baštine
Ministry of Culture
Directorate for the Protection of the Cultural Heritage
Urednik/Editor:
Zoran Wiewegh
Uredništvo/Editorial Board:
Andrea Cukrov, Uprava za zaštitu kulturne baštine
Krešimir Raguž, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Karlovcu
Zoran Wiewegh, Uprava za zaštitu kulturne baštine
Lektor/Language Editor:
Dubravka Dulibić-Paljar
Korektor/Proof Reader:
Zoran Wiewegh
Grafička priprema/Prepress:
Dag Gebauer, Kofein d.o.o., Zagreb
Dovršeno/Completed:
2017.
UDK 902/904 (497.5)
ISSN 1845-8408
HRVATSKI
ARHEOLOŠKI
GODIŠNJAK
13/2016
4
REPUBLIKA HRVATSKA
PODRUČJA DJELATNOSTI
KONZERVATORSKIH ODJELA
5
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
OSJEČKO-BARANJSKA
ŽUPANIJA
6
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
7
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
položaju, on bi mogao svjedočiti o prolasku antičke ceste limesa u Osječko-baranjskoj županiji, Obavijesti HAD, 47,
Mursa – Aquincum (Minichreiter 1987: 116, 117). Osim spo- Zagreb, 2015: 9 – 14.
radičnih i brojčano zanemarivih ulomaka građevnog mate- Minichreiter 1987 K. Minichreiter, Arheološko blago
rijala (opeke) te nekoliko ulomaka prapovijesne, antičke i Baranje, Anali Zavoda Jugoslavenske akademije 5, Osijek,
novovjekovne keramike, lokacije 1 i 2 nisu pokazale ostatke 1987.
arheološkog materijala koji bi upućivali na tragove ljudske Sanader 2003a M. Sanader, Rimske legije i njihovi logori u
aktivnosti na tom položaju. S druge strane, lokacija 3 topo- hrvatskom dijelu Panonskog limesa, OA, 27, Zagreb, 2003:
grafski se razlikuje od navedenih dviju gdje je, osim na kar- 463 – 468.
tama, i na terenu vidljiva depresija koja se pruža od istoka Sanader 2003b M. Sanader, The Ripa Pannonica in
prema zapadu po sredini oranice. Na mjestu depresije zabi- Croatia, u: Z. Visy (ur.), The Roman Army in Pannonia, An
lježen je veći broj ulomaka rimskoga građevnog materijala. Archaeological Guide of the Ripa Pannonica, Pécs, 2003:
Druga trasa terenskog pregleda obuhvaćala je polo- 135 – 142.
žaje Donje polje – Prosina i Haljevo. Položaj Donje
polje – Prosina nalazi se sjeverno od sela Karanca, sjeve- dr. sc. Mirjana Sanader
rozapadno od poljoprivrednog kombinata Karanac. Između dr. sc. Domagoj Tončinić
pregledanih lokacija 1 i 2 nalazi se kanal koji je presjekao dr. sc. Ina Miloglav
lokalitet. Velika količina građevnog materijala nalazi se dr. sc. Iva Kaić
na objema lokacijama. Nekoliko ulomaka kasnosrednjo- dr. sc. Ana Pavlović
vjekovne keramike jedini su nalazi na objema pregleda- Mirna Vukov
nim površinama. Zapadno od poljoprivrednog kombinata Igor Vukmanić
Kozarac, prema Haljevskoj šumi nalazi se položaj Haljevo.
Na tom položaju pregledane su četiri lokacije. Na lokaci- Summary
jama 1 i 2, osim velike količine keramičkih ulomaka antičke
i kasnosrednjovjekovne keramike, zabilježene su i dvije In the course of Febuary 2016, a systematic field survey of
tvorevine koje su vidljive i na zračnim fotografijama. the areas of Haljevo, Karanac, Kneževi Vinogradi, Kozarac
Treća trasa terenskog pregleda obuhvaćala je položaj and Popovac in the Baranja region was conducted. The
Rimski jarkovi, koji se nalazi sa zapadne strane Haljevske research was carried out as part of the project „Between
šume, južno od Belog Manastira. Toponim upućuje na the Danube and the Mediterranean. Exploring the role
ostatke antičkog lokaliteta, međutim na deset pregledanih of Roman military in the mobility of people and goods in
lokacija nisu zabilježeni tragovi ljudske aktivnosti. Uz položaj Croatia during the Roman Era”, with the aim of locating the
Rimski jarkovi u Haljevskoj šumi uočeni su ostaci nasipa s sites associated with the presence and activity of the Roman
jarkom. Nasip je zabilježen u starijoj literaturi kao tzv. sarmat- army within the Croatian part of the Danubian Limes.
ski bedem (limes sarmaticus) (Minichreiter 1987: 106, 107). The field survey established substantial Antiquity period
Četvrta trasa terenskog pregleda obuhvaćala je polo- remains at only three sites (Mitvar, Haljevo, Logor).
žaj Logor, koji se nalazi između Branjina vrha i Popovca. However, the remains cannot be exclusively associ-
Popovac je kao lokalitet poznat još iz 18. st., i to po nalazima ated with the presence and activities of the Roman army
mnogobrojnog rimskoga građevnog materijala, rimskih gro- because the sites lacks characteristic military finds (Roman
bova i predmeta od bronce. M. P. Katančić smatra kako se military equipment and weapons). This can be preliminarily
na tome položaju nalazilo rimsko naselje Quadriburgium, explained by long and intensive land cultivation.
dok se prema mišljenju M. Bulata i K. Minichreiter ondje
nalazila rimska Antianna (Minichreiter 1987: 131, 132).
Iznimno velika količina rimskoga građevnog materijala
(tegula, opeke) te keramičkih ulomaka (dijelovi poklopaca, Redni broj: 2
terra sigillata, rubovi većih posuda) na objema pregledanim Lokalitet: Batina – Sredno
lokacijama govore u prilog tome da se radi o iznimno veli- Naselje: Batina
kome antičkom lokalitetu. Grad/općina: Draž
Može se zaključiti da su sustavnim terenskim pregledom Pravni status: Z-6604
na svega trima položajima (Mitvar, Haljevo, Logor), koji su Razdoblje: P, A
na temelju podataka u starijoj literaturi, slučajnih nalaza Vrsta radova: sustavno iskopavanje
ili toponima povezani s eventualnom prisutnošću i djelo-
vanjem rimske vojske, potvrđeni znatniji ostaci iz antike. Probna iskopavanja prapovijesnog i antičkog nalazišta
Međutim, navedeni ostaci ne mogu se izravno povezati s Batina – Sredno nastavljena su ujesen 2016. godine, u
prisutnošću i djelovanjem rimske vojske jer nisu potvrđeni sklopu projekta „Arheološka baština Baranje”. Voditelj
oni koji su karakteristični za nju (rimska vojna oprema i istraživanja bio je Tomislav Hršak, dipl. arheo. (Muzej
naoružanje), što se preliminarno može objasniti utjecajem Slavonije Osijek), a u istraživanju su sudjelovali dr. sc. Tino
dugotrajne i intenzivne zemljoradnje. Leleković (Odsjek za arheologiju HAZU) i dr. sc. Marko
Dizdar (Institut za arheologiju).
Literatura
Nalazište Sredno te sjevernije položen Gradac smješteni su na
Miloglav, Tončinić 2015 I. Miloglav, D. Tončinić, krajnjem sjeveroistočnom dijelu Banskog brda, koje završava
Metodologija sustavnog terenskog pregleda dunavskog strmim lesnim padinama ispresijecanim dubokim usjecima
8
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
ili „surducima”. U istraživanjima koja su trajala od 2010. do izrazito spaljene crveno-tamnosmeđe zemlje na kojem se
2015. otkriveni su ravni paljevinski grobovi daljske grupe, koja nalazila veća nakupina pepela s puno spaljenih kostiju te se
je obilježila mlađu fazu kasnoga brončanog doba i početne pretpostavlja kako se radi o mjestu spališta pokojnika iz kne-
faze starijega željeznog doba, istraženi su tumul 1 u kojem ževske grobne komore. Uz oba je tumula pronađen niz rupa
je pronađen bogato opremljen grob, dimenzija 4,5x4,5 m i od stupova, za koje se pretpostavlja da su dio konstrukcije
dubine 2 m, koji je ukopan kroz nasipe tumula te tumul 2, s ograde tumula. U dosadašnjim istraživanjima definirane su
grobnom komorom dimenzija 3,10x3,10 m. Tijekom istraži- južna, zapadna i istočna granica rasprostiranja groblja, pri
vanja 2014. detaljno je utvrđen slijed nasipavanja tumula 1, čemu je zabilježeno i postojanje tumula na cijelom području
dok je zapadno od grobne komore tumula 1 pronađen prostor njegova rasprostiranja. Jednako tako, pronađeni su rimski
9
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
paljevinski i kosturni grobovi, koji pripadaju južnoj nekropoli uz oznaka grobnih čestica u kojima su se nalazili grobovi.
cestu prema utvrdi Ad Militare. Otkriće karakterističnih jaraka S obzirom na to da kanali nisu nađeni oko svih grobova,
V-presjeka tipa fossa povezuje se s privremenim rimskim može se zaključiti da su samo neke čestice bile ograđene
vojnim logorima, dok namjena nekih dubokih i širokih jaraka živicom ili drvenom ogradom, dok druge nisu bile označene
zasad nije u potpunosti jasna (Bojčić et al. 2009; 2010; 2011; na nama vidljiv način. Osim kanala, pronađeno je i neko-
Hršak et al. 2013; 2014, 2015, 2016). liko pravokutnih i okruglih rupa od stupova, koji bi se mogli
Prilikom istraživanja na Srednom 2016. otvorena je sonda interpretirati kao ostaci nadzemnih grobnih obilježja.
S 19 (koja se nalazi južno od sonde S 10 i S 18), a njezina Ovogodišnje istraživanje nastavilo je potvrđivati kako je
površina iznosila je 145 m². Sonda S 19 otvorena je na Batina sa svojim lokalitetima Sredno i Gradac iznimno
sjevernom dijelu položaja Sredno, blizu naselja na Gradcu, arheološko nalazište koje pruža vrijedne podatke o životu
južno od sonde S 10 (gdje je u terenskom pregledu iz 2008. jedne vrlo bogate populacije na kraju kasnoga brončanoga
pretpostavljeno postojanje zemljanog humka ili tumula, što i početku starijega željeznoga doba te daje nove spoznaje
je i potvrđeno iskopavanjima 2012. i 2014.) te sonde S 18 o životu na baranjskome dijelu limesa. Nalazište je smje-
(gdje je u iskopavanjima 2015. godine istražen tumul 2). Na šteno na rubu visokoga lesnog platoa iznad Dunava, koji
površini koja je strojno otvorena pronađeni su objekti koji je bio važna komunikacija između sjevera i juga, istoka
pripadaju prapovijesti i antici. i zapada Karpatske kotline i s kojeg se otvarao pogled
prema Transdanubiji, Bačkoj s druge strane Dunava te
Prapovijesni grobovi istočnoj Slavoniji na jugu.
Tijekom istraživanja 2016. godine pronađena su dva pra-
povijesna paljevinska groba (G 105 i G 106), koji se mogu Literatura
pripisati daljskoj grupi s početka starijega željeznoga doba.
Grob 106 samo je djelomično sačuvan jer ga je u istočnom Bojčić et al. 2009 Z. Bojčić et al., Terenski pregled pod-
djelu presjekao mlađi rimski paljevinski grob. Grob 105 ručja Batine, AIA, V, Zagreb, 2009: 125 – 129.
pravokutnog je obrisa i zaobljenih rubova te dimenzija Bojčić et al. 2010 Z. Bojčić et al., Terenski pregled pod-
2,00x1,50 m. U grobu je pronađena velika žara s poklop- ručja između Batine i Suze, AIA, VI, Zagreb, 2010: 80 – 87.
cem te kantaros. Prilikom vađenja žare iz groba, u njezinoj Bojčić et al. 2011 Z. Bojčić et al., Rezultati probnih istra-
je unutrašnjosti pronađeno 13 keramičkih pršljenova razli- živanja nalazišta Batina – Sredno 2010. godine, AIA, VII,
čitih veličina te željezni predmet. Zagreb, 2011: 13 – 19.
Hršak, Leleković, Dizdar 2013 T. Hršak, T. Leleković, M.
Rimsko razdoblje Dizdar, Rezultati istraživanja nalazišta Batina – Sredno
Istraživanjem na Srednom zahvaćeno je i rimsko groblje s 2012. godine, AIA, IX, Zagreb, 2013: 12 – 19.
kraja 2. i iz prve polovice 3. st., koje je već istraživano na tom Hršak, Leleković, Dizdar 2014 T. Hršak, T. Leleković, M.
položaju (Hršak et al. 2014; 2015; 2016). Do sada je otkri- Dizdar, Rezultati istraživanja nalazišta Batina – Sredno
veno sedam rimskih, a od 2016. može mu se pripisati još 2013. godine, AIA, X, Zagreb, 2014: 14 – 20.
šest paljevinskih grobova tipa „bustum” i dva kosturna groba. Hršak, Leleković, Dizdar 2015 T. Hršak, T. Leleković, M.
„Busta” istražena 2016. uobičajenog su pravilnog četvrtastog Dizdar, Rezultati istraživanja nalazišta Batina – Sredno
oblika sa zaobljenim rubovima. U nekim su slučajevima dna i 2014. godine, AIA, XI, Zagreb, 2015: 18 – 22.
stijenke djelomično zapečeni zbog gorenja lomače. Većinom Hršak, Leleković, Dizdar 2016 T. Hršak, T. Leleković, M.
su orijentirani u smjeru sjever-jug, iako neki imaju i drugačiju Dizdar, Rezultati istraživanja nalazišta Batina – Sredno
orijentaciju. Od dvaju kosturnih grobova jedan je gotovo pot- 2015. godine, AIA, XII, Zagreb, 2016: 14 – 18.
puno uništen naknadnim ukopima (G 113), tako da je saču-
vana samo lubanja, dok je grob G 109 dobro očuvan. Raka Tomislav Hršak
je nepravilnog oblika i zaobljenih rubova, orijentacije SI-JZ. Tino Leleković
Po očuvanosti i po broju nalaza mogu se izdvojiti dva Marko Dizdar
groba. Prvi je „bustum” G 112, u kojem se vjerojatno nalaze
ostaci spaljene žene. Naime, spol pokojnice može se pret- Summary
postaviti prema pronađenim željeznim okovima od drve-
nog (toaletnog) kovčežića i ogrlici od brončanih karičica A test archaelogical excavation of the prehistoric and
sa staklenim perlama. U grobu su pronađeni i uobičajeni Antiquity site of Batina-Sredno resumed in Autumn 2016,
prilozi: keramička svjetiljka, balzamarij i brončani novac. within the project of Archaeological Heritage of Baranja.
Prilozi su položeni na sloj pepela u kojem su pronađeni The site of Sredno and the locality of Gradac to the north of
ostaci lomače i ulomci spaljenih kostiju. Drugi je kosturni it are situated in the north-easternmost part of the Bansko
grob G 110. U njemu je pokojnik bio u drvenom kovčegu, brdo hill which ends in steep loess slopes interspersed with
od kojeg su sačuvani željezni klinovi. Tijelo je bilo ispru- deep gullies or „surduks”. The excavations yielded features
ženo na leđa, tako da je lijeva ruka položena na prepone, s that can be dated to the prehistoric and Roman periods.
jednim primjerkom brončanog novca u šaci. Desna je ruka This year`s excavation has showed that Batina, with its
svinuta i polegnuta udesno po dnu rake, vjerojatno zbog sites of Sredno and Gradac, represents an extraordinary
procesa do kojih je došlo nakon pokopavanja pokojnika. archaeological site which has provided valuable data on
U kovčeg je bio položen i keramički vrč s jednom ručkom. the life of a very rich population of the Late Bronze and
Oko nekih grobova pronađeni su plitki ravni kanali, što je Early Iron Ages as well as new insights into the life on the
bio slučaj i u prijašnjim istraživanjima, a riječ je o ostacima Limes in Baranja.
10
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 3
Lokalitet: Cesta Arduševac – Đurđanci (L-44134)
Naselje: Ardruševac, Đurđanci
Grad/općina: Đakovo
Pravni status: –
Razdoblje: –
Vrsta radova: terenski pregled
11
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
12
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
Mladen Pešić
Summary
Redni broj: 5
Lokalitet: Gorjani – Kremenjača
Naselje: Gorjani
Grad/općina: Gorjani
Pravni status: Z-6787
Razdoblje: P
Vrsta radova: sondažno iskopavanje
13
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Redni broj: 6
Lokalitet: Grabrovac – Ciglana
Naselje: Kuševac
Grad/općina: Đakovo
Pravni status: P-3480
Razdoblje: P
Vrsta radova: sustavno iskopavanje
Literatura
Summary
14
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
istraživanje 2010. nastavljeno je uz rub iskopa iz 2009., Hršak 2011 T. Hršak, Grabrovac – Ciglana, HAG, 7/2010,
tako da se širilo u pojasu od 20 m prema zapadu i prema Zagreb, 2011.
jugu. Uza zapadni rub iskopa ciglane i dalje su pronala- Leleković 2008 T. Leleković, Ivandvor, HAG, 4/2007,
ženi ostaci naselja sopotske kulture te objekti iz kasne Zagreb, 2008: 12 – 15.
antike (kraj 3. i prva polovica 4. st.), dok su se uz južni Marković 2002 Z. Marković, Grabrovac kod Đakova i
rub iskopa i dalje pojavljivali objekti badenske kulture te početak brončanog doba u sjevernoj Hrvatskoj, Prilozi IAZ,
kasnobrončanodobni grobovi, koji se mogu pripisati grupi 19, Zagreb, 2002: 31 – 46.
Barice – Gređani. Arheološko istraživanje 2011. koncentri- Martinec 2002 M. Martinec, Brončanodobna naseobinska
ralo se na istočni rub iskopa, na prostor prema današnjoj jama s lokaliteta Grabrovac, OA, 26, Zagreb, 2002: 275
cesti Đakovo – Osijek. Pronađen je dio naselja iz ranoga – 312.
brončanog doba koji se prema materijalu može pripisati
vinkovačkoj kulturi. U zapunama objekata pronađena je Tomislav Hršak
velika količina keramičkog materijala. Nalazi vinkovačke
kulture pronađeni su i tijekom istraživanja 1997. te se može Summary
govoriti o postojanju većeg naselja iz ranoga brončanoga
doba (Hršak 2010; 2011). Godine 2012. nastavljeno je In the course of July 2016 the Museum of Slavonia in
arheološko istraživanje uz južni rub iskopa iz 2010. te su Osijek conducted systematic archaeological excavations at
pronađeni ostaci naselja iz antike koji se prostiru na dijelu the location of the Grabovac-Ciglana brick clay exploitation
platoa na površini od oko 1500 m2. field. The site is located at an elevated loess plateau next
Arheološko istraživanje 2016. nastavljeno je uz južni rub to Jošava Lake. Part of a Roman period settlement was
iskopa iz 2012., u dužini od 300 m te širini od 20 m. Nakon investigated. According to movable finds it can be dated
što je strojno skinut humus prosječne visine oko 40 cm, to the end of the 3rd and the first half of the 4th centuries.
pronađeni su ostaci naselja iz antike koji se prostiru na
dijelu platoa na površini od oko 5000 m2. Riječ je o zapu-
nama jama i stupova te kanala koji sadrže materijal iz kraja
3. i prve polovice 4. st. Slični objekti pronađeni su i tije- Redni broj: 7
kom istraživanja 2009. i 2012. na zapadnom rubu iskopa Lokalitet: Klisa – plinovod
i moguće je da pripadaju istom seoskom naselju koje se Naselje: Klisa
nalazilo na tome području, a kakva su karakteristična za to Grad/općina: Osijek
razdoblje, što pokazuju i istraživanja rimskog sela na lokali- Pravni status: –
tetu Ivandvor 2006. i 2007. u neposrednoj blizini (Leleković Razdoblje: P
2008). U zapunama objekata pronađena je velika količina Vrsta radova: terenski pregled
keramičkog materijala, brončane fibule, novac te građevni
materijal. U lipnju i kolovozu 2016. Muzej Slavonije iz Osijeka obavio
je stručno arheološko rekognosciranje, detaljno dokumen-
Literatura tiranje i kartiranje terena prije gradnje distribucijskog plino-
voda za Zračnu luku Klisa i naselje Klisa. Stručni voditelj
Hršak 2010 T. Hršak, Grabrovac – Ciglana, HAG, 6/2009, rekognosciranja bio je viši kustos Tomislav Hršak. Radove
Zagreb, 2010: 21 – 23. je financirao HEP-PLIN d.o.o., Cara Hadrijana 7, Osijek.
15
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Klisa, karta s utvrđenim lokalitetima na položajima 1 i 2 (Google Klisa, karta s utvrđenim lokalitetima na položajima 3 i 4 (Google
Earth) Earth)
Fragmenti materijala prikupljenog na lokalitetu Klisa, položaj 3 Fragmenti materijala prikupljenog na lokalitetu Klisa, položaj 4
(foto: T. Hršak) (foto: T. Hršak)
Trasa plinovoda počinje na spoju za postojeći plinovod Lokacija 3 (od stacionaže 5+700 do 6+500, k.č. 3781) – na
naselja Tenje, izlazi na cestu prema naselju Klisa te se oranicama na povišenom području sjeveroistočno od ceste
dio odvaja prema Zračnoj luci Klisa. Rekognoscirane su Osijek – Klisa pronađeni su ulomci keramičkih posuda iz
oranice koje se nalaze na trasi plinovoda, dugoj 1278 m. prapovijesti koji upućuju na postojanje lokaliteta, tj. nase-
Tijekom rekognosciranja na nekoliko lokacija pronađeni su lja. Zbog fragmentiranosti ulomaka nije moguća preciznija
arheološki nalazi, koji upućuju na postojanje arheoloških kronološka determinacija.
slojeva. Lokacija 4 (od stacionaže 6+550 do 6+900, k.č. 3781), na
Lokacija 1 (od stacionaže 2+450 do 3+450, k.č. 3781) – na oranicama na povišenom području sjeveroistočno od ceste
oranicama na povišenom području sjeveroistočno od ceste Osijek – Klisa pronađeni su ulomci keramičkih posuda iz
Osijek – Klisa pronađeni su ulomci keramičkih posuda, prapovijesti, koji upućuju na postojanje lokaliteta, tj. nase-
koji upućuju na postojanje naselja iz srednjega brončanog lja. Zbog fragmentiranosti ulomaka nije moguća preciznija
doba. kronološka determinacija.
Lokacija 2 (od stacionaže 3+500 do 4+000, k.č. 3781) – Pronalazak arheološkog materijala na tim lokacijama, kao i
na oranicama na povišenom području sjeveroistočno od konfiguracija terena, upućuju na postojanje naselja iz pra-
ceste Osijek – Klisa zbog kultura koje su zasađene nije bilo povijesti, a na lokaciji 1 može se tvrditi da se radi o naselju
moguće uočiti arheološke nalaze, ali se može pretposta- iz srednjega brončanog doba.
viti njihovo postojanje zbog blizine arheološkog lokaliteta
slične konfiguracije terena na lokaciji 1. Tomislav Hršak
16
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
17
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
18
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
Kopačevo (Mali Sakadaš) – horizontalni rezovi georadarskih Kopačevo (Mali Sakadaš) – rezultati istraživanja metodom geoe-
signala na dubini od 1 do 1,25 m (izradili: MSO, Gearh d.o.o.) lektričnoga otpora (izradili: MSO, Gearh d.o.o.)
Cilj navedenoga istraživanja bio je definiranje eventualnih ukupna veličina ovom prilikom nije mogla biti određena.
ostataka rimske fortifikacije na lokalitetu koji je u litera- No kako su, s obzirom na amplitude, dubine i tlocrtne
turi poznat kao Mali Sakadaš, preciznije Baksád. Premda oblike, rezultati istraživanja električnim otporom također
zbog parcelacije, odnosno uporabe zemljišta (ponajviše razmjerno raznoliki, izgledno je da je lokalitet poprilično
zemljoradnje), rezultate geofizičkih mjerenja u Kopačevu oštećen obradom zemlje. Druga je mogućnost da je objekt
nije jednostavno objasniti, dobiven je uvid u trenutačno iz rimskoga doba ondje bio podignut od drva i zemlje pa
stanje nalazišta i podloga za njegova buduća istraživa- mu ostaci ustanovljeni spomenutim metodama nisu posve
nja ili zaštitu. Naime, na dijelovima katastarskih čestica jasni.
602, 603, 604, 605, 606/2, 607, 608, 609 (k.o. Kopačevo) Prostor istražen georadarskom metodom i metodom geo-
otkriveno je više pozicija na kojima je moguće razaznati električnoga otpora apliciran je na ortofotografiju Državne
arheološke ostatke. Na površinama istraženima meto- geodetske uprave upotrebom sustava GPS Leica Uno te
dom geoelektričnoga otpora (Geoscan RM15) razda- tahimetar Leica TS307. Geodetska podloga za georadar-
ljina između usporednih profila na nalazištu bila je 1 m, ska snimanja u državnom geodetskom sustavu Republike
a georadarskom metodom (GSI SIR300, 40 MHz antena) Hrvatske je HTRS96/TM.
0,5 m. Dubina zahvata pritom je iznosila oko 2 m, uz dobru
vertikalnu i lateralnu lučljivost. Navedenim je metodama Literatura
bio obuhvaćen krajnji sjeveroistočni dio pretpostavljene
rimske fortifikacije, i to na površini od oko 5000 m², koja Bulat 1977 M. Bulat, Kopačevo – nalaz rimskih kanalizaci-
je potom zbog tehničkih zahtjeva bila podijeljena u veći onih uređaja, Arheološki pregled, 9, Beograd, 1977: 85, 86.
broj manjih kvadranata čije su dimenzije bile prilagođene Bulat 1984 M. Bulat, Neki noviji antički nalazi iz Slavonije
izgledu, odnosno stanju na terenu. Arheološki potencijal i Baranje, Arheološka istraživanja u istočnoj Slavoniji i
nalazišta razvidan je iz jedne od karata s prikazom hori- Baranji, HAD, Znanstveni skup Vukovar, 6. – 9. listopada
zontalnih rezova georadarskih signala (time slices ili serija 1981., Izdanja HAD, 9, Zagreb, 1984: 117 – 128.
tlocrta) napravljenih programskom opremom ReflexW 7.0 Minichreiter 1987 K. Minichreiter, Anali Zavoda za znan-
i GPR-SLICE 7.0, na kojima je moguće razaznati linije i stveni rad u Osijeku, 5, Osijek, 1986. – 1987.
područja razmjerno jačih georadarskih signala, koji upu- Pinterović 1956 D. Pinterović, Iskapanja i arheološki nalazi
ćuju na građevinske ostatke ili slojeve urušavanja, tj. na na terenu Osijeka i njegove okolice od listopada 1954. do
veliku raznolikost u amplitudama, dubinama i tlocrtnim kraja listopada 1956. god., OZ, 5, Osijek, 1956: 236 – 240.
oblicima tamošnjih arheoloških tragova. Tamnije linije i Pinterović 1961 D. Pinterović, O rekognosciranju baranj-
površine označavaju tako razmjerno jače signale čvrstih skog sektora limesa, Limes u Jugoslaviji, I, Beograd, 1961:
struktura, kao što je primjerice arhitektura na dubini od 1 43 – 45.
do 1,25 m. Budući da na nekim mjestima nisu jasno pre- Pinterović 1971 D. Pinterović, Limesstudien in der Baranja
poznatljivi, zbog suvremenih je intervencija u prostoru uni- und in Slawonien, Archaeologia Iugoslavica, 9, Beograd,
šten dio arheoloških ostataka. 1971: 55 – 83.
Ipak, mjerenjem geoelektričnoga otpora u Kopačevu su
detektirani vjerojatni tragovi dijelova nekadašnjega sjever- Igor Vukmanić
nog i istočnog bedema rimske fortifikacije iz 3. – 4. st., čija doc. dr. sc. Branko Mušič
19
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
Redni broj: 10
Lokalitet: Lug – Crkvena 2
Naselje: Lug
Grad/općina: Lug
Pravni status: Z-4828
Razdoblje: P, A, SV, NV
Vrsta radova: arheološki nadzor
20
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 11
Lokalitet: Našice i Podgorač – šire područje
Naselje: Vukojevci, Stipanovci, Podgorač
Grad/općina: Našice, Podgorač
Pravni status: –
Razdoblje: P, A, SV, NV
Vrsta radova: terenski pregled
Stratigrafska cjelina SC 1
Od 14. do 18. ožujka 2016. Institut za arheologiju, u suradnji
sa Zavičajnim muzejom Našice, pregledao je teren u dijelo-
vima općina Našice i Podgorač (k.o. Vukojevci, k.o. Stipanovci
i k.o. Podgorač) Terenski pregled bio je dio projekta Strategic
use of landscape (IP-11-2013-3700), koji financira Hrvatska
zaklada za znanost. U terenskom pregledu sudjelovali su
voditelj dr. sc. Zorko Marković, zamjenica voditelja Katarina
Botić, oboje iz Instituta za arheologiju, te dr. sc. Kornelija
Minichreiter (znanstvena savjetnica u miru) (Marković, Botić
2017). Tijekom terenskog pregleda evidentirano je devet
nalazišta, od kojih su dva poznata od 2005. i 2015. godine.
21
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
smjerovima. Najveća gustoća nalaza pokriva srednje i (k.o. Vukojevci), a južni dio lokaliteta vjerojatno zahvaća i
južne dijelove čestica (k.č. 754, 756, 759/1, 759/2, dio k.č. 870/1. Lokalitet je poznat od 2005., kada je na njivama
k.č. 760 i 794, k.o. Vukojevci), a riječ je o prapovijesnim Ivana Gorše i Mirka Lovoševića prikupljena veća količina
nalazima kostolačke kulture (tunelasta ručkica i ulomak s nalaza. Tom su prilikom u muzej doneseni nalazi starče-
ubadanjem u dvama redovima; Marković et al. 2016: 79, vačke keramike, ulomak grafitirane latenske keramike s
kat. br. 129; 80, kat. br. 132). Prikupljeno je i nešto neoli- češljastim ukrasom, kasnosrednjovjekovna i gotička slikana
tičke i novovjekovne građe te većih ulomaka žrvnjeva. Na keramika, ulomci turske keramike te novovjekovna keramika
prostoru oko Našica još su poznata samo dva lokaliteta (njiva I. Gorše) i keramika slična starčevačkoj, sopotska
kostolačke kulture: Razbojište – Polje (Široko jutro) i Kršinci keramika, kasnosrednjovjekovna i gotička slikana keramika
– Okruglice. Prvi se nalazi jugoistočno od Podgorača, a te novovjekovna keramika (njiva M. Lovoševića). Tijekom
drugi južno od Stipanovaca blizu sela Kršinaca. ovogodišnjeg pregledavanja terena ustanovljeno je da se
njiva M. Lovoševića više ne obrađuje i pretvorena je u livadu.
5. Vukojevci – Donje Orašje 1 (karta, 5)
Lokalitet se nalazi oko 150 m južno od položaja Antolovo 7. Stipanovci – Planina 1 (karta, 7)
brdo 1 i oko 500 m jugozapadno od kostolačkog lokaliteta Lokalitet se nalazi na jugoistočnom dijelu sela Stipanovaca,
Antolovo brdo/Zmajevac. Nalazi su prikupljeni na k.č. 875 na istočnom dijelu Žukovačke planine koji se terasasto
(k.o. Vukojevci), a vjerojatno se središnji dio lokaliteta nalazi spušta u nizinu. Lokalitet obuhvaća nizinu i prvo uzvišenje,
na k.č. 874 na kojoj je zasađen voćnjak. Najviše nalaza a omeđen je pritocima Breznice sa sjeverne, istočne i južne
pripada badenskoj kulturi (ulomak s mrežastim ukrasom i strane. Današnja cesta prema Kršincima prolazi uz istočni
mala posuda: Marković et al. 2016: 78, kat. br. 124, 125) najniži dio lokaliteta, a može se pretpostaviti postojanje i
te ima nešto novovjekovnih nalaza, uključujući i dio kera- starije komunikacije na istome mjestu. Lokalitet je zaštićen
mičke lule. Lokalitet se nalazi na južnom rubu platoa koji šumom s istočne strane te počecima povišenog platoa na
se spušta prema klancu, tj. jednom od potoka koji se kod
Stipanovaca priključuje potoku Breznici. Klanac s južne
strane zatvara Žukovačka planina. Na našičkom prostoru
do sad su poznata samo tri lokaliteta badenske kulture:
AN 20 Velika Londžica – Malo Polje, Kršinci – Okruglica
(najbliži) i AN 4 Našice – Velimirovac, Arenda 1.
22
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
Literatura
kojem se istočnije smjestio Podgorač. Lokalitet obuhvaća dr. sc. Zorko Marković
k.č. 278, 279 i 271 (k.o. Stipanovci), ali je sigurno da se i Katarina Botić
k.č. 277, 273/1, 273/2 i 272 mogu pripisati tome velikom
lokalitetu. Najgušća koncentracija nalaza pronađena je na Summary
srednjem i istočnom dijelu. Ovaj lokalitet pokazao je pro-
storno jasno naznačena mjesta naseljavanja iz triju razdo- During March 2016, Institute of Archaeology, with the
blja: na najistočnijem i najnižem dijelu pronađena je kasno- cooperation of Našice Local History Museum, conducted
latenska keramika (Marković et al. 2016: 111, kat. br. 224), a field survey of the Našice and Podgorač municipalities.
nešto zapadnije, ali još uvijek u nizinskom nešto poviše- The field survey was carried out within the Strategic use
nijem dijelu, pronađena je velika količina kasne sopotske of landscape project (IP-11-2013-3700), financed by the
keramike i litike (kasnoneolitička/ranoeneolitička faza Sopot Croatian Science Foundation. During the field survey nine
IV), a na najzapadnijem dijelu, tj. na srednjem dijelu padine, new sites were documented: Vukojevci-Antolovo brdo 1
pronađena je keramika ranobrončanodobne vinkovačke (Neolithic/Late Sopot culture, Late Bronze Age, early post-
kulture (Marković et al. 2016: 84, 85, kat. br. 144, 145). Na medieval period), Vukojevci-Antolovo brdo 2 (Starčevo cul-
svim je česticama prikupljeno i nešto novovjekovnih nalaza. ture, Late Neolithic, Late Eneolithic/Early Bronze Age, early
modern period), Vukojevci-Antolovo brdo 3 (Early Bronze
8. Stipanovci – Planina 2 (karta, 8) Age Vinkovci culture, Late Bronze Age, Late Middle Ages,
Lokalitet se nalazi na uzvišenju, tj. na početku platoa koji early post-medieval period), Vukojevci-Antolovo brdo/
nadvisuje položaj Planina 1. Proteže se na k.č. 250 – 252 Zmajevac (Neolithic, Kostolac culture, early post-medieval
(k.o. Stipanovci), uz zapadni rubni dio oko puta koji ide od period), Vukojevci-Donje Orašje 1 (Baden culture, early
Stipanovaca prema jugu. Iako je to danas poljski put, moguće post-medieval period), Vukojevci-Donje Orašje 2 (Starčevo
je da je to prije bila važnija komunikacija. Nalazi pripadaju and Sopot cultures, Late Iron Age, Late Middle Ages, early
uglavnom kasnom srednjem vijeku, no nađena je i manja post-medieval period), Stipanovci-Planina 1 (Phase Sopot
količina prapovijesne keramike i mikrolita. Prema koncentra- IV, Early Bronze Age Vinkovci culture, Late Iron Age, early
ciji nalaza nije jasno radi li se o mogućem lokalitetu ili je samo modern period), Stipanovci-Planina 2 (Prehistory, Late
riječ o materijalu koji se nakupljao uz put tijekom vremena. Middle Ages), Podgorač-Grabrik III (Early Bronze Age
Vinkovci culture, Late Middle Ages).
9. Podgorač – Grabrik III (karta, 9)
Lokalitet je uočen već u prosincu 2015., a ovogodišnjim
terenskim pregledom ustanovljeno je da se radi o uzvišenju
smještenom s desne strane puta koji skreće lijevo od stare Redni broj: 12
ciglane u Podgoraču, tj. puta koji se od ceste Podgorač Lokalitet: Nemetin – uređaj za pročišćavanje otpadnih
– Osijek odvaja prema sjeveru. Na tom su mjestu velike voda
čestice koje obrađuje Hana d.o.o., a već se s puta vidi Naselje: Nemetin
položaj. Na toj se čestici (k.č. 49/1, k.o. Podgorač) prema Grad/općina: Osijek
istoku nalaze prve kuće sela Bijela Loza. Tijekom teren- Pravni status: –
skog pregleda uočeno je znatno oštećenje uzvišenja na Razdoblje: –
kojem se teškom mehanizacijom pokušao nivelirati teren, Vrsta radova: arheološki nadzor
ali to nije bilo moguće do kraja, vjerojatno zbog kompakt
nosti donjih slojeva naseljavanih tijekom prapovijesti. Od 15. srpnja do 30. studenog 2016. arheološki je nad-
Upravo se zbog toga na niveliranom dijelu zadržava voda, zirana gradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
iako se radi o najvišem dijelu lokaliteta. Nalazi su uglavnom grada Osijeka na k.č. 10339/8, 10342/5 i 10342/7,
23
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Stipe Pavlinović
Summary
The construction of a water resource recovery facility of the Položaj lokaliteta Črnkovci – Krčevine i Lučice
City of Osijek in Nemetin district was preceded by archae-
logical supervision conducted from July to November 2016.
No cultural layers or archaeological features were detected.
Redni broj: 13
Lokalitet: Općine Donji Miholjac, Marijanci i Belišće
Naselje: Črnkovci, Gat i Veliškovci
Grad/općina: Donji Miholjac, Marijanci, Belišće
Pravni status: postupak u tijeku
Razdoblje: P, SV
Vrsta radova: terenski pregled
24
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
3. Črnkovci – Krčevine
Položaj se nalazi uz rijeku Karašicu, neposredno sjeverno
od nje i izdvaja se iz okolne ravnice. Na površini je prona-
đena veća količina keramičkih nalaza. Većina nalaza može
se datirati u prapovijest. Preliminarno se može uočiti da je
riječ o nalazima badenske kulture, a mogući su nalazi i iz
drugih prapovijesnih razdoblja.
4. Črnkovci – Lučice
Pogled na lokalitet Gat – Svetošnice sa sjevera Položaj se nalazi sjeverno od lokaliteta Krčevine. Na povr-
šini je pronađena manja količina keramičkih i litičkih nalaza.
Većina nalaza može se datirati u prapovijest.
5. Gat – Svetošnice
Položaj se nalazi uz rijeku Karašicu, neposredno sjeverno
i istočno od nje i izdvaja se iz okolne ravnice u vidu dvaju
istaknutih humaka. Riječ je o kompleksu dvojnih kružnih
naselja sopotske kulture i po svim je karakteristikama riječ
od dvama naseljima tipa tell. Naselja su okružena jarkom.
Oko sklopa dvaju naselja pruža se velik jarak dimenzija
616x460 m, za koji tek treba utvrditi je li riječ o starom
vodotoku ili iskopanom jarku koji okružuje oba naselja. Na
površini lokaliteta pronađena je veća količina keramičkih i
Gat – Svetošnice, pogled s juga na naselja sopotske kulture iz litičkih nalaza. Većina nalaza može se datirati u prapovijest
zraka (lipanj 2016.) i pripada sopotskoj kulturi.
25
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Lokalitet Hermanov vinograd, pogled na istraživani položaj iz
Kalafatić, Šiljeg 2015 H. Kalafatić, B. Šiljeg, Terenski pre- zraka (foto: M. Vuković)
gled na prostoru općina Belišće, Marijanci i Donji Miholjac,
AIA, XI/1, Zagreb, 2015. prapovijesni predmeti, od kojih su neki dospijevali i u Muzej
Kalafatić, Šiljeg 2016 H. Kalafatić, B. Šiljeg, Terenski pre- slobodnog i kraljevskoga grada Osijeka. To je zainteresiralo
gled na prostoru općina Belišće, Marijanci i Donji Miholjac, tadašnjeg kustosa, prof. Vjekoslava Celestina, koji je u pro-
AIA, XII/1, Zagreb, 2016. ljeće 1897. istražio dio lokaliteta. Bilo je to prvo istraživanje
jednoga prapovijesnog lokaliteta u Slavoniji. Celestinovo
Hrvoje Kalafatić istraživanje obuhvatilo je površinu od oko 794 m², ali danas
Bartul Šiljeg ona nije poznata. Jednako tako, nema nikakvih podataka o
pronalasku stambenih objekata, njihovu mogućem izgledu,
Summary rasporedu i položaju unutar naselja. Prilikom iskopavanja
pronađen je i grob, a na sačuvanoj se fotografiji vidi da je
In 2016 the Institute of Archaeology from Zagreb resumed riječ o vrlo dobro očuvanom kosturu položenome na lijevi
the project of systematic archaeological field survey bok u skvrčenom položaju. Ne postoji dokumentacija iz tog
of Donji Miholjac and surrounding municipalities. The istraživanja i nemoguće je locirati Celestinovu sondu, ali o
project´s objective is to give a better insight into a settle- istraživanju svjedoče brojni arheološki nalazi pohranjeni u
ment pattern of the area through archaeological periods, in Muzeju Slavonije, u zbirci pod nazivom: „Zbirka nalaza s
order to create a micro-topography of this part of the Drava iskopavanja V. Celestina na lokalitetu Osijek – Hermanov
River Basin. vinograd”.
Gradnjom južne osječke zaobilaznice 1974. uništen je
južni dio lokaliteta, ali je tadašnji kustos Muzeja Slavonije,
Mirko Bulat, povremeno obilazio iskope na gradilištu te je
Redni broj: 14 njegovom zaslugom ustanovljeno postojanje i eneolitičkog
Lokalitet: Osijek – Hermanov vinograd nalazišta kostolačke kulture u neposrednoj blizini. Tom je
Naselje: Osijek prilikom opaženo da se nalazište prostire i na blago valo-
Grad/općina: Osijek vitom području jugoistočno, južno i jugozapadno od bre-
Pravni status: Z-4960 žuljka (Šimić 2008b).
Razdoblje: P Godine 1998. uslijedilo je istraživanje vinograda prilikom
Vrsta radova: sondažno iskopavanje gradnje glavnog kolektora gradske kanalizacije. Kustosica
Muzeja Slavonije, dr. sc. Jasna Šimić, arheološki je istražila
Od 18. do 30. srpnja 2016. trajala su arheološka istraživa- trasu kolektora u ukupnoj površini od 638 m². Iskopavanje
nja na lokalitetu Osijek – Hermanov vinograd. Radove je je zahvatilo rubni dio naselja te nisu pronađeni stambeni
proveo Centar za prapovijesna istraživanja, a voditeljice su objekti, već samo nekoliko otpadnih jama i ognjišta, dok
bile dr. sc. Jacqueline Balen i Dragana Rajković. U istraži- se posebno ističe pronalazak još jednog groba u jugoistoč-
vanjima su sudjelovali arheolozi Ana Đukić, Jelena Boras nom dijelu naselja. Pokojnik je bio položen na desni bok u
i Marin Mađerić. Lokalitet su ručno iskopavala četvorica skvrčenom položaju, s glavom prema jugoistoku. Također
radnika. je otkriven i opkop koji je okruživao naselje, a bio je širok
između 1,5 i 2,5 m u gornjem dijelu i dubok između 3 i
Arheološki lokalitet Hermanov vinograd nalazi se na 3,5 m (Šimić 1999).
Filipovici, jugozapadnom rubnom dijelu Osijeka, na niskom, Godine 2007. uslijedilo je još jedno zaštitno arheološko
gotovo pravilno kružnom brežuljku površine 12.018 m², a istraživanje prilikom iskopavanja rova za kabelski dale-
okružen je obiteljskim kućama, poljima i vrtovima (Celestin kovod. Istraživanje je ponovno vodila kustosica Muzeja
1897). Njegov istočni dio uništen je krajem 19. st. gradnjom Slavonije, dr. sc. Jasna Šimić, a iskop je presjekao lokali-
željezničke pruge prema Đakovu, dok je 1974. gradnjom tet od istočnog do zapadnog ruba, u dužini od 115 m, dok
južne osječke zaobilaznice uništen južni dio lokaliteta. U mu je širina varirala između 0,80 i 1,00 m. Tom je prilikom
19. i početkom 20. st. na brežuljku se nalazio vinograd, te opaženo da je gustoća kuća puno veća u središnjem dijelu
su se prilikom obrade zemlje stalno pojavljivali raznovrsni naselja, dok njihov broj prema rubnim dijelovima naselja
26
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
Literatura
27
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
Redni broj: 15
Lokalitet: Osijek – Park kraljice Katarine Kosače
Naselje: Osijek
Grad/općina: Osijek
Pravni status: Z-6380 Ostaci gradske kloake u glavnom kardu (foto: O. Novaković)
Razdoblje: A
Vrsta radova: sustavno iskopavanje program izdvaja se „Arheološka baština antičke Murse”,
s ciljem usredotočavanja na rimsku arheološku baštinu u
Godine 2016. nastavljena su arheološka istraživanja u gradu Osijeku. Taj je program posebno usmjeren na dugo-
okviru projekta „Arheološka baština antičke Murse”, koja uz ročno istraživanje antičkog lokaliteta Mursa – Pristanište.
potporu Ministarstva kulture u Osijeku traju od 2012. godine. Nakon istraživanja 2014. i 2015., u istočnom dijelu Parka
Voditelj istraživanja bio je dr. sc. Tino Leleković s Odsjeka kraljice Katarine Kosače, postignut je dogovor s Gradom
za arheologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Osijekom, koji se od tada uključio u projekt, da se na mjestu
današnjeg parka osmisli i uredi arheološki park u kojem
Prva istraživanja HAZU je organizirao u sklopu programa će biti prikazani ostaci antičke Murse. Glavna smjernica
„Antički i srednjovjekovni Osijek”, čiji je cilj bilo sagledava- za uređenje parka jest otkopavanje antičkih ulica koje se
nje i proučavanje čitave arheološke baštine grada Osijeka, nalaze ispod površine te uređenje tih prometnica u šetnice
od prapovjesti do modernog doba. Od 2014. kao zaseban duž kojih će građani moći razgledavati arheološke ostatke.
28
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
Zračna snimka s prikazom pravaca rimskih ulica (foto i dorada: K. Šabat, T. Leleković)
29
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Pogled na iskope u Sveučilišnom kampusu u Osijeku; žutom bojom označeni su ostaci gradskih vrata s bedemom (foto i dorada: K. Šabat,
T. Leleković)
U Parku kraljice Katarine Kosače istražena je otvorena se na nadmorskoj visini od 91,50 do 91,80 m, dok se razina
zelena površina u središnjem dijelu parka, a cilj je bio uklanja- rimske ulice proteže na visinama od 90,30 do 90,50 m, pa je
nje modernog nasipa s dviju prometnica: glavnog karda (čiji dubina iskopa varirala od 0,50 do 1,50 m, ovisno o dubini kul-
je položaj utvrđen iskopavanjem 2015.) te sjevernog deku- turnog sloja i debljini modernog nasipa kojom je park niveli-
mana (koji je otkriven 2013.). Glavni kardo kolonije prepoznat ran. U središnjim dijelovima iskopa, na području nekadašnjeg
je na temelju nekoliko značajki koje su ga odvajale od ostalih kolnika ulice, nasip je znatno dublji, što je posljedica uništava-
otkrivenih ulica. Prvo, njegov je središnji položaj u odnosu na nja i vađenja građevnog materijala iz ostataka kloake i poplo-
bedeme kolonije očit, čak i uz odstupanja u iscrtavanju nekih čenja ulica. Na glavnom kardu „zona kolnika” proteže se duž
dijelova bedema. Prema predloženom nacrtu Murse, može osi u širini od 7,50 do 7,90 m. Uzduž sporednog dekumana
se utvrditi da je udaljenost od središnje osi glavnog karda do ona je uža, od 4,50 do 5 m.
(pretpostavljenog) unutrašnjeg lica istočnog bedema iznosila Na dijelu glavnog karda istražen je dio kloake u dužini
319 m, a do zapadnog bedema između 292 i 319 m, ovisno od 8,74 m. Potpuno je sačuvano ozidano dno i prvi red
o iscrtavanju pravca zapadnog bedema. Druga karakteristika bočnih zidova odvodnog kanala. Iz tih je ostataka moguće
koja odvaja glavni kardo od ostalih ulica jest njegova širina. zaključiti da je dubina kanala od pretpostavljene razine
Naime, ona iznosi oko 12 m (40 rimskih stopa), dok širine osta- rimskog kolnika iznosila 2,30 m, a širina 2,43 m. Budući
lih ulica iznose oko 6 m (20 rimskih stopa). Nadalje, glavni je da svod/krov nije sačuvan, nije moguće utvrditi je li kanal
kardo imao rubnjake od masivnih kamenih blokova, što spo- bio presvođen bačvastim svodom ili prekriven krovom od
redne ulice nisu imale. Dio nasipa s glavnog karda uklonjen opeka položenih vodoravno ili poput šatora.
je još 2015., i to na površini od 1200 m², u dužini od 52 m i Razina očuvanosti građevina u okolnim insulama proteže
širini od 15,50 m. Godine 2016. istraživanje je nastavljeno na se na 90,60 – 90,80 m n. v. Unutar otkrivenih dijelova
istom tom području, tako da je dijelom dodatno strojno isko- insula ostaci temelja i zidova uklonjen je građevni materi-
pan dio površine započet 2015., na površini od 200 m², dok jal kako bi se utvrdio točan položaj i dimenzije arhitekture.
je još dodatno iskopan dio glavnog karda u dužini od 60 m Istraživanje unutar insula bit će nastavljeno 2017. godine.
i u širini od 17,50 m. Dakle, uz otprije otkrivenih 1200 m²,
ove je godine nastavljeno otkrivanje dodatnih 900 m², tako da Godine 2016. istražen je i sveučilišni kampus, k.č. 6660/1,
ukupna površina otvorena u središnjem dijelu Parka kraljice odnosno neizgrađena površina na položaju između budu-
Katarine Kosače 2016. iznosi 2100 m². Površina parka kreće ćega Prehrambeno-tehnološkog fakulteta i Ulice Andrije
30
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
31
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
grobne konstrukcije. Parcijalni kosturni nalazi, kao i gro- Objekt 2 nalazi se na zapadnom dijelu istražene zone.
bovi, grupirani su na središnjem dijelu terena, na južnoj Orijentiran je u smjeru sjever-jug, s tendencijom šire-
polovici. U orijentaciji grobova nije zamijećena pravilnost, nja prema sjeveru. Istočna strana cijelog objekta uni-
a izostanak nalaza otežava njihovu dataciju. štena je recentnim iskopom SJ 13. Sačuvani dio dug
Nadzemni objekti grupirani su uz sjeverni profil, s tenden- je 21,10 – 21,30 m i širok 13,20 m, a detektiran je na
cijom širenja prema zapadu i sjeveru, izvan zone istraživa- 90,40 m n. v. Od objekta su sačuvani negativi temelja
nja. Manja količina objekata istražena je na južnom dijelu. zidova smjera sjever-jug i istok-zapad, s manjim odstupa-
Ukupno je evidentirano deset nadzemnih objekata različitog njima. Svi negativi zapunjeni su građevnim materijalom,
karaktera i načina gradnje, koji se mogu datirati od 1. do 4. st. ponajprije ulomcima tegula i opeka, izmiješanima s rastre-
Objekt 1 nalazi se uz zapadni rub predmetne čestice i sitim vapnenim mortom i manjom količinom pokretnih arhe-
zapadnim djelom izlazi izvan gabarita istraživanja. Riječ je oloških nalaza. Radi statike, na dnu svih ukopa negativa
o pravokutnoj, izduženoj građevini, orijentiranoj u smjeru temelja evidentirani su otisci drvenih kolaca u dva paralelna
sjever-jug, dužine 17,09 m i širine 8,91 m. Od objekta su na reda, međusobno razdvojeni 20 – 30 cm. Promjer rupa od
južnom djelu djelomično sačuvani temelji zidova, dok su na kolaca bio je oko 10 cm, okomitih su stijenki te dubine do
sjevernom dijelu temelji sačuvani samo u negativu. Vanjski 50 cm. Unutrašnja podjela prostora dobro je sačuvana te je
zidovi na istočnom i južnom dijelu objekta definirani su na uočeno deset pravokutnih prostorija poredanih u dva niza
89,96 m n. v. Oba su temelja napravljena od većih komada u smjeru sjever-jug. Dimenzije prostorija nisu ujednačene i
lomljenog kamena, pravilno uslojenog i povezanog vapne- kreću se u rasponu od 11,50 m2 do 19,70 m2.
nim mortom, te dodatno ojačani lezenama na vanjskim Objekt 3 detektiran je na 90,23 m n. v. Izduženog je tlocrta,
stranama. Unutar tih prostornih okvira zamijećena je i unu- smjera istok-zapad, dužine 18,47 m i širine od 4,04 m do
trašnja podjela samog objekta s pomoću nekoliko popreč- 7,85 m. Istražena je samo južna polovica objekta, dok se
nih i uzdužnih zidova. Od zidova su sačuvani samo nega- sjeverni dio nalazi izvan zone obuhvaćene istraživanjima.
tivi temelja i postamenti napravljeni od opeke povezane Od objekta su sačuvani negativi temelja zidova, masivni
vapnenim mortom. Funkcija većine prostorija objekta je postamenti i ispuna prostorija. Ispuna negativa sastoji se od
nepoznata, osim prostorije u jugozapadnom dijelu objekta, građevnog otpada u rastresitom stanju, ispod kojeg su pro-
koja je definirana kao ostatak kupaonice. Indikator za to jest nađeni ostaci drvenih greda. Uz negative temelja vezani su
ostatak ložišta i hipokausta. Na sjevernom dijelu objekta postamenti napravljeni od cjelovitih komada opeke pove-
nalazi se veća pravokutna prostorija, smjera istok-zapad, s zane vapnenim mortom. Temelji postamenata napravljeni
dobro sačuvanom podnicom od izlivene žbuke izmiješane su od slojeva lomljenog kamena i slojeva nabijene zemlje
s komadima opeke, dimenzija 5,28x4,41 m. Istraživanjima glinovitog sastava bez primjesa. Unutrašnji raspored pro-
je utvrđeno da objekt ima dvije faze gradnje. U prvoj fazi storija djelomično je poznat. Na zapadnom dijelu objekta
on je izduženog tlocrta, na koji je u drugoj fazi nadodana evidentirane su četiri prostorije, od kojih su dvije istražene
istočna pravokutna prostorija dimenzija 4,51x2,07 m. u cijelosti, a dvije se svojim sjevernim stranama prostiru
32
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
izvan zone istraživanja. Na istočnoj strani nalaze se dvije Ukopi recentnih temeljnih stopa napravili su veća oštećenja
izdužene prostorije u smjeru sjever-jug, od kojih je istočna na mozaičkom podu, posebice na njegovome središnjem
prostorija najveća, a istražena je u površini od 37,08 m2. dijelu. Južni dio, nepravilnoga trokutastog oblika, bolje je
Objekt 4 smješten je na središnjem dijelu istražene zone sačuvan (dimenzija 4,02x2,05x4,17 m), dok je sjeverni dio
uz sjeverni profil te čini manju cjelinu četverokutnog oblika, nepravilnog oblika (dimenzija 3,85x4,04 – 1,90 m) i lošije je
dimenzija 8,08x9,81 m. Definiran je na visini od 90,13 m n. v. sačuvan, s dosta nakupina kalcifikata. Osnovni motiv čini
Od objekta su definirani negativi temelja koji se pružaju u 12 četverokutnih polja po širini, dok broj četverokutnih polja
smjeru sjever-jug i istok-zapad, ispunjeni rastresitim gra- po dužini nije moguće točno utvrditi. Svako je četverokutno
đevnim materijalom izmiješanim s rahlom zemljom pra- polje dimenzija 18,5x18,5 cm. Kombinacijom polja izrađe-
hastog sastava s primjesama i manjom količinom nalaza. nih od bijelih i tamnoplavih tesera stvoren je motiv šahov-
Objekt je podijeljen na dvije manje prostorije. skog polja koji je središnja tema mozaika, dodatno ukra-
Objekt 5 nalazi se na istočnom dijelu terena, s tendencijom šena višestrukim bordurama u vidu linija različitih debljina i
širenja prema sjeveru, izvan zone istraživanja. Istraženi dio boja. Istočna je prostorija dosta loše sačuvana, ponajprije
objekt nepravilnog je romboidnog oblika, dužine 18,26 m i zbog recentnih iskopa u 20. st.
širine 6,63 – 9,58 m, a detektiran je na 90,08 m n. v. Vanjski
temelji dokumentirani su na zapadnoj, južnoj i istočnoj
strani, dok se sjeverni zid nalazi izvan zone istraživanja.
Unutrašnji raspored može se podijeliti na istočni i zapadni
dio. Razdjelnica je prostora hodnik orijentiran u smjeru
sjever-jug, sačuvan u dužini od 7,73 m i širini od 1,42 m.
Zapadno od njega nalaze se dvije prostorije. Sjeverna je
prostorija djelomično istražena, a u njoj je sačuvana pod-
nica od žbuke, četverokutnog oblika u tlocrtu, dimenzija
5,25x2,70 m. Južna je prostorija nepravilnog četverokutnog
tlocrta, površine 28,74 m2. Istočno od hodnika evidentirane
su dvije prostorije pravokutnog tlocrta, smjera sjever-jug.
Zapadna prostorija detektirana je na 90,57 m n. v., u vidu
sloja urušenja. Prilikom micanja sloja otkrivena je velika koli-
čina ulomaka oslikane žbuke koji pripadaju spomenutoj pro-
storiji. Ispod sloja rušenja, na 90,47 m n. v., definiran je veći
dio mozaičkog poda, koji prekriva cijelu površinu prostorije. Otvor ložišta i ložište kupaonice u objektu 1 (foto: K. Lerotić)
33
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Mozaički pod u objektu 5 (foto: K. Lerotić) Dio kuta zida 45 i 48 objekta 5, unutar kanala 425 (foto: K. Lerotić)
Objekt 6 smješten je na istočnom dijelu terena i širi se prema Objekt 7 definiran je na južnoj polovici istražene zone.
jugu. Veći je dio presječen, a na pojedinim dijelovima i uništen Objekt je izduženog pravokutnog tlocrta, smjera sjever-jug,
recentnim objektima i instalacijskim kanalima. Od objekta su dimenzija 10,09x6,65 m. Sastoji se od dobro nabijene pod-
sačuvani samo negativi temelja smjera sjever-jug i istok- nice, ispod koje je definiran sloj nabijene zemlje glinovito-
-zapad. Temelji su ispunjeni građevnim otpadom izmiješanim -pjeskovitog sastava s primjesama. Konstruktivni elementi
s rastresitom žbukom i rahlom zemljom prahastog sastava. nadzemnog dijela sačuvani su u obliku negativa teme-
Unatoč oštećenjima, na spomenutom objektu moguće je lja, ispunjeni jako rahlom zemljom prahastog sastava, s
rekonstruirati raspored. Na sjevernoj strani nalazi se veći manjim komadima lomljene opeke, ispod koje su definirani
trapezoidni prostor koji je sa zapadne i istočne strane zatvo- ostaci nagorenih drvenih greda položenih na postamente
ren zidovima, dok se na sjevernoj strani nalaze dvije istake s od opeka. Temelji postamenata sastavljeni su od slojeva
većim otvorom prema sjeveru. Zidovima je zatvoren prostor nabijenoga lomljenog kamena i nabijene zemlje glinovitog
površine 155,37 m2 te je možda riječ o otvorenom prostoru sastava. Objekt je podijeljen na dvije pravokutne prostorije,
bez krovne konstrukcije. Na južnom dijelu objekta nalazi se od kojih veća ima dimenzije 5,42x5,16 m, a manja južna
više pravokutnih prostorija, od kojih su u jugozapadnoj evi- dimenzije 5,15x3,30 m.
dentirane tri kružne strukture od cjelovitih komada opeke Objekt 8 nalazi se istočno od objekta 7 i lošije je sačuvan,
povezane vapnenih mortom, s primjesama mrvljene opeke. ponajprije zbog ukopa recentnih stopa te uništenja koje je
34
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
uslijedilo prilikom kopanja kanala SJ 425. Na vrhu je detek- 12,63 m. Detektiran je na visini od 90,10 m n. v. Od objekta
tirana podnica koju čine rastresiti ulomci lomljene opeke i je sačuvana podnica, naboj podnice, ukopani negativi
zapečene zemlje debljine do 10 cm. Ispod nje definiran je temelja s ostacima drvenih greda te devet većih jama od
sloj naboja. Unutar sloja naboja ukopani su negativi temelja drvenih nosivih stupova.
s ostacima drvenih greda i dobro sačuvanim postamentima Na središnjem dijelu terena, između objekata 7 i 8 evidenti-
od cjelovitih opeka povezanih vapnenim mortom. U unu- ran je ostatak komunikacije smjera sjever-jug. Sastavljena
trašnjem rasporedu nisu uočeni tragovi podjele prostora pa je od jako nabijene zapečene zemlje s manjim komadima
se može pretpostaviti da se radilo o objektu s jednom pro- opeke. Po sredini je evidentirano malo uleknuće u funk-
storijom dimenzija 8,57x6,13 m. ciji kanalića za otjecanje vode. Kao posteljica poslužili su
Objekt 9 nalazi se na južnom dijelu terena na prostoru veći i manji komadi lomljenih tegula i opeke, koji su ras-
veće depresije, a istražen je samo njegov sjeverni dio, dok poređeni nasumice. Ispod posteljice pronađeni su ostaci
se južni dio širi izvan istražene zone. Njegovi ostaci defi- drvene grede, na koju su okomito posložene daske širine
nirani su na apsolutnoj visini od 89,27 m n. v., i nalazili do 25 cm.
su se ispod više slojeva naknadnih zasipavanja. Istražena Zaštitnim istraživanjima definirano je više arheoloških slo-
dužina objekta iznosi 14,25 m, dok širina iznosi 4,41 m jeva u koje su bile ukopane pojedine arheološke formacije.
na istoku i 5,56 m na zapadu. Od objekta je sačuvan dio Ukupna debljina svih slojeva nije ujednačena i u velikoj je
trijema na sjeveru, sastavljen od masivnih postamenata i mjeri ovisila o samoj konfiguraciji terena, ali i procesima
dio sjevernog zida na jugu, od kojeg su sačuvani negativ deponiranja i nivelacija. Prema nastanku slojevi se mogu
temelja smjera istok-zapad (istražen u dužini od 11,29 m) i podijeliti na: slojeve nastale nasipavanjem i niveliranjem
četiri postamenta, nepravilnog oblika u tlocrtu, s istakama terena, slojeve vezane uz gradnju objekata, slojeve iz faze
prema jugu. Na prostoru između postamenata i negativa rušenja i slojeve nastale izbacivanjem zemlje.
temelja definirani su ostaci podnice od ulomaka opeke i Na temelju istraživanja i stratigrafskih odnosa, može se
tegula, izmiješanih sa zapečenom zemljom. govoriti o zoni na kojoj se ljudska aktivnost odvijala od
Objekt 10 nalazi se na sjeverozapadnom djelu terena te se 1. do 4. st. Najstarija je arheološka formacija kanal SJ
širi prema zapadu i sjeveru izvan zone istraživanja. Veći je 1130/1131, koji se nalazi na zapadnom dijelu terena, a
dio dobro sačuvan, s manjim oštećenjima uzrokovanima može se datirati u 1. st. Krajem 1. i početkom 2. st. sagra-
antičkim ukopima, ponajprije negativima temelja objekta đen je veći objekt 10, a u isto se vrijeme gradi i kompleks
2 i recentnim iskopom. Objekt je nepravilnoga izduženog uz sjeverni profil terena koji se sastoji od triju objekata (7,
tlocrta, a istražen je u dužini od 16,89 – 17,64 m i širini od 8 i 9) te komunikacije između njih. Na zapadnom dijelu
35
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
36
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
Položaj lokaliteta
vapnenom žbukom. Sačuvani su kao zidane strukture ili kvadratnog tlocrta, zidanih od neobrađenog većeg i
njihovi negativi. manjeg kamena vezanog vapnenom žbukom. Udaljenost
između postamenata iznosila je 2,5 m, odnosno 2,7 m, a
Objekt 2 s trijemom (odnosno kolonada stupova uz međusobno su bili povezani niskim zidom/strukturama gra-
južnu stranu komunikacije) đenima od opeke. Opisana arhitektura pružala se u smjeru
U južnom dijelu lokaliteta pronađeni su ostaci zidane istok-zapad, a istražena je u dužini od 9 m (prema zapadu
antičke arhitekture. Sastoji se od triju postamenata izlazi izvan perimetara iskopnog polja). Funkcionalno, radi
37
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Obrambeni sustav Murse te drenažni kanali i ostaci antičke komunikacije južno od njega
se o trijemu koji se pružao uz južnu stranu komunikacije. Drenažni kanali bili su zapunjeni zbog devastacije prve
Istražen je i negativ temelja koji se pružao u smjeru istok- faze antičke Murse. Zapuna se sastoji od miješanog sloja
-zapad. Paralelan je s trijemom i nalazi se južno od njega, sivkastosmeđe rastresite zemlje ispunjene manjim ili većim
a međusobno su udaljeni 2 m. U dnu ukopa uočava se niz komadima građevnog materijala (lomljena opeka i kamen)
rupa od kolaca u promjeru približno 0,1 m. Kolci su bili uko- te s primjesama antičke keramike. Također, uz zapadni
pani u dno temelja (analogije sa sličnim strukturama su na profil iskopa, ispod naboja ceste izvedenog od komada
prostru Sveučilišnog kampusa i na lokaciji Osijek – Silos), opeke, u zapunama drenažnih kanala pronađeni su i arhi-
koji je bio vidljiv u zapuni uz sam rub iskopnog polja, a imali tektonski elementi koji su najvjerojatnije pripadali objek-
su funkciju pilotiranja temelja u močvarnom tlu (zbog bli- tima južno i/ili sjeverno od prometnice (npr. baze stupova).
zine rijeke Drave). Nad tom zapunom sačuvan je dio ceste površine 120 m²,
uglavnom u zapadnom dijelu komunikacije. Ostaci te ceste
Sustav drenažnih kanala i komunikacijski sustav sastoje se od sitno mrvljene opeke, odnosno manjih ili
S obzirom na situaciju zatečenu nakon arheološkog istra- većih komada lomljene opeke.
živanja na lokalitetu Osijek – Kampus, zgrada PTFOS-a, Nakon što je uništena konstrukcija koja je držala cestu na
može se zaključiti da je u višestoljetnom egzistiranju hodnoj razini prve faze života antičke Murse, i nakon što
antičke Murse u funkciji bilo više drenažnih sustava, odno- je zapunila do tada šuplje drenažne kanale ispod same
sno sustava drenaže močvarnog područja i odvodnje obo- ceste, počinju se upotrebljavati alternativni načini odvodnje
rinskih i otpadnih voda. otpadnih i oborinskih voda. Vrlo je vjerojatno da se upo-
Prvobitan sustav uključivao je veće kanale, ujedno upotre- trebljavaju manji odvodni kanali i bunari ili otpadne jame.
bljavane kao gradske žile kucavice, odnosno glavne gradske Pronađeno je nekoliko manjih kanala, koji su preusmje-
komunikacije. Riječ je o kanalima trapezoidnog presjeka, ravali višak vode prema obrambenom jarku. Kanali su bili
ukopanima u predzravični (zelenkastosmeđi) glinast sloj, s ukopani u glinast predzdravični sloj, pružali su se u smjeru
dnom ukopanim u zdravični sloj. Na tom lokalitetu pronađena sjever-jug, okomito na velike drenažne kanale.
su tri takva kanala, međusobno paralelna, koja su se pružala Kao što je već navedeno, komunikacijski sustav Murse
u smjeru istok-zapad i iznad kojih još uvijek postoji djelo- odvijao se iznad velikih drenažnih kanala, a ostaci prvo-
mično sačuvano popločenje rimske ceste od opeke, koja u bitnog komunikacijskog pedimentuma registrirani su u vidu
potpunosti slijedi smjer kanala. Slični sustavi kanala već su popločenja od položenih opeka. Opeke na površini ceste
pronađeni na području rimske Murse (Silos, Kampus). pravokutnog su ili kvadratnog oblika, vezane samo glinom
38
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
i prilično istrošene. Širina komunikacije, koja se pružala u obrambenog sustava Murse, unutar kojega se grad formi-
smjeru istok-zapad, u najširem sačuvanom dijelu iznosila rao i razvijao. Obrambeni sustav na tom se mjestu sastoji
je gotovo 11 m, kolika je i udaljenost između postamenata od pet obrambenih jaraka (lat. fossa). Za takve obrambene
kolonade južno od prometnice i sjevernog ruba prometnice jarke karakteristično je da imaju profil oblika slova V, što
(širina ceste je aproksimativna jer je popločenje devasti- je i ovdje slučaj, osim najšireg. Svi kanali istraženi su u
rano novim gradnjama – temelji objekta bivše vojarne). krajnjem južnom dijelu gdje su se dodirivali s postojećom
Sjeverno i južno od kanala te između njih istraženo je više komunikacijom. Različite su dubine, dimenzija i građe. Bili
ukopa stupova koji su bili dio drvene konstrukcije ceste, a su zapunjeni raznim građevnim materijalom, keramičkim,
bili su ukopani u predzdravični i zdravični sloj. Kanali ispod koštanim, metalnim predmetima i ostacima životinjskih
cesta zapunjeni su zbog devastacije prve faze antičke kostiju. Ukupna istražena širina obrambenog sustava u
Murse. Nakon faze urušavanja i zatrpavanja kanala, komu- najširem je dijelu iznosila je približno 19 m, ali je vjerojatno
nikacijski pravci bili su obnovljeni. bila i veća (istočni rub nije definiran).
39
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Helena Nodilo
Summary
40
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
41
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
42
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
43
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
A valuable resource is the digitalized vertical images from plinskih cijevi izvodili su zaposlenici i partneri poduzeća
1968, which have been available since 2015 (produced Karašica – Vučica d.d. iz Donjeg Miholjca.
by Military Geographical Institute, Belgrade). Sites were
selected according to the results of the above-mentioned Tijekom radova postavljene su cijevi kroz samo nase-
analysis to conduct aircraft photographic surveys in 2014 lje Potnjane te iskop od 6,5 km od naselja Potnjana do
to 2016. UAVs have been used to record target areas Đakovačke Satnice, gdje su ta dva plinovoda i spojena.
and sites, which has significantly increased the number Prilikom zemljanih radova nije bilo nikakvih zadiranja u kul-
of newly discovered sites. The satellite imagery and aerial turne slojeve. Jednako tako, utvrđeno je i da su podzemne
photography data were compared with the results of a sys- vode poprilično visoko te je voda često navirala u iskopane
tematic field survey. The majority of the discovered sites rovove.
can be attributed to the Neolithic Sopot culture of the fifth Svi radovi obavljeni su prema uputama i odredbama nad-
millennium BC, and dated from the Late Bronze Age and to ležnog Konzervatorskog odjela u Osijeku. Može se zaklju-
the late medieval period. Consequently, more than 200 (50 čiti kako ni u jednom trenutku nije ugrožena zaštićena
new in 2016) archaeological sites were identified through- kulturna baština i kako prilikom radova nisu uočeni nikakvi
out the area. tragovi kulturnih slojeva ni pojedinačni arheološki nalazi.
Ana Grbeša
44
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
dakle relativna dubina na kojoj se zid javlja jest –0,27 m. opeka od kojih je temeljni zid rađen nije moguće precizno
Rađen je od pravokutne crvenkaste opeke vezane bje- utvrditi. Nešto su bolje uočljivije opeke koje bi mogle biti
ličastom žbukom. Na zapadnoj strani zida (na oko 6 cm dimenzija 18x11x6 cm (izmjerena najveća vidljiva, rubovi
dubine) nalazi se proširenje od 6 – 7 cm. Zid se počinje se ne vide jasno!). Iznad tog zida nalazi se nadtemeljni zid
gubiti na dubini od oko 0,40 m s istočne i 0,36 – 0,38 m sa (SJ 020), koji se, gledajući vertikalno, nalazi u istoj ravnini
zapadne strane, gledajući od gornje razine njegova uoča- s njim. On je rađen tehnikom slaganja opeke naizmjenič-
vanja. Podvlači se dalje pod južni profil sonde do južnog nim okretanjem duže i kraće bočne strane (gotički vez). U
zida sakristije. donjem dijelu opeka je povezana slojevima sipke zemlje,
Uz zapadni zid sakristije, na relativnoj dubini od –0,29 m, a u gornjem dijelu bjeličastom žbukom. Zid je slagan u
javlja se proširenje zida u vidu jednoga horizontalnog niza pet horizontalnih redova, a čini ga pravokutna crvenkasta
sastavljenoga od pet opeka, slaganih dužim dijelom u opeka prosječnih dimenzija 30x15x7 cm. U istočnom dijelu
smjeru sjever-jug. Taj zid (SJ 047) nalijepljen je na istočnu nalazi se temeljni zid južnoga kontrafora svetišta crkve
stranu gornjega dijela južnoga ramenoga kontrafora crkve (SJ 022), koji je po izgledu i sastavu istovjetan s nadte-
na koji je sakristija dozidana. Zid sakristije na istočnoj strani meljnim zidom SJ 020, te temeljni zid južnoga kontrafora
prostorije dozidan je na južni kontrafor svetišta i nije s njim svetišta crkve (SJ 023), koji je istovjetan s temeljnim zidom
povezan, tako da se na tome mjestu otvorila uža vertikalna SJ 021. Na taj je južni kontrafor svetišta dozidan istočni zid
pukotina. Temeljni zid istočnoga zida sakristije (SJ 043) današnje sakristije. Ista se situacija ponavlja na zapadnoj
rađen je od pravokutne opeke crvenkaste boje, približnih strani sakristije, gdje su imenovani nadtemeljni zid kontra-
dimenzija 31x16x8 cm. Opeka na poprečnome zidu sakri- fora južnoga ramena crkve (SJ 024) i temeljni zid istoga
stije (SJ 003) sličnih je dimenzija: 30-31(?)x15,5x7 cm kontrafora (SJ 025), po sastavu i izgledu istovjetni sa spo-
(točnu dužinu nije moguće utvrditi zbog debeloga sloja menutim zidovima na sjevernoj i istočnoj strani sakristije.
žbuke koji je nanesen na opeku). Čišćenjem sjevernoga Od nalaza, unutar sloja SJ 002 u objema je sondama pri-
zida sakristije, odnosno južnoga zida svetišta, na gra- kupljeno dosta željeznih klinova (26) te jedna pravokutno
nici između sjeverozapadne i sjeveroistočne sonde usta- povijena željezna oplata (N=003). Velik broj klinova daje
novljeno je postojanje dvaju zidova. Donji (temeljni zid), naslutiti da je barem jedan dio pokojnika, čije su kosti ispre-
(SJ 021), rađen je od pravokutne opeke crvenkaste boje, metane unutar sloja SJ 002, bio pokopan u drvenim san-
dobro povezane obilato nanesenim slojem žbuke svijetlo ducima. U objema istraženim sondama unutar sloja SJ 002
žućkaste boje. S obzirom na debeo nanos žbuke, dimenzije prikupljena je veća količina rasutih ljudskih kostiju.
45
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
46
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
zelenkast trag. Radi se o manjim i tanjim metalnim privjes- Sjeveroistočno od toga groba, otprilike u istoj razini s
cima u obliku cvijeta sa šest latica. Očuvano je i nešto ulo- grobom 1, a tik uz sam vanjski južni zid sakristije, javlja
maka tkanine tamnosmeđe boje, na koju su bili aplicirani se novi GROB 5 (zapuna SJ 016, kostur SJ 017, ukop
ti privjesci. SJ 018). Radi se o ukopu djeteta u ispruženom položaju na
Izvan sakristije otvorena je sonda uz vanjski južni zid leđima, u smjeru zapad-istok. Kostur je gotovo u cijelosti
sakristije površine 6,50x1,25 m (8,13 m2). Radi praćenja očuvan, nedostaju mu kosti desne podlaktice. Lijeva ruka
grobova, sonda je proširena u jugozapadnom uglu sakri- povijena je u laktu i položena na trbuh. Između prvoga i
stije, od spoja s postojećom južnom sondom prema sje- drugoga vratnoga kralješka (ispod brade) očuvane su in
veru do praga na ulazu u sakristiju. Površina novootvorene situ tri duguljaste dvostruke prozirne staklene perlice s
sonde iznosi 2,10x1,25 m (2,63 m2). Nakon uklanjanja poprečnim žljebastim spojem po sredini, a nekoliko takvih
humusnoga sloja tamnosmeđe boje (SJ 001), na relativnoj perlica pronađeno je rasuto i u zapuni groba oko donjega
dubini od 0,23 od 0,30 m (zapad-istok), gledajući od vrha dijela lubanje (s obiju strana!). Na istom je mjestu priku-
hodne površine, javlja se sloj kompaktne pjeskovite gline pljeno i nekoliko okruglih perlica izrađenih od staklene
tamne sivo-žute boje koji je po sastavu sličan sloju SJ 002 paste. Vjerojatno se radi o ostacima ogrlice (krunice?).
unutar sakristije, ali u odnosu na njega nije toliko nabijen
(SJ 002). Unutar toga sloja prikupljene su dvije veće vre- Moguće je zaključiti da je oko osnovnog korpusa crkve
ćice rasutih ljudskih kostiju (U=001). Na relativnoj dubini sv. Jurja formirano groblje na redove s dosta gustim uko-
od oko 1 m (od vrha hodne površine), negdje na sredini pima i s brojnim uništenim grobovima prilikom ukapanja.
sonde, pojavila su se tri parcijalno očuvana dječja groba. Ukopi su kosturni, orijentirani u smjeru zapad-istok. Za
Ukupno je izvan sakristije otkopano šest grobova, jedan nekolicinu grobova utvrđeno je da sadrže drvene sanduke.
odrasle osobe pokopane u drvenom sanduku i pet dječjih Među nalazima koji mogu poslužiti za datiranje svakako su
slabo očuvanih grobova. Od toga su grob 4 i grob 5 imali dijelovi oglavlja s privjeskom u obliku cvijeta iz groba 13,
priloge. brončani gumbi s granulama u donjem dijelu i dvopetljaste
GROB 4 – zapuna SJ 013, kostur SJ 014, ukop SJ 015. kopčice s kukicom. Nalazi su vrlo slični nalazu brončane
Radi se o djetetu pokopanom u ispruženom položaju na aplike i dvopetljaste kukice iz groba 428 u srednjovjekov-
leđima, u smjeru zapad-istok. Ostao je očuvan samo gornji nom groblju u Đakovu (Filipec 2012). Iako se takve kopčice
dio tijela, od lubanje do prijelaza kralježnice u križnu kost. pojavljuju već od 14. st., ostali nalazi, ponajprije gumbi,
Lubanja je dosta razmrskana, a čeljusti su dislocirane. karakteristični su za 15. st. Nalaz ugarskog denara, najvje-
Obje ruke djeteta povijene su u laktovima na trbuhu (desna rojatnije iz sredine 17. st. daje okvir za dataciju groblja od
nešto više prema prsima!) i vjerojatno su bile prekrižene početka 15. do druge polovice 17. st. To je datiranje preli-
jedna preko druge. Na desnoj ruci pronađen je manji bron- minarno jer nalazi još nisu očišćeni pa je moguće manje
čani prsten sa širim rebrom po sredini (PN=001), koji je odstupanje od predloženog.
ostavio zelenkast trag na nekoliko članaka prstiju desne
šake. Literatura
Zvonko Bojčić
Danimirka Podunavac
Summary
47
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
the deceased were interred in wooden coffins. Diagnostic Lokalitet Viškovci sastoji se od triju položaja: Vinogradi,
finds which can be used in dating primarily include parts Petljak i Gradina, koji se nalaze južno od ceste između
of headgear with a pendant in the shape of a flower from Viškovaca i Forkuševaca. Položaj Gradina dominantna
grave 13, bronze buttons with granules and double-loop je točka u okolišu, čiji se južni i istočni obronci spuštaju
hook-and-eye fasteners. Although this type of fastener prema potoku Crnoj bari i današnjem akumulacijskom
appears as early as the 14th century, other finds are more jezeru Jošavi. Sam je plato izduženoga trokutastog oblika,
typical of the 15th century. The find of a Hungarian denar, čija je uža strana na JI, dok se šira strana SZ okomito
most probably from the mid-17th century provides a spaja s izduženom gredom smjera, kao i Jošava. Lokalitet
framework for dating the cemetery to the period between je poznat još od sredine prošloga stoljeća, kada nalaze s
the beginning of the 15th and the second half of the 17th njega opisuje H. Dekker (1959). Nalazi su tada determi-
centuries. nirani kao vučedolski. Rekognosciranjima tijekom 1970-ih
na lokalitetu je prikupljena keramika sopotske, vučedolske,
vinkovačke kulture, a također je pronađen i antički materijal
(Minichreiter 1979: 182; Marković 1982: 95, 96; Marković
Redni broj: 22 2002: 4). Marković (2002) navodi da lokalitet pripada nosi-
Lokalitet: Viškovci – Gradina ocima vinkovačke kulture te da je na dijelu keramike vidljiv
Naselje: Viškovci vučedolski utjecaj.
Grad/općina: Viškovci Teren je ponovno rekognosciran 2009., kada su naprav-
Pravni status: Z-3813 ljene i geosonde na središnjoj osi gradinskog platoa (Balen
Razdoblje: P 2010), u smjeru SZ-JI, a također i okomito na središnju
Vrsta radova: sustavno iskopavanje os. Sustavna istraživanja započela su 2012. te su do sada
otvorene četiri sonde. Istraživanja su završena u sondama
Od 20. lipnja do 9. srpnja 2016. trajala su arheološka istra- 1 i 2.
živanja prapovijesnog lokaliteta Viškovci – Gradina. U istra- Tijekom ovogodišnje sezone istraživani su kulturni slojevi
živanjima su sudjelovale Jacqueline Balen iz Arheološkog u sondama 3 i 4. Istraživanja u sondi 3 započeta su 2014.
muzeja u Zagrebu, Ana Grbeša iz Muzeja Đakovštine te godine, a u sondi 4 tijekom 2015. godine. Sonde su na
Ana Đukić i Jelena Boras, vanjske suradnice. kraju istraživanja dobro zaštićene geotekstilom.
48
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
U sondi 3 na čitavoj površini definiran je sloj SJ 142 te sačuvanim trgovima podnica. Vjerojatno se isto radi o osta-
su ispražnjeni objekti (jame i stupovi) ukopani u SJ 142. cima nadzemnog objekta, orijentiranog u smjeru Z-I, koji se
Sasvim u JZ kutu sonde 3 definiran je malen dio nadzem podvlači pod zapadni i istočni profil.
nog objekta. Po smjeru stupova može se pretpostaviti da Preliminarnim analizama životinjskih kostiju potvrđena
je objekt orijentiran u smjeru SZ-JI, ali se većim dijelom je dominacija goveda. Meso goveda sigurno je bilo
podvlači pod zapadni i južni profil. dominantno u prehrani, međutim ne smije se isključiti i kori-
U sondi 4 nakon micanja SJ 2 također je ustanovljen sloj štenje govedom prilikom radova na zemlji, kao i za sekun-
SJ 142, kao i u sondi 3, a također i ruševina s mjestimično darne proizvode (kao što su sir i mlijeko).
Posude su većinom grube fakture. Gruba keramika uglav-
nom je ukrašavana utiskivanjem prstiju, plastičnim aplikaci-
jama i plastičnim trakama, kao i horizontalno postavljenim
barbotinom. Kod keramike fine fakture prisutno je ukraša-
vanje urezivanjem i ubadanjem.
Najbrojniju keramičku skupinu čine lonci, uglavnom gru-
blje fakutre. Većina ih ima lagano prema van izvučen rub.
Zdjele su prisutne u nekoliko oblika – one sa S-profilacijom
i zdjele jače izvijenog ruba. Prisutni su i pojedinačni pri-
mjerci kupa na nozi, inače karakterističnog tipa za kasnu
vučedolsku kulturu, kao i vrčevi s jednom ručkom, fine
fakture.
Literatura
49
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
50
Osječko-baranjska županija, HAG 13/2016
na povišenom položaju zapadno od ribnjaka i akumulacije trenches showed that the Švarcarija reservoir construc-
Švajcerija na južnim i jugoistočnim padinama i oranicama tion works do not pose a threat to the archaeological site
koje se od sela Vučjaka Feričanačkog spuštaju prema located on an elevation to the west of the fish pond and
ribnjaku. the reservoir.
Tomislav Hršak
Summary
51
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
ŽUPANIJA
52
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
53
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
danas nedostaje dio antropogenih slojeva, koji se spomi- stratigrafskih jedinica radi datacije C-14 uzeta su dva
nju u prijašnjim iskopavanjima. Ponajprije je riječ o kasnom uzorka životinjskih kostiju.
horizontu vinčanske kulture (D1 i D2), koji je intenzivnijim Iskopavanja su pokazala da se u slučaju jedne od anoma-
izoravanjem suvremenom mehanizacijom gotovo u pot- lija zaista radilo o jednostavnoj paljenoj instalaciji suvre-
punosti nestao. Maksimalna dubina naseobinskih slojeva menog podrijetla te se pretpostavlja ona nije starija od
koji se spominju u prijašnjim istraživanjima (Schmidt i 30 godina i da je vjerojatno nastala tijekom Domovinskog
Dimitrijević) iznosi oko 5 m, što je zbog spomenute erozije rata. Na temelju nalaza (metalni objekti poput čahura pje-
danas svakako manje. šadijske municije) nekoliko je stratigrafskih jedinica dati-
Nakon intenzivnijih geomagnetometarskih radova tijekom rano kao moderna konstrukcija, čime je isključena veza
prethodne godine, pojavila se potreba kontrole visokih s telom i područjem Bapske A. Dvije stratigrafske jedinice
magnetskih signala, koji su upućivali na postojanje pra- na temelju mnogobrojnih nalaza fragmentiranih životinjskih
povijesnih kupolastih peći, kakva je prethodno otkrivena kostiju i ulomaka keramike upućuju na postojanje prapo-
prilikom iskopavanja na glavnom naselju u sondi B-G 06. vijesnih jama. Po svoj prilici, sudeći prema širem kontek-
Budući da unatoč prethodnim iskopavanjima u Bapskoj stu onoga što je obuhvaćeno sondom, gotovo je sigurno
do sada nikada nije pregledan neposredan okoliš nase- da se radio o jamama nepoznate namjene (dakle nalaze
lja, o eventualnim se nalazima i njihovim kontekstima, se izvan naselja), koje su u određenom trenutku iskori-
osim površinskih nalaza, ništa ne zna. Na navedenom štene za odlaganje raznog otpada. Dio materijala, koji
prostoru istočno od tela (položaj Bapska C) dogovoreno je bio zapuna jame, činila je kasnoneolitička keramika.
je probno iskopavanje te je otvorena nova sonda (Bapska Keramički nalazi sopotske kulture pokazuju da su te jame
C – Sonda 1). Svrha tog iskopavanja bila je provjera inter- istodobne sa slojevima na telu Bapska A (naselje). Iako
pretacije spomenutih rezultata geomagnetske prospekcije navedeno upućuje na kronološku povezanost s glavnim
iz proteklih godina, koji su upućivali na postojanje anoma- naseljem, njihova funkcija može biti razjašnjena tek iskopa-
lija koje u svojim vrijednostima i površini nalikuju pećima, vanjem reprezentativnog broja takvih jama, odnosno veće
kao i njihova datacija, ako se potvrde pretpostavke o peći. iskopne površine na području Bapske C. Detaljnija inter-
Težište je stavljeno na anomaliju koja je imala najveći pretacija Bapske C, među ostalim, težište je magistarskog
magnetski „otklon”, uz koju je bila prisutna još jedna grupa rada M. Podgorelec na temu „Landschaftsarchaologische
prilično povišenih magnetskih otklona. Untersuchungen zum Besiedlungsmuster und Stratigraphie
Sonda veličine 8,40x7,00 m kopana je u početku prema der Satellitenfundplatze im Umfeld eines neolithischen Tells
umjetnim slojevima (planum), a potom prema antropoge- anhand einer Beispielregion im Osten Kroatiens” (radni
nim slojevima. Utvrđeno je ukupno deset stratigrafskih jedi- naziv teme). Druga, snažnija magnetska anomalija poka-
nica. Ukupno je nađeno 14 komada građevnog materijala, zala se negativnom. Naime, radilo se o ostacima granate
sedam željeznih objekata, jedan kamen, pet komada lijepa, iz Drugog svjetskog rata, stoga je nakon pražnjenja prapo-
255 fragmenata keramike, 102 kosti, šest bakrenih obje- vijesnih jama probna sonda iz sigurnosnih razloga zatvo-
kata te šest fragmenata litike. Iz potencijalno prapovijesnih rena, a da nije dosegnuto sterilno tlo. Detaljan izvještaj o
Pogled probne sonde na položaju C u odnosu na glavno naselje (A) (foto: R. Scholz)
54
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
svim nalazima iz probne sonde na položaju Bapska C bit geo-magnetometer surveying conducted in 2015, it was
će objavljen zajedno sa svim rezultatima analiza tla, kao i necessary to verify the results that pointed to the existence
rezultatima uzoraka prikupljenih za radiokarbonske analize. of a prehistoric dome-shaped furnace such as the one pre-
Paralelno s radovima podno tela, godine 2016. nastav- viously found within the main settlement in probe B-G 06.
ljeno je zaštitno iskopavanje u sondi B-G 06 te stabilizacija Since the area immediately around the settlement had not
profila sonde B-G 11. Težište radova bilo je na kupolastoj been surveyed so far, there were no records on possible
peći i daljnjem uzimanju uzoraka za analize termodinamič- finds. A decision was reached to conduct a probe excava-
nih i pirotehničkih aspekata peći. Nakon primarnog polira- tion in the area east of the tell (location of Bapska C) and a
nja sondi i profila, nastavljeno je produbljivanje zapadnog new probe was opened (Bapska C – probe 1). Judging by
dijela sonde B-G 11. Uz cijelu se dužinu zapadnog profila a wider context, features found in the probe most probably
proteže kompaktno urušenje lijepa. Osim brojnih ulomaka represent pits of unknown purpose (they are located out-
keramike i životinjskih kostiju, u sloju je iznad urušenja, u side the settlement), which were at a certain point in time
jugozapadnom dijelu sonde, pronađen ulomak obrađenog used for depositing various types of waste.
spondilusa. Nešto sjevernije, u samom sloju urušenja, uz Simultaneously with the excavation beneath the tell, rescue
zapadni profil sonde B-G 11 pronađena je kamena stre- archaeological excavations in probe B-G 06 and stabilisa-
lica. Od posebnih je nalaza, uz sjeverni profil sonde, nađen tion of the profile in probe B-G 11 were resumed. The works
fragment slikanog lijepa (materijal je odmah poslan na ana- were focused on the dome-shaped furnace and further
lizu). Nastavljeno je produbljivanje uz istočni profil sonde, sampling for analyses on thermodynamic and pyrotechnic
u kojem je također nađeno urušenje lijepa u jugoistočnom aspects of the furnace.
dijelu sonde. To je urušenje najvjerojatnije dio Kuće 4 iz
sonde B-G 06, međutim to ostaje za provjeru u nastavku
istraživanja. U jednom je dijelu urušenja nađeno mnoštvo
spaljenih sjemenki žita, čiji je uzorak predan na datiranje Redni broj: 25
C-14. U sjevernijem su dijelu kvadranata uz istočni profil Lokalitet: Bršadin – Pašnjak pod selom
sonde B-G 11 pronađene nakupine spaljenih kostiju, koje Naselje: Bršadin
zahtijevaju podrobnu zoološku analizu. Grad/općina: Trpinja
U sondi B-G 06 težište radova bilo je na uklanjanju slojeva Pravni status: Z-7375
sjeverno i sjeveroistočno od same peći, uz sam rub sjever- Razdoblje: P, A
nog profila sonde, kao i na nastavku radova uz južni profil Vrsta radova: probno iskopavanje
sonde (dodatna pretraga mjesta ukopa Avara sa suhim i
mokrim prosijavanjem; Burić 2016). Od nalaza u kvadran- Od 24. listopada do 4. studenog 2016. Institut za arheologiju
tima oko peći mogu se izdvojiti ulomak noge ukrašene vin- iz Zagreba zaštitno je arheološki istražio pretpostavljeno
čanske figure, ulomak glačane kamene sjekire, nakupina kasnoneolitičko naselje na nalazištu Pašnjak pod selom u
keramičkih kugli i utega, kao i keramička žličica. Nadalje, Bršadinu. Lokalitet je istražen na zahtjev Konzervatorskog
uklonjen je južni dio peći radi dobivanja profila. Tijekom odjela u Vukovaru radi buduće zaštite lokaliteta, čija je
uklanjanja južnog dijela peći nađeni su keramička kugla i devastacija već započela. Istraživanja je vodila Katarina
uteg, kao i jedna kost, čiji je uzorak predan na datiranje Botić, znanstvena novakinja iz Instituta za arheologiju, a u
C-14. istraživanjima je sudjelovalo jedanaest radnika. Istražena
Južnije od peći utvrđena je nova, plitka stratigrafska jedi- je površina od 30 m2 (dvije sonde veličine 3x5 m), a sred-
nica trokutastog oblika humozne ispune. U toj je stratigraf- stva za radove osiguralo je Ministarstvo kulture.
skoj jedinici nađeno mnoštvo ulomaka keramike, tri živo-
tinjske čeljusti, koštani amulet, nepečeni utezi te manja Lokalitet Pašnjak pod selom (k.č. 1040/1, k.o. Bršadin)
nakupina izgorenih, ali iznimno oštećenih sjemenki žita. smješten je južno od centra naselja Bršadina, u koritu
Tijekom kampanje, osim već spomenutih uzoraka za data- rijeke Vuke. Radi se o uzvišenjima eliptičnog oblika:
ciju C-14, uzeti su uzorci kulturnih slojeva radi mikromor-
foloških analiza, kao i uzorci sjemenki za arheobotaničke
analize te uzorci vitrificiranog lijepa.
Literatura
Melani Podgorelec
Marcel Burić
Summary
In the course of August 2016 rescue archaeological exca- Zračna snimka lokaliteta: crvenim strelicama označeni su položaji
vations resumed at the prehistoric site of Bapska-Gradac, Sonde 1 i 2, a plavom strelicom položaj rova iz Domovinskog rata
within probes B-G 06 and B-G 11. Following intensive (foto: K. Šobat; izradila: K. Botić)
55
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Sonda 2
U Sondi 2 situacija je bila bitno drugačija. Pokretna građa
uglavnom pripada kasnoneolitičkoj sopotskoj kulturi, i to
njezinu finalnom stupnju (perforirane noge, ručke posuda
blizu oboda) i u potpunosti odgovara nalazima iz sonde 1,
ali ta je građa u gornjim slojevima pomiješana s kasnoe-
neolitičkim nalazima, nalazima ranobrončanodobne vinko-
vačke kulture i latenske kulture te moguće i nalazima iz
drugih razdoblja (kasna antika, srednji vijek), što nije bilo
moguće u potpunosti utvrditi prilikom istraživanja. Tijekom
istraživanja izdvojeno je devet stratigrafskih jedinica, od
kojih samo veći nosivi stup SJ 007 u JI dijelu sonde te
zapečeni sloj SJ 008 (ruševina kuće?) i kompaktniji žući
sloj podnice(?) SJ 009 čine intaktne slojeve. U toj je sondi
Nalaz malog oltara/lampice iz Sonde 1 (foto: K. Botić) količina keramičkih nalaza bila nešto manja, ali se javlja
znatnija količina kostiju, uključujući i obrađene kosti, tj.
istočno od kolnog puta nalazi se jedno uzvišenje, dok se alatke. Sonda je istražena do dubine od 1,05 m u Z dijelu,
zapadno nalaze dva spojena uzvišenja, koja se u smjeru tj. 0,94 m u I dijelu. Radovi su prekinuti na razini SJ 008 i
istok-zapad protežu oko 200 m, a smjerom sjever-jug oba SJ 009 jer je početak iskopa SJ 008 pokazao da se radi o
su uzvišenja široka približno 80 m. Relativna je visina u kompaktnom zapečenom sloju, za koji se pretpostavlja da
odnosu na okolni prostor oko 2 m. Lokalitet se nalazi na se radi o ruševini iznad kuće ili o samoj podnici kuće.
sezonski plavnom području (koje je podložno budućoj
regulaciji toka rijeke Vuke) i stoga je ugrožen. Arheološka istraživanja djelomično su potvrdila stratigra-
Lokalitet je istraživan u dvjema sondama smještenima na fiju prepoznatu prilikom geološkog sondiranja u proljeće
prvom i drugom uzvišenju zapadno od kolnog puta (Botić 2016. (Botić 2017b). Ta je potvrda najvidljivija u istočnom
2017a). Sonda 1 smještena je zapadnije od neovlaštenog dijelu Sonde 1, a istraživalo se do pretpostavljene razine
iskopa na istočnoj strani uzvišenja prema kolnom putu podnice kuće. U zapadnom je dijelu Sonde 1 stratigrafska
kako bi se onemogućila takva aktivnost i nastavak devasta- situacija drugačija, a vjerojatno se radi o zasipu kojim je
cije lokaliteta. Obje sonde smještene su sjeverno od rova iz zatrpana izgorena kuća. Ukopi dvaju velikih stupova pripa-
Domovinskog rata koji se proteže duž gotovo 800 m preko daju sopotskoj kulturi, a tako i svi ostali slojevi u Sondi 1.
svih uzvišenja sjeverno od današnjeg kanala rijeke Vuke. U Situacija u Sondi 2 znatno se razlikuje od geološke bušo-
proljeće 2016. lokalitet je geološki sondiran i ručno bušen tine prvog uzvišenja, a tako i podataka dobivenih ručnim
te je izrađen ERT profil (Botić 2017b). bušenjem u proljeće 2016. (Botić 2017b). Gornji su slojevi
Sonde su postavljene u razmaku od otprilike 80 m smje- pravilno raspoređeni i sadržavali su pomiješane nalaze
rom istok-zapad. Radovi su započeli uklanjanjem humu- iz različitih razdoblja. U toj je sondi bilo znatno manje
snog sloja u objema sondama. Već na početku uočena je nalaza keramike, ali su donji slojevi sadržavali veću koli-
razlika – u Sondi 1 odmah prilikom uklanjanja početnog činu kostiju, od kojih su neke obrađene u alatke. Najveća
sloja počeli su se pojavljivati nalazi, dok to nije bio slučaj u gustoća nalaza uočena je u donjem dijelu SJ 003. U zapad-
Sondi 2. Tijekom istraživanja različitosti u stratigrafiji i koli- nom dijelu sonde zabilježen je pad slojeva. U tom se dijelu
čini nalaza te njihovoj dataciji bile su sve uočljivije. pri površini javlja SJ 004, a svi idući slojevi (SJ 003, SJ 006,
SJ 009) padaju prema JZ uglu sonde. Moguće je zaključiti
Sonda 1 kako su gornji slojevi poremećena stratigrafija, ali je pita-
U Sondi 1 sva pokretna građa pripada kasnoneolitičkoj nje na kojem se mjestu u okolini nalazi višeslojno naselje
sopotskoj kulturi, i to njezinu finalnom stupnju (perforirane koje bi odgovaralo mlađim razdobljima osim neolitika. Obje
56
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
Literatura
Katarina Botić
Summary
Srednjovjekovno groblje, arheološko istraživanje 2016. (crtež: K.
During October and November 2016, Institute of Turkalj)
Archaeology (Zagreb) conducted an archaeological exca-
vation at the site of Bršadin-Pašnjak pod selom, which
was financed by the Ministry of Culture. Two trenches of
a total surface of 30 m2 were partly explored. Finds from
trench 1 belong to the Late Neolithic/Early Eneolithic Sopot
phases with possible Vinča influences. During the excava-
tion remains of two large posts were defined and explored
together with several layers. At the bottom of the explored
area possible house floor remains were noted. A small
altar/lamp was found at this level.
In trench 2 upper layers showed disturbed stratigraphy: a
mix of Late Neolithic, Late Eneolithic, Early Bronze Age,
Late Iron Age/late Roman finds. At the bottom of the
explored area late Sopot culture layers were defined; the
remains of a large post were partly explored and possible
house remains were also registred.
Istraženo srednjovjekovno groblje u Sondi 1, 2015. – 2016. (crtež:
K. Turkalj)
57
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
(2016.) bila je usmjerena na završetak Sonde 1, pri čemu dijelu sonde, gdje su pojedini ukopi presijecali jedan drugi u
je osim srednjovjekovnog župnoga groblja ustanovljeno i istom pravcu. Pokojnici su pokopani u drvenim sanducima
postojanje prapovijesnog sloja. Dimenzije sonde iznosile unutar rake četvrtastog ili zaobljenog ruba, na leđima, s
su 13x4 m. Da bi se ustanovilo širenje groblja iskopane su i rukama prekriženima na prsima ili na zdjelici. U istočnom
dvije manje sonde (Sonda 2 i Sonda 3), svaka površine od dijelu sonde prema sjevernom profilu u predzadnjem je sloju
oko 1 m2, oko 20 m od ruba padine prema sjeveru. U Sondi evidentiran veći broj ukopa djece, dok su u južnom dijelu u
2 pronađeni su ulomci prapovijesne keramike, a u Sondi 3 potpunosti sačuvani najstariji kosturni grobovi. Tri primjera
ustanovljena su dva groba. drastičnog preslojavanja starijih ukopa činili su: SJ 192/193,
Istraživanjem su evidentirane 152 stratigrafske jedinice, od koji je presjekao SJ 176/177 (ni jedan nije imao pokojnika),
čega: 67 ljudskih kostura (potpuno i djelomično sačuvanih), te SJ 185/186 od kojeg je sačuvan samo rub rake. Ukupno
41 ukop (od toga jedna kosturnica nastala zbog pravljenja je pronađeno 36 posebnih nalaza različite namjene od
mjesta za naknadne ukope, jedan kenotaf ), 37 zapuna, željeza i bronce (od toga šest predmeta ne pripada grobnoj
četiri sloja i dvije strukture. Arheološko istraživanje na loka- cjelini, nego su pronađeni unutar sloja SJ 079). Najdublje
litetu odvijalo se metodologijom širokog otkopa, a sonda ukope u sondi činili su grobovi 39, 71, 80. Osim Sonde 1,
se kopala ručno. Prilikom istraživanja uočena je vertikalna otvorena je i probna Sonda 2, veličine 1x1 m (sjeverno od
i horizontalna stratigrafija. Pokojnici su poslagani gusto na Sonde 1), a unutar nje pronađena su dva kosturna ukopa,
redove, orijentacije I-Z i SI-SZ (glava na zapadu, noge na što sugerira da se groblje širi u smjeru S-SI. Također, unutar
istoku), otkriveno je groblje višeslojno, odnosno pokojnici SJ 074 pronađen je dio ukrasne opeke s reljefno izrađenim
su položeni jedan na drugom, a najniži grobni ukopi nalaze grifonom, ukrašen nazubljenom trakom.
se u prapovijesnom sloju.
Prapovijesni sloj
Srednjovjekovni sloj Nakon uklanjanja srednjovjekovnih ukopa u Sondi 1, istra-
Arheološkim istraživanjem 2016. istraženo je 67 grobova žena je 1/3 prapovijesnog objekta SJ 211/212, na čijem
(cjelovitih ili djelomično sačuvanih). Orijentirani su uglavnom se dnu nalazila struktura SJ 225 od kamena i opeke.
u smjeru istok-zapad, s manjim otklonima (glava na zapadu, Navedeni objekt pripada starijoj fazi, koja je u mlađoj fazi
a noge na istoku). Gustoća grobova veća je u istočnom SJ 217/218 izmijenjena ukopima za stupove SJ 213/214 i
58
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
215/216 te pregradom SJ 219/220. Prema nalazima kera- east of Ilok were conducted. A total of 67 graves (partly or
mike te ukrasima na njoj, preliminarno se može reći kako je fully preserved) were investigated. They can be dated from
riječ o prijelazu iz mlađega kamenog doba u bakreno doba the 12th to the beginning of the 16th century. After remov-
(Sopot III/IV, Vinča D). Prapovijesna keramika javila se već ing the medieval burials, a prehistoric building dating to the
u zapunama najnižih slojeva ukopa srednjovjekovnih gro- end of Neolithic or beginning of the Copper Age was inves-
bova. Keramički predmeti čine većinu nalaza na lokalitetu tigated. A geomagnetic prospection of the whole site was
prapovijesnog sloja. Izrađeni su od gline, većim dijelom conducted, showing the expansion of the medieval grave-
grube fakture, s primjesama kalcita te manjim dijelom fine yard to the north and northeast as well as the existence of
fakture (poliranje i slikanje). Boja pečenja varira od crne, a church edifice which corresponds to the medieval church
smeđe ili kombinacije obiju. Ukras čine tehnike utiskiva- of St Helena the Queen. Also found were the remains of a
nja, ubadanja i zarezivanja, većim dijelom ispod oboda, a prehistoric settlement.
manjim u ravnini ručke. Drugi je način apliciranje u vidu bra-
davica i roščića. Crni, do sjaja polirani fragmenti su rijetki, s
tzv. tehnikom mustre politur. Pojedini ulomci sugeriraju da
je riječ o vrčevima bikoničnog oblika, zdjelama, loncima i Redni broj: 27
posudama na povišenoj nozi s rupom te kljunom za izljev, Lokalitet: Ilok – Koševi 23
slično materijalu s nalazišta Bapska – Gradac i Bršadin. Naselje: Ilok
Osim navedenih ulomaka, pronađeni su: uteg za tkalački Grad/općina: Ilok
stan, dvije keramičke kugle za praćke, kamena sjekira, dva Pravni status: Z-2263 (arheološka zona A)
kamena žetona, noga keramičkog idola ili žrtvenika, dio Razdoblje: SV, NV
keramičkog utega, parožak, brusovi s tragovima upotrebe i Vrsta radova: arheološki nadzor
litika te veća količina kućnog lijepa.
Od 4. do 6. kolovoza 2016. arheološki je nadziran iskop
Provedena je i geomagnetska prospekcija cijelog nalazi- spoja za kanalizaciju u ulici Koševi 23 u Iloku (k.č. 225,
šta, za što je bio zadužen Eastern Atlas GMBH & CO.KG iz k.o. Ilok). Riječ je o lokaciji u Gornjem gradu Iloka, uz
Berlina (Njemačka). Utvrđeno je širenje srednjovjekovnog pravoslavni hram sv. Mihajla arhistratiga, 15 m od južnih
župnoga groblja prema sjeveru i sjeveroistoku, postojanje zidina, odnosno na početku ulice Koševi. Radove je arhe-
crkvene arhitekture koja u povijesnim izvorima odgovara ološki nadzirala kustosica Andrea Rimpf, dipl. arheo., iz
župnoj crkvi sv. Helene kraljice te ostaci prapovijesnog Muzeja grada Iloka.
naselja. Na temelju tih karakteristika, ustanovljenih pogreb-
nih običaja te nalaza, zaključeno je da se radi o župnom Rov za cijev odvodnje kopan je ručno do dubine od 1 m, a
groblju čije se formiranje može datirati u kraj 12. st. Groblje bio je širok 0,40 m te dug 26,20 m. Tijekom nadzora defi-
je u funkciji do prijelaza iz 15. u 16. st., što potvrđuju i naj- nirane su stratigrafske jedinice, a najveći dio materijala
mlađi datumi analize C-14 u Isotoptech Zrt. Labaratoriju u pronađen je u SJ 2, koji se sastoji od sloja nasipa i šute.
Debrecenu (Mađarska), pri čemu je datacija groba 1 poka-
zala raspon od 1268. do 1303. godine, a groba 39 od 1164.
do 1255. godine.
Literatura
Andrea Rimpf
Summary
59
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Bikić 2003 V. Bikić, Gradska keramika Beograda (16–17. Položaj nalazišta Ilok – Ulica Vlatka Kraljevića s prikazom iskopa
vek), Posebna izdanja, 39, Arheološki institut, Beograd, (podloga: geoportal.dgu.hr; doradila A. Rimpf)
2003.
Bikić 2007 V. Bikić, The early Turkish stratum on the
Belgrade Fortress, B. Bohlendörf Arslan, A. O. Vysal, j.
Wille-OIT (ed.) Çanak, Byzas, 7, 2007: 515 – 522.
Bikić 2017 V. Bikić, Ottoman Glazed Pottery
Standardisation: The Belgrade Fortress Evidence for
Production Trends. In: Glazed Pottery of the Mediterranean
and the Black Sea Region, 10th–18th Centuries, Volume
2, Edited by Sergei Bocharov, Véronique François, Ayrat
Sitdikov, Stratum: Kazan — Kishinev, 2017.
Andrea Rimpf
Ilustracija smještaja otkrivenih grobova, ukopa i arhitekture (pod-
Summary loga: geoportal.dgu.hr; doradila A. Rimpf)
Redni broj: 28
Lokalitet: Ilok – Vlatka Kraljevića 3 Otpadna jama SJ 7/8 (foto: B. Lovrić)
Naselje: Ilok
Grad/općina: Ilok Na topografskoj karti Austrijske Carevine First Military
Pravni status: Z-4062 (arheološka zona B) Survey iz 1763. – 1787., na dijelu koji se istraživao nala-
Razdoblje: P, A, NV zili su se voćnjaci. Prema stručnoj arhivskoj dokumenta-
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje ciji Muzeja grada Iloka, kustosica muzeja Višnja Plemić
9. rujna 1969. izašla je na teren prilikom gradnje robne
Od 29. rujna do 7. studenog 2016. zaštitno je arheo- kuće „Sofija”. U izvještaju navodi pronađene cjelovite
loški iskopavana lokacija Ilok – Ulica Vlatka Kraljevića 3 kosture jedan do drugog, na dubini od 1 m, orijentirane u
(k.č. 12/25, k.o. Ilok). Voditeljica istraživanja bila je Andrea smjeru jug-istok. Osim tih ukopa, također spominje i dva
Rimpf, dipl. arheo. (Muzej grada Iloka), a zamjenica Biljana pronađena ulomka keramičkog posuđa crnosmeđe boje,
Lovrić, mag. arheo. Radove je nadzirao konzervator Marko izrađene na lončarskom kolu te keramički ulomak ukrašen
Mikolašević, dipl. arheo. iz Konzervatorskog odjela u paralelnim i okomitim prugama. Osim izvještaja, stanov-
Vukovaru. nici koji žive u toj ulici naveli su da su prilikom gradnji pri-
vatnih kuća i zgrada u naselju Sofija (Ulica V. Kraljevića)
Arheološko nalazište Ilok – Ulica Vlatka Kraljevića pronalažene velike količine ljudskih kostiju. Arheološkim
smješteno je u zapadnom dijelu Gornjega grada Iloka, nadzorom 2015., koji je obuhvatio područje 100 m južno
tj. 1000 m od ulaza u Ilok, na sjevernoj strani. Topografski od mjesta istraživanja, na glavnoj prometnici u Ulici dr.
se radi o lesnom uzvišenju nad desnom obalom Dunava. Franje Tuđmana ispred PGP Ilok, pronađene su otpadne
60
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
61
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
62
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 30
Lokalitet: Mirkovci – Kamenica 2 (AN 6)
Naselje: Mirkovci
Grad/općina: Vinkovci
Pravni status: Z-4976
Razdoblje: P, A
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
Lokalitet Sotin – Zlopolje (foto: G. Kušić)
Od 16. do 26. kolovoza 2016. Arheološki muzej u Zagrebu
istraživao je lokalitet AN 6 Mirkovci Kamenica 2, u sklopu
gradnje istočnog dijela vinkovačke zaobilaznice (stacio-
naža 4+205 – 4+345).
Gorana Kušić
Summary
63
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
64
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 31
Lokalitet: Nuštar – Zidine – benediktinski samostan i
naselje Monostur
Naselje: Nuštar
Grad/općina: Nuštar
Pravni status: Z-6928
Razdoblje: SV
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
65
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
Redni broj: 32
Lokalitet: Petrovci
Naselje: Petrovci
Grad/općina: Bogdanovci
Pravni status: –
Razdoblje: P, A, SV
Vrsta radova: terenski pregled
Peć u Rovu 3
U studenom 2016. Muzej vučedolske kulture arheo-
do 1960-ih bio ispred kapele te ranonovovjekovni grobovi. loški je pregledao teren u području naselja Petrovaca u
Probni rovovi 3 i 4 iskopani su sjevernije od kapele, na uda- općini Bogdanovci. Pregledavanje terena na području
ljenosti od 30-ak metara. U trećem rovu (R3), smjera istok- Vukovarsko-srijemske županije, pod vodstvom Muzeja
-zapad, istražena su četiri srednjovjekovna jamska objekta: vučedolske kulture, nastavak je projekta tijekom kojeg su
dvije otpadne jame i dvije peći, s keramičkim materijalom, studenti arheologije od 28. ožujka do 2. travnja 2016. preli-
koji ih datira od 13. do 15. st. minarno pregledali dio navedenog područja. U rujnu 2016.
U posljednjem, četvrtom rovu (R4), smjera sjever-jug, godine, za vrijeme sustavnih arheoloških istraživanjima
uz ruševinu ugostiteljskog objekta (porušenog tijekom Vučedola, studenti su pod nadzorom stručne arheološke
Domovinskog rata), istražene su dvije novovjekovne ekipe također pregledali dio terena, dok su ga stručna
otpadne jame (16. – 17. stoljeće). Lokalitet je nakon istraži- arheološka ekipa i studenti pregledali od 14. do 17. stude-
vanja zaštićen kao nepokretno kulturno dobro. noga 2016. godine. Stručnu arheološku ekipu čine: Mirela
Hutinec, dipl. arheo., voditeljica, Mirna Crnković, mag.
Literatura archeo., Ivan Pavešković Burazer, muzejski tehničar (Muzej
vučedolske kulture), dr. sc. Danijela Roksandić (Filozofski
Andrić 1998 S. Andrić, Benediktinski samostan Svetog fakultet u Zagrebu) i studenti arheologije Filozofskog fakul-
Duha u Nuštru, GOMHV, 15, Vinkovci, 1998: 65 – 100. teta u Zagrebu (Antonija Podobnik, Marko Babeli, Uroš
Petković 2006 D. Petković, Srednjovjekovna naselja sjeve- Bila, Marko Banda, Mirza Husović i Filip Vukoja).
rozapadnog dijela Vinkovačkog kraja (u prostoru današnjih
općina Stari Mikanovci, Vođinci, Ivankovo, Andrijaševci, Iako je fokus istraživanja bio na lokalitetima koji pripa-
Markušica, Tordinci, Nuštar, te grada Vinkovaca), Acta daju vučedolskoj kulturi, zabilježeni su svi nalazi i pozicije
musei Cibalensis, 3 (Nova serija, 1), Gradski muzej mogućih lokaliteta, neovisno o razdoblju iz kojega potječe
Vinkovci, Vinkovci, 2006: 182 – 202. prikupljeni materijal. Terenskim pregledom obuhvaćeni su
Tomičić 1996 Ž. Tomičić, Monasterium-Monuštar-Nuštar – neki postojeći i već zabilježeni lokaliteti, ali i nekoliko pozi-
korijeni prošlosti, Zbornik Nuštar, Zagreb, 1996: 19 – 51. cija koje do sad nisu bile službeno označene kao potenci-
jalna arheološka nalazišta. S obzirom na to da su neki dije-
Maja Krznarić Škrivanko lovi županije donedavno bili označeni kao minski sumnjiva
66
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
područja, zbog sigurnosti arheološke ekipe pregledavane U suradnji s arheologom iz Konzervatorskog odjela u
su samo obrađene poljoprivredne površine. Istraživanje Vukovaru, dogovorene su točne lokacije za terenski pre-
najvećim dijelom obuhvaća općinu Bogdanovci, i to pod- gled. S obzirom na dostupne karte s označenim područ-
ručje između naselja Bogdanovaca, Petrovaca i Vukovara. jima koja su rekognoscirana, zaštićena ili je tek zabilježen
Radi se uglavnom o lesnim zaravnima, na kojima je, uz poneki slučajan nalaz, nije bilo problema prilikom pronala-
usjeke tj. „surduke”, većina nalazišta. Surduci i lesne ženja ciljanih područja na terenu. U prvoj fazi istraživanja,
zaravni, kao prirodni fenomen koji se na prostoru Hrvatske u ožujku i travnju, prikupljeni su podaci u sjevernom dijelu
javlja samo na krajnjem istoku, a u europskom je kontek- samih Petrovaca, uz obje obale surduka Kraka bara, gdje
stu vezan uz tok Dunava, tijekom prošlosti bio je iznimno se sada nalazi ribnjak, te se nakon prve obrade nalaza
povoljan prostor za naseljavanje ljudi, što i potvrđuju brojna može zaključiti kako sa sjeverne strane (oranice Brestovo)
nalazišta iz razdoblja od ranog neolitika do novoga vijeka. dominiraju srednjovjekovni nalazi, dok su s južne strane
Također, položaj većine nalazišta u takvu se prostoru može (oranice Kraka) dominantni prapovijesni keramički oblici,
i predvidjeti, jer su logična mjesta za naseljavanje na pozi- uz ponešto srednjovjekovnih, te sugeriraju na dugotrajno i
cijama gdje se surduci razdvajaju u manje cjeline i time višeslojno prapovijesno naselje.
omogućavaju jednostavan pristup tekućoj vodi, ali i djelo- Zapadno od ceste koja iz Petrovaca vodi na sjever prema
tvornu obranu naselja od eventualnih napada. Vukovaru, a također na samoj granici današnjeg naselja
Područje obuhvaćeno arheološkim terenskim pregledom s naznačenim pozicijama: crvenom bojom označena su područja s arheološkim
materijalom, a bijelom bojom područja bez arheoloških nalaza
67
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Redni broj: 33
Lokalitet: Sotin – Fancage
Naselje: Sotin
Grad/općina: Vukovar
Pravni status: Z-4988
Razdoblje: P, A, SV
Vrsta radova: sustavno iskopavanje
Mirela Hutinec
Danijela Roksandić
Mirna Crnković
Summary
68
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
69
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
70
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
varirali su od 1,60 do 3,50 m. Iskop rovova i ukopa za šah- Unutar strukture kamenog zida i oko nje nije bilo nalaza koji
tove ovisio je i o postojećim instalacijama, koje su ulazile u upućuju na razdoblje nastanka. Vjerojatno se radi o zidu
planiranu trasu kanalizacijske mreže. Po potrebi je zaustav- castruma rimskoga vojnog logora, za koji se i prije pret-
ljan rad na pojedinoj dionici te je započinjao na drugoj. Zbog postavljalo da se nalazi na području oko današnje crkve
velikog opsega iskopavane Arheološke zone A i B u Sotinu, Blažene Djevice Marije pomoćnice.
nadzirana zona podijeljena je u šest dionica: 1. Ulica hrvat- Ulica dr. Franje Tuđmana: od kućnog broja 11 do 15 prona-
ske nezavisnosti, 2. Mirogojska ulica i Ulica Antuna Gustava đena veća je koncentracija fragmenata keramike iz antike
Matoša, 3. Ulica kardinala A. Stepinca i Fruškogorska ulica, i srednjeg vijeka, koji su pomiješani u zapunama recentnih
4. Ulica dr. F. Tuđmana, 5. Ulica M. Gupca i Dunavska ulica, instalacija, te manja koncentracija na čitavu potezu Ulice dr.
6. Ulica Matice hrvatske i Ulica V. Nazora. F. Tuđmana (uz neparne kućne brojeve). Uz parkiralište trgo-
Ulica hrvatske nezavisnosti: početak nadzora započeo je vine Velepromet, na kućnom broju 1a, cijelim potezom iskopa
na k.č. 1471. Zbog provjere trasa postojećih instalacija, nalazio se debeo sloj građevnog otpada s novovjekovne gra-
ručnim iskopom i uz pomoć bagera iskopavani su probni đevine porušene krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća.
šlicevi. Prilikom iskopavanja za šaht uz kućni broj 11b, u Na tom položaju nalazile su se tzv. Treibelove štale.
Ulici hrvatske nezavisnosti pronađena je otpadna jama iz Ulica Matije Gupca i Dunavska ulica: 1. lipnja 2016. na dijelu
antike, s velikom količinom keramičkih fragmenata. Radovi trase koja vodi kroz javni neasfaltiran put od Ulice M. Gupca
na jugozapadnoj trasi (parni brojevi kuća) započeli su (Fancaga) prema Dunavskoj ulici, između k.č. 283 i 220,
početkom listopada 2016. godine. Ispod postojeće instala- k.o. Sotin, urušenjem rahlog sivkastosmeđeg sloja zemlje iz
cije plina, magistralnog vodovoda, optičkog kabela, struje, profila pronađena je miješana ostava II. horizonta – HaA1,
stare instalacije telefonskog kabela i nove instalacije tele- sa 151 predmetom od bronce. Ostava s položaja Fancaga
fonskog kabela nalazi se arheološki sterilan sloj. sadrži oružje: mačevi (ulomak gornjeg dijela mača, vrh mača),
Mirogojska ulica i Ulica A. G. Matoša: kanalizacijska mreža koplja (koplje s tuljcem za nasad, koplje s trnom za nasad,
postavljana je po sredini postojeće ceste, koja prati trasu vrh koplja, okov nasadnika za koplje (Lanzenschutz)), bodeži
vodovoda i plinovod, ispod kojih je zdravica. (bodež, ulomak bodeža); obrambenu opremu: ulomak kacige
Ulica kardinala A. Stepinca i Fruškogorska ulica: u objema – štitnik za uho, ulomak kacige – štitnik za uho (presavijen),
ulicama trasa je prolazila sredinom ceste. Strojni iskop bio dva ulomka lima – dio oklopa (?), ulomak knemide, štitnik za
je otežan zbog postojećih modernih instalacija, te je na dije- ruku, ulomak štitnika za ruku; oruđe: sjekire (gornji dio šuplje
lovima teren iskopavan ručno, no ukopi i zapune instalacija sjekire + mali lim, donji dio šuplje sjekire + okrugla brončana
presjekle su velik broj arheoloških slojeva. Tako je i čvrstu aplika s dvjema perforacijama, dva donja dijela šuplje sjekire,
kamenu strukturu, zidanu od neobrađenoga sivkastog donji dio šuplje sjekire (uz nju ulomak srpa), dva ulomka gor-
kamena povezanog mortom, koja je pronađena uz kućni njeg dijela šuplje sjekire, ulomak gornjeg dijela šuplje sjekire s
broj 9 u Ulici A. Stepinca, na dubini od 0,80 m od recentnog ušicom), pijuk, srpovi (dva ulomka srpa s jezičkom za nasad,
sloja asfalta, debljine 1,15 m, presjekao priključak za vodu. dva srpa s jezičkom za nasad, osam ulomaka srpa s jezičkom
71
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
72
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
Gorana Kušić
Summary
Rimski grobovi 144, 143, 139, 138 (foto: D. Ložnjak Dizdar)
In the period between January and November 2016
archaeological supervision was conducted over the con- Vukovar. U ovogodišnjim istraživanjima sudjelovali su
struction of a sewer network within the archaeological Daria Ložnjak Dizdar, voditeljica istraživanja i Marko Dizdar
zones A and B in Sotin, a suburban town near Vukovar. iz Instituta za arheologiju, uz povremeni obilazak Gorane
The excavations yielded a waste pit dating to Antiquity with Kušić, kustosice arheologinje iz Gradskog muzeja Vukovar.
a large quantity of pottery, a 1.15 m wide wall constructed U istraživanju su sudjelovala četiri radnika, a financirana su
of undressed greyish stones bound by mortar, which most sredstvima Ministarstva kulture. Istraživanja se u kontinu-
probably represents a Roman Castrum wall, as well as a itetu odvijaju od 2008. godine (Ložnjak Dizdar et al. 2009;
damaged Roman walled tomb. Also found was a mixed Hutinec et al. 2010; Ložnjak Dizdar et al. 2011; Ložnjak
hoard of II horizon – HaA1 consisting of 151 items made Dizdar et al. 2012; Ložnjak Dizdar et al. 2013; Ložnjak
of bronze. The archaeological supervision provided a sig- Dizdar et al. 2016).
nificant insight into the stratigraphy of the site. It will signifi-
cantly contribute to future archaeological excavations. Ove je godine istražena površina od 630 m2, u dvjema son-
dama veličine 477 i 153 m2, na k.č. 468, k.o. Sotin. Tijekom
višegodišnjih arheoloških istraživanja Sotina prilikom oda-
bira položaja sondi ključna su bila pitanja postavljena na
Redni broj: 35 početku istraživanja, a kojima je primaran cilj bilo lociranje
Lokalitet: Sotin – Srednje polje (arheološka zona) kasnobrončanodobnog i željeznodobnog groblja/grobalja,
Naselje: Sotin njihova udaljenost od naselja, granice rasprostranjenosti te
Grad/općina: Vukovar odnosi u horizontalnoj i vertikalnoj stratigrafiji. Istraživanja
Pravni status: Z-4988 2016. zahvatila su dio groblja iz kasnoga brončanog i stari-
Razdoblje: P, A, SV jega željeznog doba, a s obzirom na bogatu kronostratigra-
Vrsta radova: sustavno iskopavanje fiju nalazišta u Sotinu, istraženi su dijelovi istočne nekro-
pole Cornacuma te dijelovi ranosrednjovjekovnog naselja.
Arheološka istraživanja u Sotinu, devetu sezonu zaredom, Drugi dio istraživanja obuhvatio je položaj u Dunavskoj
trajala su od 18. kolovoza do 10. rujna 2016. Lokalitet istra- ulici, na katastarskoj čestici k.o. 195. Istražena je sonda 1
žuje Institut za arheologiju, u suradnji s Gradskim muzejom površine 150 m2.
73
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Radni prostor SJ 1074, pogled sa zapada (foto: D. Ložnjak Dizdar) Srednjovjekovna jama SJ 9 (foto: M. Dizdar)
Sonda 21 nastavlja se istočno od sonde 19 iz 2015. godine, nadzemnoga ranosrednjovjekovnog objekta prema nala-
a sonda 22 nastavlja se južno od sonde 20 iz 2015. godine. zima keramike u zapunama rovova.
Istaknuta višeslojnost vidljiva u horizontalnoj stratigrafiji Najmlađem vremenskom horizontu pripadaju kanali
dosad je zabilježena u svakoj od 22 istraživane sonde. SJ 1001 i SJ 971. Orijentacija kanala i nalazi u zapuni dati-
Tijekom istraživanja 2016. u sondama 21 i 22 zabilježeni raju ga u novije doba i povezuju s kućom koja je postojala
su kasnobrončanodobni, stariježeljeznodobni, rimski, rano- na istoj čestici prije Domovinskog rata.
srednjovjekovni te novovjekovni horizont. U rujnu 2016. istražena je sonda 1 na položaju Dunavska
Fokus istraživanja u sjeveroistočnom dijelu današnjeg ulica zapadno od današnjeg naselja Sotina, gdje su pro-
mjesta Sotina usmjeren je na groblje daljske grupe, koja ima nađeni ostaci brončanodobnog i srednjovjekovnog nase-
kontinuitet od kasnoga brončanog do starijega željeznog lja. Istražena je jama SJ 17 i ukop većeg stupa SJ 13 s
doba. Godine 2016. istraženo je 13 grobova. Uobičajen ulomcima brončanodobne keramike te srednjovjekovne
inventar grobova zabilježen u dosadašnjim istraživanjima jame SJ 5, 7, 9 i 11, kao i kanal SJ 15. Nakon istraživanja i
u Sotinu jesu urne sa spaljenim ostacima pokojnika koje su dokumentiranja zatrpane su obje sonde na Srednjem polju
u pravilu bile poklopljene zdjelom, dnom okrenutim prema i sonda u Dunavskoj ulici. Pokretni nalazi upućeni su na
gore, a uz urne u grobu bili su prilagani kantharosi te zdjele konzervaciju, a uzorci na interdisciplinarne analize.
i lonci s poputbinom u hrani i piću. Istraženi grobovi dati-
raju se od 9. do 7. st. pr. Kr., odnosno u stupnjeve II, IIIa-b Literatura
prema C. Metzner-Nebelsick (2002.), što odgovara i osta-
lim grobovima istraženima na tom dijelu (položaj Vašarište) Hutinec et al. 2010 M. Hutinec, D. Ložnjak Dizdar, M.
od 2008. do 2015. godine. Dizdar, M. Ilkić, Arheološke spoznaje o Sotinu, Rezultati
Iz antike potječe kanal SJ 520 i deset grobova. S obzirom probnih istraživanja 2008. – 2010., Vukovar, 2010, katalog
na plitkost kanala, vrlo malo nalaza potječe iz njegove izložbe
zapune. Ove su godine pronađeni ulomci rimskog vrča. Ilkić 2010 M. Ilkić, Arheološka topografija srednjovjekov-
U sondama 12, 13, 19 radi se o istraženim dijelovima noga Sotina, Zbornik Stjepana Gunjače, Split, 2010.
nekoliko kanala, koji imaju jednaku orijentaciju kao i spo- Ložnjak Dizdar, Ilkić, Hutinec 2009 D. Ložnjak Dizdar, M.
menuti dio kanala SJ 520 istraživan 2012., 2015. i 2016. Ilkić, M. Hutinec, Sotin – Srednje polje, probna arheološka
godine. Vjerojatno se radi o ostacima prometnica koje su istraživanja 2008. g., AIA, V, Zagreb, 2009: 12 – 14.
iz Cornacuma vodile u Cuccium. Ove je godine istraženo Ložnjak Dizdar, Hutinec 2010 D. Ložnjak Dizdar, M.
deset antičkih grobova. Radi se o paljevinskim grobovima Hutinec, Sotin – Jaroši, probna arheološka istraživanja
tipa bustum. U zapunama grobova pronađena je vrlo mala 2009. g., AIA, VI, Zagreb, 2010: 7 – 10.
količina spaljenih kostiju, kovani čavli, lampice te ulomci Ložnjak Dizdar, Hutinec 2011 D. Ložnjak Dizdar, M.
rimske keramike. Grobovi su bili pokopani u redovima te se Hutinec, Sotin, probna arheološka istraživanja 2010. g.,
prema nalazima datiraju u drugu polovicu 2. i početak 3. st. AIA, VII, Zagreb, 2011: 9 – 12.
Položaj Vašarište Srednje polje već je od terenskog pre- Ložnjak Dizdar, Hutinec 2012 D. Ložnjak Dizdar, M.
gleda 2008. zabilježen kao srednjovjekovno nalazište Hutinec, Sotin, probna arheološka istraživanja 2011. g.,
(Ilkić 2010). Prilikom istraživanja u sondama 2, 11, 12, AIA, VIII, Zagreb, 2012: 9 – 13.
13, 15 – 17, 19 i 20 otkriveni su dijelovi naselja, koje čine Ložnjak Dizdar, Hutinec 2013 D. Ložnjak Dizdar, M.
poluukopani objekti, zemunice, peći te ostaci ognjišta. Hutinec, Sotin – arheološka istraživanja 2012. g., AIA, IX,
Godine 2016. u sondi 21 otkriven je zapadni dio radnog Zagreb, 2013: 8 – 11.
prostora SJ 1074, s dvjema pećima u sjeverozapadnom Ložnjak Dizdar, Dizdar, Kušić 2016 D. Ložnjak Dizdar, M.
i jugozapadnom uglu. U istočnom dijelu sonde 22 otkri- Dizdar, G. Kušić, Sotin – Srednje polje i Zmajevac, istraži-
veni su rovovi SJ 1018, orijentacije istok-zapad i SJ 1022, vanja višeslojnih nalazišta u Podunavlju 2015. godine, AIA,
orijentacije sjever-jug, koji su vjerojatno ostaci temelja XII, Zagreb, 2016: 10 – 13.
74
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
Summary
Redni broj: 36
Lokaliteti: Spačvanska šuma – četiri nalazišta s hum-
cima (B, C, D i J)
Naselja: Vrbanja, Soljani i Strošinci
Grad/općina: Vrbanja, Strošinci
Pravni status: Z-6828 (Purić – Ljubanj)
Razdoblje: P
Vrsta radova: dokumentiranje
Od 18. do 31. srpnja 2016., ovisno o vremenskim prili- LiDAR-ske snimke nalazišta C
kama i stanju na terenu, Udruga za arheološka istraživa-
nja spačvanskog krajolika (UAISK) iz Vrbanje, uz suradnju istraživanju je sudjelovalo još šest arheologa, a za priku-
Nacionalnog tajvanskog sveučilišta, terestričkim LiDAR-om pljanje i obradu podataka bila je zadužena ekipa pod struč-
topografski je snimila četiri odabrana nalazišta na području nim vodstvom profesora dr. Tsung-Chiang Wua. Lokalitet je
spačvanskog bazena. Radi se o terenima s prapovijesnim istražen laserskim skenerom tipa FARO FOCUS 3D, podaci
humcima u općinama Vrbanja i Strošinci, a koji su rekognos- su se unosili i obrađivali FARO Scene softverom, a rezul-
cirani prethodnih godina (Budden et al. 2013: 133 – 156). tati su potom prebačeni u projektnu bazu podataka radi
Stručna voditeljica projekta bila je Andreja Malovoz, u pohrane i daljnje analize. Završnu analizu i interpretaciju
75
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
rezultata te njihovo usklađivanje sa prethodnim GPS poda- doba, na temelju nalaza koji većinom pripadaju grupi
cima obavili su dr. Mu-Chun Wu i Andreja Malovoz nakon Belegiš II. Za vrijeme iskopavanja na Purić – Ljubnju, na
sezone. Projekt je financiran sredstvima Nacionalnog taj- širem je području paralelno sustavno rekognosciran teren.
vanskog sveučilišta te iz vlastitih sredstava Udruge. Rezultati rekognosciranja pokazali su da se radi o većem
prapovijesnom ritualnom krajoliku, koji se danas nalazi
LiDAR-ska snimanja obuhvatila su četiri lokaliteta, koja u spačvanskoj šumi, u katastarskim općinama Vrbanja i
su prethodnih godina zabilježena ručnim GPS-om, a koja Strošinci.
su zasad poznata pod nazivima: B, C, D i J. Tri od četiri Iako je morfologija nalazišta Purić – Ljubanj proteklih
nalazišta (B, C i J) odabrana su radi kontinuiteta istra- godina snimljena totalnom stanicom u rezoluciji 1x1 m, jer
živanja. Dosad su nalazišta B i J probno istražena te je se svi lokaliteti nalaze pod šumskim raslinjem, taj se proces
dokazano da se radi o prapovijesnim humcima, a prije pokazao napornim i dugotrajnim. Kako bi buduća snimanja
nekoliko godina na nalazištu C započeta su topografska bila što djelotvornija, istražene su alternativne tehnologije
snimanja totalnom stanicom, koja zbog gustog raslinja kojima bi se proizvela detaljna topografska dokumentacija
na tom dijelu terena nisu mogla biti dovršena. Kako su preostalih nalazišta te je odlučeno LiDAR-ski snimiti lokali-
LiDAR-ska snimanja na tim trima nalazištima dovršena u tet, što se dosad pokazalo djelotvornim za izradu topogra-
roku kraćem od predviđenog, tijekom preostalog vremena fije većih područja. U ovom konkretnom slučaju, iako bi se
snimljeno je i nalazište D, koje je odabrano zbog svoje snimanjima iz zraka pokrilo veće područje, zbog specifične
pristupačnosti i veličine. morfologije i smještaja nalazišta zaključeno je da snima-
Od dosad rekognosciranih nalazišta s humcima koja su nja iz zraka ne bi rezultirala dovoljnim brojem podataka
smještena u spačvanskoj šumi, do danas je samo jedno potrebnih za izradu detaljne topografije. To je zbog toga
arheološki istraženo. Radi se o nalazištu Purić – Ljubanj, što su pojedini humci relativno niski te bi ih zračni LiDAR
na kojem su istraživanja, koja su se odvijala u suradnji mogao protumačiti kao vegetaciju, kojom su mjestimično
između Zavičajnog muzeja Stjepana Grubera iz Županje, vrlo gusto pokriveni. Kao alternativa odabran je terestrički
Sveučilišta u Southamptonu i Nacionalnog Tajvanskog LiDAR, koji je ponudio mogućnost veće strateške kontrole
sveučilišta, trajala sedam sezona. Istraživanja su to nala- te povećanje rezolucije snimanja prema potrebi, što se i
zište datirala u prijelaz iz srednjeg u kasno brončano pokazalo nužnim u slučaju nalazišta J.
Smještaj dosad rekognosciranih nalazišta pod humcima unutar spačvanskog krajolika s naznačenim lokalitetima koja su LiDAR-ski sni-
mljena 2016. godine
76
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
Literatura
77
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
of the sizes, shapes and spatial distribution of tumuli within se željele otkriti magnetske anomalije, koje bi upućivale
individual sites, allow for the analysis of the their morpho- na inducirani i termoremanentni tip magnetizacije ostataka
genetic variability and bring about a better understand- eneolitskog naselja, iako su mogući i neolitski ostaci slič-
ing of the processes entailed in the creation of this ritual nog tipa. Glavni arheološki ciljevi magnetske metode bili
landscape. su ostaci peći i spaljene gline u sastavu kuća te negativne
strukture kao što su jarci i veće jame. Negativne su struk-
ture u pravilu, zbog nešto višega magnetskog susceptibili-
teta, ujedno i nosioci nešto više inducirane magnetizacije
Redni broj: 37 od okoline.
Lokalitet: Stari Mikanovci – Damića gradina Na takvim se lokalitetima magnetskom metodom najdje-
Naselje: Stari Mikanovci lotvornije prepoznaju anomalije koje su rezultat termore-
Grad/općina: Stari Mikanovci manentnog tipa magnetizacije, što je svojstvo svih arheo-
Pravni status: Z-4446 loških ostataka koji su pretrpjeli promjene prilikom visokih
Razdoblje: P
Vrsta radova: geofizičko istraživanje
78
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
Literatura
79
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Detalj groba 14 s pojasnom garniturom (foto: A. Rimpf) Keramičke posude iz groba 18 (foto: A. Rapan Papeša)
orijentacije sjeverozapad-jugoistok, odnosno u surduku 2017. godine. Grobovi su raspoređeni u pet prepoznatih
kojim je nekada tekao potok Smrdan. Nalazište je eviden- redova, pri čemu su pojedine grobne cjeline na zapadnome
tirano 2006. tijekom iskopa zemlje za nasipavanje obale rubu iskopa oštećene prijašnjim iskopavanjem zemlje, tako
Dunava u Šarengradu, kada je uništen nepoznat broj gro- da su u njima sačuvane uglavnom kosti potkoljenica. Ipak,
bova. Djelatnici Instituta za arheologiju obišli su nalazište te pojedini dublje ukopani grobovi na spomenutome dijelu
su u profilu iskopa zabilježili postojanje kosturnih grobova. nalazišta na dnu raka sačuvani su u cijelosti. Osim grobova,
Tom su prilikom za Muzej grada Iloka analizirane dvije istražena su i dva novovjekovna kanala (SJ 12 i SJ 32).
keramičke posude te je na temelju njih, kao i duboko uko- Svi su pronađeni grobovi kosturni, pri čemu su pokoj-
panih raka, pretpostavljeno kako se radi o ranosrednjovje- nici položeni na leđa u ispruženome položaju, s rukama
kovnome groblju na redove. Iskopavanja su bila usmjerena uz tijelo, na dno pravokutnih raka koje ponekad imaju
na sačuvani istočni dio nalazišta, odnosno na površinu koja doglavno i donožno udubljenje. Grobovi su orijentirani
se prema istoku nastavlja na rub postojećega iskopa te se u smjeru zapad-istok, s glavom na zapadu i pogledom
nalazi u posjedu obitelji Osuski. Tijekom iskopavanja istra- prema istoku. Za pojedine se ukope na temelju kompakt
žena je sonda 1, dimenzija 24x14 m, odnosno istražena je nosti antropoloških ostataka pretpostavlja da su pokojnici
površina od 336 m2. Prosječna dubina iskopa iznosila je bili umotani u platno ili kožu. Većina grobova ukopana je
otprilike od 0,40 do 0,70 m, a dokumentirana stratigrafija iznimno duboko (do 3 m relativne dubine), no posebno se
isključivo odgovara geološkim slojevima prapora (lesa), od izdvajaju duboko ukopne rake većih dimenzija, s ukopima
svjetlosmeđega do crvenkastosmeđega koji se izmjenjuju, muškarca i konja. Pronađena su tri takva ukopa, u kojima
što se posebno dobro prepoznaje u profilu nekadašnjega su zabilježeni i ostaci drvene grobne arhitekture. Kosturni
iskopa. Jednako tako, u južnome dijelu sonde koja je obu- ostaci u pojedinim grobovima, posebno dječjim, izrazito su
hvatila najniži dio padine, odnosno prema nekadašnjem slabo sačuvani, no pronađeni nalazi upućuju na njihovu
potoku Smrdanu, izdvojen je sloj sivosmeđega lesa, koji rodnu pripadnost. U zapunama raka zabilježeni su i rijetki
je vjerojatno nastao erozijom te nakupljanjem sedimenta u ulomci prapovijesne keramike te rimskih opeka i životinj-
podnožju lesne grede. skih kostiju, koji su na južnu padinu nalazišta najvjerojatnije
Tijekom istraživanja pronađena su 32 groba, od kojih je u dospjeli spomenutom erozijom.
cijelosti istraženo 27, dok se preostalih pet većim dijelom U većini grobova zabilježeni su i tragovi pogrebnoga rituala,
nalaze uz istočni rub iskopa te su predviđeni za istraživanje najčešće u vidu prilaganja popudbine: keramičkih posuda,
80
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
81
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
s drugim istovremenim grobljima diljem Karpatske kotline Jahrhunderts, Monumenta Avarorum Archaeologica, 5,
(Dimitrijević 1957; Burić et al. 2012; Rapan Papeša Budapest, 2001.
2012). Preliminarna kronološka i tipološka analiza nalaza, Hutinec 2013 M. Hutinec, Novi nalaz avarske pojasne gar-
posebno nakita i nošnje, upućuju na dataciju istraženoga niture s borovskog Gradca, Poster-presentation, Znastveni
dijela groblja Šarengrad – Klopare u 8. st., što spome- skup „Arheologija na Dunavu”, Vukovar, 8. – 11. 10. 2013.
nuto nalazište svrstava u red najistaknutijih lokaliteta toga Ilkić 2006 M. Ilkić, Nalazi seobe naroda i ranog srednjeg
razdoblja u sjevernoj Hrvatskoj (Vinski 1958; Šmalcelj vijeka iz Sotina, Prilozi IAZ, 24, Zagreb, 2006: 277 – 285.
1981a; Tomičić 1994; 2000). Inače, iz samoga Šarengrada Ilkić 2010 M. Ilkić, Arheološka topografija srednjovjekov-
do sada nisu bili poznati avarodobni nalazi, iako u oko- nog Sotina, in: Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna
lici postoji više dokaza o boravku Avara na tom prostoru. povijesno arheološka baština, (ur. T. Šeparović), Split,
Jednako tako, grobni ritual te pronađeni nalazi odgovaraju 2010: 383 – 401.
poznatoj slici širega područja, s najbližim usporedbama na Kiss 1963 A. Kiss, Az Avarkori Lovas-Temetkezés
istovremenim grobljima u južnoj Bačkoj te istočnoj Slavoniji Szokásának Vizsgálata [Über das Brauchtum der awaren-
(Otok, Privlaka, Nuštar, Čelarevo), uz prepoznate pojedine zeitlichen Reiterbestattungen], Janus Pannonius Múzeum
lokalne specifičnosti koje izdvajaju to nalazište kao jedno Évkönyve (1962), Pécs, 1963: 153 – 162.
od najistaknutijih avarodobnih nalazišta u južnoj Panoniji Mrkobrad 1980 D. Mrkobrad, Arheološki nalazi seobe
te prvo arheološki istraženo kasnoavarodobno groblje na naroda u Jugoslaviji, Fontes Archaeologiae Iugoslaviae,
prostoru hrvatskoga Podunavlja. III, Monografije, 6, Beograd, 1980.
Rapan Papeša 2012 A. Rapan Papeša, Nuštar – avar-
Literatura sko groblje (park dvorca Khuen-Belassy), HAG, 8/2011,
Zagreb, 2012: 65 – 68.
Balen-Letunić, Radman-Livaja 2008 D. Balen-Letunić, Seoba 1962 Seoba naroda – arheološki nalazi jugoslo-
I. Radman-Livaja, Izvorište arhivskih podataka: Izvadci iz venskog Podunavlja, (ur. D. Dimitrijević, J. Kovačević, Z.
putnih bilježnica Josipa Brunšmida o rimskim nalazima s Vinski), Narodni muzej Zemun, Zemun, 1962.
Dunavskog Limesa, VAMZ, 3. ser. sv. XLI, Zagreb, 2008: Simoni 1986 K. Simoni, Neobjavljeni okovi i jezičci nakit-
417 – 438. nog stila Blatnica iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, VAMZ,
Burić, Hulina, Lapić 2012 M. Burić, M. Hulina, J. Lapić, 3. ser., sv. XIX, Zagreb, 1986: 217 – 228.
Bapska – Gradac, HAG, 8/2011, Zagreb, 2012: 53 – 55. Szentpéteri 2002 J. Szentpéteri, Archäologische
Čilinská 1975 Z. Čilinská, Frauenschmuck aus dem 7.-8. Denkmäler der Awarenzeit in Mitteleuropa, Varia
Jahrhundert im Karpatenbecken, Slovenská Archeológia, Archaeologica Hungarica, XIII/1, Budapest, 2002.
vol. XXIII, Bratislava, 1975: 63 – 97. Šmalcelj 1973 M. Šmalcelj, Privlaka – Gole njive,
Dekan 1972 J. Dekan, Herkunft und Ethnizitäz der gegosse- Nekropola VII.–IX. stoljeća – Sistematska iskopavanja,
nen Bronzeindustrie des VIII. Jahrhunderts, Slovenská Arheološki pregled, 15, Beograd, 1973: 117 – 119.
Archeológia, vol. XX-2, Bratislava, 1972: 317 – 452. Šmalcelj 1976 M. Šmalcelj, Privlaka – Gole njive, Nekropola
Demo 1996 Ž. Demo, Vukovar – Lijeva bara, povijest VIII.–IX. stoljeća, Arheološki pregled, 18, Beograd, 1976:
jednog arheološkog nalazišta (tragovi, istraživanja, zname- 127, 128.
nja), Zagreb, 1996. Šmalcelj 1981a M. Šmalcelj, Stari Jankovci – Gatina,
Demo 2009 Ž. Demo, Ranosrednjovjekovno gro- Avaroslavenska nekropola, Arheološki pregled, 22,
blje bjelobrdske kulture – Vukovar-Lijeva bara (X.-XI. Beograd, 1981: 142, 143.
Stoljeće), Musei Archaeologici Zagrabiensis, Catalogi et Šmalcelj 1981b M. Šmalcelj, Privlaka – Gole njive,
Monographie, VI/1-2, Zagreb, 2009. Avaroslavenska nekropola, Arheološki pregled, 22,
Dimitrijević 1957 S. Dimitrijević, Četiri groba iz novootkri- Beograd, 1981: 143, 144.
vene slavenske nekropole u Otoku kod Vinkovaca, OA, vol. Tomičić 1994 Ž. Tomičić, Vukovo i okolni kraj u starohrvat-
II, Zagreb, 1957: 21 – 38. sko doba, u: Vukovar, Vjekovni hrvatski grad na Dunavu,
Dizdar, Šiljeg, Ložnjak Dizdar 2004 M. Dizdar, B. Šiljeg, (ur. I. Karaman), Koprivnica, 1994: 92 – 109.
D. Dizdar, Rezultati terenskog pregleda područja grada Tomičić 2000 Ž. Tomičić, Arheološka slika ranoga sred-
Iloka godine 2003., Obavijesti HAD, 1, god. XXXVI/2004, njeg vijeka na prostoru međurječja Drave, Dunava i Save,
Zagreb, 2004: 45 – 50. u: Hrvati i Karolinzi, Međunarodni projekt Karlo Veliki i stva-
Garam 1987 É. Garam, Pferdegräber die awarenzei- ranje Europe, Dio prvi – Rasprave i vrela, (ur. A. Milošević),
tliche Gräberfeld in Tiszafüred, Alba Regia, vol. XXIII, Split, 2000: 142 – 161.
Szekesfehervar, 1987: 65 – 125. Tóth 2013 Z. Tóth, Animal Graves in the Early Mediaeval
Garam 1993 É. Garam, Katalog der awarenzei- Period in the Carpathian Basin, Archeometriai Műhely, vol.
tlichen Goldgegenstände und der Fundstücke aus den 2013/X/3, Budapest, 2013: 237 – 241.
Fürstengräbern im Ungarischen Nationalmuseum, Uglešić 1994 A. Uglešić, Nalazi seobe naroda iz zbirke
Catalogi Musei Nationalis Hungarici – Seria Archeologica, Mate Ilkića, Radovi FFZ, vol. 20, Zadar, 1994: 145 – 152.
I, Budapest, 1993. Vinski 1958 Z. Vinski, O nalazima 6. i 7. stoljeća u
Garam 1995 É. Garam, Das awarenzeitliche Gräberfeld Jugoslaviji s posebnim obzirom na arheološku ostavštinu iz
von Tiszafüred, Cemeteries of the Avar Period (567–829) vremena Prvog avarskog kaganata, OA, III, Zagreb, 1958:
in Hungary, Vol. 3, Budapest, 1995. 13 – 67.
Garam 2001 É. Garam, Funde byzantischer Herkunft in Zábojnik 1991 J. Zábojník, Seriation von Gürtelbeschlag
der Awarenzeit vom Ende des 6. bis zum Ende des. 7. garnituren aus dem Gebiet der Slowakei und Österreichs
82
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
Marko Dizdar
Anita Rapan Papeša
Andrea Rimpf
Summary
83
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Srđan Đuričić
Summary
84
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
85
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
Redni broj: 41
Lokalitet: Vinkovačko Novo Selo – Zablače
Naselje: Vinkovci
Grad/općina: Vinkovci
Pravni status: P-4983
Razdoblje: P, SV
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
86
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
Literatura
87
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Redni broj: 42
Lokalitet: Vinkovačko područje (Vinkovci – Blato,
Vinkovci – Sopot, Marinci – Segetac, Bršadin – Pašnjak
pod selom)
Naselje: Vikovci, Marinci, Bršadin
Grad/općina: Vinkovci, Nuštar, Trpinja
Pravni status: Z-4914, Z-6090, P-4514
Razdoblje: P, A
Vrsta radova: terenski pregled
88
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
jednog, nešto plićeg jarka približno jednake širine kao Istraživalo se primjenom magnetne metode i ERT-a (Botić
i otprije otkriven drugi vanjski jarak oko tela (Mušič et al. 2017: 146 – 147, sl. 8 – 9). Na zapadnom dijelu lokaliteta
2011a; 2011b; Krznarić Škrivanko 2015). Sjevernim dijelom izrađen je jedan ERT profil u dužini od 190 m te je magne-
jarak blago zaokreće prema zapadu. tom snimljena površina veličine 20x40 m (dva kvadranta
veličine 20x20 m smjerom S-J na istočnom dijelu lokaliteta,
2. Vinkovci – Blato 25 cm razmaka smjerom I-Z). Nije bilo geološkog bušenja.
Lokalitet Blato kod Vinkovaca nalazi se na SZ rubnom Snimanja ERT i magnetnom metodom pokazala su da se
dijelu grada sjeverno od željezničke pruge, a I od ceste arheološke cjeline javljaju na I i na Z dijelu lokaliteta. ERT
za Borince (k.č. 4277/1, k.o. Vinkovci II). Radi se o blagoj profil pokazao je kako se arheološke cjeline nalaze na naj-
uzvisini koja se spušta prema jugu. Lokalitet je poznat od višem dijelu grede čiji je smjer I-Z te da se može očekivati
1878. g., a u novije vrijeme istraživan je 1998. i 2010., sloj od nekoliko metara. Magnetno snimanje pokazalo je
kada je istražen rov veličine 500x5 m. Na tom su nalazi- postojanje jarka širokog približno 5 m, na istočnom dijelu
štu do sada prikupljeni predmeti iz različitih prapovijesnih lokaliteta koji je na južnoj strani presječen modernom insta-
razdoblja, a tijekom probnih iskopavanja otkriveno je nizin- lacijom. Na površini se te anomalije ne vide golim okom.
sko naselje latenske kulture (Dizdar 1998; 1999; 2001a; Na magnetnim snimkama također su vidljive brojne rupe
2001b; 2003; 2006; Dizdar, Radman-Livaja 2004; Dizdar, od stupova. Na tom je dijelu tijekom pregledavanja povr-
Tonc 2013; Ložnjak 2001; Majnarić-Pandžić 2009). šine ustanovljen materijal latenske kulture koji ovom prili-
Lokalitet je istražen primjenom magnetne metode i ERT-a kom nije prikupljen.
(Botić 2017: 144, 146, 147, sl. 7). Uz ekipu je dan na
lokalitetu proveo i djelatnik Gradskog muzeja Vinkovci, 4. Bršadin – Pašnjak pod selom
B. Kratofil. Snimljen je SI dio lokaliteta: izrađen je jedan Lokalitet Pašnjak pod selom (k.č. 1040/1, k.o. Bršadin)
ERT profil u dužini od 190 m, u nastavku površine snimane smješten je južno od centra naselja Bršadina u koritu rijeke
magnetom prema JZ te je magnetom snimljena površina Vuke. Radi se o uzvišenjima eliptičnog oblika: I od kolnog
veličine 20x60 m (tri kvadranta veličine 20x20 m, 25 cm puta nalazi se jedno uzvišenje, dok se Z nalaze dva spojena
razmaka smjerom SZ-JI). Nije bilo geološkog uzorkova- uzvišenja, koja se u smjeru I-Z protežu oko 200 m, a smje-
nja. Snimanje ERT nije pokazalo važnije rezultate, vjero- rom S-J oba uzvišenja široka su približno 80 m. Relativna
jatno zbog glinasto-pjeskovite podloge i činjenice da na visina u odnosu na okolni prostor iznosi oko 2 m. Moguće
tom dijelu nisu vidljive veće arheološke cjeline. Snimanje je da se radi o kasnoneolitičkom naselju. Lokalitet se nalazi
magnetnom metodom pokazalo je da se moguće manje na sezonski plavnom području, na kojem je moguća regu-
arheološke cjeline javljaju duž sjeveroistočne strane, tj. na lacija toka rijeke Vuke i stoga je ugrožen.
prostoru bliže današnjem kolnom putu. Snimanja su tako- Istraživalo se primjenom neinvazivne metode (ERT), uz
đer obuhvatila i rov istražen 2010. godine. geološko bušenje (Botić 2017: 146 – 149, sl. 10 – 11). Nije
bilo georadarskih i magnetnih istraživanja. Snimljeno je
3. Marinci – Segetac područje duž Z dijela I uzvišenja, preko kolnog puta i duž
Lokalitet Segetac nalazi se na zapadnom ulazu u selo obaju Z uzvišenja: izrađen je ERT profil u dužini od gotovo
Marince, tj. na njegovoj sjevernoj strani (k.č. 749/1 i 749/2, 290 m. Geološki se bušilo na prvom Z uzvišenju (do 2,80 m)
k.o. Marinci). Na lokalitetu su pronađeni ostaci sopotskog te u prostoru I od kolnog puta, a između I i prvog Z uzvi-
i latenskog naselja (Krznarić Škrivanko 2008: 60; 2012b: šenja (do 2,30 m). U geološkoj bušotini rađenoj na prvom
34), ali zasad nije arheološki istražen. Lokalitet obuhvaća Z uzvišenju vidljiv je debeo kulturni sloj, koji završava na
čestice: 246 – 251, 746, 747, 748/1, 748/2, 749/1, 749/2, otprilike 1,80 m, a ispod slijedi geološki sloj. U drugoj geo-
750/1, 751/1, 751/2, 752 – 755). loškoj bušotini rađenoj na nizinskom dijelu između kolnog
puta i I uzvišenja nije bilo tragova kulturnog sloja, a sloj s
organskim ostacima javlja se do dubine od oko 0,85 m.
Literatura
Rezultati ERT snimanja na lokalitetu Bršadin – Pašnjak pod selom:
crvenom strelicom označen je geoelektrični profil, žuto su ozna- Bakrač et al. 2015 K. Bakrač, M. Krznarić Škrivanko, S.
čene anomalije (moguće arheološke cjeline), a svjetlozeleno su Miko, N. Ilijanić, O. Hasan, First palynological results from
pozicije geoloških bušotina (izradili: L. Marks, J. Nitychoruk, A. the archaeological site of Sopot, Croatia, GC, 68/3, 2015:
Majecka, F. Welc, R. Mieszkowski) 303 – 311.
89
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Botić 2017 K. Botić, Preliminarni rezultati geofizičkih istra- Mušič et al. 2011a B. Mušič, M. Krznarić Škrivanko,
živanja i geoloških uzorkovanja na lokalitetima istočne I. Medarič, Geofizikalna raziskava 2010, Arheologija v
Slavonije 2016. godine, AIA, XIII, Zagreb, 2017: 141 – 151. letu 2010 – Arheologija za javnost, Strokovno srečanje
Dizdar 1998 M. Dizdar, Nekropola keltsko-latenske kul- Slovenskega arheološkega društva Ljubljana, Mestni
ture u Vinkovcima, Obavijesti HAD, XXX/1, Zagreb, 1998: muzej, 17.–18. marec 2011, knjiga sažetaka, 2011a: 37.
38 – 43. Mušič et al. 2011b B. Mušič, M. Krznarić Škrivanko, I.
Dizdar 1999 M. Dizdar, Željezno doba, u: Vinkovci u svijetu Medarič, Sopot, HAG, 7/2010, Zagreb, 2011: 84 – 87.
arheologije, Vinkovci, 1999: 39 – 48.
Dizdar 2001a M. Dizdar, Latenska naselja na vinkovač- Katarina Botić
kom području, Dissertationes et Monographiae, 2, Zagreb,
1999. Summary
Dizdar 2001b M. Dizdar, Nalazišta latenske kulture na
vinkovačkom području, Prilozi IAZ, 18, Zagreb, 2001: During April 2016, Zagreb Institute of Archaeology, in coop-
103 – 134. eration with the Institute of Archaeology, Cardinal Stefan
Dizdar 2003 M. Dizdar, Prilog poznavanju kasnoga latena Wyszyński University in Warsaw and Faculty of Geology,
u istočnoj Slavoniji, OA, 27, Zagreb, 2003: 337 – 349. University in Warsaw, conducted geophysical survey and
Dizdar 2006 M. Dizdar, Nalazi staklenih narukvica latenske geological sampling at the archaeological sites of Vinkovci-
kulture u Podravini, Prilozi IAZ, 23, Zagreb, 2006: 67 – 128. Sopot, Vinkovci-Blato, Marinci-Segetac and Bršadin-
Dizdar, Radman-Livaja 2004 M. Dizdar, I. Radman- Pašnjak pod selom. The geological samples collected during
Livaja, Finds of Roman Bronze Ware on Celtic Sites in the survey will be used for the reconstruction of paleoeco-
Eastern Slavonia, in: Actes du XIVème Congrès UISPP, logical and paleoclimate conditions of Northern Croatia.
Universitéde Liège, Belgique, 2–8 septembre 2001, Section Multiple non-invasive geophysical methods confirmed the
13, The Roman Age, General Sessions and Posters, Le existence of new cultural layers (the sites of Sopot, Segetac
Secrétariat du Congrès (ed.), BAR IS 1312, Oxford, 2004: and Pašnjak pod selom) or archaeological features (e.g. the
49 – 53. existence of a new ditch around the western part of the
Dizdar, Tonc 2013 M. Dizdar, A. Tonc, Finds of fibulae from Sopot site or the eastern ditch around part of the Segetac
1st century BC in Croatia: Trade and exchange between site with possible remains of wooden houses on the same
Eastern Alps, the Danube and the northern Adriatic area site). The use of geophysical methods has proven to be
before and during Roman conquest, in: Verwandte in extremely useful in identifying archaeological features that
der Fremde? Fibeln und Bestandteile der Bekleidung als are not visible on the surface of sites or parts of sites, which
Mittel zur Rekonstruktion von interregionalem Austausch have not been archaeologically explored. These methods
und zur Abgrenzung von Gruppen vom Augreifen Roms can be used to obtain results that can serve as guidance
während des 1. Punischen Krieges bis zum Ende des for future archaeological research or site protection with
Weströmischen Reiches, Akten des Internationalen fewer resources in shorter periods of time.
Kolloquiums, Innsbruck 27. bis 29. April 2011, Grabherr G.,
Kainrath B., Schierl T. (eds.), IKARUS Band 8, Innsbruck
University Press, Inssbruck, 2013: 49 – 75.
Krznarić Škrivanko 2008 M. Krznarić Škrivanko, Kanal Redni broj: 43
Dunav – Sava (op. Nuštar, Vinkovci), HAG, 4/2007, Zagreb, Lokalitet: Vinkovačko područje (1022 km2)
2008: 58 – 61. Naselje: Andrijaševci, Ivankovo, Vinkovci, Rokovci,
Krznarić Škrivanko 2012a M. Krznarić Škrivanko, Retkovci, Novi Jankovci, Ostrovo, Gaboš, Mirkovci,
Nastavak sustavnog istraživanja eponimnog lokaliteta Cerić, Vinkovačko Novo selo, Cerna, Bobota, Orolik,
Sopot: (14. godina istraživanja), Rezultati geofizičke pros- Šiškovci
pekcije i geološkog sondiranja, Godišnjak za kulturu, umjet- Grad/općina: Vinkovci, Ivankovo, Andrijaševci,
nost i društvena pitanja, 29(2011), Ogranak MH Vinkovci, Markušica, Nuštar, Trpinja, Stari Jankovci
2012: 93 – 106. Pravni status: postupak u tijeku
Krznarić Škrivanko 2012b M. Krznarić Škrivanko, Razdoblje: P, A, SV, NV
Nalazišta sopotske kulture na vinkovačkom području, Acta Vrsta radova: rekognosciranje
Musei Cibalensis, 5, Vinkovci, 2012: 11 – 46.
Krznarić Škrivanko 2015 M. Krznarić Škrivanko, Rezultati Vinkovački kraj 2016. rekognosciran je u dvama navratima
Dimitrijevićevih istraživanja Sopota u svjetlu novih istraži- – od 10. do 20. travnja te od 23. do 29. rujna. Lokalitet
vanja, OA, 37/38(2013/2014), Zagreb, 2015: 371 – 395. je tijekom 12 radnih dana istražio Gradski muzej Vinkovci,
Ložnjak 2001 D. Ložnjak, Nalazišta brončanog doba na prilikom čega je obuhvaćena površina nešto veća od 7 km2.
vinkovačkom području, Prilozi IAZ, 18, Zagreb, 2001: 33 Voditelj istraživanja bio je kustos Hrvoje Vulić, a zamje-
– 61. nica voditelja kustosica Anita Rapan Papeša. U istraživa-
Majnarić-Pandžić 2009 N. Majnarić-Pandžić, On the South njima su sudjelovali i muzejska savjetnica Maja Krznarić
Pannonian Population in the Late Iron Age, in: Keltske štu- Škrivanko i kustos Boris Kratofil te ukupno 34 operatera na
dije II, Studies in Celtic Archaeology, Papers in honour of detektoru metala, što je omogućilo pronalaženje iznimno
Mitja Guštin, Tiefengraber G., Kavur B., Gaspari A. (eds.), velike količine metalnih nalaza. Rekognosciran je isključivo
Protohistoire Européenne, 11, Éditions Monique Mergoil, oraći sloj poljoprivrednih površina, do dubine od oko 20 cm.
Montagnac, 2009: 235 – 245. Takvim arheološkim pregledom terena istodobno se dobiva
90
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
91
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
92
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
Ivankovo – Dren, rezultati geomagnetnih istraživanja Rezultati geomagnetnih istraživanja na Gradini u Markušici
Rezultati geomagnetnih istraživanja na tumulu u Starim Jankovcima Rezultati geomagnetnih istraživanja tumula u Gabošu
Starih Jankovaca, pretpostavlja se kako se radi o tumu- Tijekom rekognosciranja područja Velika međa uz
lima iz starije faze starijega željeznog doba koji su sadr- šumu Jankovačka dubrava, između Vinkovaca i Starih
žavali paljevinske, a možda i kosturne ukope. Iako je na Jankovaca, na površini su uočeni nalazi rimske keramike.
istočnoslavonsko-srijemskom prostoru poznat veći broj U šumi su otkrivena tri tumula, koja su nažalost oštećena u
tumula iz starijega željeznog doba, istraživanja u Starim Domovinskom ratu (u njih su bili ukopani topovi kojima se
Jankovcima ostala su do danas jedina, što onemogu- pucalo na Vinkovce). Tristotinjak metara sjeverno od ceste
ćava njihovo jasno kulturno i kronološko vrednovanje. Vinkovci – Jankovci otkriven je tumul koji se nalazi u oranici
Ipak, kako se radi o grobnom ritualu koji uključuje ukop i teško se razlikuje od okolnog prostora. Zbog dubokog izo-
pod zemljanim humkom, pretpostavlja se kako će njihova ravanja lokalitet je geofizički snimljen, kako bi se potvrdilo
istraživanja zasigurno dati drukčiju sliku nego ravna gro- da se radi o tumulu. Snimanja na površini od 42.957 m2
blja daljske kulture. potvrdila su postojanje grobnih komora u tumulu u Starim
93
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
94
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
95
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
96
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
Summary
Redni broj: 47
AN 4, istraženi dio Trase 1 i 2 s geosondama (pogled sa sjevera Lokalitet: Vinkovci – Grabik (AN 5)
prema jugu) Naselje: Vinkovci
Grad/općina: Vinkovci
Pravni status: –
Razdoblje: SV
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
Literatura
97
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Istraženi Sektor 2 s geosondama, južni dio (pogled s juga prema
sjeveru) Dizdar 2016 M. Dizdar, Izvještaj o probnim istraživanjima
na izgradnji istočne obilaznice Grada Vinkovaca, 1. dio-
nica, I. faza od km 0+000 do 5+490, Zagreb, svibanj 2016.
Filipec 2012 K. Filipec, Srednjovjekovno groblje i naselje
Đakovo – Župna crkva, Zagreb, Odsjek za arheologiju,
2012.
Sekelj Ivančan 2001 T. Sekelj Ivančan, Early medieval
pottery in Northern Croatia. Typological and chronological
pottery analysis as an indicator of the settlement of the teri-
tory between the rivers Drava and Sava from the 10th to
the 13th centuries AD., Oxford, Archaeopress, Publishers
of British Archaeological Reports, 2001.
Miroslav Nađ
Nina Gostinski
Istraživani prostor, relativno pravokutnog tlocrta i povr- In the course of 2016 rescue archaeological excavations
šine cca 3800 m2 (radnog naziva – Sektori 1 i 2; sektori were carried out at the site of AN 5 Vinkovci-Grabik on
su odvojeni tzv. lenijom/poljskim putem) te cca 1800 m2 the route of the east bypass of the City of Vinkovci, sec-
(koji je udaljen od sektora 1 i 2 oko 100 m; radnog naziva tion I, phase II. A late medieval dugout with two furnaces
– Sektor 3) otkopavani su strojno do dubine od 40 do was investigated. It was occupied seasonally throughout
60 cm (humusni sloj). Iskopana zemlja odlagana je na a longer period of time. The finds suggest that the build-
rub otkopanih sondi. Istraženi prostor sjeverno od polj- ing was in use from the end of the 12th/beginning of the
skog puta tzv. lenije (Sektor 1) nije pokazao postojanje 13th centuries to the beginning of the 14th century. Further
arheoloških slojeva. Nakon 11 m iskopa u zapadnom investigation established no settlement remains.
98
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 48 1999a: 22), pri čemu su na istom položaju zabilježeni i kera-
Lokalitet: Vinkovci – istočna zaobilaznica mički ulomci srednjobrončanodobne grupe Belegiš I (Dizdar
Naselje: Vinkovci, Mirkovci, Nuštar 1999: 32). Jednako tako, na položaju Silos, koji se nalazi
Grad/općina: Vinkovci, Nuštar svega nekoliko stotina metara jugozapadno, pronađena su
Pravni status: postupak u tijeku dva kosturna groba iz mlađe faze starijega željeznog doba,
Razdoblje: P, A, SV odnosno srijemske grupe (Majnarić-Pandžić 1980).
Vrsta radova: terenski pregled, probno iskopavanje Arheološko nalazište AN 3 Vinkovci – Milovanci smje-
šteno je na blagom uzvišenju na jugoistočnom rubu
Od studenoga 2014. do travnja 2016. godine trajali su teren- Vinkovaca, na čijoj su površini prikupljeni iznimno brojni
ski pregled, probna iskopavanja te arheološki nadzor prili- nalazi iz svih razdoblja koji upućuju na njegovu intenzivnu
kom gradnje istočne zaobilaznice grada Vinkovaca, tijekom naseljenost. Tijekom pregledavanja terena i probnih iskopa-
čega su otkrivena dosad nepoznata arheološka nalazišta. vanja prikupljeni su keramički, metalni i kameni nalazi koji
Voditelj istraživanja bio je Marko Dizdar iz Instituta za arhe- pripadaju prapovijesti (neolitik, mlađe željezno doba), antici
ologiju, dok je zamjenik bio Hrvoje Vulić iz Arheološkoga te posebno kasnom srednjem vijeku. Najstariji nalazi priku-
odjela Gradskog muzeja Vinkovci. Trasa zaobilaznice, pljeni na Milovancima najvjerojatnije pripadaju sopotskoj
duljine oko 7,5 km, prolazi preko niza blagih uzvišenja na kulturi, kojoj se pripisuje i nedaleko naselje na Jošinama,
čijim su površinama prikupljeni keramički, kameni i metalni gdje su zabilježeni i keramički ulomci starčevačke kulture
nalazi, koji su upućivali na postojanje arheoloških nala- (Dizdar 2014). Nalazi iz rane faze sopotske kulture zabilje-
zišta iz svih razdoblja. S obzirom na to da su na prostoru ženi su na južnom i istočnom dijelu Ervenice, o čemu svje-
grada Vinkovaca poznata brojna nalazišta, od kojih je tek doče i rezultati zaštitnih istraživanja 1997. u Ulici M. Gupca
dio istražen, zaštitna iskopavanja na novootkrivenim nalazi- 137, gdje je otkriven dio naselja s ukopanim objektima
štima omogućit će prikupljanje važnih spoznaja o infrastruk- (Krznarić Škrivanko 1997; 1999: 17, 18). Naselje sopotske
turi naselja iz svih razdoblja za prostor istočne Slavonije. kulture zabilježeno je i na položaju Trbušanci, koji se nalazi
Istraživanja su financirana sredstvima Hrvatskih cesta d.o.o. u meandru Bosuta oko 2 km jugoistočno od Vinkovaca
(Dimitrijević 1966: 37; 1979: 135; Krznarić Škrivanko
Trasa zaobilaznice počinje s istočne strane rijeke Bosuta, 1999: 18). Sva dosad otkrivena naselja sopotske kulture na
prelazi preko Ervenice sjeveroistočno od grada Vinkovaca području grada Vinkovaca smještena su na blagim uzviše-
te završava na južnome ulazu u selo Nuštar. Radi se o rub- njima, najčešće uz rijeku Bosut, čime se potvrđuje iznimna
nome dijelu grada na kojem su već bila poznata pojedina važnost prostora Vinkovaca u poznavanju materijalne
arheološka nalazišta, prije svega na osnovi prikupljenih ostavštine eponimne sopotske kulture. Na Milovancima su
površinskih i slučajnih nalaza te manjih zaštitnih istraživa- otkriveni i keramički ulomci iz mlađega željeznog doba koji
nja (Dimitrijević 1979). se vjerojatno mogu pripisati naselju Skordiska. Za najbližu
U prvoj fazi gradnje zaobilaznice Vinkovaca otkriveno je i usporedbu može poslužiti naselje koje se nalazilo upravo
istraženo nalazište AN 1 Vinkovci – Jošine, koje je polo- na Ervenici (Dimitrijević 1979: 146; Dizdar 1999a: 42, 45).
ženo na uzvišenju uz samu rijeku Bosut (Dizdar 2014). Prikupljeni antički nalazi upućuju na postojanje manjega
U prvoj fazi istraživanja trase istočne zaobilaznice pregle-
dana je trasa, prilikom čega su uočena arheološka nalazišta,
uvijek smještena na blagim uzvišenjima uz koja je nekada
protjecao manji paleovodotok. Za potvrdu njihova postoja-
nja te dataciju na osnovi prikupljenih površinskih nalaza,
uslijedila su probna iskopavanja rova širine 2 m. Na svim je
nalazištima ispod sloja humusa debljine do 0,60 m izdvojen
sloj smeđe do tamnosmeđe ilovače, u kojoj su prepoznate
zapune ukopanih objekata, čime su potvrđene pretpostavke
o postojanju arheoloških nalazišta, odnosno potreba za
zaštitnim arheološkim istraživanjima (Dizdar, Vulić 2016).
Rezultati terenskoga pregleda odgovaraju dosadašnjim
spoznajama o nalazištima u jugoistočnom dijelu Vinkovaca,
na kojima su tijekom prijašnjih istraživanja također zabilje-
ženi nalazi iz svih razdoblja (Dizdar 2014: sl. 2).
Arheološko nalazište AN 2 Mirkovci – Prišinci položeno je
na uzvišenju koje se blago spušta prema jugu i zapadu, dok
se prema sjeveru strmo spušta prema nekadašnjem vodo-
toku s čije je sjeveroistočne strane smješten rubni dio pri-
gradskoga naselja Mirkovaca. Na površinama oranica pri-
kupljeni su ulomci prapovijesne i srednjovjekovne keramike.
U probnim iskopavanjima uočena je veća koncentracija
zapuna prapovijesnih objekata koje upućuju na postojanje
naselja koje je moguće datirati u eneolitik i brončano doba.
S istočnoga dijela obližnjeg položaja na Ervenici poznati Arheološka nalazišta na trasi istočne zaobilaznice Vinkovaca (izra-
su keramički ulomci kostolačke kulture (Krznarić Škrivanko dio: M. Dizdar)
99
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
100
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
101
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
102
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
prethode arheološki nadzori i iskopavanja, još su jednom the fortified settlement of the Scordisci tribe at Dirov brijeg,
pokazali da su s razlogom jedan od najvažnijih lokaliteta located a few hundred meters to the north-east of the site.
u Hrvatskoj. Only one of the excavated pits yielded a large quantity of
settlement pottery (bowls, pots, pithoi, kantharoi), mostly
Literatura thrown on wheel. Also found were several pits filled with
medieval pottery. A knife was found in one pit. The site of
Andrić 2007 S. Andrić, Vinkovci u srednjem vijeku, Krnjaš as well as Dirov brijeg Street have once again proven
Područje grada Vinkovaca od kasne antike do kraja turske the importance of the listed archaeological area of Vinkovci.
vlasti, Matica hrvatska Ogranak Vinkovci / Hrvatski insti-
tut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje 9, Vinkovci –
Slavonski Brod, 2007.
Brunšmid 1902 J. Brunšmid, Colonia Aurelia Cibalae – Redni broj: 50
Vinkovci u staro doba, VHAD, NS VI, Zagreb, 1902: 121, Lokalitet: Vinkovci – Ulica Josipa Kozarca 44 (k.č. 3399)
122. Naselje: Vinkovci
Dimitrijević 1979 S. Dimitrijević, Arheološka topografija Grad/općina: Vinkovci
i izbor arheoloških nalaza s vinkovačkog tla, u: Corolla Pravni status: Z-4447
memoriae Iosepho Brunšmid dicata, Izdanja HAD, 4, Razdoblje: P, A
Vinkovci, 1979: 133 – 282. Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
Dizdar 2013 M. Dizdar, Vinkovci in the Iron Age / The
oldest town ine Europe, (ur. A. Durman), Gradski muzej Od 17. do 26. kolovoza 2016. zaštitno je arheološki istra-
Vinkovci&Privlačica, Vinkovci, 2013: 39 – 46. živana pozicija u Ulici J. Kozarca 44 u Vinkovcima (k.č.
Iskra Janošić 2001 I. Iskra Janošić, Urbanizacija Cibala i 3399, k.o. Vinkovci), na površini od 40 m2. Stručni vodi-
razvoj keramičarskih središta, HAZU, Centar za znanstveni telj istraživanja, financiranih sredstvima privatnog investi-
rad u Vinkovcima i Gradski muzej Vinkovci, Posebna izda- tora, bio je Boris Kratofil, zamjenik voditelja bio je Hrvoje
nja XIII, Zagreb – Vinkovci, 2001. Vulić, a sudjelovala je i Maja Krznarić Škrivanko, svi dipl.
Krznarić Škrivanko 2010 M. Krznarić Škrivanko, Vinkovci arheo. iz Gradskog muzeja Vinkovci. Također je sudjelovao
u prapovijesti, Monografija Vinkovaca, (ur. D. Švagelj), jedan arheološki tehničar i dvoje studenta arheologije (Edi
Matica hrvatska Ogranak Vinkovci, Vinkovci, 2010: 11 – 23. Grabar i Monika Jovanović).
Ložnjak Dizdar 2013 D. Ložnjak Dizdar, Vinkovci in the
Bronze Age / The oldest town ine Europe, (ur. A. Durman), Ulica J. Kozarca nalazi se na području Krnjaša, koji se
Gradski muzej Vinkovci&Privlačica, Vinkovci, 2013: 34 – 38. rasprostire na lijevoj višoj obali Bosuta, jugozapadno od
središnjega gradskog trga. Krnjaš se rasprostire od početka
Maja Krznarić Škrivanko Ulice J. Kozarca do utoka potoka Nevkoša u Bosut, a od
utoka Nevkoša nalazi se Dirov brijeg. Dosadašnja istraži-
Summary vanja pokazala su kontinuitet života u svim prapovijesnim
razdobljima: od neolitičkih starčevačke (kućni br. 10, 38,
In November 2016 archaeological supervision was con- 62) i sopotske (kućni br. 62, J. Kozarca – odvojak b.b.),
ducted of earthworks during the reconstruction - exten- preko eneolitičke lasinjske (kućni br. 62), kostolačke (kućni
sion of a loading station in Dirov brijeg Street in Vinkovci br. 10) i vučedolske kulture (kućni br. 60), brončanodob-
(cadastral parcel 5848, former Vintex Vinkovci factory). It nih vatinske (kućni br. 24, 28, 38, 70) i kulture Belegiš I
was followed by rescue archaeological excavations which (kućnim br. 24, 28) do starijeg i mlađeg željeznog doba
ended in mid-December. Based on the stratigraphy and (kućni br. 38, 52, 62 – 68, 80b, Dirov brijeg).
finds identified at the site of Krnjaš in Dirov brijeg Street, Godine 2015. arheološki je istraženo nekoliko pozicija u
a total of 31 structures were identified. The oldest horizon Ulici J. Kozarca, što je rezultiralo novom slikom naseljenosti
can be associated with the remains of a Starčevo Culture
settlement with five shallow structures dug into the natural
soil, mostly oval pits with few finds. SJ 75 could represent
part of a working facility. The pits were filled with pottery
fragments of the Starčevo Culture, some bones and sev-
eral weights, spindle whorls and lithics.
The next horizon encompasses the remains of a settlement
of the Sopot Culture with five shallow structures dug into the
natural soil, mostly oval pits with few finds. Only SJ 73 could
represent part of a working facility. More significant finds
include bowl feet typical of the Sopot Culture. The Early
Iron Age inhabitation horizon includes two shallow struc-
tures dug into the natural soil, actually pits with few finds
of coarse pottery. Cup handles date the settlement to the
Late Hallstatt Period, i.e. 5th – 4th century BC. The young-
est prehistoric horizon includes the remains of a Celtic set-
tlement with pit structures, which can be associated with Pozicija istraživanja u Ulici J. Kozarca 44
103
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
104
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
Boris Kratofil
Summary
105
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Istraživanje na poziciji Kukuruzište Streim započelo je Istraživanje 2014. usmjereno je na uklanjanje mlađih slo-
2012., kada je otvoren novi, peti iskopni blok u sklopu jeva vučedolske kulture (SJ 024 i SJ 135), istraženih obje-
sustavnih istraživanja Vučedola. U kampanji 2012. pro- kata kuća 1 – 5 i 7 te istraživanje starijih slojeva vučedolske
nađeno je: srednjovjekovni sloj izmiješan s humusom, dio kulture SJ 191 s ukopanim kućama br. 8 – 11 te njihovim
srednjovjekovnog nasipa naselja s mogućom drvenom pripadajućim objektima. Istraživanje 2015. usmjereno je
palisadom, četiri srednjovjekovne otpadne jame, četiri na uklanjanje mlađih slojeva vučedolske kulture (SJ 135 i
zemljane peći vinkovačke kulture, bedem vinkovačke kul- SJ 191), istraženih objekata (kuća) 9, 10, 12 te istraživanje
ture, grob 1 (kosturni grob s dislociranim ljudskim kostima i starijih slojeva vučedolske kulture SJ 191 i 270 s ukopanim
nekoliko ulomaka životinjskih kostiju) te sloj kasne vučedol kućama br. 12 – 21 te njihovim pripadajućim objektima.
ske kulture SJ 024. Primaran cilj istraživačke kampanje 2016. bio je nastaviti
U sloju vučedolske kulture zabilježene su ruševine i podnice i završiti istraživanje sonde V-12 na položaju Kukuruzište
triju vučedolskih kuća, čije se istraživanje nastavilo u sezoni Streim. To je mjesto na kojemu se planira gradnja planeta-
2013. Tom je prilikom u potpunosti istraženo pet stambenih rija u sklopu Arheološkog parka Vučedol. Definirane su 83
objekata/kuća (ruševina i podnica) i ostali pripadajući objekti stratigrafske jedinice (SJ 271 – SJ 354). Uklonjeni su mlađi
(šest vatrišta, 26 jamskih objekata, temelji zidova kuća od slojevi vučedolske kulture i istražen odnos između mlađih i
lesnih nakupina, kanali, rupe od stupova, podnice i ruševine starijih slojeva u sklopu istraženih objekata. Uklonjene su
kuća i dr.). Ispod već istraženih (kuće br. 5, 6, 7 i 8), defini- kuće istražene u kampanji 2015. (kuće 6, 11, 13) te definirani
rana su još tri moguća stambena objekta. objekti parcijalno uočeni u prošlogodišnjoj kampanji – kuće
106
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
16, 21, 22. Tako je ukupno istraženo pet kuća (K 22 – K 26). istraživanja lokaliteta Vukovarsko-srijemske županije.
Uz njih je istraženo i 14 jama (J 58 – J 71). Najveća je jama Istraživanja su manjim dijelom financirana sredstvima
J 69, koja se nalazila ispod kuća K 6 i K 13 i uočena je kao Ministarstva kulture te sredstvima Instituta, a jednim dije-
depresija u terenu već tijekom kampanje 2014. godine. lom i autora istraživanja (u slobodno vrijeme). U istra-
U istraživačkoj kampanji 2016. zabilježene su ukupno 83 živanjima su sudjelovali dr. sc. Bartul Šiljeg kao voditelj,
stratigrafske jedinice (SJ 271 – SJ 354). Radi se o kultur- dr. sc. Hrvoje Kalafatić, kao zamjenik voditelja (Institut za
nom sloju – slojevima kasne, klasične i rane vučedolske arheologiju) te suradnici Krešimir Šobat i Simona Celcner.
kulture (zapunama i ukopima jamskih objekata, kanalima,
pećima i ognjištima, ruševinama, zidovima, supstrukci- Lokalitet je rekognosciran i snimljen iz zraka 21. lipnja
jama, temeljima, podnicama kuća, rupa od stupova kuća 2016. na liniji Vera, Trpinja, Pačetin, Marinci, Banovci, Otok,
i ograda). S nalazišta je izdvojen sav arheološki materijal Ivankovo, Vinkovci, Mirkovci, Nuštar, Gaboš, Markušica.
– ulomci keramike, metala, kamena, kućnog lijepa (zabilje- Letjelo se iz čepinske zračne luke, radi proučavanja kako
ženi i prikupljeni u 158 vrećica s nalazima, N 959 – N 1116). se vide arheološki ostaci tijekom prelaska iz proljeća u ljeto.
Evidentirano je 336 posebnih nalaza (PN 1300 – PN 1635), Po dosadašnjim saznanjima od 2014. do 2016. godine
koji su pomno zabilježeni s obzirom na okolnosti pronala- (Šiljeg, Kalafatić 2015: 135 − 141; 2016: 213 − 222), tre-
ska. Zabilježena je i točka apsolutne visine/dubine te su balo bi letjeti u nešto ranijem terminu sazrijevanja pšenice.
nalazi fotografirani in situ. Također su prikupljena 173 uzo- U trima promatranim godinama, datumski gledano to je
raka (U 971 – U 1144), a čine ih životinjske kosti, zemlja, uvijek bilo različito u rasponu od 1. do 15. lipnja.
ugljen, zgura, školjke i puževi. Materijal je poslan na dalj- Istraživanja su se dijelom preklapala s istraživanjima u
nje arheološke analize. Nastavak istraživanja sonde V-12 Osječko-baranjskoj županiji 2014. godine. Naime, budući da
predviđa se i 2017., kako bi se ona u potpunosti istražila. je riječ o dvjema županijama sa sličnom geološkom osno-
vom, bilo je korisno uspoređivati vidljivost arheoloških loka-
Literatura liteta na obama područjima te na osnovi analiza pojavnosti
arheoloških lokaliteta na zračnim snimkama obaju područja
Durman 1988 A. Durman, Vučedolska kultura, u: Katalog otkrivati i slabije vidljive lokalitete. Na taj je način utvrđen veći
izložbe Vučedol – treće tisućljeće p.n.e., Zagreb, 1988. broj lokaliteta u objema županijama. Za analizu su upotreblja-
Durman, Hutinec, Roksandić 2014 A. Durman, M. vane snimke cikličkih snimanja Državne geodetske uprave
Hutinec, D. Roksandić, Vučedol – kukuruzište Streim, RH s mrežnih stranica Geoportal i ARKOD, Ministarstva
HAG, 10/2013, Zagreb, 2014. graditeljstva i prostornoga uređenja, Informacijskog sustava
prostornog uređenja (ISPU) (https://ispu.mgipu.hr/) te
dr. sc. Aleksandar Durman, red. prof. GoogleEarthPro, na kojoj se nalaze satelitske snimke od
Mirela Hutinec 2006. do danas. Godine 2016. dronom je snimljen i dio
dr. sc. Danijela Roksandić lokaliteta u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ova je godina
posebno posvećena snimanju dronom u svim godišnjim
Summary dobima kako bi se vidjelo je li moguće prepoznavati lokali-
tete u različitim uvjetima i otkriti kako ti uvjeti utječu na vid-
In the period from 1 September to 12 October, 2016 archae- ljivost poznatih lokaliteta. Dron se pokazao vrlo korisnim za
ological excavations were conducted at the site of Vučedol pojedine lokalitete i manje arheološke zone.
- kukuruzište Streim (Streim Cornfield). The research was Praćenje pojedinih lokaliteta/zona kroz cijelu godinu omo-
resumed within the probe opened in 2012 and excavated in gućilo je prepoznavanje novih dijelova lokaliteta (novi
2013, 2014, 2015 and 2016. The aim of this year`s excava-
tions was to remove later layers of the Vučedol Culture as well
as to define correlation between later and earlier layers within
the excavated structure. A total of five houses and 14 pits
were investigated. According to the finds (336 individual find-
ings including: weights, fragments of grindstones, bone tools,
ceramic vessels and cult objects) cultural layers can be dated
to the late, classical and early phases of the Vučedol Culture.
Redni broj: 52
Lokalitet: Vukovarsko-srijemska županija, šire područje
Naselje: –
Grad/općina: –
Pravni status: –
Razdoblje: P, A, SV, NV
Vrsta radova: zračno rekognosciranje
Godine 2016. (zaključno s 15. studenoga) Institut za arhe- Tordinci – Vinogradska mlaka, ortofoto prikaz snimke 2014. –
ologiju iz Zagreba organizirao je arheološka daljinska 2016. (Geoportal.dgu.hr)
107
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
kružni oblici, jame, manje skupine tumula), primjerice na Preliminaran pregled keramike pokazao je da se radi o lokali-
lokalitetu Tordinci – Vinogradska mlaka (Krznarić Škrivanko tetima iz gotovo svih arheoloških razdoblja, ali najviše iz neo-
2012: 35), gdje se uz poznata dva veća kruga prepoznaje lita, kasnobrončanog doba, antike i kasnoga srednjeg vijeka.
još jedan manji. Tijekom arheoloških zračnih istraživanja 2016. otkriven je
U istraživanje su uključeni i povijesni kartografski prikazi cijeli niz ostataka arheoloških struktura, koje su tek manjim
Habsburške Monarhije: prva vojna izmjera (1763. – 1787.) dijelom evidentirane u arheološkoj literaturi. Posebnost je
i druga vojna izmjera (1806. – 1869.). Na povijesnim takva pristupa dobivanje i prostornog rasporeda pojedinih
vojnim izmjerama prikazana su uzvišenja koja se danas nalazišta, što svakako pomaže u zaštiti pojedinog lokali-
prepoznaju kao višeslojna nalazišta. Kombiniranjem zrač- teta. Na temelju novih 50-ak lokaliteta proučenih 2016.,
nih snimki te kartografskih prikaza otkriveni su novi lokali- prepoznato je preko 200 arheoloških lokaliteta na području
teti. Snimka iz 1968. prikazuje jasno gradište iznad Vuke, istočne Slavonije u razdoblju od 2014. do 2016. godine, što
zapadno od Bogdanovaca, koje ima podgrađe i vjerojatno pokazuje koliko je vrijedna ta metoda otkrivanja i proučava-
još jednu manju srednjovjekovnu utvrdu na padini prema nja arheoloških lokaliteta.
koritu Vuke. Na istim snimkama vidi se i zemljana utvrda u
Nuštru (Zidine), koja je danas u zaraslom šumarku u minski Literatura
sumnjivom području. Obje utvrde prikazane su i na vojnim
izmjerama Habsburške Monarhije. Krznarić Škrivanko 2012 M. Krznarić Škrivanko, Nalazišta
Rekognoscirana je većina uočenih nalazišta te je na sopotske kulture na vinkovačkom području, Acta musei
većini uočen arheološki materijal (uglavnom keramika). Cibalensis, 5, Vinkovci, 2012: 11 – 46.
108
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
Bartul Šiljeg
Hrvoje Kalafatić
Summary
109
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Vrbanja
P.Podgajci Soljani
Strošinci
u krugu od 150 m (potencijalno jedan lokalitet). Lokalitet trebalo dodatno pregledati. Nema jasne granice lokaliteta,
nema jasne granice, a okvirno se datira u srednji vijek. a datira se u antiku.
5. 6.
Na samoj državnoj granici, gdje se spajaju rijeka Studva i U šumi sjeverno od naselja Posavskih Podgajaca pokušala
pritoka Smogva, pregledan je teren zbog starih navoda o se utvrditi već duže vrijeme nepoznata lokacija srednjovje-
rimskom lokalitetu ili logoru na tom području. Taj je podatak kovnog posjeda Alšana, posebice stoga što se sa samom
dobiven od šumara koji su na tom području prije više deset- lokacijom licitira od jedne točke do druge. U pomoć je pri-
ljeća sadili mladu šumu topola na specifičnoj konfiguraciji stigao šumarski inženjer iz nadležne šumarije, koji je uputio
terena te su nalazili rimske novčiće, keramiku itd. Tijekom na mjesto za koje on misli da nečega ima. Pronađeno je
obilaska na jednom je mjestu nađeno nešto malo rimske dosta ulomaka srednjovjekovne keramike u neposrednoj
keramike. S obzirom na potencijalnu veličinu područja, blizini uzvišenja, ali još uvijek nije moguće potvrditi je li pro-
koja iznosi nekoliko stotina jutara šume, to bi područje nađena lokacija Alšana, pogotovo jer su zasada u uži izbor
110
Vukovarsko-srijemska županija, HAG 13/2016
7.
U šumi sjeverno od naselja Strošinaca pronađen je još
jedan potencijalni lokalitet, također uz rijeku Studvu.
Pronađena je veća količina srednjovjekovne keramike te je
zaključeno da je riječ o novom, slučajno otkrivenom lokali-
tetu bez jasne granice.
8.
U šumi sjeveroistočno od naselja Strošinaca pronađena je
lokacija sa srednjovjekovnim nalazima, također uz rijeku
Studvu. Nema jasne granice lokaliteta, a datira se u srednji
vijek.
Hrvoje Tkalac
Summary
111
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
BRODSKO-POSAVSKA
ŽUPANIJA
112
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 54
Lokalitet: Bicko Selo – Veliki brijeg
Naselje: Bicko Selo
Grad/općina: Garčin
Pravni status: Z-1703
Razdoblje: P, SV
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
Literatura
113
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Vinski-Gasparini 1973 K. Vinski-Gasparini, Kultura polja – Selište, Batrina – Kućište i Seoce – Klanik. Trasa pred-
sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj, Monografije FF Zadar, metne ceste D49 prolazi preko nalazišta Seoce – Klanik u
Zadar, 1973. dužini od oko 200 m.
Područje lokaliteta Batrina – Kućište i Selište Pokretni nalazi s lokaliteta Batrina – Selište
114
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
Josip Lozuk
Summary
Redni broj: 56
Lokalitet: Cesta Mala Kopanica – Novi Grad, trasa
cestovnog kolnika na L 42046
Naselje: Mala Kopanica, Novi Grad
Grad/općina: Velika Kopanica, Oprisavci
Pravni status: –
Razdoblje: P, SV
Vrsta radova: rekognosciranje
Novi Grad – Dvorine
U ožujku i travnju 2016. rekognosciran je teren i zabilje-
ženi arheološki lokaliteti u zoni trase cestovnog kolnika na 2. Mala Kopanica – Androvače
L 42046 (Ž 4218 – Mala Kopanica – Ž 4210 – Novi Grad) Na povišenom prostoru oko 150 m južno od lokaliteta
na dionici Mala Kopanica – Novi Grad. Voditelj arheološ- Matkovača, nalazi se arheološko nalazište Androvače. Na
kih istraživanja bio je Josip Lozuk, dipl. arheo., iz Muzeja terenu su uočeni tragovi srednjovjekovne i prapovijesne
Brodskog Posavlja iz Slavonskog Broda. keramike, lijepa i slično. Nalazi se prostiru u dužini od oko
100 m i širini oko 70 m, a predmetna cesta prelazi preko
Područje dionice ceste obuhvaća oko 3,1 km na prostoru krajnjega istočnog ruba lokaliteta u smjeru sjever-jug.
katastarskih općina Mala Kopanica i Novi Grad, a koja pro- Nađeno je više desetaka prapovijesnih i srednjovjekovnih
lazi katastarskim česticama: 378, 320, 361, 371, 369, sve artefakata. Radi se o malom naselju koje je postojalo u pra-
k.o. Novi Grad te 476, 440, 196, 431/1, 195, 470, 465, 463, povijesti i srednjem vijeku.
458, 457, 452, 449, 450, 445, 443, 439, 438, 436, 431/3, 393/1,
sve k.o. Mala Kopanica. Širina pregledanog terena iznosi oko 3. Novi Grad – Dvorine
100 m. Trasa prolazi uglavnom kroz oranice. Prilikom obila- Na blago povišenom prostoru, koji presijeca predmetna
ska terena utvrđeno je postojanje triju arheoloških lokaliteta, cesta oko 200 m južnije od lokaliteta Androvače, pronađeni
koji dosada nisu bili evidentirani: Mala Kopanica – Matkovača, su fragmenti prapovijesne i srednjovjekovne keramike. Radi
Mala Kopanica – Androvače i Novi Grad – Dvorine. se o lokalitetu Dvorine, prostoru okvirne veličine 150x200 m.
Nađeno je više desetaka prapovijesnih i srednjovjekovnih
1. Mala Kopanica – Matkovača artefakata. Radi se o naselju koje je nastalo u brončanom
Na povišenoj lesnoj gredi 1400 m južno od autoceste dobu, a ponovno je naseljeno u srednjem vijeku.
Zagreb – Lipovac nalazi se lokalitet Matkovača. Ondje su
pronađeni ostaci prapovijesne i srednjovjekovne keramike, Josip Lozuk
lijepa i slično. Nalazi se prostiru u dužini od oko 150 m i
širini oko 100 m, a predmetna cesta presijeca lokalitet u Summary
smjeru sjever-jug. Nađeno je više desetaka prapovijesnih
i srednjovjekovnih artefakata. Radi se o manjem naselju, Reconnaissance of the route of the roadway of L 42046,
koje je vjerojatno nastalo u brončanom dobu, a ponovo je section Mala Kopanica – Novi Grad was carried out in the
naseljeno u srednjem vijeku. course of March and April 2016. The section encompasses
115
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Redni broj: 57
Lokalitet: Dolina – Babine Grede
Naselje: Dolina
Grad/općina: Vrbje
Pravni status: postupak u tijeku
Razdoblje: P
Vrsta radova: sustavno iskopavane
116
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
U sjeveroistočnom dijelu kuće otkriven je pršljen. U sredi- Savi (Majnarić-Pandžić 1993; 2000) i u novije su vrijeme
štu kuće nalazilo se ognjište popločeno keramikom kruž- zaštitno istražena naselja Draganje i Stružani (Miklik-
nog oblika. Lozuk 2012). Istraživanjem naselja Babine Grede pokušao
Zidovi kuće bili su konstruirani od stupova pronađenih uz se ustanoviti tip nastambi i vrsta stratigrafije u odnosu na
zidove. U unutrašnjosti kuće pronađen je i središnji stup, dosad istraživana istovremena nizinska naselja u Posavini.
u južnom dijelu kuće uočen je manji kanal pravokutnog Prema preliminarnim rezultatima istraživanja, naselje na
oblika orijentacije istok-zapad, što je možda bio temelj za Babinoj Gredi u Dolini istovremeno je starijem naselju u
neku pregradu unutar kuće. Istočni dio kuće bio je jače Donjoj Dolini (Marić 1964) te paralele za keramičke nalaze
zahvaćen vatrom, dok je zapadni dio kuće slabije gorio. ima u naselju Novigrad na Savi (Majnarić-Pandžić 1993).
Oko kuće nalazio se sloj svijetlo sivosmeđe zemlje, koji je s Suprotno podacima o infrastrukturi naselja u Donjoj Dolini,
podnicom kuće 6. istraženi horizont u Dolini. koji se odnose na naselje datirano u starije željezno doba
Ispod 6. horizonta nalazio se niz stupova u smjeru sjever- i Novigrad na Savi, u Dolini stanovnici nisu gradili sojenice
-jug te nizovi stupova u smjeru istok-zapad. Ispod podnice na tom dijelu naselja, nego se prema nalazima podnica
i slojeva oko kuće nalazio se niz ovalnih jama u smjeru može utvrditi kako su živjeli u nadzemnim kućama, iako
sjever-jug, vezanih uz veću konstrukciju koja se prostire nizovi stupova u pojedinim horizontima sugeriraju da su u
prema zapadu. U tom horizontu (8.) nalazi se sloj poravna- određenim fazama možda bile upotrebljavane slične kon-
nja od žute zemlje u južnom dijelu sonde, na kojem je doku- strukcije, što se možda može povezivati s vlažnijim razdo-
mentirano nekoliko ognjišta. Ispod žutog sloja zaravnanja bljima i obilnijim oborinama.
otkriven je prosloj sive zemlje (9. horizont) iznad negorene Rezultati dobiveni arheološkim istraživanjima zasad su dje-
podnice starije kuće u južnom dijelu sonde 1. lomice potvrdili rezultate magnetske prospekcije, kojom su
U južnom dijelu sonde 1, nakon iskopa žutog i sivog sloja uočene veće količine zapečene zemlje, što je dosad pre-
otkrivena je podnica kuće od žute nabijene zemlje (10.). poznato kao ognjišta, a neke strukture prepoznate su kao
Na podnici kuće otkrivena su tri ognjišta. Nakon istraže- urušenja gorenih zidova. Usporedba magnetometrijskih i
nog horizonta 10. otkriven je sloj žutosive zemlje (11.), na arheoloških istraživanja upućuje na nužnost definiranja i
kojem su zabilježeni ostaci još triju ognjišta. Tek istkopom testiranja metodologija geofizičkih i arheoloških istraživa-
smeđeg sloja zemlje otkrivena je razina zdravice, žute pje- nja, prije definiranja konačnih interpretacija o infrastrukturi
skovite zemlje, prilikom čega su otkriveni nizovi stupova u naselja. Vertikalna stratigrafija dokumentirana na položaju
zapadnom dijelu sonde koji su vjerojatno povezani s nekim Glavičice dokazuje kako su stanovnici Doline u kasno
objektom zapadno od sonde 1. Uz južni profil otkriveno je brončano doba boravili na gredi na kojoj su zabilježene
ognjište koje je bilo načinjeno samo od pročišćene zemlje. intenzivne naseobinske aktivnosti.
U istočnom dijelu sonde otkriven je veći pravokutan ukopan
objekt, vjerojatno radni prostor, te dva stupa. Time je istra- Literatura
žen najstariji horizont ljudske aktivnosti u sondi 1 u Dolini.
Sonda 1 je zatrpana, a nalazi i uzorci prikupljeni tijekom Ložnjak Dizdar et al. 2016 D. Ložnjak Dizdar, M.
istraživanja poslani su na daljnje analize i obradu. Mihaljević, M. Gavranović, Dolina – Babine grede – istra-
Bogata stratigrafija sonde 1 u kasnobrončanodobnom nase- živanje kasnobrončanodobnog naselja u Posavini 2015.
lju Babine Grede u Dolini svjedoči o strateškoj važnosti pri- godine, AIA, vol. XII, Zagreb, 2016: 93 – 98.
rodno uzdignute grede uz rijeku, gdje su se u 11. i 10. st. pr. Kr. Majnarić-Pandžić 1993 N. Majnarić-Pandžić, Prilog
u naselju odvijale intenzivne aktivnosti. Uzdignuti položaj bio poznavanju naselja i naseljenosti brodskog Posavlja u
je mjesto koje su stanovnici naseljavali da bi bili sigurni od kasno brončano doba, Izdanja HAD, sv. 16, Zagreb, 1993:
hirovite rijeke uz koju su živjeli, pa je ostala sačuvana strati- 149 – 161.
grafija brojnih aktivnosti u kratkom razdoblju od 100 do 150 Majnarić-Pandžić 2000 N. Majnarić-Pandžić, Brodsko
godina, prema tipokronološkoj analizi. Posavlje u brončano i željezno doba – posljednja dva tisuć-
Prostor Posavine u mlađoj fazi kasnoga brončanog doba ljeća prije Krista, u: Zbornik radova sa znanstvenog skupa o
slabo je istražen. Istraživana su naselja Novigrad na Slavonskom Brodu u povodu 750. obljetnice prvog pisanog
spomena imena Broda, Slavonski Brod, 2000: 103 – 130.
Marić 1964 Z. Marić, Donja Dolina, GZM, XIX, Sarajevo,
1964: 5 – 128.
Mihaljević, Ložnjak Dizdar 2015 M. Mihaljević, D. Ložnjak
Dizdar, Dolina na Savi, Život uz rijeku na kraju kasnog
brončanog doba, katalog izložbe, Nova Gradiška, 2015.
Miklik-Lozuk 2012 L. Miklik-Lozuk, Stružani, život naselja
kroz stoljeća, Slavonski Brod, 2012.
Summary
117
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
excavations at the site had confirmed the existence of a njezina gradnja planirana je na prostoru s istočne strane
Late Bronze Age settlement on a natural elevation along ulice. Investitor i izvođač radova obavili su najveći dio
an inactive river distributary. The excavations revealed strojnog iskopa za kanalizacijsku mrežu, mimo sklopljenog
structures that belong to house floorings made of packed ugovora s Muzejom Brodskog Posavlja. Iskopani rov bio
earth as well as hearths, posts and working areas cut je širok oko 1,5 m, a u njegov dublji dio (na cca 1,5 m)
into the ground. The first three horizons were explored in polagane su cijevi za kanalizaciju, dok su u plići dio (na
2015, revealing complex vertical stratigraphy. They encom- cca 1 m) polagane cijevi za vodu i plin (što nije bio pred-
passed the area between the houses. The same applies for met ugovora s investitorom). U otvorenom dijelu iskopa u
the horizons 4, 7-9 and 11, explored in 2016. The horizons dužini od oko 30 m (odnosno u kojem su bili vidljivi profili i
5 and 6 revealed a destruction layer and remains of a rec- dno) na istočnoj strani profila uočena je manja arheološka
tangular-shaped house with parts of inventory, which was jama s nakupinom ugljena. U izbačenoj zemlji iznad jame
destroyed by fire. In the horizon 10, the northern part of uz ugljen je pronađen i jedan ulomak keramike. Na površini
the rectangular-shaped house with the hearth was identi- strojno iskopanog i zatrpanog rova u dužini od oko 220 m
fied, whilst the horizon 12 revealed a row of posts along the nisu pronađeni drugi arheološki nalazi.
western part of the probe as well as a working area. All the Sjeverno od trase kanalizacijske mreže u Ulici Surevica u
horizons can be dated to the Late Bronze Age, Ha A2-Ha Garčinu, u dužini od 200 m, uočena je, iskopana i potom
B1, i.e. from the 11th to 10th centuries BC as confirmed by zatrpana trasa vodovodne mreže (koja nije bila predmet
14C dating of bone and charcoal samples. ugovora), a koja je prošla preko arheološkog lokaliteta
Garčin – Selište (lokalitet se nalazi izvan trase obuhvata
predmetne kanalizacijske mreže). Iako je iskop bio zatrpan,
na površini rova pronađeni su ulomci keramičkih posuda iz
Redni broj: 58 devastiranih arheoloških objekata.
Lokalitet: Garčin – Ulica Surevica
Naselje: Garčin Lidija Miklik-Lozuk
Grad/općina: Garčin
Pravni status: – Summary
Razdoblje: P
Vrsta radova: terenski pregled In the course of 2016 the Museum of Brodsko Posavlje
from Slavonski Brod conducted a field survey on the route
U lipnju 2016. arheološki je pregledan teren na području of a sewer system in Surevica Street in Garčin. The total
trase gradnje kanalizacijske mreže u Ulici Surevica u length of the sewer system was 290 m. The utmost part of
Garčinu, na k.č. 47/1 i 800, k.o. Garčin. U rekognoscira- the earthworks was conducted irrespective of the contract
nju terena sudjelovali su Lidija Miklik-Lozuk (voditeljica) i concluded with the Museum. In the undisturbed part of the
Željko Matuško iz Muzeja Brodskog Posavlja u Slavonskom trench, a smaller pit with charcoal was identified. In the
Brodu, a radovi su financirani sredstvima naručitelja. earth dug out and deposited above the pit a pottery shard
was found. There were no other archaeological finds on the
Naselje Garčin udaljeno je oko 17 km istočno od Slavonskog surface of the backfilled trench.
Broda, a smješteno je između južnih obronaka Dilj gore North of the sewer system, a 200 m long backfilled trench
i savske ravnice. Ulica Surevica vodi iz samog centra for the water supply network was registered. It passes
Garčina prema sjeveru i istoimenome malenom naselju na through the archaeological site of Garčin-Selište. Pottery
padinama Dilj gore. Ukupna dužina planirane trase gradnje sherds from the destroyed archaeological structures were
kanalizacijske mreže u Ulici Surevica iznosila je 290 m, a found on the walking surface of the backfilled trench.
Redni broj: 59
Lokalitet: Gornja Vrba – k.č. 852
Naselje: Gornja Vrba
Grad/općina: Gornja Vrba
Pravni status: –
Razdoblje: –
Vrsta radova: terenski pregled
118
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
119
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
120
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
121
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
koji je donekle narušen pojavama direktno superponiranih naselja. Budući da se areal naselja širi i na susjedne
objekata na kojima se može uočiti i blag pomak u usmje- čestice prema istoku i zapadu, a na jug vjerojatno do obala
renju. Ta pojava otvara mogućnosti naknadnog faziranja i Save, valjalo bi očekivati nove nalaze i spoznaje u svezi s
reinterpretacije podataka u smislu izdvajanja dviju ili više tim sve važnijim lokalitetom rane sopotske kulture.
faza u životu naselja ili gradnji objekata. Najbliže analogije
takvim objektima pronađene su na sopotskom lokalitetu Literatura
Kruševica – Njivice kod Slavonskog Šamca (Miklik-Lozuk
2004). Zanimljivo svojstvo svih takvih objekata na terenu Bodružić 2015a M. Bodružić, Izvještaj o zaštitnim arhe-
jest nedostatak podnica, vatrišta i sličnih formacija unutar ološkim istraživanjima lokaliteta Slavonski Brod – Luka
objekata. Na osnovi dosadašnjih saznanja teško je reći je 2015, Slavonski Brod, 2015.
li to povezano s određenim postdepozicijskim procesima, Bodružić 2015b M. Bodružić, Izvještaj sa zaštitnih arhe-
destrukcijom zbog intenzivne obrade zemljišta ili ih jedno- oloških istraživanja lokaliteta Gornja Vrba – Savsko polje
stavno nije ni bilo unutar kuća. Objekti zemuničkog tipa na 2015, Slavonski Brod, 2015.
tom dijelu naselja bili su rijetki pa je moguće pretpostaviti Bodružić 2016 M. Bodružić, Izvještaj sa zaštitnih arheo-
i određenu diferencijaciju između sjevernog i južnog dijela loških istraživanja lokaliteta Gornja Vrba – Savsko polje
naselja (istražen 2015.) u pogledu funkcije i privrednih 2016, Zagreb, 2016.
aktivnosti. Dimitrijević 1968 S. Dimitrijević, Sopotsko-lenđelska kul-
Posebno je zanimljiv nalaz u ovoj kampanji pokop prona- tura, Zagreb, 1968.
đen unutar izdužene jame SJ 2889/3018/2890 uz zapadni Miklik-Lozuk 2004 L. Mikik-Lozuk, Kruševica – Njivice,
rub njezina ukopa (Grob 4). Tijelo pokojnika bilo je polo- HAG, 1/2004, Zagreb, 2005.
ženo u zgrčenac, orijentirano u smjeru J-S (s glavom na Miklik-Lozuk 2010 L. Miklik-Lozuk, Luka Slavonski Brod,
južnoj strani), pogledom prema zapadu. Bioarheološka HAG, 6/2009, Zagreb, 2010.
analiza koštanih ostataka pokazala je da se radi o kosturu Novak 2016 M. Novak, Bioarheološka analiza ljudskih
žene u odrasloj dobi (18 – 40 godina). Uz kostur nisu pro- koštanih ostataka s lokaliteta Gornja Vrba – Savsko Polje,
nađeni nikakvi materijalni ostaci u vidu priloga. Zagreb, 2016.
Rezultati preliminarne analize pokretnoga arheološkog
materijala uklapaju se u dosadašnje spoznaje utvrđene Mario Bodružić
obradom materijala iz prethodnih kampanja. Keramički
skup nalaza može se podijeliti na finu keramiku, često Summary
tanjih stijenki, ujednačeno sive fakture s malo primjesa i
grubu, često nepotpuno oksidiranu keramiku s više pri- In the course of July and August 2016 rescue archaeo-
mjesa. Od ukrasa se najčešće javljaju plastični ukrasi, logical excavations were carried out at the site of Gornja
poput bradavičastih aplikacija, plastičnih traka i kombina- Vrba-Savsko Polje on cadastral parcels 874/1, the cadas-
cija utiskivanja prstima. Osim toga, javlja se i jednostavno tral municipality of Vrba and 641, cadastral municipality
urezivanje i ubadanje tupim predmetom. Posebno su of Ruščica. A total surface area of 14804 m2 was investi-
izdvojeni nalazi kamenih glačanih alatki, kamenih brusova gated. The investigated features can be dated to the late
i žrvnjeva, koštani alati, keramički pršljenovi i druge vrste medival and prehistoric periods. The late medieval phase
nalaza (PN 125 – 165). can be associated with several pits and a well, which prob-
Prethodnim istraživanjima utvrđen je areal rasprostiranja ably represent the remains of occasional occupation. The
naselja iz te faze na površini od oko 7400 m2. Ako se tomu prehistoric phase encompasses the features that belong to
pridoda i okvirno polovica površine na kojoj se tijekom ove an early Sopot Culture settlement. Previous excavations
kampanje javljaju objekti iz sopotske faze, dolazi se do established that the settlement covered a surface area of
ukupno 13.000 m2 do sada istražene površine sopotskog 7400 m2. If we add approximately a half of the surface area
122
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 62
Lokalitet: Gornji Bogićevci – utvrda Sv. Ivan Trnava
Naselje: Gornji Bogićevci
Grad/općina: Gornji Bogićevci
Pravni status: P-4645
Razdoblje: SV
Vrsta radova: sustavno iskopavanje Zračna snimka ognjišta na južnoj strani (foto: K. Šobat)
U rujnu 2016. Gradski muzej Nova Gradiška nastavio oko Psunja, odnosno na području oko granice između
je sustavno arheološko iskopavanje lokaliteta Gornji dviju tadašnjih županija, požeške i križevačke. Zanimljivo
Bogićevci – ivanovačka utvrda Sv. Ivan Trnava. Voditeljica je istaknuti da ime dvaju današnjih naselja Bogićevci
istraživanja bila je dr. sc. Marija Mihaljević, viša kustosica (Gornji i Donji) potječe od istoimenog narodnog naziva za
Arheološkog odjela Gradskog muzeja Nova Gradiška, red ivanovaca.
uz zamjenicu Marinu Matković, mag. archeo., Danimirku Građevni ostaci ivanovačke utvrde Sv. Ivan Trnava nisu
Podunavac, dipl. arh., dva člana stručne ekipe i sedam se očuvali do današnjih dana te se ona danas u prostoru
fizičkih radnika. Konzervatorski nadzor proveli su Ratko izdvaja isključivo prema konfiguraciji terena. Prema tipolo-
Ivanušec, dipl. pov. umjet., i Petar Seletković, prof., iz giji tlocrta, ta utvrda pripada tipu nizinske utvrde s pravokut-
Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu. Istraživanje nom središnjom jezgrom okruženom dvama obrambenim
je financirano sredstvima Ministarstva kulture, Brodsko- nasipima i grabama, koje su u vrijeme njezina funkcioni-
-posavske županije i Općine Okučani. ranja vjerojatno bile ispunjene vodom (tzv. Wasserburg).
S istočne te dijelom sa zapadne strane utvrde naziru se
Lokalitet Sv. Ivan Trnava smješten je oko 2 km jugoistočno mogući ostaci treće grabe, čiji je vanjski nasip s vremenom
od središta naselja Gornjih Bogićevaca. Nalazi se na mogao biti razvučen zbog intenzivne poljoprivredne djelat-
k.č. 691, k.o. Smrtić, (toponim Gradina, Varošine), u nizin- nosti na prostoru oko tog kompleksa. Pretpostavlja se da
skom predjelu između dvaju potoka – Dračevca i Starče, je utvrdu u srednjem vijeku okruživala močvara. Vanjske
a s triju je strana okružen oranicama. Utvrda Trnava s pri- tlocrtne dimenzije kompleksa iznose oko 107,4x107,4 m, a
padajućim istoimenim posjedom, čije se ime sačuvalo u središnja pravokutna jezgra oko 38,0x24,2 m. Prvi obram-
nazivu potoka i naselja između Nove Gradiške i Okučana, beni nasip danas je većim dijelom deformiran, stoga je
bila je dio velikog sklopa zemljišnih posjeda za koje je nejednake debljine, u prosjeku 6 – 7 m. Debljina drugoga
poznato da ih je viteški red ivanovaca (hospitalaca) držao obrambenog nasipa iznosi oko 3 m.
Istraživanje 2016. nastavak je prethodnih dviju kampa-
nja 2014. i 2015. godine. Arheološkim je iskopavanjima
2014. obuhvaćen sjeveroistočni prostor središnje pravo-
kutne jezgre utvrde. Ta je cjelina obilježena u prostoru kao
Sonda 1 i Sonda 2 (poslije preimenovane u Sondu A i B).
Preliminarni rezultati pokazali su da se radi o fortifikaciji
u čijoj je gradnji kao jedan od osnovnih građevnih mate-
rijala upotrebljavano drvo. Arheološkim iskopavanjima
2015. istraženi je prostor proširen na sjeverozapadni dio
središnje jezgre na kojem su otvorene dvije nove sonde,
C i D. Ukupna novootvorena površina iznosi 332 m2.
Unutar Sonde B (prošlogodišnja Sonda 2) otvoren je uži
poprečni probni rov u smjeru istok-zapad, kojim je usta-
novljeno da se otprilike na sredini istočne padine središnje
jezgre utvrde nalazi uži nepravilan sloj ispunjen gustom
koncentracijom usitnjenog grumenja zapečene zemlje,
položen u smjeru sjever-jug. Vrlo sličan sloj, približno jed-
nake orijentacije, ustanovljen je i na zapadnoj padini sre-
dišnje jezgre utvrde, u jugozapadnom dijelu Sonde D. U
Završno stanje istraživanja lokaliteta Sv. Ivan Trnava u 2016. jugoistočnom dijelu te sonde otkrivene su dvije nakupine
godini (foto: K. Šobat) kamena i opeke, nepravilne kružne forme, koje se nalaze
123
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Radna snimka s prikazom stupova i ognjišta (foto: M. Mihaljević) Snimka početnih obrisa ognjišta (foto: M. Mihaljević)
u liniji s istovjetnim kamenim strukturama otkrivenima uz strana započelo spuštanje razine zemlje, kao i na zapadnoj
istočni rub Sonde C. Formacije su postavljene u pravilnim padini središnje jezgre utvrde. Pri samom dnu padine poči-
razmacima od 3,0 do 3,5 m i položene su u smjeru sje- nje se jasno uočavati plavkastozelen mastan i vlažan sloj,
ver-jug. Pretpostavlja se da se radi o ojačanjima drvenih koji bi mogao pripadati ostacima nekadašnje prve grabe, a
stupova koji su ograđivali određeni prostor ili su možda čije je postojanje već ustanovljeno i u jugozapadnom dijelu
mogli nositi kakvu nadzemnu konstrukciju. Najzanimljiviji Sonde D. U donjoj polovici zapadne padine javljaju se
je nalaz unutar Sonde C struktura nepravilne poligonalne obrisi izduženoga tamnosmeđeg sloja, s gustom koncen-
forme, približnih vanjskih dimenzija 8x8 m, koju čini naboj tracijom usitnjenih čestica zapečene zemlje, koji podsjeća
sastavljen od većih i manjih komada kućnoga lijepa, na slične pojave uočene protekle godine u Sondama B i D,
prosječne širine 0,25 – 0,35 m i debljine 0,25 – 0,40 m. a čiji će se karakter pokazati u nekom od idućih istraživa-
Unutar te strukture, na oko 0,5 – 0,6 m dubine, javlja se nja. Praćenjem navedenog sloja s nekoliko većih nakupina
tamnosivo-crni sloj, obilato ispunjen ulomcima životinjskih keramike i životinjskih kostiju ustanovljeno je da one tvore
kostiju i keramike, s većom i izduženom koncentracijom obrise pravokutnoga oblika (objekta?), položenog u smjeru
dijelova cjelovitijih posuda uz unutarnji sjeverozapadni, sjever-jug, unutar kojega je na južnoj strani ustanovljeno
jugozapadni i istočni rub strukture. Čišćenjem je ustanov- postojanje ognjišta ovalnog oblika s nekoliko faza obnav-
ljeno da se sloj dalje proteže ispod navedene strukture u ljanja, od kojih su trenutačno vidljive dvije. Slična struktura,
svim smjerovima. Uz unutarnji jugozapadni rub iste struk- ali znatno manjih dimenzija i nepravilnije forme, ustanov-
ture javlja se veća ovalna struktura sastavljena od sipkoga ljena je sa sjeveroistočne strane navedenog oblika, o čijoj
žućkasto-bjelkastog sloja okruženog užim crnim slojem tehnici gradnje svjedoči nekoliko djelomično očuvanih
gorenja. drvenih greda, pronađenih unutar i izvan njegova urušenja.
Godine 2016. nastavljeni su radovi započeti prethodne Godine 2016., kao tijekom prijašnjih istraživanja lokaliteta,
godine u Sondama C i D. Uz već otvorenu površinu od prikupljeni su brojni nalazi pokretnoga arheološkog mate-
332 m2, strojnim je iskopom u sjeverozapadnom dijelu rijala, među kojima su najzastupljeniji ulomci keramičkog
Sonde D otvorena nova površina od 102 m2. Na samom posuđa, a prate ih razni uporabni predmeti od keramike
sjeverozapadnom uglu sonde, na padu prema sjevernoj (pekve, utezi), metala (noževi, klinovi) i kamena (brusovi).
padini središnje jezgre utvrde, otkrivena je nepravilna Keramika je većinom pečena u tonovima smeđe, sive i
polumjesečasta struktura od zapečene zemlje, u kojoj se crne boje, a rjeđe u tonovima crvenkaste i oker boje. U
uočava nekoliko kružnih zapuna žućkaste boje, koje bi većoj su mjeri zastupljeni ulomci grubljeg kuhinjskog
mogle biti zapune ukopa od stupova. Veća koncentracija posuđa, dok se u nešto manjoj mjeri javljaju i ulomci finijeg
usitnjenih čestica zapečene zemlje zapažena je i u jugoza- stolnog posuđa. Među kuhinjskim posuđem od oblika se
padnom dijelu te sonde. O karakteru tih dviju tvorbi još je izdvajaju lonci, zdjele i tanjuri, s jače ili slabije izvijenim
rano govoriti. Otprije otkrivene nepravilne kružne strukture rubom, koji je s gornje strane zaobljen ili ravno te koso
od kamena i opeke, koje se nalaze u jugoistočnom dijelu odrezan, dok mu je vanjska strana uglavnom naglašena i
te sonde, najprije su presječene, a potom i uklonjene, kao najčešće oštrije ili višestruko profilirana. Od ukrasa su pri-
i one u istočnom dijelu Sonde C. Uklanjanjem je ustanov- sutna široka rebra, urezane vodoravne linije ili jednostruke
ljeno da strukture nisu imale vlastiti ukop, već su bile uko- valovnice, ukras izveden utiskivanjem kotačića u više
pane u postojeći sloj. Tek kod dvaju primjeraka nakon ukla- vodoravnih nizova te ukras u vidu vodoravnog niza široko
njanja nakupine u donjem se sloju počela uočavati sivkasta raspoređenih otisaka vrha prsta. Među stolnim posuđem
kružna zapuna, koja bi mogla pripadati zapuni stupa koji od oblika su zastupljene čaše, vrčevi i boce, rađeni naj-
su te tvorbe učvršćivale. U Sondi C najprije je uklonjena češće u crvenkastim i oker tonovima. Od ukrasa se jav-
struktura od kućnoga lijepa, nakon čega se nastavio pratiti ljaju crveno oslikani pravolinijski motivi izvedeni izravno na
navedeni tamnosivo-crni sloj s obiljem keramike i životinj- vanjskoj površini posuđa ili na bjeličastom premazu te uža
skih kostiju. Paralelno je oko uklonjene strukture sa svih ili šira rebra izvedena u više vodoravnih nizova. Prikupljeni
124
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
Marija Mihaljević
Marina Matković
Danimirka Podunavac
Summary
125
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Redni broj: 64
Lokalitet: Jaruge – Gođevo – Berava
Naselje: Jaruge
Grad/općina: Sikirevci
Pravni status: Z-4834
Razdoblje: P, SV
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje Ukop neolitičke jame SJ 14 (foto: K. Lerotić)
126
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
Stipe Pavlinović
Summary
Redni broj: 65
Lokalitet: Kupina – Selište – Kućišta
Naselje: Kupina
Grad/općina: Velika Kopanica
Pravni status: Z-1708
Razdoblje: P, A
Zapuna kasnosrednjovjekovne otpadne jame (foto: S. Đuričić) Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
ulomcima nalaze ukrasi plastičnih rogolikih aplikacija te su U lipnju 2016. zaštitno je arheološki istraženo nalazište
pojedini obodi dorađeni plastičnom trakom ukrašenom uti- Selište – Kućišta kod mjesta Kupine, u sklopu gradnje
skivanjem prsta. Ta se keramika može datirati u razdoblje Regionalnoga vodovodnog sustava istočne Slavonije, dio-
kulture polja sa žarama. nice Sikirevci – Oprisavci, u Brodsko-posavskoj županiji.
Na istočnom dijelu terena evidentirani su objekti koji se mogu Istražena je zona širine 5 m i dužine 814 m, koja u odnosu na
datirati u kasni srednji vijek i početak novog vijeka, odnosno projekt vodovoda zauzima prostor od stacionaže 9+984,45
od 14. do 16. st. Riječ je o disperziranim i najčešće izolira- do 10+799,08. Za stručnog voditelja istraživanja imeno-
nim cjelinama. Tom horizontu pripadaju SJ 45/46, SJ 70/71, van je Srđan Đuričić, a uz njega stručnu ekipu čine: Sanda
SJ 78/79, SJ 80/81, SJ 82/83, SJ 94/95, SJ 107/108, Vučičić te Josip Bazo i Gabrijela Pimpi, dokumentaristi.
SJ 116/117, SJ 118/119, SJ 124/125, SJ 130/131 te struk-
tura SJ 134 i zapuna SJ 155. Većinom je riječ o jamama Arheološko nalazište Selište – Kućište nalazi se oko
izduženoga ovalnog ili nepravilnoga kružnog oblika blago 500 m sjeveroistočno od mjesta Kupine. Cijelim prostorom
zakošenih stijenki i ravnog ili konkavnog dna. Po svojoj
namjeni većina se može okarakterizirati kao otpadne
jame s ulomcima posuda i kostima. Zapunjene su glinovi-
tom zemljom, od smeđe boje (Munsell: 10YR 4/3) do vrlo
tamnosive boje (2.5Y 3/1), s primjesama gareži i lijepa. Od
nalaza iz kasnoga srednjeg vijeka izdvaja se keramika, koja
ujedno čini većinu nalaza. Riječ je uglavnom o ulomcima
grube fakture s većom količinom raznih primjesa, posebice
kalcita. Od oblika prevladavaju lonci i zdjele. Keramika je
većim dijelom neukrašena, dok su poneki ulomci ukrašeni
vodoravnim urezanim linijama ili višestrukim valovnicama.
Osim ulomaka keramike, česti su i nalazi životinjskih kostiju.
Literatura
Bojčić, Radić 2004 Z. Bojčić, i M. Radić, Srednjovjekovni Strojno uklanjanje sloja humusa i zemlje poremećene poljodjel-
grad Ružica, Osijek, 2004. skim aktivnostima (foto: K. Lerotić)
127
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Ukop kasnobrončanodobne jame (foto: K. Lerotić) Zapuna latenske otpadne jame (foto: K. Lerotić)
128
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
Literatura
Srđan Đuričić
Summary
129
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Čović 1958 B. Čović, Barice – nekropola kasnog bronza- U lipnju 2016., u sklopu gradnje Regionalnoga
nog doba kod Gračanice, GZM, XIII, Sarajevo, 1958: 77 vodovodnog sustava istočne Slavonije, dionica
– 96. Sikirevci – Oprisavci, zaštitno je arheološki istražen lokalitet
Kalafatić 2008 H. Kalafatić, Zaštitna istraživanja lokali- Vrtlovi kod Oprisavaca, između stacionaža 19+767,06 km
teta Čepinski Martinci – Dubrava na trasi autoceste Beli i 20+244,21 km izvedbenog projekta. Istraživanja je izvela
Manastir – Osijek – Svilaj 2007. i 2008. g., AIA, 5, Zagreb, tvrtka Delmat Galiot d.o.o. iz Splita. Za stručnu voditeljicu
2008: 20 – 26. istraživanja imenovana je Nikolina Burica, dipl. arheo., a uz
Kalafatić et al. 2014 H. Kalafatić, M. Čavka, M. Mihaljević, nju stručnu ekipu činili su Krešimir Lerotić, dipl. arheolog, te
„Through the Looking Glass” – Late Bronze Age Burial Josip Galiot i Samira Škiljević, dokumentaristi.
Rite Seen through Computed Tomography Assisted
Techniques, European Association of Archaeologists, 20 th Arheološki lokalitet Vrtlovi nalazi se oko 500 m sjeverno
Annual Meeting, Abstracts of the oral and poster presenta- od središnjeg dijela naselja Oprisavaca, a južno autoce-
tions, Istanbul, 2014. ste Zagreb – Lipovac, dionice Slavonski Brod – Velika
Kalafatić et al. 2016 H. Kalafatić, S. Radović, M. Čavka, Kopanica (dionica od 397,700 km do 397,950 km). Cijelim
M. Novak, M. Mihaljević, R. Šošić-Klindžić, A rare find of prostorom dominira ravničarski reljef, čija je osnovna upo-
bone beads from the Late Bronze Age cemetery in the treba u poljodjelske svrhe. Na temelju doznačene geodet-
Southern Carpathian Basin, Close to the bone: current stu- ske podloge i projektne dokumentacije iskolčena je trasa u
dies in bone technologies / (ed. Selena Vitezović), Institute vanjskim parametrima po lomnim točkama. Unutar defini-
of Archaeology, Beograd, 2016: 146 – 153. ranih gabarita trase lokalitet je istražen metodom širokog
Karavanić et al. 2002 S. Karavanić, M. Mihaljević, H. iskopa, uz upotrebu stroja za uklanjanje sloja humusa,
Kalafatić, Naselje Mačkovac – Crišnjevi kao prilog pozna- zemlje poremećene poljodjelskom aktivnošću i recentnih
vanju početaka kulture polja sa žarama u slavonskoj slojeva nasipavanja, nakon čega je uslijedilo zaglađivanje
Posavini, Prilozi IAZ, vol. 19, Zagreb, 2002: 47 – 62. površine, detektiranje i definiranje stratigrafskih promjena.
Karavanić et al. 2003 S. Karavanić, M. Mihaljević, H. Zaštitnim arheološkim istraživanjem evidentirano je 112
Kalafatić, Istraživanje brončanodobnog naselja Mačkovac- stratigrafskih jedinica, od kojih se najviše brojeva odnosi
Crišnjevi (1999.-2002.), Obavijesti HAD, XXXV/1, Zagreb, na ukope/zapune, dok manji broj na slojeve. U prostor-
2003. nom su rasporedu sve arheološke formacije smještene na
Marijan 2010 B. Marijan, Crtice iz prapovijesti Slavonije manjoj uzvisini ili uz nju, u smjeru sjever-jug. Prikupljena je
(brončano doba), Osijek, 2010. manja količina pokretnih arheoloških nalaza, većinom ulo-
Mihaljević, Kalafatić 2004 M. Mihaljević, H. Kalafatić, maka keramičkih posuda više tipova, koje se mogu datirati
Istraživanje brončanodobnog naselja Mačkovac-Crišnjevi u kasnu broncu, mlađe željezno doba i antiku.
u 2003. g., Obavijesti HAD, XXXVI/2004, Zagreb, 2004: Arheološki objekti koji su datirani u kasnu broncu pojavljuju
40 – 44. se na cijeloj arheološkoj zoni lokaliteta i zauzimaju njezin
Mihaljević, Kalafatić 2006 M. Mihaljević, H. Kalafatić, najveći dio. Većinom je riječ o manjim jamama nepravil-
Mačkovac – Crišnjevi, HAG, 2/2005, Zagreb, 2006: 48, 49. nog oblika, zapunjenima glinovitom zemljom s primjesama.
Mihaljević, Kalafatić 2008 M. Mihaljević, H. Kalafatić,
Mačkovac – Crišnjevi, HAG, 4/2007, Zagreb, 2008: 90, 91.
Minichreiter 1983 K. Minichreiter, Pregled istraživanja
nekropola grupe „Gređani” u Slavoniji, Anali Zavoda za znan-
stveni rad u Osijeku, 2, 1982.-1983., Osijek, 1983: 7 – 122.
Marija Mihaljević
Hrvoje Kalafatić
Summary
130
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 68
Lokalitet: Oprisavci – Žabljača
Ukop kasnobrončanodobne otpadne jame SJ 63 (foto: K. Lerotić) Naselje: Oprisavci
Grad/općina: Oprisavci
Pravni status: Z-1710
Razdoblje: P, SV
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
Nikolina Burica
Summary
131
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
132
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
133
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Zapadni dio lokaliteta Trubljevine (foto: S. Đurčić) Bojčić, Radić 2004 Z. Bojčić, M. Radić, Srednjovjekovni
grad Ružica, Osijek, 2004.
Lozuk 2008 J. Lozuk, Stružani – Vrtlovi, Kućište, Veliki
Trstenik – jug, HAG, 4/2007, Zagreb, 2008: 102 – 104.
Srđan Đuričić
Summary
Redni broj: 71
Lokalitet: Slavonski Brod – Filipovićeva 68
Naselje: Slavonski Brod
Grad/općina: Slavonski Brod
Pravni status: Z-4953
Razdoblje: P, SV
Vrsta radova: probno iskopavanje
134
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 72
Lokalitet: Slavonski Brod – Galovo
Naselje: Slavonski Brod
Grad/općina: Slavonski Brod
Pravni status: Z-4953
Razdoblje: P
Vrsta radova: sustavno iskopavanje
135
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Kornelija Minichreiter
Galovo, jarak velike drvene ograde 3496/3497 i detalji nizova rupa
od stupova ukopanih u dno jarka (foto: K. Minichreiter) Summary
građa pripada stupnju Linear A starčevačke kulture. Jarak Systematic archaeological excavations which began 1997
velike ograde 3496/3497 u jugoistočnom se dijelu spaja s at the site of Galovo in the north-east of Slavonski Brod
radnom zemunicom 4188/4189. Na žalost, ostaci ugljena were continued in July 2016. This year`s excavations
nisu nađeni ni u jarku, ni u tom dijelu zemunice, pa se ne encompassed the area to the west and east of the work-
može sa sigurnošću tvrditi je li jarak stariji od zemunice. ing dugout SJ 3316/3317 discovered in 2015. West of the
Ipak, prema sadašnjem se izgledu može pretpostaviti da dugout there were a ditch SJ 3496/3497 and a 18 m long
je zemunica mlađa od jarka i da je ukopana preko jarka section of a wooden fence, which lies on a NW-SE axis.
ograde. Daljnji iskop zemunice omogućit će jasniju sliku o Postholes ranging from 15 to 50 cm in diameter were found
odnosu tih dvaju objekata. at the bottom of the ditch. The posts were arranged in one,
two or three rows, depending on their size. Larger posts of
Jarak velike drvene ograde 3496/3497 40 – 50 cm in diameter were placed within the rows at a
Zapadno od velike radne zemunice 3316/3317 otkriven je distance of 2 m from each other. The posts were probably
dio jarka (smjera SZ-JI) velike drvene ograde u dužini od enclosed by a wattle fence. The fence had a 2 m wide gate
18 m. Jarak se dalje nastavljao prema SZ u iskopani dio located west of the large dug-out 3316/3317. The frag-
ciglarske bare, a u svojem južnom dijelu zalazi u neiskopan ments of baked earth with wattle imprints found at the site
profil kvadranta u kojem je otkriven zapadni rub zemunice prove that the lower sections of the fence were covered
4188/4189, koja će biti istražena iduće godine. Jarak je u with clay. This fence represents a continuation of the fence
gornjem dijelu bio širok 80 – 90 cm, a na dnu 50 – 70 cm. SJ 20 discovered in 1997. It can be assumed that the fence
Bio je ukopan u zdravicu oko 50 cm. Na dnu jarka otkriveni encircled the central part of the site. The ditch 3316/3317
su nizovi rupa od većih stupova različite veličine, promjera associated with the fence continues to the NW.
od 15 do 50 cm, poredani jedan do drugoga u jedan, dva ili
tri reda, ovisno o njihovoj veličini. Stupovi su bili plitko uko-
pani u dno jarka – zdravicu, i to od 2 do 10 cm, pa u jarku
zatrpani prapovijesnim humusom (tamnosmeđa zemlja). Redni broj: 73
Uočeno je da su u nizovima stupova u razmaku od po Lokalitet: Slavonski Brod – Galovo
2 m ukopani posebno veliki stupovi promjera 40 – 50 cm. Naselje: Slavonski Brod
Između gusto poredanih stupova bilo je sigurno gusto Grad/općina: Slavonski Brod
isprepleteno šiblje. Ograda je imala vrata – prolaz u dijelu Pravni status: Z-4953
zapadno od velike zemunice 3316/3317, što je vidljivo u Razdoblje: P
najgornjem sloju jarka po rijetkim stupovima poredanima Vrsta radova: geofizičko istraživanje
u dužini od 2 m. Nalazi ostataka komada pečene zemlje
s otiscima šiblja upućuju na to da je i ta ograda u donjem Dana 19. travnja 2016. Institut za arheologiju u Zagrebu,
dijelu bila učvršćena oblijepljenom glinom. To je bio uobiča- u suradnji s Institutom za arheologiju Sveučilišta Kardinal
jen način gradnje ograda i u idućim razdobljima. Navedena Stefan Wyszynski u Varšavi geofizički je istražio i geološki
se velika ograda prema sjeverozapadu sigurno nadovezuje uzorkovao lokalitet Galovo u Slavonskom brodu. Istraživanje
na početak (završetak) velike ograde otkrivene prve godine je bilo dio zajedničkog miniprojekta Geoarchaeological
istraživanja južno od velike grobne jame 9. Može se pret- prospection of Slavonia region Instituta za arheologiju u
postaviti da je bila građena oko središnjeg dijela naselja Zagrebu i Instituta za arheologiju Sveučilišta Kardinal Stefan
(grobne jame i možda radne jame zemunice 3316/3317). Wyszynski u Varšavi, a obuhvatilo je i lokalitete Sopot i
Naselje starčevačke kulture na Galovu u Slavonskom Blato kod Vinkovaca, Segetac kod Marinaca te Pašnjak
Brodu ove je godine (u 20. sezoni sustavnih arheoloških pod selom kod Bršadina u Vukovarsko-srijemskoj župa-
istraživanja) donijelo veliko arheološko otkriće. Posebnost niji. U sklopu istraživanja uslijedilo je i geološko bušenje
136
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
Preliminarni rezultati radarskog i ERT snimanja te položaj geološke bušotine na lokalitetu Galovo (izradili: L. Marks, J. Nitychoruk, A.
Majecka, F. Welc, R. Mieszkowski)
na području uz Sovsko jezero u općini Čaglin (k.č. 2207/1, Minichreiter 1997; 1999; 2002; 2003; 2004; 2006; 2007a;
k.o. Sovski dol) u Požeško-slavonskoj županiji, uz dozvolu 2007b; 2008; 2010; Minichreiter, Botić 2010 itd.). Lokalitet
Upravnog odjela za gospodarstvo i graditeljstvo Požeško- je smješten na J dijelu zemljišta, na kojem se dvadesetak
-slavonske županije, jer se spomenuto jezero nalazi unutar godina iskopavala glina za ciglanu. Tim su iskopima nepo-
zaštićenog područja ekološke mreže. U istraživanju su vratno uništeni dijelovi prapovijesnog naselja. Nalazi star-
sudjelovali Katarina Botić (Institut za arheologiju, voditeljica čevačke kulture javljaju se na dubini oko 80 cm od današ-
istraživanja), Danimirka Podunavac, dipl. arheo. iz Našica nje površine. Tek se u kasnom brončanom dobu na tome
(zamjenica voditeljice), prof. Leszek Marks (Department of mjestu javlja nekropola, a život se nakon toga ne obnavlja.
Climatic Geology, Faculty of Geology, Warsaw University, Lokalitet je istražen u travnju 2016. primjenom neinvaziv-
voditelj grupe za geološko bušenje), dr. Fabian Welc nih metoda (georadarska snimanja – Ground Penetrating
(Institute of Archaeology, Cardinal Stefan Wyszynski Radar System, GPR i tomografija električne otpornosti –
University in Warsaw; GPR, Magnet), prof. Jerzy Nitychoruk Electrical Resistivity Tomography, ERT) te geološkim buše-
(Pope John Paul II State School of Higher Education njem (Botić 2017: 141, 142, sl. 1 – 3). Predviđeno geo-
in Biała Podlaska), dr. Aleksandra Majecka (Institute of magnetsko snimanje nije bilo moguće zbog vremenskih
Geology, Warsaw University), dr. Radosław B. Mieszkowski uvjeta. Istraživanja su obuhvatila prostor uz zapadni i južni
(Institute of Hydrology and Engineering Geology, Faculty profil arheološki istraženog prostora. U zapadnom dijelu,
of Geology, University of Warsaw; ERT/GPR) te Michalina na prostoru dužine oko 56 m, uslijedilo je ERT snimanje.
Czyżnikowska, dipl. geoarheologinja iz Varšave. Istraživanja Na istom je prostoru snimano i georadarom (upotrebljavan
su financirali Institut za arheologiju u Zagrebu, Institut za je MALÅ RAMAC II System, kompatibilan s GPR antenama
arheologiju Sveučilišta Kardinal Stefan Wyszynski u Varšavi od 250 i 500 MHz) kako bi se usporedbom rezultata mogla
te Geološki fakultet Sveučilišta u Varšavi. dobiti jasnija slika o mogućim arheološkim cjelinama.
Rezultati anomalija potvrđeni su u dvama slučajevima
Lokalitet Galovo u Slavonskom Brodu sustavno se istra- ručnom bušilicom.
žuje od 1997. (Minichreiter 2007a: 32). Važnost toga rano- Geološki je bušeno samo jedno mjesto do dubine od 9 m,
neolitičkog lokaliteta starčevačke kulture potvrđena je pro- uporabom opreme za geološko bušenje i svrdlima promjera
nalaskom više stambenih i radnih objekata, ljudskih ukopa 5 – 10 cm. Jezgre su fotografirane, a svakih 10 cm uzeti
te brojnim ostacima peći za pečenje keramike te brojnim su uzorci za daljnje analize. Za te je uzorke već tijekom
ostacima keramičke i litičke proizvodnje (Bunčić 2009; istraživanja izmjerena magnetska susceptibilnost. To je
137
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
138
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
139
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Jelena Burić
Redni broj: 75
Lokalitet: Slavonski Brod – kanal Glogovica (od Ulice
M. Gupca do Ulice N. Š. Zrinskog)
Naselje: Slavonski Brod
Grad/općina: Slavonski Brod
Pravni status: Z-4953 Keramički nalazi uočeni u novovjekovnom nasipu prilikom iskopa-
Razdoblje: NV vanja jugoistočne temeljne stope (foto: I. Beg Jerončić)
Vrsta radova: arheološki nadzor
arheološkog nadzora bila je Andreja Nađander, dipl. arheo.
Od ožujka do srpnja 2016. godine arheološki je nadzirana i prof. pov.). Sredstva za predmetna istraživanja osigurao
rekonstrukcija i gradnja spojne ceste od Ulice M. Gupca do je naručitelj, tvrtka Hrvatske ceste d.o.o. Područje zemlja-
Ulice N. Š. Zrinskog (D 423) u Slavonskom Brodu. Radove nih radova i rekonstrukcije obuhvaća parcele k.č. 2959,
je nadzirala tvrtka Kaukal d.o.o. iz Splita (voditeljica 2971/5, 4899, 5026/4 i 3048/1, k.o. Slavonski Brod.
140
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 76
Lokalitet: Slavonski Brod – rijeka Sava, lokalitet Poloj
Naselje: Slavonski Brod
Grad/općina: Slavonski Brod
Stakleni nalazi uočeni u novovjekovnom nasipu prilikom iskopava- Pravni status: P-5139
nja jugoistočne temeljne stope (foto: I. Beg Jerončić) Razdoblje: NV
Vrsta radova: podvodno istraživanje
je recentna cijev s otpadnim materijalom, koja je ukopana
u geološku osnovu. Slična stratigrafija uočena je i prili- Podvodna arheološka istraživanja na lokalitetu Poloj i
kom iskopa sjeveroistočne temeljne stope (upornjaka) na rekognosciranje rijeke Save na području Slavonskog
k.č. 2971/5, k.o. Slavonski Brod, čija je dužina oko 40 m Broda trajala su u više navrata od srpnja do listopada 2016.
te dubina oko 7 m. Unutar površinskih slojeva uočeni su godine. Radove je vodio Krunoslav Zubčić iz Odjela za
i dijelovi električnih instalacija na relativnoj dubini od oko podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda,
1 m. U drugoj fazi radova iskopane su temeljne stope za a u istraživanju su sudjelovali i vanjski suradnici Anton
jugozapadni i jugoistočni upornjak. Područje iskopa za Divić, Goran Trninić, Karlo Kolundži, kao i članovi Kluba za
jugoistočnu temeljnu stopu nalazi se na k.č. 3048/1. Iskop podvodne aktivnosti „Marsonija”. Financijska sredstva za
je dug 30-ak m u dužinu, 5 m u širinu i 7 m u dubinu. istraživanje osiguralo je Ministarstvo kulture.
Neposredno ispod humusnog sloja, u sjeveroistočnom
uglu iskopne površine za jugoistočni upornjak, u blizini Na lokalitetu Poloj, koji se okvirno može datirati u kraj 16.
betonskog šahta uočen je tamniji rahao sloj, koji se nalazi i početak 17. st., dokumentiran je površinski sloj ostataka
na otprilike 30 cm relativne visine, debljine 60 – 160 cm keramičkih posuda na riječnom dnu, od kojih je dio izvađen
i unutar kojeg su pronađeni novovjekovni ulomci stakla, tijekom istraživanja. Zbog jakog utjecaja riječne struje, pre-
keramike, opeke… Sloj je najvjerojatnije nastao prilikom gledano je veće područje nizvodno od lokaliteta, na kojem
nasipavanja područja za gradnju šahta u neposrednoj je pronađen dio otplavljenih pokretnih nalaza. Zbog jake
blizini ili možda prilikom gradnje mosta preko kanala riječne struje i nemogućnosti zabilježavanja pozicije nalaza
Glogovice. Ispod sloja nasipa nalazi se sloj geološke klasičnim metodama, one su snimljene upotrebom plutače
osnove od 40 cm do 160 cm relativne visine i može se pra- na kojoj se nalazio GPS uređaj. Tijekom istraživanja nisu
titi do dna iskopa na oko 7 m relativne visine. Stratigrafija utvrđeni ostaci drvene konstrukcije ispod ostataka sloja
registrirana prilikom iskopa jugozapadnog upornjaka (na keramičkih nalaza, kako se očekivalo nakon prošlogodiš-
k.č. 4899) slična je onoj zabilježenoj prilikom iskopa sje- njeg uviđaja. Osim triju drvenih greda, koje se nalaze u bli-
verozapadne i sjeveroistočne temeljne stope. Na teme- zini ostataka keramičkih nalaza, nisu nađeni tragovi drvene
lju položaja i karakteristika slojeva zaključeno je da nisu konstrukcije te se može pretpostaviti kako ostatak broda
potrebne dodatne mjere zaštite kulturnih dobara. treba tražiti na širem području nalazišta. Na jednoj od drve-
nih greda uočeni su ostaci utora metalnih klanfi, koje su od
Literatura antike upotrebljavane za povezivanje dasaka oplate broda.
Andreja Nađander
Summary
141
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
142
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
143
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
Redni broj: 78
Lokalitet: Slavonski Brod – Ulica Andrije Štampara 6
Naselje: Slavonski Brod
Grad/općina: Slavonski Brod Ukopana prostorija SJ 39 i zid SJ 28
Pravni status: Z-4953
Razdoblje: NV na osnovi pokretnoga arheološkog materijala iz jama i slo-
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje jeva s kojima je povezan može datirati u 19. stoljeće. Ta je
pretpostavka potvrđena katastarskim mapama s početka
Od 7. do 18. kolovoza 2016. zaštitno je arheološki istra- i sredine 19. st., koje na tome mjestu pokazuju postoja-
živan lokalitet u Ulici Andrije Štampara 6 (k.č. 4605/1, nje većeg kompleksa građevina, čiji se raspored mijenja
k.o. Slavonski Brod). Voditeljica istraživanja bila je Jelena krajem 19. st. U tu je fazu, na osnovi pokretnih nalaza, bilo
Burić, dipl. arheo., a njezin zamjenik bio je Tomislav moguće datirati većinu ostalih istraženih slojeva, jama,
Zojčeski, dipl. arheo. Radovi su obavljeni uz pomoć dvojice rupa za stupove i dva bunara.
fizičkih radnika, a nadzirao ih je nadležni konzervator Petar Keramički ulomci pronađeni tijekom istraživanja veći-
Seletković iz Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu. nom pripadaju kućnoj kuhinjskoj i stolnoj keramici,
Financijska sredstva za istraživanje osigurala je naručite- koju obilježavaju razni oblici pretežito tanjura, zdjela i
ljica – Martina Vrkljan, Slavonski Brod. lonaca. Svi se ulomci mogu tek okvirno datirati od 17.
do 19. st., pri čemu se vide refleksije turskih utjecaja
U dogovoru s nadležnim konzervatorom određena je zona u lokalnoj keramičkoj industriji. Ti su utjecaji najvidlji-
istraživanja u gabaritima budućega stambeno-poslovnog viji u glazuri zdjela i tanjura, odnosno mrljastim prelje-
objekta, na površini od 350 m2. Područje istraživanja obu- vima na osnovnoj glazuri, koji se povezuju s posttur-
hvaćalo je zapadni dio k.č. 4605/1. Prethodno je utvrđeno skim razdobljem na tim prostorima. Zdjela iz bunara
da je površina istraživanja u novije doba bila intenzivno SJ 12 sa smeđom baznom glazurom i bijelim linijskim
nasipavana radi nivelacije terena, vjerojatno prilikom grad- preljevom imala je vodoravno postavljenu ručicu ispod
nje stambenog objekta na kućnom broju 6, koji je građen oboda, a česte su u 18. st. Nalazi iz otpadne jame SJ
početkom 20. st. Taj je objekt većim dijelom srušen tije- 43, uz glazirane vrčeve i zdjele, sadrže i tamnosive
kom pripreme terena za buduće radove, a dijelovi njego- grafitirane boce s ukrasom girlandama i okomitim para-
vih temelja još su uvijek bili vidljivi. Radovi su se odvijali lelnim crticama izvedenim kotačićem, a koji se mogu
u trima iskopnim sektorima, kako bi se zemljani materijal datirati u kraj 17. i 18. st. Iz iste jame potječe i nalaz
lakše deponirao na preostalom području čestice. potkova čizmi, koje su poznate iz Ružica Grada, a dati-
Gornji slojevi recentnog humusa i nasipa iskopavani su raju se od 17. do 19. st. Zbog datacije je važan nalaz
bagerom, upotrebom ravne žlice širine 120 cm, uz nepre- bakrenoga austrijskog novčića kreutzera, iskovanog
stan nadzor arheologa. Utvrđeno je da se spomenuti slo- 1812. godine.
jevi javljaju do –1,5 m relativne dubine, nakon čega je
utvrđena razina pojave svjetložute pjeskovite gline, koja Jelena Burić
vjerojatno čini geološku osnovu terena. Iskop je nastav-
ljen snižavanjem površine na tu razinu, prilikom čega se Summary
vodilo računa o promjeni sastava, boje i konzistencije tla te
o pojavi mogućih starijih antropogenih slojeva ili struktura. In the course of August 2016 rescue archaeological exca-
Nakon strojne pripreme terena, otvorena je površina oči- vations were conducted on the construction site of a resi-
šćena i dokumentirana, a ostali slojevi i depoziti iskopavani dential and commercial building at 6 Andrija Štampar Street
su ručno. in the centre of Slavonski Brod. The excavations revealed
Tijekom istraživanja dokumentirano je ukupno 58 stratigraf- two construction phases of which the earlier can be dated
skih jedinica. Dio dokumentiranih formacija bilo je moguće, to the early post-medieval period, i.e. in the period between
na osnovi uvida u stanje objekta, prije istraživanja dovesti the 17th and 19th centuries on the basis of movable finds.
u vezu sa stambenim objektom iz 20. st. (otpadne jame, The excavation results enable a better understanding of
ostaci temelja i ukopane podrumske prostorije). Osim toga, the urban development of Slavonski Brod in the above-
utvrđeno je i postojanje ostataka starijeg objekta, koji se mentioned period.
144
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
145
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Ostaci drvenih stupaca (pilona) postavljenih okomito u zemlju Plitka zdjela (tanjur) (foto: M. Mihaljević)
Na povijesnim planovima prikazana je ubikacija u pro- tvrđave koji je izradio Thom Wenzbauer, fortif. Hauerpolir.
storu, kao i tlocrtni oblici određenih fortifikacijskih sklopova Na tom je planu, ali i na onima iz prijašnjih godina (1791.,
kompleksa tvrđave Stara Gradiška, pa tako i građevine 1824. i 1827.), ucrtan izvoran tlocrtni oblik građevine
kavalira. Longitudinalna građevina kavalira izvorno je bila kavalira, koji se razlikuje od današnjeg stanja. Kavalir s
branjena iz smjera juga, odnosno rijeke Save, bastionom kraja 18. i početka 19. st. na zapadnoj je strani, u širini
sv. Leopolda, koji je na kartografskim podlogama označen polovice zapadnog pročelja, imao produžetak ili krak sa
brojkom IV. Za analizu ostataka zidova zapadno od kor- sedam manjih prostornih jedinica, odnosno prostorija. S
pusa kavalir posebno je važna kartografska podloga iz obzirom na to da te prostorije nisu bile izdužene kao pre-
1837., s prikazom vojnih i građanskih zgrada kompleksa ostale nadsvođene prostorije (kazamati) kavalira, može se
146
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
pretpostaviti da se radi o pomoćnim prostorijama, koje su U sektoru B, gdje su ostaci brojnih drvenih trupaca različi-
služile za funkcioniranje građevine i vojske. Zapadni krak tih dimenzija, bilo je mnogo raznolikih keramičkih i nešto
kavalira pratio je izduljenu os korpusa kavalira u dužini metalnih nalaza. U sektoru C, uz odvodni kanalić u zapuni
triju prostornih jedinica, nakon čega su se u dijagonalnom (na relativno maloj površini) ima dosta nalaza. Izdvaja se
rasporedu nastavljale još četiri manje prostorije. Takav ulomak lončića ravnog vrata i ruba, zaravnjenog oboda
neobični tlocrtni oblik produžetka kavalira pratio je već (usta), koji je ukrašen urezanom crtom, a na vanjskim sti-
utvrđenu, odnosno zadanu planimetrijsku matricu tvrđave. jenkama urezanom dvostrukom valovnicom. Među priku-
Zapadni krak kavalira, s ukupno sedam manjih prostorija, pljenom keramikom prepoznatljivi su oblici lonaca, plitkih
srušen je tijekom naknadnih pregradnji i adaptacija, prili- zdjela, tanjura, vrčeva, šalica, zdjela na nogama, tava na
kom čega je građevina poprimila današnji tlocrtni oblik i nogama i sl. Među nalazima brojnošću se izdvajaju ulomci
arhitektonski volumen. tanjura pečeni u smeđozelenim i smeđobijelim bojama, koji
Tijekom arheoloških iskopavanja 2016. na relativnoj dubini su dodatno cakljeni. Ta vrsta posuđa ukrašena je motivima
od 8 do 10 cm pronađeni su ostaci južnog zida zapadnog točkica, spirala, kružića i stiliziranih vitica. Osim tih tanjura
trakta kavalira te u produžetku djelomično dijagonalan južni i plitkih zdjela, česti su i ulomci tanjura/zdjela u zelenoj
zid u dužini od 11,68 m istoga tog kraka. Zidovi su debljine cakljenoj boji, čiji su rubovi različito profilirani. Ulomci
81 – 83 cm i zidani su opekama veličine 30x15x7,5 cm. tanjura/plitkih zdjela prema oblikovnim i dekorativnim obi-
S unutrašnje su strane zida samo djelomično otkriveni lježjima preliminarno se mogu determinirati domaćim proi-
ostaci poprečnih zidova unutrašnjih prostorija, i to krajnje zvodima, radom lokalnih radionica iz postosmanskog raz-
zapadne prostorije u dužini od 109 cm (zapadni zid), odno- doblja (17./18. st.).
sno 160 cm (istočni zid). Poprečni su zidovi te prostorije Uz tanjure, česti su i nalazi lonaca čiji je rub izvijen prema
bili izrazito debeli (141 – 143 cm), što upućuje na to da su van, vrat kraći, a središnji je dio (trbuh) jako zaobljen, s
te prostorije bile nadsvođene bačvastim svodovima, kao i dnom manjeg promjera. Ti su lonci sivo-crne boje, nago-
kazamati u preostalom korpusu građevine kavalira. reni ili upotrebljavani vani na otvorenom ognjištu. Osim tih
Južno od ostataka zapadnog kraka kavalira u dijagonalnom lonaca, nađeno je nešto ulomaka i cijelih profila lončića
su rasteru otkriveni ostaci drvenih stupaca (pilona) okomito izvučenog ruba, koji imaju oštar lom na prijelazu iz vrata
položenih u zemlju. Okrugli su stupci različite debljine i u trbuh, grublje su fakture i oker do smeđe boje. Kao finija
stupnja očuvanosti. Njihova debljina kreće se od 10, 13, keramika izdvaja se vrč izvučenog ruba, blage S-profilacije,
14, 22, 23 do 32 cm. Unatoč tome što su istraživanja bila s ručkom koja spaja vrat i trbuh, a ukrašen je trima hori-
preliminarna, može se zamijetiti da su stupci postavljeni u zontalnim crvenim trakama. Osim tog vrča, nađeno je i
zemlju u dijagonalnoj osi, s različitim razmakom. nekoliko ulomaka lonaca finije fakture smeđe boje, izvijena
Prema nekim naznakama i ostacima drvenih elemenata, i profilirana ruba, na vratu ukrašenih tankim crvenim tra-
stupci su bili povezani drvenim elementima čineći svoje- kama. Nešto su rjeđi ulomci kuhinjske keramike, tamno-
vrsnu drvenu konstrukciju. S obzirom na prostornu dispo- smeđi lonci, sivocrnog presjeka, grublje fakture s plastič-
ziciju tih drvenih stupaca, u odnosu na zgradu kavalira te nom trakom na vratu te s utisnutim kosim kratkim crtama.
na položaj vanjskoga obrambenog bedema, koji se može Rjeđe su zastupljeni ulomci tava na nogama, ulomci zdjela
vidjeti na povijesnim planovima tvrđave, drveni stupci na nogama, poklopci zdjela, stope od zdjela na nižim prste-
(piloni) vjerojatno su ostaci drvene konstrukcije iz jezgre nastim nogama i sl. Među finijom su keramikom sivocrni
ili unutrašnjeg lica horizontalnog kraka bedema, koji je ulomci keramike tankih stjenki, ukrašeni otiscima za koje
spajao bastion sv. Leopolda IV. i bastion sv. Ferdinanda V. se također pretpostavlja da pripadaju postosmanskom raz-
Na taj zaključak upućuje analiza i stanje prostora i doblju. Među metalnim nalazima izdvajaju se kovani čavli
građevina na kartografskoj podlozi tvrđave iz 1791. različitih dimenzija, harpun, potkova za obuću i dr.
(Kvočić 2008: Plan Tvrđave Stara Gradiška iz 1791, Također su nađeni veslo i drveni pločasti ulomak kružnog
KAW-KS: Inland C VII Env. B/1 Alt Gradisca No 65 / Inv. br. oblika (pršljen), perforiran po sredini, vjerojatno od ribar-
186). Nešto dalje južno od tih stupaca pronađena je zidana skih mreža. Prilikom arheoloških istraživanja prikupljeni su
struktura od opeka koja svojim oblikom, dijagonalnom osi raznoliki nalazi, koji donekle upotpunjuju podatke o načinu
u prostoru, upućuje na to da se vjerojatno radi o mogućoj života na tom prostoru. Najveći dio nalaza pripada domaćoj
odvodnoj kanalici sustava odvodnje obrambenog bedema proizvodnji, koja je vjerojatno bila pod osmanskim utjeca-
ili dijelu cjeline nekoga arhitektonskog sklopa, koji je bio jem, a moguće je i da su neki ulomci importirani i trgovačkim
prislonjen na unutrašnje lice bedema, što će se utvrditi tije- putovima, što nije čudno jer se radi o graničnom području
kom iduće kampanje arheoloških istraživanja. s negdašnjim Turskim Carstvom. Za sada se najbrojnija
Arheološkim istraživanjima 2016., uz otkrivene građevne skupina cakljenih i oslikavanih nalaza keramičkog posuđa
strukture, prikupljena je i pokretna arheološka građa koja preliminarno može datirati od kraja 17. st. do kraja 19. st., s
pripada novom vijeku. Među pokretnim su nalazima ulomci tim da se neki oblici mogu datirati i u početak 20. st. Turski
keramičkog posuđa, ulomci stakla i metalni nalazi. Prilikom se utjecaj na keramici očituje i u narodnoj/etnološkoj kera-
otkopavanja plitkoga površinskog humusnog sloja debljine mici 20. st.
10 – 15 cm, pojavio se sloj riječnog pijeska debljine 25 cm,
kojim je nasut i niveliran cijeli teren oko kavalir-kule. Ispod Prilikom arheoloških istraživanja otkriveni su ostaci građev-
njega pojavio se kulturni sloj masne tamnosive boje s nih gospodarskih sklopova kavalir-kule, zidani opekama
mnogo raznolikih nalaza (radno označena SJ 04). Na pozi- baroknih dimenzija, te veći broj drvenih trupaca različitih
ciji sektora A (gdje su otkriveni ostaci temelja pomoćnih dimenzija za koje se pretpostavlja da mogu biti iz 17. i
prostorija kavalir-kule) nije bilo nikakvih arheoloških nalaza. 18. st. jer se u tom razdoblju gradilo i drvenom građom, što
147
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Marina Matković
dr. sc. Marija Mihaljević
Summary
148
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 82
Lokalitet: Stružani – Vrtlovi – Kućišta – Veliki Trstenik
Naselje: Stružani
Grad/općina: Oprisavci
Pravni status: Z-4956
Razdoblje: SV
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
Ukop recentnog kanala SJ 33/34 (foto: S. Đurčić) U lipnju i srpnju 2016., u sklopu gradnje Regionalnoga
vodovodnog sustava istočne Slavonije, dionica Sikirevci
– Oprisavci, zaštitno je arheološki istražen lokalitet Vrtlovi
– Kućišta – Veliki Trstenik kod mjesta Stružana. Voditelj
arheoloških istraživanja bio je Srđan Đuričić, mag. arheo.,
a sudjelovali su Sanda Vučičić, mag. arheo., te dokumen-
taristi Ljiljana Živkovi i Josip Galiot, kao i devet pomoćnih
radnika.
Literatura
Stipe Pavlinović
Summary
149
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Ulomci keramičke peke (PN – 3) iz otpadne jame SJ 29 (foto: S.
Pavlinović) Bojčić, Radić 2004 Z. Bojčić, M. Radić, Srednjovjekovni
grad Ružica, Osijek, 2004.
Lozuk 2008 J. Lozuk, Stružani – Vrtlovi, Kućište, Veliki
Trstenik – jug, HAG, 4/2007, Zagreb, 2008: 102 – 104.
Srđan Đuričić
Summary
150
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
151
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
152
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
Archaeological excavations were continued within the Voditeljica arheoloških istraživanja bila je Marija Mihaljević
palas and along the oval perimeter wall in the east and (Arheološki odjel Gradskog muzeja Nova Gradiška), uz
west. Also investigated were the second palas room and stručnu ekipu koju su činili Marina Matković i tehničar Ante
courtyard along the eastern perimeter wall as well as the Ćalušić. Istraživanja se provode u suradnji i po smjernicama
outer side of the western perimeter wall. The excavations konzervatorskog nadzora Ratka Ivanušeca (dipl. pov. umj.) i
established that the approach to the courtyard from the Petra Seletkovića (prof. povijesti i arheologije) iz nadležnog
palas lead through a passage on the eastern wall of the Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu. Arheološka
room P2. The room also enabled approach to other palas istraživanja financirana su sredstvima Ministarstva kulture,
rooms along southern and northern walls. A lot of movable Grada Nove Gradiške i Brodsko-posavske županije.
finds were collected. They include pottery shards and other
metal utilitarian artefacts, metalwork items, stone spheres, Godine 2016. arheološki je istražena sjeveroistočna strana
bone items, fragments of dressed stone and animal bones. uvale Rašaška, u nastavku na sondu 1 (istraživanu tije-
All these finds can be provisionally dated to the period kom proteklih sezona) u smjeru od istoka prema zapadu.
between the 14th and 17th centuries. Tijekom istraživanja 2015. otkrivene su dvije prostorije (P1 i
P2) i cilj je ovogodišnjih istraživanja bio te prostorije istražiti
do zdravice kako bi se njihovi zidovi mogli konzervirati, ali
i kako bi moglo biti nastavljeno uklanjanje slojeva zasipa i
Redni broj: 84 ostatka urušenja (arheoloških slojeva) te određivanje vanj-
Lokalitet: Utvrda Rašaška (Račeša) ske tlocrtne dimenzije građevnih ostataka na tom dijelu sre-
Naselje: Bobare dišnje jezgre utvrde. Istraživanjima u prostoriji P1 otkriveno
Grad/općina: Okučani je ukupno devet kosturnih grobova, od kojih su dva dječja.
Pravni status: Z-7260 Pokojnici su položeni na leđa u ispruženom položaju, ori-
Razdoblje: SV jentirani u smjeru zapad-istok. Položeni su u zemlju jedan
Vrsta radova: sustavno iskopavanje, konzervacija do drugoga, tako da nije bilo preslojavanja. U prostoriji
P2 pronađeno je ukupno deset kosturnih ukopa (odraslih
U lipnju i srpnju 2016. arheološki je istraživana sjevero- osoba) i mnogo dislociranih kostiju (moguće je da potječu iz
istočna strana utvrde Rašaška (k.č. 149, k.o. Bobare). starijih faza ukopavanja, a prisutne su kosti i odraslih osoba
153
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Zračna snimka nakon istraživanja (foto: K. Šobat) Lonac PN359 in situ (foto: M. Mihaljević)
154
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
Summary
155
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Redni broj: 87
Lokalitet: Završje – Gradina
Naselje: Završje
Grad/općina: Sibinj
Pravni status: postupak u tijeku
Razdoblje: P, SV
Vrsta radova: geofizičko istraživanje
156
Brodsko-posavska županija, HAG 13/2016
je snimljena površina od oko 20.000 m2, pri čemu se vodilo Magnetometrijska istraživanja potvrdila su postojanje tra-
računa da se izmjere sve tri terase te najviši plato u naselju. gova ljudske djelatnosti na svim četirima ispitivanim dije-
Površine su izmjerene strojem LEA MAX system; LEA D2 sa lovima nalazišta. Bez arheoloških istraživanja teško je sa
senzorima 7 x Fluxgate Föster Gradiometer 4.032 CON650 sigurnošću interpretirati rezultate.
i mjeren je magnetni otpor tla. Mjerenjem su dobiveni rezul-
tati koji upućuju na tragove ljudskih aktivnosti i ostatke kon- Literatura
strukcija nastale ljudskom rukom na svim trima terasama,
kao i na najvišem platou. Lozuk 2015 J. Lozuk, Srednjovjekovne utvrde Brodskog
Na najjužnijoj terasi (1), gdje je zbog niske vegetacije bilo Posavlja, Slavonski Brod, 2015.
moguće magnetometrijsko mjerenje, dobiveni su pozitivni Petrović 1962 K. Petrović, Izvještaj o izvršenom obila-
rezultati s naznakama pravokutnih struktura, koje se u pra- sku terena i arheološkim radovima na području Brodskog
vilnom rasporedu pružaju uz rub terase Na istom platou posavlja, Završje, 22.-24. XI 1962., Arhiv Muzeja Brodskog
pretpostavlja se položaj sondi iz 1962., koje je iskopavala Posavlja.
K. Petrović. Ostaci koji su vidljivi na snimci vjerojatno se mogu Petrović 1971 K. Petrović, Od 1300. god. pr. n. ere do pro-
povezati sa strukturama naselja iz kasnoga brončanog doba. dora Rimljana u Panoniju, u: Oriovac, Prilozi za povijest
Mjerenja na južnijem platou (2) također su pokazala tra- mjesta, Oriovac, 1971: 22 – 24.
gove vjerojatno rupa za stupove u pravilnom nizu, kao i
postojanje jednog većeg objekta u jugozapadnom dijelu Daria Ložnjak Dizdar
ispitane površine. S obzirom na pokretne nalaze iz svih Mario Gavranović
razdoblja, bez arheoloških je iskopavanja teško sa sigur- Lidija Miklik Lozuk
nošću datirati dokumentirane strukture.
Na sjeveroistočnom dijelu nalazišta (3), koje se nalazi Summary
blago na padini, uočeni su ostaci jarka u smjeru sjever-jug
te ostaci jama. Na jugozapadnom, povišenom dijelu terase In the course of October 2016 geophysical surveys at the
uočljiva je koncentracija pravilnijih struktura, vjerojatno site of Završje-Gradina on the southern slopes of Dilj were
nekadašnjih nadzemnih objekata. conducted. The finds from small-scale probe excavations
Na najsjevernijem i najvišem dijelu nalazišta (4), toponim conducted in 1962 together with surface finds suggest that
Vrebac, bilo je moguće snimiti dvije manje površine jer se taj this strategic elevation was used throughout several period
dio nalazi pod šumom. S obzirom na konfiguraciju terena, (the Late Bronze Age, Early Iron Age, Antiquity, Middle
na tom se mjestu može očekivati i ulaz u nekadašnje visin- Ages). Magnetometric research confirmed the traces of
sko naselje u nekom od razdoblja uporabe tog prostora. human activity on all four examined parts of the site.
157
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
POŽEŠKO-SLAVONSKA
ŽUPANIJA
158
Požeško-slavonska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 88
Lokalitet: Bangradac
Naselje: Podgorje
Grad/općina: Kaptol
Pravni status: P-5624
Razdoblje: P
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
Summary
159
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
is extremely strong. It was originally built of wooden boxes neposredno uz mjesno groblje (356 m n. v.). Sjeverno od
filled with packed earth and a stone layer was added at a lokaliteta prolazi županijska cesta, koja povezuje Požegu
later stage. It is difficult to say whether those two construc- s Novom Gradiškom. Prema dosadašnjim spoznajama,
tion elements belong to the same construction period. The smatra se da se na prostoru današnjeg naselja Ivandola
construction of the rampart bears a resemblance to those u srednjem vijeku nalazio posjed Odolya (Odola/Odolja).
in Dolenjska and other Alpine sites of the same period. Lokalitet je prvi probno istražio Gradski muzej Požega
1999., pod vodstvom Dubravke Sokač Štimac, a 2013.
započela su sustavna istraživanja lokaliteta, čija je vodi-
teljica Marija Mihaljević. U dosadašnjim je arheološkim
Redni broj: 89 istraživanjima otkrivena rotunda s polukružnom apsi-
Lokalitet: Ivandol – Njive dom oko koje su ukopani kosturni ukopi, većinom djece.
Naselje: Ivandol Pronađeni su i brojni pokretni arheološki nalazi, datirani od
Grad/općina: Brestovac 13. do 16. st.
Pravni status: Z-7276 Godine 2016. istražen je jugozapadni dio platoa, kvadranti
Razdoblje: SV, NV B/2,3 i C/2,3 te područje oko obodnog zida na južnom dijelu
Vrsta radova: sustavno iskopavanje platoa, u kvadrantima D/2 i E/2,3,4. Cilj je ovogodišnjih
istraživanja bio utvrditi granicu rasprostiranja groblja te nje-
U listopadu 2016. nastavljena su arheološka istraživanja govu slojevitost, za što je odabrana pozicija jugozapadnog
na lokalitetu Njive kod naselja Ivandola, na k.č. 206/1, ruba platoa, koja se nalazi u osi rotunde. Na tom se dijelu
k.o. Busnovi. Voditeljica istraživanja bila je Marija Mihaljević platoa također nalazi nakupina posloženih klesanaca
(Gradski muzej Nova Gradiška), uz zamjenicu voditeljice (kvadrant C/2) te se pokušalo utvrditi čine li oni nekakvu
Marinu Matković, tehničara Antu Ćalušića i dr. Arhitektonsku smislenu formu, odnosno nastavlja li se takva pojava i
plastiku analizirao je Zorislav Horvat. Istraživanja je financi- može li biti dio nekakva zida. Oko obodnog zida na južnom
ralo Ministarstvo kulture. dijelu platoa uklonjen je SJ 001 na padini platoa i počišćena
su urušenja zemlje nastala u vremenu od prošlogodišnjeg
Lokalitet Njive nalazi se na izduženom grebenu sa sre- istraživanja. Na jugozapadnom dijelu platoa otkriveni su
dišnjim uzvišenjem, na istaknutom platou Babje gore, kosturni grobovi (podjednako zastupljeni i odrasli i djeca),
Snimka dijela obodnog zida (foto: M. Mihaljević) Snimka više grobnih ukopa (foto: M. Mihaljević)
160
Požeško-slavonska županija, HAG 13/2016
Summary
161
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Fotografija pronađenih struktura unutar tumula 2 Crtež pronađenih struktura unutar tumula 2
162
Požeško-slavonska županija, HAG 13/2016
koja, po svoj prilici, čini kameni obzid komore (SJ 07). Redni broj: 91
Obzid je sagrađen od suhozidno naslaganoga neobra- Lokalitet: Kaptol – Čemernica, tumul IV
đenog kamenja (amfibolita) većih dimenzija. Čišćenjem Naselje: Kaptol
kamenja te uklanjanjem slojeva nasipa tumula oko SJ 07, Grad/općina: Kaptol
uočen je vrlo rasut pepeljast sloj s primjesama karbonizi- Pravni status: Z-2778
ranog drveta te komadića keramike (SJ 05). Definiranjem Razdoblje: P
njegovih granica oko kamenog obzida komore uočena je i Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
zapuna od stupa na jugozapadnoj četvrtini tumula (SJ 10),
koja je ispražnjena (ukop SJ 15). Na sjeverozapadnoj Od travnja do lipnja 2016. Centar za prapovijesna istra-
četvrtini tumula uz istočno lice sjevernog dijela uočeni su živanja revizijski je zaštitno istražio tumul IV na položaju
ostaci drvenih kolaca od zasad nepoznate strukture. Na Čemernica (k.č. 804, k.o. Kaptol). U istraživanju su sudje-
jugozapadnoj četvrtini tumula ispod panja pronađen je set lovali: voditelji istraživanja dr. sc. Hrvoje Potrebica i Marta
keramičkih posuda koji je bio ukopan u SJ 02, a sastojao Rakvin te Miroslav Vuković, Marko Ceković, kao i studenti
se od jedne dvojne posude (poput one iz naselja Sv. Petar s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Ludbreški) te od zdjelice u kojoj se nalazila još jedna manja
posuda. Oko njih nisu pronađene nikakve druge arheo- Istraživanje je inicirano na temelju odluke vlasnika zemlje
loške strukture. g. Domagoja Petrića da iskrči svoje zemljište radi rigo-
Kako se ne bi ugrozili nalazi u komori, istraživanje tumula lanja vinograda. Tumul IV prvi je put istraživan 1967.
zaustavljeno je na tome mjestu, a proširena je sonda u sklopu istraživanja groblja pod tumulima na položaju
između tumula 3 i tumula 2. U dijelu proširenja koji je naj- Kaptol – Čemernica šezdesetih i sedamdesetih godina
bliži primarnom prostoru sonde 1 pronađen je okrugao 20. st., pod vodstvom V. Vejvode i I. Mirnika iz Arheološkog
tarac od spaljenog lijepa, a u ostatku sonde bili su samo muzeja u Zagrebu (Vejvoda, Mirnik: 1971; 1991). Prema
geološki slojevi koji daju dobru podlogu za razumijevanje arheološkoj vrijednosti grobnog inventara, tumul IV u struč-
nastanka monumentalnog tumula 2, pogotovo u vezi s noj je literaturi označen kao kneževski (Vinski-Gasparini
kostolačkim naseljem na kojem je podignuta ta nekropola. 1987: 193) te slovi kao jedan od najvažnijih i najbogatijih
tumula s prostora jugozapadnog dijela Karpatske kotline.
dr. sc. Hrvoje Potrebica Tijekom posljednjih 15 godina Centar za prapovijesna istra-
živanja te tim stručnjaka s Filozofskog fakulteta Sveučilišta
Summary u Zagrebu proveo je niz revizijskih istraživanja na položaju
Čemernica. Rezultati tih istraživanja otkrili su postojanje
Rescue archaeological excavations at the Kagovac site elemenata kompleksnih grobnih struktura pod tumulima,
were continued in the course of 2016. The site is located a posebice revizijsko istraživanje tumula III 2009., kada
on a forested elevation above the village of Lukač and con- su otkriveni ostaci rijetke monumentalne grobne konstruk-
sists of 15 burial mounds (tumuli). The burial site belonged cije s ceremonijalnim prilaznim hodnikom (dromosom)
to a nearby terraced hill-fort settlement on the Gradac hill (Potrebica 2009: 101 – 105). Na temelju rezultata tog i
which is located in the NE. The excavations of Tumulus ostalih revizijskih istraživanja grupe tumula na Čemernici,
2 began this year. With a diameter of 20 m and height of Centar za prapovijesna istraživanja odlučio je revizijski
4 m, it represents one of the largest mounds in the west- istražiti tumul IV radi pronalaska odgovora na još neodgo-
ern part of the necropolis. In order to obtain control cross- vorena pitanja o izgledu, načinu gradnje te strukturi grobne
sections, the tumulus was divided in four parts (the quad- komore, kao i pokušaja utvrđivanja položaja keramičkog
rant method of excavating tumuli), of which the north-west inventara pronađenog tijekom prethodnog istraživanja u
and south-west quadrants were unearthed. After removing samoj komori te eventualnog pronalaska novog, odnosno
the deposit in the central part of the tumulus, a large stone preostalog materijala.
structure was found. It probably represents a boundary
wall of a chamber. The boundary wall was built of larger
undressed stones constructed in the drywall technique.
After removing stones and deposits around the drystone
chamber wall appeared an ash-like layer with traces of
carbonised wood and small pottery shards as well as a
post fill in the south-west quadrant. Remains of wooden
stakes, which belong to an unknown structure, were iden-
tified in the north-west quadrant. A set of pottery vessels
was found in the south-west quadrant. It consists of a dual
vessel (similar to the one found in Sv. Petar Ludbreški) and
a bowl with another, smaller bowl inside. In order not to
jeopardise chamber finds, the excavation of the tumulus
was stopped in this phase, and the probe between tumuli 3
and 2 was extended. In the part of the extended dig closest
to the original area of probe 1, a circular paving of burnt
daub was found, whilst the rest of the probe yielded only Nalazi iz tumula IV prikupljeni tijekom istraživanja 1967. godine
geological layers. (prema: Pavičić et al. 2013: 4, 5)
163
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
164
Požeško-slavonska županija, HAG 13/2016
Potrebica 2010 H. Potrebica, Kaptol – Čemernica, HAG, Kaptol – Gradci, kao i tumule 16 i 17 istoimene nekropole.
6/2009, Zagreb, 2010: 101 – 105. Voditelji istraživanja bili su prof. dr. sc. Hrvoje Potrebica i
Vejvoda, Mirnik 1971 V. Vejvoda, I. Mirnik, Istraživanja doc. dr. sc. Branko Mušič.
prethistorijskih tumula u Kaptolu kraj Slavonske Požege
(prethodni izvještaj), VAMZ, Vol. 5, Zagreb, 1971: 183 Arheološki ciljevi geofizičkih istraživanja na prapovijesnom
– 210. lokalitetu Kaptol u Požeškoj kotlini (primjenom magnetske
Vejvoda, Mirnik 1991 V. Vejvoda, I. Mirnik, Prethistorijski metode (Geometrics G-858), niskofrekvencijske elektroma-
Kaptol, u: Kaptol 1221.-1991., Kaptol, 1991: 9 – 23. gnetske metode (CMD Miniexplorer), georadarske metode
Vinski-Gasparini 1987 K. Vinski-Gasparini, Grupa (GSSI SIR3000m 400 MHz antena) i geoelektričnog karti-
Martijanec-Kaptol, u: Prahistorija jugoslavenskih zemalja, ranja (Geoscan RM15)) jesu otkrivanje ostataka stambenih
Vol. V, Gvozdeno doba, Sarajevo, 1987: 182 – 231. objekata, komunikacija i metalurških radionica u naselju te
sastava tumula s njihovom bližom okolinom općenito, kao
Marta Rakvin i ostataka grobnih komora i manjih jaraka oko tumula na
nekropoli.
Summary
Magnetska metoda (Geometrics G-858)
A revisionary excavation of Tumulus IV at the Čemernica Zadatak je arheološke geofizike da prepoznaje magnet-
site was conducted from April to June 2016. The tumulus ske anomalije, koje su posljedica različitih tipova arhe-
had been excavated in 1967, and marked as princely by oloških struktura, a koje su istodobno i nositelji različitih
the archaeological literature due to the value of the grave tipova magnetizacije. Na naselju u Kaptolu magnetska
inventory. It has been regarded as one of the most impor- metoda upotrebljavala se kao glavna geofizička metoda.
tant and richest tumuli in the south-western part of the Magnetnom se metodom uspješno otkrivaju zidane struk-
Carpathian Basin. The revisionary excavation established ture od kamena i/ili opeke, kao i negativne forme, odnosno
the position, dimensions and achievements of the 1967 njihove zapune (jarci i jame) te posebno učinkovito objekti
excavation. The excavation also provided answers about s tzv. termoremanentskim tipom magnetizacije, koji je tipi-
the chamber construction and arrangement of the burials čan za pečenu glinu (ognjišta, peći za pripremanje hrane,
inside. Tumulus IV had a monumental tomb, which con- keramičke peći, peći za taljenje metala, kućni lijep i sl.).
sisted of a wooden grave chamber with two wooden cof- Teoretski, najveća dubina na kojoj se magnetnom meto-
fins. A stone pavement ran along the tomb. It was most dom može otkriti neka arheološka struktura ovisi o kontra-
probably covered, functioning as an entrance hallway to stu u susceptibilnosti između arheoloških ostataka i zemlji-
the chamber, which probably added to the monumentality šta u kojem se nalaze te njihovoj veličini, obliku i položaju
of the whole structure. ispod površne.
Glavni arheološki ciljevi magnetske metode bili su tako
utvrđivanje postojanja ostataka kamenih temelja kuća,
kućnog lijepa, komunikacije odnosno ulice u naselju, razli-
Redni broj: 92 čitih peći u kućanstvu te keramičarskih i metalurških peći,
Lokalitet: Kaptol – Gradci (naselje) kao i spaljene gline u drugim formama te negativnih struk-
Naselje: Kaptol tura (jarci, veće jame i sl.). Negativne strukture po pravilu
Grad/općina: Kaptol su nositelji nešto više inducirane magnetizacije od okoline.
Pravni status: Z-4420 Fizikalni princip magnetizacije sličan je kao kod kamenih
Razdoblje: P konstrukcija.
Vrsta radova: geofizička istraživanja Na rezultatima magnetske metode na naselju se sasvim
jasno prepoznaju područja relativno jačih linearnih magnet-
Godine 2016. Centar za prapovijesna istraživanja i tvrtka skih anomalija za koje se može pouzdano tvrditi da se radi
GEARH d.o.o. geofizički su istražili utvrđeno naselje o arheološkim ostacima prapovijesnih kuća i komunikacija,
odnosno ulica između kuća. Dosta je iznenađujuće da se
radi o pravilnom rasteru ulica. To već izgleda kao urbani-
stičko planiranje manjega grada s uređenim stambenim
dijelom i potencijalnim javnim površinama te industrijskim
kvartom s pećima za preradu željeza. Manja područja
koja su u tlocrtu približno okrugla i posjeduju jak termore-
manentan tip magnetizacije jesu razne peći, koje su bile
otkrivene i prilikom arheoloških istraživanja 2015. godine.
U slučaju jakih magnetskih anomalija termoremanentnog
tipa, moguće je da je riječ o pećima i otpadnim jamama
vezanima uz proizvodnju željeznih predmeta.
Magnetskim istraživanjima obuhvaćen je i krajnji sjeverni
dio prapovijesne nekropole s dvama tumulima. Preliminarni
rezultati gradijentnog načina mjerenja nisu pokazali
magnetski kontrastan odjek kamenih komora, nego je više
Položaj gradine i tumula uključenih u istraživanje (crveni kružići) izgledalo da se radi o magnetnijem sastavu plašta tumula.
165
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
166
Požeško-slavonska županija, HAG 13/2016
Zaključak
Magnetskom metodom najdjelotvornije se prepoznaju
anomalije nastale kao rezultat termoremanentnog tipa
magnetizacije karakterističnog za sve arheološke ostatke
koji su pretrpjeli promjene prilikom izloženosti visokim
temperaturama. U prapovijesnom arheološkom kontek-
stu to su najčešće sve vrste zapečene gline (ognjišta,
peći za pripremu hrane, kućni lijep itd.), kao i veći dio
otpadaka, koji se pojavljuju u talioničkim i kovačkim
radionicama za prerađivanje željeza (ostaci talioničkih
peći, kovačkih ognjišta, otpada, zgure i sl.). Na osnovi
Položaj istraženog prostora 2 na gradini tih karakteristika, na rezultatima magnetske metode
mogu se prepoznati brojni prapovijesni arheološki ostaci
direktne interpretacije. Za georadarski model upotrijebljeni raznovrsnih objekata i raznih djelatnosti, ako se mjerilo
su rezultati iskopavanja, odnosno arheološki profil u smjeru magnetometrima dobre razlučivosti u gustoj mreži para-
jednoga od radarskih profila koji je upotrebljavan za uspo- lelnih profila.
redbu signala na tome mjestu. Niskofrekvencijskom elektromagnetskom metodom otkri-
vaju se lateralne i vertikalne promjene u magnetskom
Metoda geoelektričnog kartiranja (Geoscan RM 15. susceptibilitetu i električnoj provodljivosti, koje su poslje-
Geoscan Research) dica prisutnosti arheoloških ostataka. Najčešće se radi o
U ovim je kontekstima ta metoda djelotvorna za otkrivanje promjenama u magnetskim svojstvima koje se prepoznaju
zidova i slojeva urušavanja. Najveća dubina na kojoj se i na rezultatima magnetske metode, ali se najnovijim instru-
mogu otkriti ostaci arhitekture, odnosno kamene komore u mentom CMD Miniexplorer dobiva i uvid u dubinu izvora
tumulu, ovisi o udaljenosti između mjernog para elektroda. magnetskih anomalija jer mjeri in-phase vrijednosti za tri
Najviše vrijednosti otpora bile su izmjerene na tumulima. intervale dubine, do maksimalne dubine od 1,8 m. Često
Dio tih visokih vrijednosti otpora uzrokovan je kamenim su arheološki objekti zbog toga jasnije vidljivi u tlocrtu pa
167
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
168
Požeško-slavonska županija, HAG 13/2016
169
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Georadarski signali na različitim intervalima dubine za cijelu istraženu površinu Staroga grada na aerofotografiji (Arkod) i tlocrtom utvrde
iz 1864. g.; upotrebljavan je kontrastniji prikaz sivih tonova za naglašavanje bolje sačuvanih, odnosno masivnijih ostataka arhitekture
kvadratnom funkcijom
170
Požeško-slavonska županija, HAG 13/2016
Literatura
Summary
171
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
172
Požeško-slavonska županija, HAG 13/2016
Literatura
Matko Maršić
Ivana Hanžek
Tea Lokner
Katarina Šprem
Rajna Šošić Klindžić
Summary
Redni broj: 95
Lokalitet: Požega – Trg sv. Terezije
Naselje: Požega
Grad/općina: Požega
Pravni status: Z-2798
Razdoblje: SV, NV
Vrsta radova: arheološki nadzor
173
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Tijekom spomenutog nadzora, na zapadnom i jugoza- supply system, sewer system as well as electricity cables
padnom dijelu trga te u zapadnom i istočnom dijelu Ulice and gas pipelines. Since the area is located within the
Ivana Pavla II., na dubini od 0,30 do 0,50 cm pronađeni listed archaeological zone and cultural and historic site of
su mnogi ostaci ljudskih kostiju. Na zapadnom dijelu trga Požega, the archaeological supervision was a precondi-
pronađen je i kameni zid smjera istok-zapad, u dužini od tion for the in-time and appropriate recording of potential
5 m, širok 0,90 m. Na središnjem dijelu trga zatečeni su archaeological finds. The rescue archaeological excava-
temelji ograde i postolja spomenika fra Luki Ibrišimoviću. tions conducted in 2006 and 2007 on several locations on
Spomenik je četiri puta mijenjao lokaciju unutar površine the Square identified the remains of medieval buildings and
trga: najprije je bio postavljen na sjevernom dijelu trga (kod movable archaeological finds. During the 2016 supervision
današnjega Dijecezanskog muzeja), zatim je stajao na sre- both immovable and movable medieval and post-medieval
dišnjem dijelu trga (ispred crkve sv. Terezije Avilske, današ- finds were recorded.
nje katedrale), nakon toga postavljen je na južnom dijelu
trga, a sada se nalazi na njegovu zapadnom dijelu.
Prilikom kopanja rova uz fasadu pročelja župnog dvora na
sjeveroistočnom dijelu trga pronađeni su temelji kamenog Redni broj: 96
zida, dužine 5, a visine 1,5 m. Tijekom zemljanih radova uz Lokalitet: Tulnik – tumuli
zgradu gimnazije na istočnom dijelu trga otkriveni su mnogi Naselje: Tulnik
kameni klesanci od vapnenca pješčenjaka, koji upućuju na Grad/općina: Pleternica
veliku srednjovjekovnu građevinu – možda prvu požešku Pravni status: R-505
srednjovjekovnu crkvu sv. Pavla, koja se prema mišljenju Razdoblje: P
nekih autora nalazila na prostoru između Kamenitih vrata Vrsta radova: geofizička istraživanja, geoarheološke
(sjevernog ulaza u srednjovjekovnu Požegu opasanu bušotine
kamenim bedemima) i utvrde (koja se nalazila na brdu u
neposrednoj blizini današnje katedrale). Spomenuta crkva Godine 2016. Centar za prapovijesna istraživanja i tvrtka
stradala je prilikom turskog napada na utvrdu 1537. godine. GEARH d.o.o. proveli su niz nedestruktivnih zahvata na
Na trgu su tijekom radova prikupljeni različiti pokretni nalazi: pretpostavljenim prapovijesnim tumulima kod sela Tulnika.
ulomci keramičkih lula iz 16. – 17. st., dijelovi keramičkih Voditelji istraživanja bili su prof. dr. sc. Hrvoje Potrebica i
posuda iz 16. st., keramički lonci iz 15. – 17. st. te dio kera- doc. dr. sc. Branko Mušič.
mičkog poklopca iz 16. st. U zapadnom dijelu Ulice Ivana
Pavla II. pronađeni su željezni čavli iz 16. st., topovska Arheološki ciljevi geofizičkih istraživanja tumula na pra-
kamena kugla iz 15./16. st., ulomci ocakljenih keramičkih povijesnom lokalitetu Tulnik u Požeškoj kotlini primjenom
zdjela iz 15. – 16. st. te željezno ojačanje za obuću iz 16. st. magnetske metode (Geometrics G-858), georadarske
Arheološki materijal s Trga svete Terezije u Požegi ima metode (GSSI SIR3000, 400 i 270MHz antene), geoe-
analogije u materijalu s lokaliteta crkve pohođenja Blažene lektričnog kartiranja (Geoscan RM15) i 2D geoelektrične
Djevice Marije u Voćinu i Ružica grada. Nakon završetka tomografije (ARES) bili su utvrđivanje sastava tumula,
arheološkog nadzora prikupljeni pokretni arheološki nalazi odnosno tumulima sličnih morfoloških formi općenito te
pohranjeni su u Gradskom muzeju Požega, a radovi na ure- posebno anomalija u fizičkim poljima koje bi upućivale na
đenju trga dovršeni su sukladno projektnoj dokumentaciji. antropogene promjene (ukopi, arheološki slojevi, kamene
grobne komore, negativne strukture kao što su primjerice
Literatura jarci oko tumula i sl.). Osnovna je svrha tih geofizičkih
istraživanja nedestruktivan uvid u sastav tumula i tumu-
Buturac 1977 J. Buturac, Crkveno-kulturna povijest lima sličnih formi za razlikovanje mehanizama nastanka
Požege i okolice 1227 – 1977., Zagreb, 1977. te prikupljanje informacija za definiranje tumulima sličnih
Sokač-Štimac 2008 D. Sokač-Štimac, Požega – Trg sv. prirodnih tvorevina. Ciljevi za različite metode unutar toga
Terezije, HAG, 4/2007, Zagreb, 2008: 112 – 114.
Sokač-Štimac 2008 D. Sokač-Štimac, Srednjovjekovna
Požega: rezultati arheoloških istraživanja na Trgu sv.
Terezije 2006. i 2007. godine, katalog izložbe, Gradski
muzej Požega, Požega, 2008.
Sokač-Štimac, Korać 2007 D. Sokač-Štimac, Z. Korać,
Požega – Trg sv. Terezije, HAG, 3/2006, Zagreb, 2007: 91, 92.
Dubravka Sokač-Štimac
Summary
174
Požeško-slavonska županija, HAG 13/2016
175
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
otkrivanje zidova i slojeva urušavanja. Najveća dubina na Geofizička su istraživanja tumula, zbog morfoloških formi
kojoj se mogu otkriti ostaci arhitekture zavisi od udaljenosti i relativno većeg udjela vode u plaštu tumula, iznimno
između mjernog para elektroda, koji kod standardne kon- zahtjevna bez jednoznačne strategije koja bi dala arheo-
figuracije iznosi 0,5 m, što znači detekciju ostataka do naj- loški važne rezultate. Zbog toga su istraživanja tumula u
veće dubine od cca 1 m. Rezultati geoelektričnog kartira- Požeškoj kotlini primjeri geofizičkih istraživanja primjenom
nja, slično kao i rezultati magnetske i georadarske metode kombinacije različitih i time komplementarnih metoda, pri-
na izravnatoj površini tumula, prepoznaju dijagonalne linije likom čega se rezultati uglavnom međusobno dopunjuju
koje se interpretiraju kao slojevi sedimenata različitog (multi-method approach), a na nekim mjestima i potvrđuju
sastava, odnosno granulacije. mjerenjima različitih fizičkih svojstava tumula s identič-
nim rezultatima. Ispostavilo se da je moguće dobiti rele-
2D geoelektrična tomografija (ARES, GF Instruments) vantne odgovore jedino primjenom kombinacije različitih
Osnovni cilj 2D geoelektrične tomografije bio je provjera- metoda jer se na taj način rezultati međusobno potvrđuju i
vanje prisutnosti grobnih komora u dvama tumulima. Na nadopunjuju.
osnovi dosadašnjih rezultata istraživanja tumula geofizič-
kom metodom (magnetska metoda, georadarska metoda, Geoarheološka bušotina
metoda geoelektričnog kartiranja i niskofrekvencijska elek- Mjesto pretpostavljenog tumula 3 kod Tulnika geološki je
tromagnetska metoda) može se zaključiti da su, kad je riječ izbušeno da bi se provjerio sastav njegova donjeg dijela.
o prepoznavanju kamenih komora u tumulima, najpouzda- Osnovni cilj bio je provjeriti sastav pretpostavljenog tumula
niji rezultati 2D geoelektrične tomografije. za potvrđivanje rezultata 2D geoelektrične tomografije.
Na rezultatima 2D geoelektrične tomografije prepoznaju Zbog konfiguracije terena nije bilo moguće bušenje s vrha
se brojna anomalna područja. Na slikama su naznačena tumula pa je odlučeno da se provjeri sastav na mjestu
strelicama. Opći je dojam da se radi o umjetno prerađe- gdje je bilo to moguće. Iako položaj bušotine zbog ogra-
nom vrhu topografski izdignutom terenu u formi tumula. ničenja uvjetovanog konfiguracijom terena nije bio opti-
Anomalna područja na 2D geoelektričnim profilima imaju malan u odnosu na postavljene ciljeve, rezultati bušenja
manje i veće izometrične presjeke, kao i horizontalne bitno su pridonijeli interpretaciji rezultata 2D geoelektrične
slojeve odmah ispod današnje površine. To se odnosi na tomografije.
dubinu do cca 3 m. Na većoj dubini materijal je homogene Jezgra bušotine potvrđuje iznimno homogenu građu prirod-
građe i relativno nižih vrijednosti otpora u rasponu koji se nih sitnozrnatih sedimenata, s prevladavajućom granulaci-
pripisuje glini, odnosno pješčanoj glini. Taj je zaključak jom gline i silta te sitnozrnatog pijeska. Sastav sedimenata
potvrđen i probnom bušotinom. Opći je dojam da je riječ o na cijelom intervalu dubine od 6 m upućuje na sedimentaciju
prirodnoj osnovi od gline i pješčane gline, u kojoj se nalaze u mirnome vodnom okolišu ispod razine utjecaja pritoka s
objekti višeg otpora (250 – 700 Ohm.m), što može biti kopna. Vrijednosti specifičnog otpora dobivene inverznom
jedino posljedica tijela kamene građe i prema tome najvje- metodom 2D geoelektričnih pseudosekcija na dubini ispod
rojatnije arheološkog izvora jer se u toj prirodnoj sredini ne 2,5 – 3 m odgovaraju takvu geološkom sastavu. Iz toga se
očekuju slojevi kompaktnih stijena. može zaključiti da je donji dio geoelektričnog profila, kao
176
Požeško-slavonska županija, HAG 13/2016
Summary
177
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
VIROVITIČKO-PODRAVSKA
ŽUPANIJA
178
Virovitičko-podravska županija, HAG 13/2016
179
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
180
Virovitičko-podravska županija, HAG 13/2016
181
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Otpadne jame
Tijekom sezone 2016. istraženo je više objekata iz kasnoga
brončanog i mlađega željeznog doba, koji se mogu defini-
rati kao otpadne jame.
Među objektima iz kasnoga brončanog doba obiljem pokret-
nih nalaza, među kojim prevladavaju keramički ulomci
zdjela i lonaca (katkada ukrašeni apliciranim dekoraci-
jama, kosim i horizontalnim kaneliranjem i facetiranjem),
ističe se SJ 1571, 1572. Radi se o dubljem objektu većih
dimenzija, nepravilnoga kružnog tlocrta. Bio je zapunjen
izrazito masnom, tamnosivom zemljom s obiljem nalaza.
Među nalazima valja posebno izdvojiti sloj urušenja od Idealna digitalna rekonstrukcija nadzemne kuće, područje □ o-n/
slabo pečene ili zapečene zemlje. Na početku se činilo da XIX-XXI iz 2015. (foto: M. Mađerić)
je riječ o nekoj vrsti peći koja je bila vezana uz ukopani
dio objekta, no vjerojatno je ipak riječ o peći ili ognjištu iz pronađeni su ostaci slabo pečenoga rešetkastog dijela peći
naselja koje je, nakon što mu je prestala primarna funk- ili ognjišta.
cija, deponirano u tu otpadnu jamu. Pri samom dnu jame Važno je istaknuti da je, nakon prestanka izvorne funkcije
objekta, većina ukopanih objekata iskorištena za saniranje
naseobinskog otpada. Dobar je primjer takva objekta veći
kvadratni, dublje ukopan objekt SJ 1383, 1384 (istraživan
2015.), ali i veći objekti kao SJ 1506, 1507 ili SJ 1583, 1584
(istraživani 2016.), koji vjerojatno pripadaju podrumskom
dijelu nekih pomoćnih ili radnih objekta. I oni su nakon pre-
stanka izvorne funkcije zatrpani naseobinskim otpadom.
Također, postoje i objekti koji su osmišljeni, iskopani i upo-
trjebljeni kao otpadne jame. U nekim je slučajevima teško
razlikovati izvornu od sekundarne funkcije pronađenog
objekta, no to nije slučaj s ukopanim objektima SJ 1225,
1226 i SJ 1251, 1252 (istraženima 2015.) ili jamom SJ 1571,
1572 (istraženom ove godine). S velikom se sigurnošću
može pretpostaviti da su ti objekti osmišljeni i upotreblja-
vani isključivo za saniranje otpada iz naselja kasnoga bron-
čanog, odnosno mlađega željeznog doba.
182
Virovitičko-podravska županija, HAG 13/2016
183
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Saša Kovačević
Prolaz od opeke u temelju kule ustanovljen kao tajni prolaz (foto:
Summary S. Salajić)
In the course of 2016 archaeological excavations of the glazirane keramike, odlomci željeznih predmeta). Tijekom
prehistoric site Nova Bukovica-Sjenjak near Slatina were daljnjeg istraživanja zemlja je sadržavala razlomljenu
continued. After several seasons characterised by larger opeku, ponegdje kamen i žbuku, a u najvećem broju živo-
Late Bronze Age features, during this year`s excavations tinjske kosti. Keramika, obično manji odlomci su rjeđi, kao
Early Iron Age (i.e. La Tène culture) features were more i željezo, koje je u vrlo lošem stanju. U nižim slojevima na
common. Their interspersed layout suggests that people dubini od 2,00 m pojavljuju se i ljušture školjki.
chose the same location for their settlements in both Sonda je u južnom dijelu bila omeđena tunelom građenim
periods. od opeke sa sačuvanim svodom, koji je samo staza poplo-
čena opekom dijelila od Dvorca Pejačević.
Posebno je zanimljiv bio zapadni zid temelja kule u kojem
je pronađen prolaz zidan od opeke. Uzak prolaz širine
Redni broj: 99 0,80 m i dužine 4,40 m, što je ujedno i širina temelja u zapad-
Lokalitet: Virovitica – Gradski park (kula) nom dijelu. Prolaz je građen od opeke i sadržavao je odba-
Naselje: Virovitica čeni građevni otpad s razlomljenom opekom i kamenom te s
Grad/općina: Virovitica odlomcima žbuke. Na dubini od 1,70 m pronađena je opeka
Pravni status: Z-2799 (kulturno-povijesna cjelina) većeg formata, zaobljenog oblika. U tom je dijelu pronađena
Razdoblje: SV, NV veća nakupina opeka. Daljnjim kopanjem ustanovljeno je
Vrsta radova: sustavno iskopavanje dno prolaza na dubini od 2,00 m. U tom je dijelu pronađeno
nešto više manjih odlomaka keramičkih posuda. Naknadno
Od 1. srpnja do 15. listopada 2016. trajalo je arheološko je dr. sc. Zorislav Horvat objasnio da se radi o tajnom prolazu.
iskopavanje temelja sjeveroistočne kule srednjovjekovne Prilikom kopanja prostora unutar temelja zida već na
nizinske utvrde u gradskom parku u Virovitici. Voditeljica 1,90 m dubine pojavljuje se tamna zemlja s proslojima
iskopavanja bila je Silvija Salajić, tehničku dokumentaciju čađi, koja je sadržavala izrazito puno životinjskih kostiju
izradio je Kristijan Fuis, ing. građevinarstva, a geodetske i nešto manje odlomke keramike, a rjeđe su se pojavlji-
snimke Kruno Duršot. U radovima su povremeno sudjelo- vali i odlomci predmeta od željeza. U prostoru uz tunel
vale tri studentice (Sanja Baškarad, Marija Dominko i Lea pronađen je manji odlomak zeleno glaziranog pećnjaka.
Bakić) te pet fizičkih radnika. Iskopavanjem unutarnjeg zida došla je do izražaja debljina
temelja od 4,60 m.
Nastavljeno je iskopavanje unutarnjeg zida temelja kule, čije Mada se zbog stalne vlage u tom dijelu parka nisu mogli
je istraživanje započelo 2008. godine. Tada je potvrđen dobro vidjeti obrisi jame, sudeći po gustoći nalaza i mekoći
građen zid od lomljenog kamena i opeke, povezan žbukom zemlje, očito se radi o većoj jami koja je označena i foto-
u sjeveroistočnom dijelu unutarnjeg zida, koji je otkopan do grafirana na dubini od 2,00 m, nakon izravnavanja nivoa
dubine od 1,50 m. Godine 2011. potvrđen je unutarnji zid u sonde s prolazom. Nakon što je utvrđeno postojanje jame,
sjevernom dijelu, koji je otkopan samo do dubine od 0,80 m. zatvorene cjeline s vrijednim nalazima, za koju je potrebna
Ove godine započelo je iskopavanje zapadnog dijela flotacija, prekinuto je iskopavanje unutarnjeg zida za ovu
unutarnjeg zida. Nakon dokumentiranja popločenja od godinu te je odlučeno da se radovi nastave iduće godine.
opeke, nastavljeno je dublje kopanje prostora između U sjeverozapadnom dijelu platoa otvorena su ti manja
zapadnog dijela unutarnjeg zida i sredine sonde, gdje je probna rova (sonde) te je iskopavanjem do 2,00 m dubine
ostavljen kontrolni profil. On je ujedno i zemljana pregrada utvrđeno da ne postoje ostaci zidanog objekta koji bi pripa-
između već otkopanog zida u istočnom dijelu temelja kule. dali srednjovjekovnoj utvrdi. Također je isto ustanovljeno u
Sonda dužine 8 m i širine 7 m u gornjem je sloju sadrža- istočnom dijelu platoa, gdje su pronađeni ostaci zidanog
vala recentne nalaze, kao i one iz novog vijeka (odlomci objekta, ali iz novog vijeka.
184
Virovitičko-podravska županija, HAG 13/2016
Silvija Salajić
Summary
185
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
m)
2,8
zatrpavanje temelja zidova do nivoa otkopanog, kako bi se
116
(L =
učvrstili bočni zidovi.
-7
FK
Arheološki nalazi pripadaju novom vijeku. U manjoj koli-
čini pronađeni su odlomci glazirane keramike, porculana i
recentnog željeza i lima te veća količina ulomaka životinj-
skih kostiju.
Na kraju iskopavanja zidovi su zaštićeni geotekstilom, a
Zapadni ulaz natkriven krovom od lima. Nalazi su oprani, PROSTOR RASPROSTRIRANJA
LOKALITETAPETROVAC
signirani i pohranjeni u beskiselinske kutije u čuvaonicu
Gradskog muzeja u Virovitici.
Literatura
186
Virovitičko-podravska županija, HAG 13/2016
dokumentacija, u koju su unošeni svi podaci o istraživačkim Ranosrednjovjekovni objekt SJ 4 interpretiran je kao
radovima i dnevnim događajima koji su bili važni za istraži- poluukopana kuća pravokutnog tlocrta, dimenzija 3x1 m,
vanje. Prepoznate su 122 stratigrafske jedinice kojima su smjera istok-zapad. Ima okomite i blago kose stijenke te
označavani ukopi i zapune te druge arheološke tvorevine. ravno dno koje se malo dubi prema zapadnom dijelu. Na
Ukopani objekti unutar te sonde raspoređeni su na dva istočnoj se stijenci nalazi jedna rupa za stup, koji je vjero-
pola, među kojima se s obzirom na dataciju pokretnog jatno činio vertikalnu osnovu dvostrešne krovne konstrukcije.
materijala pronađenog u zapunama južni dio može defi- Pronađena je veća količina kućnog lijepa (4,63 kg), koji je na
nirati kao jedna veća cjelina, dok se na sjevernom može sebi imao negative drvenog pruća. Pronađena su 64 kera-
izdvojiti šest manjih grupacija. Od šest grupacija objekata mička ulomka od čak 52 različite posude. Radiokarbonskom
na sjevernom djelu sonde jedna pripada ranom srednjem analizom uzoraka prikupljenih u zapuni objekta dobivena je
vijeku, dvije objektima datiranima u razvijeni srednji vijek, kalibrirana 591 ± 29 godina, što bi značilo kako bi objekt
a tri objektima iz mlađega željeznog doba. Objekti koji se mogao pripadati drugoj polovini 6. ili početku 7. st.
nalaze na južnom dijelu sonde također se datiraju u mlađe Što se tiče keramike koja se može datirati u razvijeni sred-
željezno doba. nji vijek, ona je pronađena u osam objekata grupiranih na
187
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
dvama mjestima. Manju skupinu objekata čini jama SJ 52 širini od 3 m. U zapuni su pronađena 42 ulomka keramike,
te kanali SJ 56 i SJ 60, dok veću čine objekti SJ 110, koji čine dijelove čak 37 različitih posuda. Osim keramike,
SJ 112, SJ 114, SJ 116 i SJ 118. U slučaju objekta SJ 114 pronađeni su i ulomci kućnog lijepa, željezni srp, ulomak
radi se o manjoj poluukopanoj kući izduženog tlocrta u staklene narukvice i željezni klin.
smjeru zapad-istok. Budući da je ulazila pod istočni profil U sljedeću su skupinu mlađeželjeznodobnih objekata
sonde, ona je tek djelomično istražena. Na njezinu je dnu ubrojeni stupovi SJ 46, SJ 48, SJ 50, SJ 54 i SJ 58, kanal
pronađena podnica koja se sastojala od zapečenih ulo- SJ 42 te jama SJ 44, u kojima se pronalaze sporadični
maka kućnog lijepa te dvije manje jame. Na sjevernoj strani ulomci keramike. Odmah na njih nastavlja se 19 istovre-
pronađen je ukop za stup, a još je jedan zaseban ukop za menih objekata, definiranih od SJ 63 do SJ 101, među
stup sjeverno uz nju. Objekti SJ 110 i SJ 118 po materi- kojima bi se dala izdvojili dva objekta interpretirana kao
jalu i veličini definirani su kao otpadne jame, dok se u slu- kuće, SJ 66 i SJ 80. Prvi je ovalnog tlocrta (3,83x2,95 m)
čaju SJ 112 radi o stupu. U tu je grupu objekata ubrojena i s dnom u dvjema razinama, s ukupno 164 ulomka kera-
manja jama SJ 10. mike koji pripadaju dijelovima 36 različitih posuda. Drugi
U sjevernoj polovini sonde prvu grupu objekata datiranih je također ovalnog tlocrta (2,55x1,44 m), okomitih stijenki
u mlađe željezno doba čine objekti koji se nalaze na pro- i ravnog dna, zapunjen dvjema zapunama, SJ 79 (167
storu između sjevernog ruba sonde i peći SJ 105/22. U tu ulomaka keramike) i SJ 108 (27 ulomaka keramike), sve-
grupu objekata spadaju jame SJ 120, SJ 104, SJ 14, SJ 16, ukupno s 43 različite posude i dva keramička pršljena.
SJ 18, SJ 20, SJ 24, peć SJ 105 i stup SJ 122. Većina Radiokarbonskom analizom ugljena prve zapune dobiven
objekata sadržavala je vrlo malu količinu pokretnoga arhe- je kalibrirani datum 11 ± 37 godina, što bi značilo da objekt
ološkog materijala, osim objekata SJ 104 i SJ 16, gdje pripada prijelazu iz stare u novu eru.
se vjerojatno radilo o većoj kući s jamom. Najzanimljiviji Treba spomenuti da su prilikom poliranja sonde pronađeni
je objekt peć SJ 105, s većim brojem evidentiranih faza. i keramički ulomci, koji sugeriraju da se na tom položaju
Njezina je sačuvana dužina iznosila 90 cm, širina 50 cm, a nalazilo i naselje iz brončanog doba, čiji ostaci nisu pre-
visina 30 cm. Unutar njezinih zapuna SJ 21 i SJ 106 pro- poznati tijekom ovih iskopavanja. Sagledavanje šire slike
nađena su tek tri ulomka keramike, prema kojima je peć lokaliteta onemogućavao je uzak iskop sonde od svega
datirana u mlađe željezno doba. Drugu skupinu objekata 4 m, što je bila širina trase rovova aglomeracije, ali su ipak
datiranih u mlađe željezno doba čine jame SJ 26 i SJ 30 te prikupljeni određeni podaci o disperziji naselja u različitim
stupovi SJ 34 i SJ 36 oko objekta SJ 32 (kuća). Ukop kuće razdobljima te oblici pojedinih stambenih objekata. Nakon
ima ovalan tlocrt, okomite stijenke i ravno dno, a pruža se preliminarne analize pokretnoga arheološkog materijala,
u smjeru istok-zapad, istražen u najvećoj dužini od 3,45 m i može se reći kako je prvo naselje na tom položaju pripadalo
188
Virovitičko-podravska županija, HAG 13/2016
populaciji mlađega željeznog doba s kraja 1. st. pr. Kr., a a doubt represents a settlement or village that belonged to
nakon čega su uslijedila naselja iz ranoga (6. – 7. st.) te the landed estate of Virovitica, i.e. a medieval county of the
razvijenoga srednjega vijeka (13. st.). Za starija naselja ne same name.
postoje povijesni izvori i tek ih se okvirno može pripisati
keltskim i staroslavenskim zajednicama, dok je kod najmla-
đeg naselja očito riječ o naselju ili selu koje je već tada
ili stoljeće poslije pripadalo virovitičkom vlastelinstvu istoi- Redni broj: 102
mene srednjovjekovne županije. Lokalitet: Zvonimirovo – Veliko polje
Naselje: Zvonimirovo
Literatura Grad/općina: Suhopolje
Pravni status: Z-4196
Cvekan 1977 P. Cvekan, Virovitica i Franjevci, Virovitica, Razdoblje: P, SV
1977. Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
Horvat 2001 R. Horvat, Povijest grada Virovitice, Virovitica,
2001. (pretisak) U listopadu i studenom 2016. zaštitno je arheološki istra-
Ložnjak-Dizdar 2006 D. Ložnjak-Dizdar, Rezultati zaštit- živano nalazište Zvonimirovo – Veliko polje. U istraživa-
noga arheološkog istraživanja prapovijesnog i ranosred- njima su sudjelovali Marko Dizdar i Darija Ložnjak Dizdar
njovjekovnog naselja Virovitica − Đota 2005., AIA, II/1, iz Instituta za arheologiju. Za restauraciju i konzervaciju
Zagreb, 2006: 48 – 51. nalaza zadužen je Mihael Golubić, dipl. konz., iz Hrvatskoga
Ložnjak-Dizdar 2007 D. Ložnjak-Dizdar, Virovitica – Đota, restauratorskog zavoda, dok je radove nadzirala Viktorija
Zapadna virovitička obilaznica: zaštitna arheološka istraži- Ciganović, dipl. arheo., iz Konzervatorskoga odjela u
vanja 2005./2006. godine (ur. Dubravka Sabolić), katalog Požegi. Financijska sredstva osiguralo je Ministarstvo
izložbe, Virovitica, 2007: 59 – 66. kulture.
Mohorovičić 1986 A. Mohorovičić (ur.), Virovitički zbornik
1234.-1984., Zagreb – Virovitica, 1986. Groblje se nalazi na blagoj, izduženoj uzvisini smještenoj
Sekelj Ivančan, Tkalčec 2015 T. Sekelj Ivančan, T. Tkalčec, jugoistočno od sela Zvonimirova. U dosadašnjim istraži-
Virovitica Kiškorija jug u ranom srednjem vijeku, Rimsko vanjima na nalazištu su dokumentirana dva vremenska
selo u provinciji Gornjoj Panoniji: Virovitica Kiškorija jug, horizonta pokopavanja. Stariji horizont čine paljevinski gro-
(ur. K. Jelinčić Vučković), Zagreb, 2015: 337 – 346. bovi latenske kulture iz mlađega željeznog doba, koji se
rasprostiru po cijeloj površini uzvisine. Mlađem horizontu
Robert Čimin pokopavanja pripadaju kosturni grobovi bjelobrdske kulture
Ivan Valent iz ranoga srednjeg vijeka, koji su dokumentirani samo na
središnjem dijelu uzvisine, najvećim dijelom istraženim tije-
Summary kom prve faze istraživanja.
189
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
190
Virovitičko-podravska županija, HAG 13/2016
Zaštitna istraživanja 2016. obuhvatila su središnji dio uzvi- 2. st. pr. Kr. (Majnarić-Pandžić 2001; Tomičić, Dizdar 2005;
sine na kojem su tijekom iskopavanja 2011. – 2015. pro- Dizdar 2011; 2013), čime se groblje Zvonimirovo – Veliko
nađeni brojni paljevinski grobovi latenske kulture (Dizdar polje iznova izdvaja kao jedno od najistaknutijih nalazišta
2016). Po vrhu uzvisine položene su sonde 20 i 21, koje latenske kulture u južnoj Panoniji.
se sa zapadne strane nastavljaju na iskope od prethodne
godine. Sonda 22 položena je na južnome rubu voćnjaka, Literatura
odnosno na putu koji se nalazi prema novome nasadu
voćaka, a obuhvatila je vrh te dio istočne padine uzvisine. Božič 1999 D. Božič, Die Erforschung der Latènezeit in
Taj dio nalazišta dosad nije istražen. Godine 2016. istra- Slowenien seit Jahre 1964., AV, 50, Ljubljana, 1999: 189
žene su: sonda 20 dimenzija 7x3 m; sonda 21 dimenzija – 213.
8x3,10 m; sonda 22 dimenzija 22x3,30 m, odnosno istra- Dizdar 2011 M. Dizdar, The La Téne culture in central
žena je površina od 114 m2 ili ukupno 3511 m2 nalazi- Croatia. The problem of the eastern border of the Taurisci
šta. Prosječna dubina iskopa iznosila je 1,00 – 1,20 m, a in the Podravina region, in: The Eastern Celts, The
dokumentirana stratigrafija isključivo odgovara geološkim Communities between the Alps and the Black Sea, eds. M.
slojevima – pijeska te ilovače. U sondi 22, cijelom njezi- Guštin-M. Jevtić, Univerza na Primorskem, Znanstveno-
nom dužinom, pronađen je ukop za telefonski kabel širine raziskovalno središče, Univerzitetna založba Annales,
0,50 m i dubine oko 0,70 m, koji slijedi južni rub rasprosti- Koper – Beograd, 2011: 99 – 118.
ranja voćnjaka. Dizdar 2013 M. Dizdar, Zvonimirovo – Veliko polje, Groblje
U iskopavanjima su pronađena dva groba (LT 114 – LT 115) latenske kulture 1, Monographiae Instituti Archaeologici, 8,
sa spaljenim ostacima pokojnika koji pripadaju latenskoj Zagreb, 2013.
kulturi. Rake su pravokutnoga oblika te zaobljenih uglova. Dizdar 2015 M. Dizdar, Rezultati istraživanja groblja laten-
Veličinom, kao i dubinom ukopa, izdvaja se raka groba ske kulture Zvonimirovo – Veliko polje u 2014. godini, AIA,
LT 114. Jednako tako, u sondi 20, na dnu sloja humusa vol. XI, Zagreb, 2015: 43 – 45.
SJ 01, pronađeno je blago svijeno koplje, koje vjerojatno Dizdar 2016 M. Dizdar, Rezultati istraživanja groblja laten-
pripada nekome od uništenih grobova na vrhu uzvisine. ske kulture Zvonimirovo – Veliko polje u 2015. godini, AIA,
Nije posve isključeno kako se radi o koplju iz groba LT 107, vol. XII, Zagreb, 2016: 82 – 85.
istraženom 2014. godine, koji se nalazio odmah ispod sloja Majnarić-Pandžić 2001 N. Majnarić-Pandžić, Grob rat-
humusa, nekoliko metara istočnije (Dizdar 2015: 43). S nika Lt 12 iz srednjolatenskog groblja u Zvonimirovu kod
obzirom na kompaktnost hrpica spaljenih kostiju u grobo- Suhopolja u Virovitičko-podravskoj županiji, Prilozi IAZ, 18,
vima, posebno u grobu LT 114, može se pretpostaviti kako Zagreb, 2001: 83 – 101.
su one, s manjim prilozima nošnje, bile položene u materi- Tomičić, Dizdar 2005 Ž. Tomičić, Marko Dizdar, Grobovi
jal od organskoga podrijetla (tkanina). latenske kulture s Velikog polja u Zvonimirovu – rezultati
U ratničkom grobu LT 114 pronađeni su predmeti naoruža- istraživanja 1993.-1995., Prilozi IAZ, 22, Zagreb, 2005: 59
nja te nošnje. Naoružanju pripada svijeni mač u koricama – 125.
grupe 6 (Dizdar 2013: 89 – 114, sl. 14), zatim koplje te umbo
s ručkom štita. Muškoj nošnji pripadaju nalazi željeznih Marko Dizdar
obruča od pojasne garniture (Dizdar 2013: 177 – 179) te
tri željezne fibule srednjolatenske sheme. U grobu LT 115, Summary
osim većega lonca, pronađene su dvije željezne fibule
srednjolatenske sheme, pri čemu se jedna fibula izdvaja A rescue excavation at the Zvonimirovo-Veliko polje site in
okruglom pločicom na nožici s udubljenjem te većom 2016 was undertaken in the central part of an elevation. Two
kuglicom na spoju nožice i luka. Spirala fibule sastoji se cremation graves of the La Tene culture (LT 114 – LT 115)
od šest izvana spojenih navoja. U grobove je pridodana i were found. What particularly stands out is a deep and
popudbina u hrani i piću, koja je bila položena u keramičke large grave pit of warrior burial LT 114 with a bent sword in
posude izrađene na lončarskome kolu. Pronađeni su razli- scabbard and shield boss together with two ceramic ves-
čito oblikovani lonci, dok se u grobu LT 114 nalazio i kan sels (Figs. 1–2). Two iron fibulae and a pot were found in
tharos na koničnoj nožici. U obama grobovima životinjske another burial LT 114 (Fig. 3). Both of the graves can be
kosti nalazile su se položene na loncu ili ispod njega. dated to LT C2, i.e. the Mokronog IIb phase.
Istraživanja 2016. na središnjem dijelu uzvisine potvrdila
su dosadašnje spoznaje kako se radi o dijelu groblja s
većim brojem grobova latenske kulture. Pronađeni grobovi
pripadaju većoj skupini koja je tijekom nekoliko sezona
iskopavanja pronađena na istočnoj padini uzvisine u sre-
dišnjem dijelu voćnjaka, a čija je južna granica definirana
2016. godine. Sljedeća je skupina izdvojena na zapadnoj
padini uzvisine te se nastavlja dalje prema jugu, o čemu
svjedoče rezultati istraživanja 2015. godine (Dizdar 2016).
Preliminarna tipološko-kronološka analiza pronađenih
nalaza, posebno naoružanja i predmeta nošnje, pokazuje
kako se grobovi mogu datirati u LT C2 (stupanj Mokronog
IIb) (Božič 1999), odnosno u prvu polovicu i do sredine
191
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
BJELOVARSKO-BILOGORSKA
ŽUPANIJA
192
Bjelovarsko-bilogorska županija, HAG 13/2016
Bijela, benediktinski samostan sv. Margarete, zračna snimka nalazišta tijekom istraživanja (foto: E. Buća)
193
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Andrej Janeš
Summary
194
Bjelovarsko-bilogorska županija, HAG 13/2016
195
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
tvorevina. Dokumentirano je 80-ak arheoloških tvorevina, muzeja Bjelovar, uz pomoć pet stručnih djelatnika te 9 – 12
od kojih većinu čine obrisi zapuna jama većih dimenzija fizičkih radnika, koje je osigurao Grad Daruvar. Broj rad-
koje se protežu izvan okvira sonde, zatim obrisi zapuna nika varirao je sukladno potrebama istraživanja.
jama manjih dimenzija i nepravilno kružnih tlocrtnih oblika,
jama za stupove i otisci kolaca te obrisi zapuna kanala Ciljevi ovogodišnjih istraživanja bili su usmjereni na tri
različitih širina, koji također izlaze iz gabarita širine sonde. lokacije: nastavak radova u sondi 1, u kojoj u prvoj fazi
Gusta rasprostranjenost i raznolikost utvrđenih pojava radova nije dostignuta dubina intaktnog tla (zdravice), dalj-
važnih u arheološkom smislu te količina ulomaka keramike nje otkrivanje i praćenje otkrivenoga perimetralnog zida
i opeke pronađenih prilikom iskopa, ide u prilog činjenici naselja južno od židovskoga groblja te otvaranje sonde uz
da se na dijelu trase, između stacionaža 1+880 i 2+120, pješačku stazu južno od groblja, na položaju na kojem je
rasprostire važan arheološki lokalitet većih dimenzija, tim prošle godine uočena veća skupina riječnih valutica. Za
više što se lokalitet širi i sjeveroistočno od lokalne ceste, njih se pretpostavljalo da su dio bedema, čija se konfigu-
odnosno od arheološke sonde 1, te se nadovezuje na racija može pratiti uz zapadnu stranu židovskoga groblja.
arheološke tvorevine pronađene na ledini istočno od šume Otvaranjem nove sonde 3 južno od groblja, a uz pješačku
Lug, unutar arheološke sonde 2, kao i unutar južnog dijela stazu, pokušao se ustanoviti način gradnje pravilne forme, za
šume Lug. Je li riječ o jednom lokalitetu većih razmjera ili koju se pretpostavlja da je dio unutarnjeg bedema obrambene
o dvama lokalitetima, pokazat će temeljita zaštitna arhe- namjene. U sondi vel. 9x5 m ustanovljena su dva načina grad-
ološka istraživanja, kao i analiza pokretnoga arheološkog nje: na hrptu tzv. bedema nalaze se riječne valutice, moguće
materijala. s namjenom njegova ojačanja, koje su na južnom dijelu zali-
Među pokretne arheološke nalaze ubrajaju se nalazi ulo- vene slojem žbuke. S istočne strane tog sloja valutica registri-
maka keramičkih posuda, željezni predmeti i ulomci opeka, rana je površina od sitnoga pločastog kamena, koja na prvi
a koji su pronađeni prilikom iskopavanja arheoloških sondi pogled izgleda kao druga faza gradnje (starija ili mlađa) i koja
1 i 2. Nalazi potječu iz sloja naplavinskog podrijetla unutar trenutačno ima izgled temeljne stope objekta prislonjenog
arheološke sonde 1 te s vrha zapuna arheoloških tvore- uz taj tzv. bedem. Međusoban odnos tih dvaju slojeva trenu-
vina utvrđenih unutar arheološke sonde 2. Preliminarnom tačno je nemoguće utvrditi bez daljnjih istraživanja.
obradom keramičkog materijala, imajući u vidu svojstva Najvažniji nalazi registrirani su prilikom produbljivanja
keramike, kao i indikativne oblike oboda i dna keramičkih sonde 1. Naime, otkriven je dio kompaktne arhitekture koji
posuda, pokretni arheološki materijal datira utvrđene loka- nedvojbeno pripada rimskom razdoblju, a koji se sastoji od
litete u antiku. velikih tesanih kamenih blokova, od kojih su neki i lučno
profilirani na rubu. Kameni blokovi u svojoj osnovi čine
Dženi Los polukrug, koji ulazi u zapadni profil sonde. Jedan kameni
blok ostao je sačuvan in situ (60x60x40 cm) te se može
Summary konstatirati da je riječ o licu nekadašnjeg zida, a iza njega
je čvrsta jezgra od većih komada lomljenog kamena zali-
In the course of October 2016 probe archaeological exca- venog žbukom. Osim arhitektonske osnove, pronađeno
vations were conducted on the route of the future Bjelovar je nekoliko velikih dislociranih kamenih blokova, za koje
eastern bypass, road chainage 0+070 – 3+445. Two
investigated probes (1 and 2) had a total length of 350 m.
54 probes were investigated. They had a total length of
631 m and surface area of 1072 m2. The probes confirmed
the existence of an archaeological site located to the NE
and NW of the Lug-Novoseljani local road, road chain-
age 1+880 – 2+320, in a length of ca 400 m, including the
southern part of the Lug forest. On the basis of movable
finds, the site can be preliminarily dated to Antiquity.
196
Bjelovarsko-bilogorska županija, HAG 13/2016
se može tvrditi da su dio te iste kamene konstrukcije. Na Djelatnici poduzeća Kaducej d.o.o. iz Splita za terensku su
južnom kraju sonde, odnosno početku nađene poluapside, dokumentaciju iz zraka snimili tlocrt sondi te fotografski ski-
registrirana je pravocrtna konstrukcija, koja se također cirali sve relevantne profile. Nakon iskopavanja dostignuta
sastoji od pravilno tesanih kamenih blokova, te sloj ploča- dubina sondi prekrivena je geotekstilom i zaštitnom plastič-
stog nepravilnog kamena zalivenog žbukom, nejasne funk- nom folijom te djelomično zatrpana. Za terensku dokumen-
cije i krajnjeg oblika. taciju izrađeno je 98 fotografija u boji i 14 dokumentacijskih
Dodatnim radovima sonda 1 proširena je na vel. 4x16 m crteža.
te je težište radova usmjereno na skidanje plašta od plo- Rezultati istraživanja pokazali su da će se, usprkos nedo-
častog kamena (vanjski bedem) iznad otkrivene rimske statku pokretnih nalaza, vjerojatno u sljedećim kampa-
arhitekture te produbljivanje sonde 1 do intaktnog tla (zdra- njama moći definirati oblik i funkcija otkrivenoga arhitek-
vice). Iz sonde su uklonjeni dislocirani kameni blokovi te, tonskog objekta te da će on vrlo lako, nakon primjerenog
zajedno s velikim kamenjem pronađenim prilikom skidanja konzerviranja, biti pogodan za javnu prezentaciju.
kamenog plašta, deponirani pokraj sonde kako bi poslužili
prilikom eventualnoga budućeg konzerviranja arhitekture. Literatura
Skidanjem kamenog plašta došlo se do najviše točke polu-
kružnog objekta te je on detaljno očišćen. Objekt je dobio Gorenc 1968 M. Gorenc, Veliki Bastaji i Daruvar – antički
oblik pravilne apside, koja još dijelom ulazi u zapadni profil lokaliteti, Arheološki pregled, 10, Beograd, 1968: 239 – 244.
sonde, koji je na početku kraka uži, a u tjemenu širi. Vanjsko Jakovljević 2012 G. Jakovljević, Registar arheološ-
lice apside građeno je od pravilnih tesanih kamenih blo- kih nalaza i nalazišta Bjelovarsko-bilogorske županije,
kova, dok je unutrašnja strana relativno nemarno obrađena. Bjelovar, 2012: 45, 46, br. 137.
Ispuna između dvaju lica zida sastoji se od većeg lomlje- Minichreiter 1984 K. Minichreiter, Daruvar – Stari Slavik,
noga kamenog materijala zalivenog žbukom. Unutrašnje antički arheološki kompleks, Obavijesti HAD, XVI., br. 1.,
tlo u apsidi spušteno je do razine temeljne stope objekta, Zagreb, 1984: 19, 20.
ali nije uočena nikakva posebna promjena u načinu gradnje
i nije pronađen pokretni arheološki materijal. dr. sc. Goran Jakovljević
Prilikom produbljivanja sonde s vanjske strane oboda otkri-
vene arhitekture došlo se do dubine temeljne stope poje- Summary
dinih sastavnica apsidalne konstrukcije te je bilo moguće
odrediti i oblik arhitekture na južnoj strani apside. Temeljna A new phase of systematic excavations of the Roman-
stopa u tom južnom dijelu građena je od pločastog kamena period Stari Slavnik-Židovsko groblje site in the city of
i sloja žbuke, koja je služila za nivelaciju terena, a kraj Daruvar was carried out during September and November
apsidalnog luka temeljna stopa za sada je samo sloj žbuke 2016. This year`s excavations in the northern part of the
nepravilnog oblika. site revealed Roman-period architectural remains, i.e. an
Posebnost registrirana u sondi, na njezinu krajnjem sje- apse and walls at its ends. The masonry was made of large
vernom dijelu, jest sloj riječnih valutica istovjetan onom dressed stone blocks covered in white plaster. The func-
registriranom u sondi 3. Ni njegova funkcija i namjena te tion and size of the building is still unclear, but it is evident
vremenska pripadnost još uvijek ne mogu biti definirani. that it extends in all directions. The works also included the
Kako bi se pratio perimetralni zid naselja, sonda 2 pro- research of a perimeter wall that surrounds the settlement
širena je na 6x9 m te je nastavljeno površinsko čišćenje and cleaning of a structure built of large river pebbles south
zida. Njegova se površinska struktura ne mijenja (pločasti of the cemetery, which appears as a cap on top of the city
kamen zaliven bijelom žbukom), a čišćenje otežava drveće walls. A total area of 223 m2 was excavated this year. The
i njegovo korijenje, koje pokriva taj dio lokaliteta. Nije bilo architectural remains will be presented after the conserva-
pokretnih nalaza. tion works.
197
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
198
Bjelovarsko-bilogorska županija, HAG 13/2016
Literatura
199
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura Summary
Jakovljević 2012 G. Jakovljević, Registar arheološ- In the course of 2016 systematic archaeological excava-
kih nalaza i nalazišta Bjelovarsko-bilogorske županije, tions of the Selište site in the village of Severin were contin-
Bjelovar, 2012: br. 369, 135. ued. This year`s excavations encompassed drainage chan-
nels from both of the previously discovered buildings. Their
dr. sc. Goran Jakovljević full length still remains unknown, but the channel in probe
200
Bjelovarsko-bilogorska županija, HAG 13/2016
G 9 is very interesting due to jagged tegulae in its roofing. staroga grada Garića izmjenjivali su se slavonski banovi i
A thin layer of above-ground masonry, which extended to zagrebački biskupi. Nakon protjerivanja osmanskih snaga
the plateau`s centre, was found in probe I 11. A total area s područja Moslavine krajem 17. st., stari grad Garić više
of 325 m2 was excavated. nije obnavljan te je prepušten postupnom propadanju.
Arheološka iskopavanja staroga grada Garić grada započela
su 1964., prilikom čega je istraženo nekoliko sondi radi odre-
đivanja dubine urušenog sloja te je dokumentirano nekoliko
Redni broj: 108 zidova (zid između kula, zid u unutrašnjosti dvorišnog dijela,
Lokalitet: Stari grad Garić grad (mala kula) zid gospodarske zgade u južnom dijelu grada te zidovi u jugo-
Naselje: Podgarić zapadnom dijelu grada). Tijekom sljedećih dviju sezona arhe-
Grad/općina: Berek oloških istraživanja, 1968. i 1969., s gotovo cijelog prostora
Pravni status: R-0484 grada uklonjen je prosječno 4 m visok sloj urušene građe,
Razdoblje: SV čime je omogućeno određivanje tlocrtne dispozicije staroga
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje grada Garića. Pritom je istražen „gospodarski objekt”, smje-
šten zapadno od središnje kule, ogradni zidovi cisterne južno
Godine 2016. istražena je mala kula Staroga grada Garića. od središnje kule, „stambeni objekt” na središnjem platou,
Radove je vodio Hrvatski restauratorski zavod, a sredstva objekt neodređene namjene s trima prostorijama međusobno
je osiguralo Ministarstvo kulture. povezanim vratima na južnom platou te prostor uz zapadni
obrambeni zid. Prilikom arheoloških istraživanja 1968. tako-
Stari grad Garić grad nalazi se na sjevernim obron- đer je istražen i sjeverni dio staroga grada te je oko male kule
cima Moslavačke gore, iznad današnjeg sela Podgarića uklonjen sloj urušene građe dubine oko 4 metra. Arheološka
(k.č. 605, k.o. Šimljanik). Sagrađen je na jezičastom platou su istraživanja, unatoč izvrsnim rezultatima, nastavljena tek
položenom na osi sjever-jug, znatno izdignutom u odnosu 1971. godine, i to isključivo na prostoru unutrašnjosti središnje
na opkop koji ga okružuje. kule. Rezultati postignuti tijekom četiriju sezona arheoloških
Na temelju sačuvanih vrela i dosadašnjih istraživanja nije istraživanja predstavljeni su na izložbi Srednjovjekovni Garić-
moguće utvrditi točno vrijeme i okolnosti gradnje staroga grad nekada i danas 1973. godine u Povijesnom muzeju
grada Garića, koji se u poznatim sačuvanim vrelima prvi Hrvatske. Prvi konzervatorsko-restauratorski građevinski
put izričito spominje 1256. godine. Od pojavljivanja u saču- radovi započeli su tijekom treće sezone radova 1969. godine.
vanim vrelima iz 13. st. pa sve do osmanskog osvajanja Tada su zamijenjeni kutni klesanci na središnjoj kuli, konzer-
područja Moslavačke gore sredinom 16. st., kao vlasnici virani zidovi stambenog objekta na središnjem platou te su
Pogled na malu kulu nakon dovršetka radova 2016. godine (foto: Vektra d.o.o.)
201
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
zapunjene lakune na istočnom i južnom obrambenom zidu. on the northern slopes of Moslavačka gora. In the period
Nakon što je radove preuzeo Restauratorski zavod Hrvatske between the 13th century, when it was first referred to in
(RZH) 1970. godine, započeo je razvoj projekta idejnog rje- historical records and the mid-16th century Ottoman con-
šenja prezentiranja staroga grada Garića. Konzervatorsko- quests of the Moslavačka gora area, bans of Slavonia and
-restauratorski radovi na središnjoj kuli započeli su 1971. te su bishops of Zagreb alternated as the owners of the town.
trajali do 1981., kada su prekinuti. Zbog alarmantnog stanja Archaeological excavations, and conservation and restora-
središnje kule, Hrvatski restauratorski zavod (Služba za arhe- tion works had been conducted intermittently from 1964 to
ološku baštinu, Odjel za kopnenu arheologiju) godine 2009. 1981. Archaeological excavations, conservation and resto-
započeo je pripremne radove, čiji je cilj bio stvaranje predu- ration construction works as well as documentation works
vjeta za usklađivanje dokumentacije izrađene prije 30 godina have been conducted since 2009. The archaeological
sa snimkom postojećeg stanja te nastavak arheoloških istra- excavations of the tower began in 2016 with the removal
živanja i konzervatorsko-restauratorskih građevinskih radova. of a 4 m-thick layer of demolished masonry and soil within
Nakon revizijskoga arheološkog istraživanja sjevernog platoa the tower walls. All of the newly excavated structures were
2010., godine 2011. izrađen je glavni projekt obnove sre- recorded by photos taken from land and the air and by 3D
dišnje kule te je prikupljena sva potrebna dokumentacija. scanning.
Građevinski radovi na središnjoj kuli traju od 2012. godine.
Ovogodišnjim je radovima iz unutrašnjosti male kule uklo-
njen sloj debljine oko 4 m, sastavljen od urušene građevne
mase i zemlje, koji je nastao urušavanjem zidova kule. Redni broj: 109
Nakon toga je, s ciljem utvrđivanja debljine preostaloga Lokalitet: Streza – Pavlinski samostan Svih svetih
kulturnog sloja, u jugoistočnom kutu unutrašnjosti kule Naselje: Pavlin Kloštar
istražena sonda dimenzija 1,50x1,00 m. Pritom je utvrđeno Grad/općina: Kapela
kako se ispod preostalog sloja urušenja (SJ 2), debljine Pravni status: P-5737
oko 1 m, pojavljuje sloj žute prebačene gline (SJ 4), koji je Razdoblje: SV
nastao vjerojatno prilikom gradnje zidova kule. Vrsta radova: sustavno iskopavanje, restauratorsko-
Tijekom istraživanja pronađena je izrazito mala količina -konzervatorski radovi
pokretnih arheoloških nalaza. Riječ je o nekoliko ulomaka
kasnosrednjovjekovne keramike (ulomci stolnog posuđa Godine 2016. nastavljena su arheološka istraživanja loka-
i pećnjaka), koji se obrađuju na Odjelu za restauriranje liteta Pavlinski samostan Svih svetih u Strezi. Radove je
kopnenih arheoloških nalaza HRZ-a. vodio Hrvatski restauratorski zavod, a sredstva je osiguralo
Nakon temeljitog čišćenja, sve novoistražene strukture Ministarstvo kulture.
dokumentirane su fotografiranjem s kopna i iz zraka te
metodom 3D laserskog skeniranja (Vektra d.o.o.). Prema Pavlinski samostan Svih svetih u Strezi (nedaleko od
tako prikupljenim podacima nadopunjena je postojeća današnjeg sela Pavlin Kloštra; k.č. 791/2, 792, 793, 794/1,
nacrtna dokumentacija. 794/2, 794/3, 794/4, 795, 812/1, 812/2, 812/5, 1648, 1649,
k.o. Pavlin Kloštar) osnovan je 1374. godine zakladnicom
Literatura magistra Ivana Bisena, kaštelana Bijele Stijene. Tijekom
nešto manje od dvaju stoljeća streški je samostan postao
Karlo 2011 K. Karlo, Rezultati dosadašnjih arheoloških jedan od najutjecajnijih u tom dijelu kasnosrednjovje-
istraživanja Garić-grada, Radovi Zavoda za znanstveno kovnoga slavonskog prostora. Pavlini su između 1538. i
istraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, 4, Bjelovar, 2011: 1547., zbog sve osjetnijih posljedica prodora osmanlijskih
135 – 148. postrojbi, napustili streški samostan te su se sklonili u
Pezelj 2011 M. Pezelj, Garić-grad: pregled tehničke doku- sigurniju Lepoglavu. Napušteni je samostan tijekom idućih
mentacije, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i stoljeća razgradilo lokalno stanovništvo.
umjetnički rad u Bjelovaru, 4, Bjelovar, 2011: 119 – 133. Arheološka istraživanja streškog samostana započela
Pisk 2014 S. Pisk, Garić grad – povijesna studija, Zagreb, su 2006. godine. Tijekom sedam sezona istraživanja
2014. (2006. – 2012.; Hrvatski restauratorski zavod) određeni su
Pleše 2011 T. Pleše, Stari grad Garić grad: Izvještaj o vanjski gabariti samostana (ukupna površina oko 3500 m²)
provedenim arheološkim istraživanjima u 2010. godini, te je u cijelosti istražena crkva Svih svetih, smještena u nje-
Zagreb, 2011, Pismohrana HRZ govu jugoistočnom dijelu (32,9x9,25 m). Istražena arhitektura
Szabo 1920 Gj. Szabo, Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i sustavno je dokumentirana fotografiranjem s kopna i iz zraka
Slavoniji, Zagreb, 1920. (HRZ) te metodom 3D laserskog skeniranja (Vektra d.o.o.).
Prema tako prikupljenim podacima napravljena je cjelovita
dr. sc. Tajana Pleše nacrtna dokumentacija s pripadajućim tehničkim opisom.
Ivana Hirschler Marić U dogovoru s djelatnicima Konzervatorskog odjela u Bjelovaru
Petar Sekulić 2013. i 2014. istraženi dio streškog samostana tamponski je
konzerviran. Godine 2015. nastavljena su istraživanja koja su
Summary obuhvatila jugoistočni dio samostana površine oko 160 m².
Ovogodišnja istraživanja obuhvatila su sjeverni hodnik kla-
In the course of 2016, an investigation was carried out into ustra te na njega okomito postavljen hodnik. Također je
the small tower of the Stari grad Garić (Old Town of Garić) revizijski pregledan južni hodnik klaustra, prilikom čega je
202
Bjelovarsko-bilogorska županija, HAG 13/2016
pronađeno 17 kosturnih ukopa. Ponovljeno je dokumentiranje Archaeological Sites – Special Issue on Protective Shelters
probnih sondi iz 2006., s ostacima temelja sjevernog i istoč- (ur. N. Stanley-Price), ICCROM, 6/3-4, 2004: 137 – 154.
nog obrambenog zida, s ciljem utvrđivanja točne prostorne Dočkal 1952 K. Dočkal, Samostan Svih Svetih u Strezi
dispozicije dosad istraženih dijelova samostanskog prostora 1375., rukopis, Zagreb, 1952.
te nadopune nacrtne dokumentacije. Nakon istraživanja Pleše 2012 T. Pleše, Streška bulla plumbea pape Bonifacija
novopronađene su strukture dokumentirane s kopna (HRZ), IX., Prilozi IAZ, 29, Zagreb, 2012: 125 – 134.
iz zraka te metodom 3D laserskog skeniranja (Vektra d.o.o.). Pleše, Karlo 2009 T. Pleše, K. Karlo, Monasterium Omnium
Tijekom istraživanja pronađena je velika količina pokret- Sanctorum de Ztreza Ordinis S. Pauli Primi Eremitae, OA,
nih arheoloških nalaza. Najzastupljeniji su nalazi kasno- 33, Zagreb, 2009: 183 – 205.
srednjovjekovne keramike (ulomci stolnog posuđa, razni
tipovi pećnjaka i dr.), a brojni su i nalazi metalnih predmeta dr. sc. Tajana Pleše
(oružje, oruđe, dekorativne aplike, novac i dr.). Sav pro- Ivana Hirschler Marić
nađeni materijal obrađuje se na Odjelu za restauriranje Petar Sekulić
kopnenih arheoloških nalaza HRZ-a.
Tijekom istraživanja južnog hodnika klaustra pronađeno je Summary
17 kosturnih ukopa (G 100 – G 116), koji su upućeni na
daljnju analizu u laboratorij Antropološkog centra Hrvatske In 2016 archaeological excavations were conducted
akademije znanosti i umjetnosti. at the Pauline monastery of All Saints in Streza. The
Nakon istraživanja sve su novoistražene strukture tam- monastery was established in 1474 as the foundation
ponski konzervirane: prekrivene su zaštitnim materijalom of magister Ivan Bisen. After almost two centuries of
(geotekstil) na koji je potom nanesen 20 – 40 cm debeo sloj prosperity, due to Ottoman attacks between 1538 and
pijeska, a koji je potom prekriven jednako debelim slojem 1547, monks abandoned the monastery and moved to
zemlje (Coner d.o.o.). safer Lepoglava. Owing to the previous archaeological
excavation (2006–2012 and 2015), the perimeter of the
Literatura monastery was established, the church of All Saints was
fully investigated and the south-eastern part of the mon-
Bachleitner, Zins 1999 R. Bachleitner, A. H. Zins, Cultural astery partly investigated. Newly explored structures
Tourism in Rural Communities: The Resident’s Perspective, were recorded and backfilled. In the course of 2016 the
Journal of Business Research, 44, 1999: 199 – 209. north hall of the cloister was investigated and the 2006
Demas 2004 M. Demas, „Site unseen“: the case for reburial probes were recorded again, thus completing detail
of archaeological sites, Conservation and Management of drawings.
203
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Redni broj: 110 Peratovica – Šuma Obrovi (MPŠO) (Tkalčec 2016). Prije
Lokalitet: Šuma Obrovi, položaji GPŠO-2 i GPŠO-3 tih radova svi su položaji bili nepoznati stručnoj javnosti,
Naselje: Grubišno Polje osim utvrde nazvane Mala Peratovica – Šuma Obrovi,
Grad/općina: Grubišno Polje koja također čini dio tog kompleksa (Jakovljević 2012: 67,
Pravni status: P-5055 red. br. 186).
Razdoblje: SV Svi položaji koji čine kompleks arheološkog nalazišta
Vrsta radova: probno iskopavanje Grubišno Polje – Šuma Obrovi (P-5055) nalaze se unutar
velike k.č. 4265/1, k.o. Grubišno Polje. Lokaliteti su obrasli
Od 18. do 29. srpnja 2016. Institut za arheologiju nasta- šumama i u korištenju su Hrvatskih šuma d.o.o. Istraživanja
vio je intenzivnija istraživanja na nalazištu Grubišno Polje se provode u suradnji s upraviteljem Šumarije Grubišno
– Šuma Obrovi, položaj crkve s grobljem (GPŠO-2), a Polje, Željkom Kirinčićem.
otvorena je i manja sonda na položaju pretpostavljenog Detaljnije izvješće o rezultatima istraživanja 2016. objav-
naselja (GPŠO-3). Istraživanja su obavljena pod suvo- ljeno je u godišnjaku Instituta za arheologiju te se na ovome
diteljstvom više znanstvene suradnice dr. sc. Tatjane mjestu donose tek osnovni podaci (Tkalčec, Krznar 2017).
Tkalčec i znanstvenog suradnika dr. sc. Siniše Krznara Na položaju Grubišno polje – Šuma Obrovi 2 (GPŠO-2)
iz Instituta za arheologiju. Iz Instituta je sudjelovala i otvorene su četiri nove sonde, ukupne površine oko 100 m2
stručna suradnica, dokumentaristica Kristina Turkalj. U (sonde 3 – 6). Sondama 3 i 5, koje su smještene istočno
stručnom timu sudjelovao je i diplomirani arheolog Ivan od sondi iz 2015., pokušalo se ustanoviti prostiranje
Valent, kao zamjenik dvoje suvoditelja, te studentica arhe- zidova sakralnog objekta te njegove apside, čiji se polo-
ologije Katarina Franušić. Pomoćnu ekipu osigurao je žaj mogao pretpostaviti na temelju polukružnog ulegnuća,
Grad Grubišno Polje, a činila su je po osmorica mještana koje se naziralo u konfiguraciji terena. Istraživanjem se
iz grada i okolice. Sredstva za istraživanja 2016. godine djelomično definirao tlocrt svetišta i sjeverne sakristije (?),
osiguralo je Ministarstvo kulture te nositelj projekta Grad no zapadni dio objekta nije pronađen. Sonda 4 postavljena
Grubišno Polje. je u zapadnijem dijelu toga gotovo kružnoga povišenog
položaja. Njome se željelo provjeriti moguće postojanje
Prethodne, 2015. godine obavljena su probna arheo- drvene crkve. Takva pretpostavka, međutim, nije potvr-
loška istraživanja na arheološkome nalazištu Grubišno đena ovim istraživanjima. U sondama 3 i 4 pronađeno je
Polje – Šuma Obrovi, i to na položajima utvrde (GPŠO-1), 67 grobova. Nalaza u njima gotovo da i nije bilo (samo
crkve s grobljem (GPŠO-2) te obližnje utvrde Mala su u dvama grobovima in situ pronađene pojasne kopče),
204
Bjelovarsko-bilogorska županija, HAG 13/2016
Summary
Literatura
205
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
ŽUPANIJA
206
Koprivničko-križevačka županija, HAG 13/2016
207
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
208
Koprivničko-križevačka županija, HAG 13/2016
209
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
210
Koprivničko-križevačka županija, HAG 13/2016
211
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
212
Koprivničko-križevačka županija, HAG 13/2016
213
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
214
Koprivničko-križevačka županija, HAG 13/2016
koji je prekrivao SJ 6 i sloj urušenja ispod SJ 6, imeno- fills, formed after the church had been abandoned at the
van kao SJ 7. Prekrivali su ga i manji lokalizirani slojevi beginning of the 19th century, were removed and archaeo-
SJ 20 i SJ 85, s time da je SJ 85 prekrivao i zid SJ 23, logical stratigraphy and structures were defined. The exca-
kako je imenovan zid usmjerenja zapad-istok, paralelan sa vations established two significant construction phases, i.e.
zidom SJ 9, koji se spajao sa zidom SJ 19. Nadalje, na the façade of an earlier building and its extension to the
južnom profilu rova zida SJ 71, nakon skidanja slojeva šute west, which includes the construction of a massive church
SJ 81-83 uočen je zid građen od lomljenih opeka različitih tower. Apart from the main walls of the two phases, also
dimenzija vezanih tamnosivim pjeskovitim mortom, imeno- identified were several structures/walls which represent
van kao SJ 80. Opeke unutar tog zida nisu vezane nekim several small-scale construction phases. The results sug-
redom, već su samo nabacane. gest that the site of Sošice was occupied by a small church.
S obzirom na zamijećene strukture i slojeve te njihove rela- At some point in time it was extended to the west. The
tivno-kronološke odnose, može se reći da zidovi SJ 9, 19 i church was used until the mid-16th century when both the
23 čine dijelove najstarije građevinske faze crkve sv. Jurja. church and surrounding village of St George were aban-
Nakon njih može se datirati zid SJ 93 te nakon njega zidovi/ doned due to the Ottoman expansion. At the beginning of
strukture SJ 8 i SJ 35. Posljednju fazu čine zidovi čiji je the 18th century the church was restored and it was in use
građevni materijal gotovo u potpunosti uklonjen, tj. zidovi until its desacralisation at the beginning of the 19th century.
crkve kojoj je definiran zapadni dio broda sa zvonikom, From that time it was used as a source of building material.
SJ 32, 71 – 79. S obzirom na dostupne povijesne podatke,
može se pretpostaviti da je na tome mjestu već početkom
13. st. stajala crkva sv. Jurja, no zasad nije moguće sa
sigurnošću potvrditi pripadaju li zidovi SJ 9, 19 i 23 njezinoj Redni broj: 115
prvoj fazi. Moguće je reći kako otkriveni zapadni dio crkve Lokalitet: Đurđevac – utvrda Stari grad
sa zvonikom tvori njezinu posljednju fazu, koja je vjerojatno Naselje: Đurđevac
funkcionirala do sredine 16., tj. do početka 19. st. Tijekom Grad/općina: Đurđevac
ove kampanje nisu istraživani grobovi, već je prioritet stav- Pravni status: Z-2986
ljen na definiranje zamijećenih relativno-kronoloških faza Razdoblje: SV
kako bi u idućim sezonama istraživanje bilo jednostavnije. Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
215
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
216
Koprivničko-križevačka županija, HAG 13/2016
217
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
okarakterizirali kao ostatke starije kule koja je u nekom Redni broj: 116
periodu bila porušena i na njezinu je mjestu sagrađena ili Lokalitet: Hlebine – Velike Hlebine
adaptirana nova (Iveković, Ilakovac 1985: 18 – 20). Imajući Naselje: Hlebine
sve to na umu, vjerojatno je da su svi spomenuti bedemi Grad/općina: Hlebine
nastali u tijeku neke kampanje početkom 17. st., kojom se Pravni status: P-5044
nastojalo popraviti dotadašnje stanje bedema, a za koje je Razdoblje: P, A, SV
još 1549. godine već spomenuti Domenico del’ Alio tvrdio Vrsta radova: geofizička istraživanja, zaštitno
kako stoje nedovršeni (Kruhek 1985: 11, 12). iskopavanje
Za neki decidiran odgovor na velik broj pitanja koja se
nameću iz svih dosadašnjih istraživanja bit će potrebna U kolovozu i rujnu 2016. godine, u organizaciji Instituta
revizija istraživanja na prostoru današnje četvrtaste kule, za arheologiju iz Zagreba, istražen je lokalitet Velike
u nastojanju da se pokuša pobliže stratigrafski i kronološki Hlebine u Hlebinama. Voditeljica istraživanja bila je
definirati njezina gradnja. Stratigrafskim odnosima uspjet dr. sc. Tajana Sekelj Ivančan, a u iskopavanjima je
će se potvrditi ili opovrgnuti vrijedni rezultati analize C-14. sudjelovao Ivan Valent, mag. arheo., zamjenik vodite-
Na temelju detalja koji se nalaze na bočnim bedemima ljice te studentice arheologije Kristina Brodarić i Lucija
Starog grada u Đurđevcu, može se zaključiti da je jedan Dugorepec, a povremeno i djelatnica Instituta za arheo-
od najvećih napora graditelja utvrde bilo njezino očuvanje logiju dr. sc. Tatjana Tkalčec, viša znanstvena suradnica
od potpuno neprikladnog i močvarnog terena u koji su bili i Ivan Zvijerac iz Torčeca. Pomoćne poslove obavljala su
ukopani njezini temelji. tri studenta, sondu su strojno iskopavali i zatrpavali djelat-
Pokretni su nalazi tijekom istraživanja sakupljani i doku- nici poduzeća GT Jura d.o.o. iz Virja. Radovi su financi-
mentirani s obzirom na arheološki kontekst pronalaska. rani sredstvima Ministarstva kulture. Istražene su oranice
Tijekom istraživanja zaključeno je da su stratigrafski odnosi na k.č. 1572 (vl. Andrija i Ljiljana Posavec, uživa obitelj
poremećeni, što je posljedica dugotrajnog korištenja tim Belec), k.č. 1573, 1574 (vl. Ljubica Salopek, uživa Kata
prostorom i objektima. Sakupljeni su brojni ulomci kasno- Čorba) i k.č. 1575 (vl. Katica Paragiš, uživa obitelj Belec).
srednjovjekovne keramike i stakla te fragmenti kamene Vlasnici su dopustili arheološko istraživanje na tim inače
plastike. obradivim površinama pa je iskopavanje obavljeno bez
dodatnih odšteta ili financijskih naknada jer na njivama u
Literatura trenutku istraživanja više nije bilo usjeva.
Drašković 2015 N. Drašković, Izvješće o zaštitnom arheo- Lokalitet Velike Hlebine smješten je jugoistočno od podrav-
loškom istraživanju na prostoru utvrde Stari grad Đurđevac, skog mjesta Hlebina, a evidentiran je 90-ih godina prošlog
Zagreb, 2015. stoljeća. Na temelju površinskih nalaza zapečenog lijepa,
Iveković, Ilakovac 1985 D. Iveković, B. Ilakovac, Elaborat lomljene zgure i komada keramičkih sapnica, nalazište je
o arheološkim istraživanjima na lokalitetu Stari grad tada prepoznato kao mjesto s mogućom metalurškom dje-
Đurđevac, u vremenu od 24. lipnja do 24. rujna 1985. latnosti (Alečković 1996a; 1996b). Tom su prilikom priku-
Kruhek 1983 M. Kruhek, Stari đurđevački grad u sistemu pljeni površinski nalazi keramike upućivali na to da je taj
granične obrane od 16. do 19. stoljeća, Godišnjak ZSKH, položaj bio zaposjedan tijekom kasnoga brončanog doba,
8/9, Zagreb, 1983: 85 – 107. antike i srednjeg vijeka, no u fokusu zaštitnih arheoloških
Kruhek 1985 M. Kruhek, Povijesni osvrt na postanak starog istraživanja 2016. bili su ostaci koje je moguće vezati uz
grada Đurđevca., u: Stari grad Đurđevac – konzervatorska obradu metala, ponajprije zbog mnoštva novih površin-
studija, uredila Zlata Jeras Pohl, 1:1–35. Regionalni zavod skih nalaza zgure i zapečenog lijepa. Oni su na površinu
za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, Zagreb, 1985. dospjeli zbog intenzivne, dublje obrade poljoprivrednih
Miletić 1989 D. Miletić, Neki problemi izvođenja konzer- površina te su upućivali na neposrednu ugroženost nepo-
vatorsko-restauratorskih radova prigodom obnove Staroga kretnih arheoloških nalaza, koji se mogu vezati uz obradu
Grada u Đurđevcu, Godišnjak ZSKH, 14/15, Zagreb, 1989: metala, a koji se nalaze veoma plitko, neposredno ispod
59 – 85. oranog sloja.
Izduženo uzvišenje Velike Hlebine obuhvaća velik prostor
Ivan Valent od oko 14 ha, na kojem se rasprostiru površinski nalazi.
Josip Jagić Kako bi se što preciznije ustanovilo mjesto s ostacima
metalurške djelatnosti te eventualna rasprostranjenost peći
Summary i ostalih dijelova talioničke radionice na većoj gredi Velike
Hlebine, istraživanja su se odvijala u dvjema etapama.
A rescue archaeological investigation into Stari grad in U prvoj etapi, realiziranoj od 17. do 19. kolovoza 2016.,
Đurđevac was conducted in November 2016. The excava- u interdisciplinarnoj suradnji sa slovenskim kolegama,
tions encompassed the east and south curtain walls as well započela su nedestruktivna geofizička istraživanja, i to
as the east tower which, together with the walls, formed the na površini od 10.000 m² (Mušič et al. 2016). Primjenom
outer courtyard of the fortress. The investigation established magnetske metode pokušali su se locirati objekti s jakim
the foundations of these structures, their relationships, termoremanentnim tipom magnetizacije, svojstvenim arhe-
levels of preservation and construction techniques as a pre- ološkim ostacima koji su pretrpjeli promjene prilikom viso-
requisite for the restoration, conservation and presentation kih temperatura, kakav je obično slučaj s različitim pećima.
of those fortress elements as part of tourism promotion. Uz to, izmjeren je magnetski susceptibilitet gornjeg sloja
218
Koprivničko-križevačka županija, HAG 13/2016
219
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
conducted in the spring of 2016, with the aim to collect pre- obavila je tvrtka GEARH d.o.o. iz Maribora (Branko Mušič).
cise data on the identification and appearance of parts of Radove je financiralo Ministarstvo kulture.
a smelting workshop. The excavations revealed part of
the iron smelting workshop. Four smelting kilns in different Utvrda Gorbonok mještanima općine Kloštar Podravski
states of preservation were found. The site records show poznata je duže vrijeme, a smještena je oko 600 m sje-
that kilns were superimposed, for certain in one case and verno od crkve sv. Benedikta i oko 250 m zapadno od
most probably in the other. Future radiocarbon analysis will ceste prema Podravskim Sesvetama. Arheološka istraži-
enable the dating of the metallurgical activity at the site of vanja Muzeja grada Koprivnice započela su u rujnu 2014.
Velike Hlebine. te su nastavljena i 2015. godine, prilikom čega je prepoznat
četvrtast oblik (35x35 m) sa zidanim ugaonim četvrtastim
kulama (4x5 m) i dvostrukim opkopom (širine 8 i 15 m),
preko kojih je vodio drveni most. Zidovi su građeni od
Redni broj: 117 opeke, a temelj u kombinaciji kamen – opeka pojačan drve-
Lokalitet: Kloštar Podravski – utvrda Gorbonok nim pilonima. Utvrda je podignuta već sredinom 14. st., a
Naselje: Kloštar Podravski napuštena između 1538. i 1552., zbog osmanlijskih pro-
Grad/općina: Kloštar Podravski dora, kada je njezin vlasnik bila čuvena obitelj Tahy. Upravo
Pravni status: P-6136 je stoga lokalitet od nacionalnog značaja jer se nalazi na
Razdoblje: SV zanimljivom strateškom prostoru gdje se potom postupno
Vrsta radova: geofizičko istraživanje stvara nova granica – Vojna krajina.
Nepostizanjem dogovora Općine Kloštar Podravski s većin-
Od 6. do 9. listopada 2016. geofizički je istraživan loka- skim vlasnikom zemljišta (Aleksandar Radetić, Rijeka) o
litet Kloštar Podravski – utvrda Gorbonok. Istraživanjima kupoprodaji triju katastarskih čestica, godine 2016. završio
je obuhvaćena površina od oko 2500 m2. Nositelj projekta je trogodišnji istraživački rad, stoga su radovi usmjereni na
bio je Muzej grada Koprivnice, a geofizička istraživanja nedestruktivne arheološke metode, kojima se namjeravalo
prepoznati oblik utvrde i uvidjeti u očuvanost zidanih struk-
tura te ih ostaviti neistražene dok se za to ne steknu povolj-
niji uvjeti.
Tvrtka GEARH d.o.o. ponudila je georadarsku i magnetsku
metodu geofizičkih istraživanja kojom je moguće prepoznati
tlocrtne i dubinske arhitektonske elemente ostataka utvrde,
a ista je tvrtka posljednjih nekoliko godina provela veći broj
sličnih ispitivanja u Hrvatskoj (Virje – Sušine, Hlebine – Velike
Hlebine, Kalnik – Igrišće, Virovitica – Dvorac Pejačević)
s, kako se pokazalo, vrlo konkretnim i kvalitetnim rezulta-
tima. Kombinacijom obiju metoda prepoznat je okvirni tlocrt
kasnosrednjovjekovne utvrde i dobiven je uvid o očuvanim
zidanim i drvenim strukturama, njihovu položaju i dubini.
Kao najvažniji rezultat nedestruktivnih istraživanja ističe
se kružni tlocrtni oblik utvrde koji se nastavlja na dijelove
drveno-zemljanog bedema s komorama istražene 2014.,
a prema rezultatima analize C-14 uzorka drva potječe s
kraja 15. ili početka 16. st. Među zidanim objektima vid-
ljiva je istočna kula paralelna sa zapadnom kulom istra-
Tlocrtna shema lokaliteta Gorbonok prema Zvonku Lovrenčeviću ženom i konzerviranom 2015. te središnji zidani objekt
iz 1972. godine (prema: Lovrenčević 1985) koji bi mogao biti ostatak palasa ili središnje obrambene
220
Koprivničko-križevačka županija, HAG 13/2016
Robert Čimin
Summary
221
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
222
Koprivničko-križevačka županija, HAG 13/2016
223
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
224
Koprivničko-križevačka županija, HAG 13/2016
je, osim jednog manjeg ulomka koji se ne može točno dati- ulomaka. Uz ulomke keramike prikupljeno je i nekoliko
rati, prikupljen keramički materijal koji se može datirati u komada talioničke zgure te jedan ulomak keramičke puha-
rani novi ili novi vijek. lice, što sugerira da se na tom položaju talila željezna ruda.
225
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
Kolar 1976 S. Kolar, Arheološki lokaliteti u općini Koprivnica, Od 14. lipnja do 14. srpnja 2016. tvrtka Geoarheo d.o.o.
Podravski zbornik, Koprivnica, 1976: 103 – 116. zaštitno je arheološki istražila lokalitet Škrinjari 1, na dijelu
Kulenović 2004 I. Kulenović, Arheološka istraživanja trase gradnje nove željezničke pruge za prigradski promet
na naselju Cerine VII kod Koprivnice, Podravski zbornik, na dionici Gradec – Sveti Ivan Žabno, između stacionaža
Koprivnica, 2004: 315 – 328. km 8+905,00 do km 9+200,00. Istražena je površina od
Marković 1984 Z. Marković, Prilog poznavanju kontinui- 17.754 m2.
teta naseljavanja terena oko Delova, Podravski zbornik,
Koprivnica, 1984: 295 – 319. Ukupno je istraženo 835 stratigrafskih jedinica, koje veći-
Marković 1986 Z. Marković, Počeci istraživanja lokaliteta nom pripadaju eneolitičkoj lasinjskoj kulturi, a zabilježeni
Cerine III, Podravski zbornik, Koprivnica, 1986: 152 – 160. su i nalazi latenoidne keramike, kao i nalazi datirani u
Marković 1994 Z. Marković, Rezultati početnih arheološ- period prijelaza iz kasnog srednjeg u novi vijek.
kih istraživanja kompleksa nalazišta Cerine kraj Koprivnice Naselje lasinjske kulture na tom položaju karakteriziraju
(katalog izložbe), Koprivnica, 1994: 1 – 8. nalazi višećelijskih ukopa, velikih dimenzija. Prisutno
Marković 1995 Z. Marković, Koprivnica i najbliža okolica je stepenasto oblikovanje, s nekoliko nivoa ukopa, dok
od pretpovijesti do kasnog srednjeg vijeka, Podravski zbor- tlocrtno pravilno raspoređeni ukopi jama za stupove
nik, 19/20, Koprivnica, 1995: 107 – 127.
Marković 1999 Z. Marković, Početna arheološka istraživa-
nja nalazišta Vratnec 2 kraj Koprivnice, Podravski zbornik,
23/24, Koprivnica, 1999: 179 – 184.
Marković, Zvijerac 1984 Z. Marković, I. Zvijerac,
Arheološko-povijesni slijed naseljavanja Torčeca i okolice, u:
Torčec, Povijest Torčeca (ur. Dragutin Feletar), Bibliotheka
Historia Croatica, knjiga 21, Bjelovar, 2000: 44 – 59.
Sekelj Ivančan 1995 T. Sekelj Ivančan, Catalogue of
Medieval Sites in Continental Croatia, BAR International
Series, 615, Oxford, 1995.
Sekelj Ivančan 1999 T. Sekelj Ivančan, Ranosrednjovjekovni
arheološki nalazi na lokalitetu Vratnec 2 kraj Koprivnice,
Podravski zbornik 1999, Koprivnica, 1999: 185 – 197.
Robert Čimin
Ivan Valent Višećelijski objekt lasinjske kulture (foto: J. Goričanec)
226
Koprivničko-križevačka županija, HAG 13/2016
Literatura
227
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
228
Koprivničko-križevačka županija, HAG 13/2016
Na temelju pronađenih keramičkih ulomaka, u kasni srednji Krznar, a u istraživanjima su sudjelovali Kristina Turkalj
vijek (14. – 15. st.) datiran je ukop jednog jamskog objekta. (zamjenica voditelja) iz Instituta za arheologiju, dr. sc. Željka
Nalazi glazirane keramike datirane u 16. – 17. st. zabilje- Bedić (Antropološki centar HAZU), Ivan Valent, mag.
ženi su u površinskim slojevima lokaliteta. arheo., te studenti arheologije Lucija Dugorepec, Kristina
Brodarić, Ilija Cikač i Eugen Lovro Kebet, kao i braća Ivan i
Literatura Zlatko Zvijerac iz Torčeca. Istraživanja su financirana sred-
stvima Ministarstva kulture.
Dizdar 2013 M. Dizdar, Zaštitna arheološka istraživa-
nja nalazišta AN 4 Poljana Križevačka 1 na trasi autoce- Lokalitet je prije arheoloških istraživanja u literaturi bio
ste A12, dionica Gradec – Kloštar Vojakovački, AIA, IX, poznat po slučajnom nalazu lubanje psa položene u kera-
Zagreb, 2013: 69 – 75. mičku posudu (Sekelj Ivančan et al. 1999). Prvi je put probno
Jelinčić 2009 K. Jelinčić, Rimska keramika lokalne pro- arheološki istražen 2002. (Sekelj Ivančan, Tkalčec 2003),
izvodnje na području hrvatskog dijela rimske provincije a sustavna istraživanja uslijedila su 2009, 2011. – 2015.
Gornje Panonije, doktorska disertacija, Zagreb, 2009. godine. Dosadašnjim je istraživanjima na lokalitetu otkri-
Ložnjak-Dizdar 2012 D. Ložnjak-Dizdar, Zaštitna arhe- ven grob iz ranog srednjeg vijeka, župno groblje koje se
ološka istraživanja nalazišta AN5 Poljana Križevačka na može datirati od kraja 12. do početka 18. st. te skromni
trasi autoceste A12 Sv. Helena – GP Gola, Prilozi IAZ, VIII, ostaci crkve (Krznar 2016). Tijekom svih sezona istražen je
Zagreb, 2012: 63 – 68. istočni, uzvišeniji dio parcele k.č. 5284/6, k.o. Đelekovec.
Minichreiter, Marković 2009 K. Minichreiter, Z. Marković, Kako bi se ustanovio sjeverni i zapadni rub groblja te
Zaštitna istraživanja na trasi autoceste Slavonica prapovi- njegov odnos s poganskim/praznovjernim ritualom pola-
jesnog, rano i kasnosrednjovjekovnog naselja Bentež kod ganja pseće lubanje u posudu, godine 2016. istražen je
Beketinaca 2007. i 2008. godine, AIA, V, Zagreb, 2009: 27 zapadni parcele, smješten neposredno uz cestu koja iz
– 32. Torčeca vodi u Đelekovec. Istražene su četiri sonde (sonda
Pavleš 2009 R. Pavleš, Srednjovjekovna topografijha 2 – 5), ukupne površine 190 m2.
Cirkvene, Žabna i njihove okolice, Cris, XI, Križevci, 2009: Sonda 2 jedina je orijentirana u smjeru sjever-jug i njome
17 – 29. se htio ustanoviti sjeverni rub groblja. Njezine dimenzije
Pavlu 1971 I. Pavlu, Pražska keramika 12. a 13. stoleti, iznose 14,5x1,5 m, ali je utvrđeno da je u potpunosti ste-
Praehistorica, IV, Praha, 1971. rilna te da se rub groblja nalazi južnije od nje.
Sonda 3 smještena je 50 m južnije od Sonde 2 te je za
Jelena Lapić razliku od nje orijentirana u smjeru zapad-istok. Dimenzije
sonde iznose 19,5x3 m, a njezin je položaj odabran tako
Summary da obuhvati i područje na kojem je 1999. pronađena spo-
menuta posuda sa psećom lubanjom. U skladu s očeki-
In the course of August 2016, rescue archaeologi- vanjima, u istočnom dijelu sonde pronađen je zapadni rub
cal excavations were conducted at the site of Škrinjari groblja, no ono što je iznenadilo bio je pronalazak ostataka
3, on the route of the future railroad Gradec – Sveti naselja u njezinu zapadnom dijelu. Istraženo je pet većih
Ivan Žabno. The excavations encompassed an area of objekata i nekoliko manjih jama i rupa od stupova. Na teme-
11979 m2, establishing burials from three periods: pre- lju nalaza, ponajprije keramike, ali i datuma C-14, funkcio-
history, Antiquity (Roman) and the Late Middle Ages. niranje naselja može se preliminarno datirati u 13. i 14. st.
Prehistoric finds are scarce and can be ascribed to a Unutar sonde ustanovljen je i jarak, mlađi od naselja, koji
local type of the Sopot culture. Antiquity is characterised se dijagonalno proteže kroz kvadrant D 11 i koji je svojim
by multi-room pit features, larger cuts, waste channels ukopom oštetio starije objekte. Kako zapadno od jarka nisu
and free-standing small cuts. The analysis of the movable pronađeni grobovi, nego se oni nalaze isključivo s njegove
finds suggest a longer period of the Roman occupation,
from the second half of the 1st century BC to 4th century
AD. A burial dating to the 14th – 15th centuries belongs to
the medieval phase.
229
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
istočne strane, može se tvrditi da se radi o ogradnom jarku Sonda 4 smještena je južno od Sonde 3, a njezine dimenzije
župnoga groblja. U istočnoj četvrtini sonde, dakle prostoru iznose 15,5x3 m. Iako je od Sonde 3 udaljena samo 15 m,
omeđenom navedenim jarkom, pronađeno je 14 grobova. nakon što je skinut orani sloj ustanovljena je sasvim dru-
Zanimljivo je da je nekoliko grobova ukopano u istu veliku gačija geološka podloga. Ispod humusa na tom se mjestu
zajedničku raku u zdravici. Može se pretpostaviti da se radi nalaze slojevi šljunka i oblutaka različitih boja i dimenzija.
o ukopima članova obitelji, kakvi su pronađeni i na ranono- U toj je sondi pronađeno relativno malo naseobinskih osta-
vovjekovnom groblju uz crkvu sv. Martina u obližnjem Virju taka pa se može pretpostaviti da se ondje nalazi južni rub
(Čimin 2016: 111 – 113). naselja. U istočnom dijelu sonde pronađena su dva manja
paralelna kanala. Ukopani su u šljunkovitu zdravicu i ispu-
njeni tamnom zemljom i šljunkom te se vjerojatno radi o
nastavku ogradnog jarka groblja koji je zbog drugačije geo-
loške podloge na tome mjestu puno pliće i uže iskopan. Uz
istočni rub sonde istraženo je sedam grobova.
Sonda 5 otvorena je kako bi se utvrdile promjene u geo-
loškoj podlozi te vežu li se kanali pronađeni u Sondi 4 na
ogradni jarak pronađen u Sondi 3. Dimenzije Sonde 5 iznose
16,6x3 m, s dodatnim nepravilnim proširenjem (cca 2x3 m)
na zapadnom rubu. Unutar te sonde nisu pronađeni geo-
loški slojevi šljunka zamijećeni u Sondi 4. Kao i u preostalim
dvjema sondama, i u zapadnom dijelu te sonde pronađeni
su ostaci naselja, no ogradni jarak groblja ondje je udaljen
svega 4 m od njezina zapadnog ruba. Dakle, na tom je mjestu
pronađena najzapadnija točka groblja, od koje ogradni jarak
Dio srednjovjekovnog naselja – jama SJ 901 (foto: S. Krznar) skreće prema sjeveroistoku i jugoistoku. Kako je tom sondom
230
Koprivničko-križevačka županija, HAG 13/2016
Summary
Nalaz gumba iz groba 394 in situ (foto: S. Krznar) U travnju 2016. zaštitno je arheološki istraživan lokalitet
Vratnec II pokraj Peteranca, koji se nalazi na trasi otpremnog
obuhvaćena najveća površina groblja, u njoj je pronađen i plinovoda od čvora Međimurje do centralne plinske stanice
najveći broj grobova – 48. Grobovi su dosta gusto ukopani, (CPS) Molve DN 300/75. Istraživanja je vodio mr. sc. Robert
no ipak nema toliko presijecanja kao na istočnom, starijem Čimin iz Muzeja grada Koprivnice, a u radovima su kao čla-
dijelu groblja istraživanom u prijašnjim sezonama. novi stručne ekipe sudjelovali i zamjenik voditelja Ivan Valent,
U svim trima sondama pronađeno je 69 grobova. Na teme- mag. arheo., te studenti arheologije Ilija Cikač (bacc. arheo.)
lju karakterističnih nalaza kao što su krunice, prstenje, i Kristina Brodarić (bacc. arheo.). Pomoćnu fizičku radnu
gumbi te svetačke medaljice, većina se grobova može dati- snagu činilo je desetak radnika, koje je ustupio izvođač gra-
rati u rani novi vijek. đevinsko-zemljanih radova na trasi otpremnog plinovoda
(Monter – strojarske montaže d.d. Zagreb).
Literatura
Lokalitet Vratnec II (k.č. 36, k.o. Peteranec; državno zemlji-
Čimin 2016 R. Čimin, Osobitosti kasnosrednjovjekov- šte) nalazi se s desne strane ceste od Koprivnice prema
noga i novovjekovnoga groblja uz župnu crkvu sv. Martina Đelekovcu, nakon odvojne ceste prema Torčecu. Riječ je
u Virju, u: Groblja i pogrebni običaji u srednjem i ranom o arheološkom lokalitetu koji su evidentirali Ivan i Zlatko
novom vijeku na prostoru sjeverne Hrvatske, (ur. S. Krznar, Zvijerac iz Torčeca te na kojem su prikupljeni površinski
T. Sekelj Ivančan, T. Tkalčec, J. Belaj), Zbornik Instituta za nalazi keramike koji upućuju na postojanje naselja iz ene-
arheologiju, 4, Zagreb, 2016: 107 – 122. olitika, kasnog brončanog doba, mlađeg željeznog doba te
Krznar 2016 S. Krznar, Cirkvišče, ritualno mjesto starih srednjeg vijeka (Marković 1996: 21; 1997: 34, 35). Lokalitet
Torčanaca, u: Arheologija Torčeca, Izbor iz Arheološke je prvi put probno i zaštitno arheološki istražen 1997., u
zbirke obitelji Zvijerac, (ur. R. Čimin), Muzej grada suradnji Muzeja grada Koprivnice i Instituta za arheolo-
Koprivnice, Koprivnica, 2016: 55 – 61. giju. Tom su prilikom istražene četiri manje sonde ukupne
Sekelj Ivančan et al. 1999 T. Sekelj Ivančan, S. Kužir, M. površine 155 m2, u kojima su definirani objekti naselja
Bauer, Z. Marković, Slučajni nalaz lubanje Canis Familiaris lasinjske kulture (bakreno doba) i ranog srednjega vijeka
položene u srednjovjekovnu keramičku posudu s lokaliteta (10. – 12. st.) (Marković 1999; Sekelj Ivančan 1999).
Torčec – Cirkvišče kraj Koprivnice, Prilozi IAZ, Vol. 15 – 16, Tijekom terenskog pregleda trase otpremnog plino-
Zagreb, 1999: 61 – 79. voda od čvora Međimurje do centralne plinske stanice
231
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
(CPS) Molve, DN 300/75 (na području grada Koprivnice te zapune, kao i pokretni nalazi unutar njih. Radi se o trima
općina Legrad, Rasinja, Koprivnički Ivanec, Koprivnički Bregi, jamskim objektima s ravnim dnom, među kojima je najveća
Hlebine, Novigrad Podravski i Virje), utvrđeno je da trasa jama ovalnog oblika SJ 011/(012), dimenzija 1,41x0,95 m,
plinovoda prolazi kroz otprije utvrđen prostor rasprostiranja što nije dovoljno za stambenu namjenu. SJ 007/(008) još je
lokaliteta Vratnec II. Tijekom navedenog razdoblja, početkom manja jama, a SJ 009/(010), s dimenzijama 1,71x1,20 m,
travnja 2016. lokalitet je zaštitno arheološki istražen. možda bi mogla biti dio poluukopane kuće.
S obzirom na veličinu lokaliteta, ali i smjer pružanja trase Pokretni nalazi pokazuju odlike licenskokeramičke kulture
plinovoda, odlučeno je kako će se kroz lokalitet raditi pre- srednjega brončanoga doba, među kojima se razlikuje fina i
sjek u vidu manjih sondi, koje su smještene uz istočni rub gruba keramika. Finu keramiku čine vrčevi i šalice uglačane
čestice k.č. 36, k.o. Peteranec, sjeverno od trase plinovoda. crne keramike, s karakterističnim vrpčastim ukrasom popu-
Tako je sonda A istražena u površini od cca 370,00 m2 njenim inkrustacijom, dok je gruba keramika zastupljena
(30,00x13,00 m), sonda B u površini od cca 372,30 m2 većim ulomcima lonaca i drugih oblika posuđa. U posljednjim
(28,00x13,50 m) i sonda C u površini od cca 261,30 m2 navedenim objektima prikupljena je po jedna vrećica nalaza.
(21,00x12,50 m), što ukupno iznosi 1003,60 m2. Čitava situacija na lokalitetu Vratnec II upućuje na to da
Površinskih je ulomaka keramike bilo vrlo malo, što ponekad je u trima sondama istražen rubni prostor srednjobron-
i ne znači manji broj nalaza pod oranim slojem. Situacija sa čanodobnog naselja, koje se očito svojim većim dijelom
sondom A pokazala je kako je pronađen tek sloj naplavine s proteže sjevernije, gdje novoprikupljeni površinski ulomci
licenskom keramikom, odnosno ljudi su na tom prostoru bora- keramike pokazuju veću zastupljenost i upućuju na središ-
vili u srednjem brončanom dobu, no nisu zabilježene nepo- nji dio naselja bliže potoku Vratnecu. Dijelovi eneolitičkog,
kretne arheološke tvorevine kao dokaz postojanja naselja. kasnobrončanodobnog, mlađeželjeznog te ranosrednjovje-
Slična je situacija i sa sondom B, gdje su pronađena dva kovnog naselja, koji su otprije poznati, nisu dokumentirani
jamska objekta s vrlo malo nalaza (tek nekoliko ulomaka tijekom ovogodišnjih istraživanja.
keramike). Riječ je o stupu SJ 003/(004) uz JZ rub sonde,
u čijoj se blizini nalazila i plitka jama manjih dimenzija Literatura
SJ 005/(006) te je očito riječ o dijelu naselja koje se proteže
zapadnije od sonde. Marković 1996 Z. Marković, Osvrt na nekoliko novoprona-
U sondi C prikupljeno je najviše nalaza, no i u njoj je zabi- đenih nalazišta iz koprivničke Podravine, Muzejski vjesnik,
lježeno relativno malo objekata. Kompozicija triju jam- 18/19, Bjelovar, 1996: 19 – 25.
skih objekata u pravilnom nizu (SJ 007/(008), 009/(010) i Marković 1997 Z. Marković, Osvrt na neke pretpovijesne i
011/(012)) vjerojatno upućuje na to da su dio jednoga gos- srednjovjekovne nalaze u Podravini, Podravski zbornik, 23,
podarstva ili domaćinstva, što dokazuje vrlo sličan sastav Koprivnica, 1997: 33 – 52.
232
Koprivničko-križevačka županija, HAG 13/2016
Marković 1999 Z. Marković, Početna arheološka istraživa- junction and Molve. A total surface area of 1003.6 m2 was
nja nalazišta Vratnec 2 kraj Koprivnice, Podravski zbornik, investigated. The results suggest that three investigated
23/24, Koprivnica, 1999: 179 – 184. probes encompass the edge of a Middle Bronze Age settle-
Sekelj Ivančan 1999 T. Sekelj Ivančan, Ranosrednjovjekovni ment. The settlement predominantly extended on the area
arheološki nalazi na lokalitetu Vratnec 2 kraj Koprivnice, to the north, which is more abundant in surface finds, while
Podravski zbornik, 23/24, Koprivnica, 1999: 185 – 197. the central part of the settlement was probably located near
the Vratnec stream. Parts of Eneolithic, Late Bronze Age,
Robert Čimin Early Iron Age and Early Middle Age settlements, known
Ivan Valent from previous excavations, were not recoded this year.
Summary
233
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
124 Belica – Crkva Uznesenja BDM 130 Lapšina – ostaci dvorca Lapšina
125 Čakovec – Stari grad 131 Međimurje – trasa plinovoda
126 Črečan 132 Otok – Feričanci
127 Domašinec – Gorica 133 Sveti Martin na Muri
128 Domašinec – područje općine 134 Šenkovec – Čestinka
129 Donji Vidovec – područje općine 135 Vratišinec – Grahorišče
234
Međimurska županija, HAG 13/2016
235
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
nedeterminiranim likom u profilu na reversu. Medaljica je Stari grad Čakovec najvrjednije je nepokretno kulturno
otkrivena u sloju šute, koji je u 19. st. nasipan istočno od dobro Međimurja i jedan je od najvažnijih primjera graditelj-
baroknog svetišta, tj. ispod podnice današnjeg svetišta ske kulturne baštine u Hrvatskoj. Riječ je o jedinstvenom,
crkve. višeslojno očuvanom sklopu plemićke stambene i obram-
Nakon arheološkog nadzora i izrade dokumentacije gornji bene arhitekture, čiju je povijesnu jezgru činio srednjovje-
dio barokne baze oltarne menze snižen je na visinu kovni burg, koji je tijekom ranoga novog vijeka preobliko-
potrebnu za postavljanje novog poda crkve. Barokna pod- van u bastionsku utvrdu renesansnoga stila. Danas očuvan
nica potpuno je uklonjena, dok su zidovi baroknog svetišta sklop čakovečkoga Staroga grada čini četverokutna palača
sačuvani u visini na koju su sniženi prilikom historicističke s dvorištem, dijelovi utvrde s dvorištem i ostaci unutarnjega
obnove. Pokretni nalazi te uzorci opeka i kamena iz poplo- opkopa. S namjerom stvaranja potpunije povijesne slike i
čenja predani su u Muzej Međimurja Čakovec. objektivnije ocjene sadašnje spomeničke vrijednosti, Muzej
Međimurja Čakovec od 2013. organizira arheološka istraži-
Literatura vanja ostataka utvrde u arheološkom sloju.
Predmetom arheoloških radova 2016. bio je prostor jugo-
Horvat Levaj, Stepinac 2012 K. Horvat Levaj, D. zapadnoga dijela utvrde, točnije položaj nekadašnjega
Stepinac, Belica, Župna crkva Uznesenja Bl. Dj. Marije. unutarnjeg opkopa i bedema, a sve s ciljem boljeg spo-
Konzervatorska studija s arhitektonskom dokumentacijom znavanja načina utvrđivanja toga dijela sklopa. Na temelju
postojećeg stanja i idejnim prijedlogom obnove/uređenja poznatih povijesnih izvora, pretpostavlja se da su na spo-
crkve, Zagreb, 2012. menutom prostoru između zapadnoga i južnoga bastiona
tijekom vlasništva plemićke obitelji Ernušt postojale drvene
Martina Matijaško kurtine čakovečkoga burga, s jugozapadnom drvenom
236
Međimurska županija, HAG 13/2016
237
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
238
Međimurska županija, HAG 13/2016
239
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
dr. sc. Marijana Krmpotić Cilj rekognosciranja bio je sustavno evidentiranje arheo-
Ivana Hirschler Marić loških lokaliteta na području općine, čime je obuhvaćeno
240
Međimurska županija, HAG 13/2016
Karta arheoloških nalazišta na području općine Domašinec (podloga: DGU; izradila: M. Krmpotić)
točno pozicioniranje otprije poznatih slučajnih nalaza te Registar 1997 Registar arheoloških nalaza i nalazišta sje-
ubiciranje novih potencijalnih arheoloških lokaliteta. Na verozapadne Hrvatske, Bjelovar, 1997.
temelju rezultata rekognosciranja uslijedit će probna isko- Teržan 1990 B. Teržan, Starejša železna doba na sloven-
pavanja, kako bi se odredio karakter lokaliteta i njihov skem Štajerskem, Ljubljana, 1990.
potencijal za prezentaciju u okviru arheološkog parka. Tomičić 1983 Ž. Tomičić, Brončana statua Herakla iz oko-
Godine 2016. rekognoscirana je površina od 23 km², lice Goričana u Međimurju, VAMZ, 15, 1983: 15 – 25.
čime je obuhvaćen južni dio općine i područja naselja Tomičić 1984 Ž. Tomičić, Sumarni osvrt na rezultate arhe-
Domašinec i Turčišće. Primijećena je tendencija grupira- oloških istraživanja područja Međimurja u razdoblju od
nja arheoloških lokaliteta u trima zonama na rekognosci- 1972 – 1982. godine, Muzejski vjesnik, 7, 1984: 56 – 65.
ranom dijelu općine. Tomičić 1985 Ž. Tomičić, Rezultati pokusnih arheoloških
Prvu zonu čine lokaliteti smješteni uz tok rijeke Trnave, istraživanja kraj Dvorišća u Međimurju, Muzejski vjesnik,
raspoređeni uz obje njezine obale. Preostale dvije zone 8, 1985: 63, 64.
241
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Tomičić 1986 Ž. Tomičić, Arheološka slika antike u Vidovca. Voditeljica radova bila je Branka Marciuš, viša
Međimurju. Međimurje, časopis za društvena pitanja i kul- kustosica arheoloških zbirki Muzeja Međimurja Čakovec,
turu 9, 1986: 183 – 218. a spomenuti program financiran je sredstvima Ministarstva
Vidović 1979 J. Vidović, Arheološka istraživanja u kulture.
Međimurju u 1978. godini, Muzejski vjesnik, 2, 1979: 35
– 37. Pripremni radovi obuhvaćali su analizu relevantne literature
Vidović 1984 J. Vidović, Nastavak istraživanja perioda sta- i muzejske dokumentacije te pregled povijesnih i suvre-
rijeg željeznog doba na lokalitetu – Goričan ‘82, Muzejski menih kartografskih izvora, na temelju kojih su određene
vjesnik, 7, 1984: 93 – 97. lokacije pretpostavljenoga arheološkog karaktera. Pažnja
Vidović 1987 J. Vidović, Najnovija sustavna arheološka je posebno usmjerena na blaga prirodna uzvišenja uz
istraživanja nekropole kod sela Dvorišća kraj Turčišća u vodotoke, koja su zbog ocjeditoga tla imala idealne uvjete
Međimurju, Muzejski vjesnik, 10, 1987. za naseljavanje. Kratko su anketirani i stanovnici sela te
Vidović 1989 J. Vidović, Nekropola tumula kraj sela su prikupljeni podaci o poznatim nalazištima i dosadašnjim
Dvorišće kod Turčišća u Međimurju, Izdanja HAD, 14, slučajnim nalazima područja općine, ali i vrijedne priče te je
1989: 77 – 88. zabilježena i usmena predaja.
Vinski-Gasparini 1987 K. Vinski-Gasparini K., Grupa Predmetom terenskoga pregleda bila je ravnica omeđena
Martijanec-Kaptol, u: Prapovijest jugoslavenskih zemalja, potocima Rakovnica, Vidovec i Bistrec. Vidljivost je terena
V, Sarajevo, 1987: 182 – 231. bila uglavnom dobra jer su pregledavane površine uglav-
nom služile kao oranice.
dr. sc. Marijana Krmpotić Najprije je pregledana površina položaja Čičanje, oko
800 m sjeverozapadno od sela. Nalazište je smješteno
Summary na blagom prirodnom uzvišenju, oko 200 m sjeverno od
potoka Bistreca. Spomenuti je položaj poznat već od sre-
Archaeological reconnaissance of the territory of the dine prošloga stoljeća kao lokacija iz srednjega vijeka,
Municipality of Domašinec was conducted in the course međutim površinskim pregledom ustanovljeni su nalazi
of 2016 with the aim of systematic recording of archaeo- opeke i keramičkoga posuđa datirani u rimsko razdoblje,
logical sites. The reconnaissance established three zones na temelju kojih je na Čičanju pretpostavljeno postojanje
of archaeological sites: the first zone located along the nalazišta naseobinskoga karaktera.
Trnava river, and two zones on elongated elevations called Terenski je pregled obuhvatio i cjelokupnu površinu
Gornjak-Vrti and Gradišće. The survey established a total Bistričkoga polja na kojem je ustanovljeno postojanje
of 24 sites dating to prehistory, Antiquity, the medieval and triju arheoloških lokacija. Prva lokacija, nazvana Bistričko
post-medieval periods. polje I, smještena je na njegovu sjevernom dijelu, točnije
oko kilometar sjeveroistočno od sela te oko 150 m južno
od potoka Rakovnice. Sljedeća lokacija utvrđena je na sre-
dišnjem dijelu polja, uz potok Vidovec, na blago uzvišenom
Redni broj: 129 platou koji je poznat pod toponimom Lazec, dok je posljed-
Lokalitet: Donji Vidovec – područje općine nja (treća) nazvana Bistričko polje II, otkrivena oko 500 m
Naselje: Donji Vidovec sjeveroistočno od sela, na krajnjem istočnom dijelu polja.
Grad/općina: Donji Vidovec Radi se o blagom prirodnom uzvišenju sa zapadne i južne
Pravni status: postupak u tijeku strane omeđenom potocima Bistrec i Vidovec. Površinskim
Razdoblje: A, SV, NV pregledom svih triju lokacija otkriveni su pokretni arheo-
Vrsta radova: terenski pregled loški nalazi ulomaka keramičkoga posuđa iz ranoga i razvi-
jenoga srednjeg vijeka te je pretpostavljeno postojanje
U listopadu i studenom 2016. godine, u organizaciji Muzeja nalazišta naseobinskoga karaktera.
Međimurja Čakovec organiziran je ekstenzivni terenski pre- Posljednje i prema vremenu nastanka najmlađe arheološko
gled područja općine Donji Vidovec, koji je uglavnom obu- nalazište ustanovljeno je na području obilježenom topo-
hvaćao područje fluvijalne grede sjeverno od sela Donjeg nimom Gorčak, neposredno uz sjeverni rub sela i potoka
242
Međimurska županija, HAG 13/2016
Branka Marciuš
Summary
Literatura
243
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Od 9. ožujka do 25. travnja 2016. trajala su arheološka Arheološki pregled terena otpremnog plinovoda DN 300/75
istraživanja na lokaciji gradnje otpremnog plinovoda od čvora Međimurje (karta: P1) do CPS Molve obuhvatio je
244
Međimurska županija, HAG 13/2016
Arheološki nadzor iskopa južno od Goričana (foto: M. Matijaško) Domašinec – Krtinjak, struktura S.J. 02 (foto: M. Matijaško)
prostor Međimurske županije, tj. do mosta na Dravi u Donjoj pozornost obraćena na mjesta navedenih poznatih arheo-
Dubravi. Za rekognosciranje, kao i arheološka iskopava- loških lokaliteta. Utvrđeno je da je trasa DN-100 mimoišla
nja na trasi plinovoda u dijelu koji se proteže Koprivničko- lokalitet Trnovčak za oko 250 m te on nije oštećen. Nisu
-križevačkom županijom, bili su zaduženi djelatnici Muzeja utvrđeni novi arheološki lokaliteti ili zanimljivi položaji.
grada Koprivnice. Sustavno su pregledani površinski dije-
lovi na kojima su većim dijelom već biti sagrađeni rudarski Eksploatacijsko polje „Vukanovec”
objekti i postrojenja. Rekognosciranje je trajalo periodično Čvor Vukanovec, BRP Vuk-1 (karta: P2, P5) i priključni
od 9. ožujka do 19. travnja 2016., tj. paralelno s arheološ- plinovod DN-150 u dužini od oko 3 km arheološki su pre-
kim nadzorom iskopa i probnim iskopavanjima. Pregledana gledani 14. travnja 2016. g. U vrijeme pregleda terena pli-
su 43 km trase plinovoda, a uočeno je nekoliko lokacija novod na trasi već je bio dovršen, a sama trasa obrasla
koje su poslije probno istražene (karta: 1 – 5), kao i povr- u gustu vegetaciju, stoga je rekognosciranje bilo otežano.
šinski nalazi koji su samo registrirani (karta: A – C). Prilikom pregleda nisu uočeni nikakvi površinski arheološki
tragovi.
Grahorišče/Pri Ribnjaku kod Vratišinca (karta: A)
Lokalitet je među lokalnim stanovništvom poznat kao Eksploatacijsko polje „Zebanec”
„rimski grad”. Na preoranom polju nešto izvan trase uočeni Dio trase koji se odnosi na eksploatacijsko polje „Zebanec”
su tragovi pečene zemlje, opeke, prapovijesne, antičke i rekognosciran je 14. travnja 2016. godine. Dijelovi trase
recentne keramike, međutim vrh uzvisine koja čini glavni priključnog plinovoda DN-100, koji povezuje BRP Zb-2
dio lokaliteta (k.č. 928 – 931, k.o. Vratišinec) i preko kojeg (karta: P6) i čvor Međimurje (karta: P1), bili su zasađeni
prelazi trasa otpremnog plinovoda u vrijeme pregleda poljoprivrednim kulturama pa je vizualni pregled bio otežan.
terena već je bio obrastao visokim žitom, a ponovno je Također, oba su navedena objekta bila sagrađena i ogra-
zasađen i vinograd, stoga je sondiranje bilo nemoguće. đena žičanom ogradom, što je omogućilo pregled isklju-
čivo trase DN-100, duljine oko 1,5 km, na kojoj nisu uočeni
Kramarovo kod Domašinca (karta: B) površinski arheološki tragovi.
Pronađeni su površinski nalazi nekoliko ulomaka prapovi-
jesne keramike bez drugih relevantnih arheoloških pokaza- II. Arheološki nadzor
telja (k.č. 3186 – 3205, k.o. Domašinec).
Arheološki nadzor zemljanih radova na otpremnom pli-
Krog/Čret kod Donje Dubrave (karta: C) novodu DN-300/75 obavljen je u široj okolici naselja
Pronađen je površinski nalaz potpuno sačuvane eneo- Goričana, kao jedinom dijelu plinovoda koji u to vrijeme nije
litičke glačane kamene sjekire/čekića, s rupom za nasad bio dovršen. Arheološki je materijal uočen na svega jednoj
drška (k.č. 2747, k.o. Donja Dubrava). lokaciji te je tom prilikom prikupljen i dokumentiran. Radi
se o lokaciji Buci kod Goričana, koja je sondirana nakon
Eksploatacijsko polje „Vučkovec” završenog iskopa na dijelu radnog prostora trase koji nije
Trase priključnih plinovoda DN-100 i DN-250 ukupne dužine bio poremećen (karta: 2).
6,7 km te BRP Vuč-3 i Vuč-1/5 (karta: P3, P4) rekognosci-
rane su 14. travnja 2016. godine. Na temelju stručne litera- III. Probno arheološko istraživanje
ture utvrđeno je da se u neposrednoj blizini trase DN-100,
kod naselja Železne Gore, nalaze ostaci antičke vicinalne 1. Domašinec – Krtinjak
ceste Poetovio – Curta – Halicanum. Osim toga, u blizini je Lokalitet se nalazi na sjeveroistočnom dijelu povišenog
i lokalitet Trnovčak, na kojem su od 1979. do 1981. istraži- platoa, koji nosi naziv Gardišče/Krtinjak, a na kojem se
vani antički tumuli iz 1. i 2. st. Budući da je velik dio trasa djelomično nalazi samo naselje Domašinec. U predjelu
plinovoda već bio zarastao u visoku vegetaciju, posebna je Krtinjak nema stambenih objekata, već su ondje vinogradi
245
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
246
Međimurska županija, HAG 13/2016
strojnog iskopa, na dubini od oko 20 cm uočen je trag 1972. do 1982. god. (II), Muzejski vjesnik, 8, Koprivnica,
tamnije smeđe zemlje (S.J. 03), s nalazima srednjovje- 1985: 26 – 36.
kovne keramike, životinjskih kostiju, kamena, pečene
zemlje i utrusaka ugljena. Utvrđeno je da se radi o zapuni Martina Matijaško
jame duboke svega 20-ak cm, čiji je materijal datiran u rani
i razvijeni srednji vijek. Posebno je zanimljiv nalaz keramič- Summary
kog lonca izrađenog na spororotirajućem kolu i dorađenog
rukom, koji je ukrašen duboko urezanim cik-cak linijama, a Archaeological research of the pipeline route between
može se datirati u sam početak 9. st. the Međimurje junction and Molve central pipeline station
(CPS), DN 300/75, in the territory of the Međimurje County
5. Donji Vidovec – Koti and on the exploitation fields of Vučkovec, Vukanovec and
Nakon što su prilikom rekognosciranja na lokalitetu Donji Zebanec were conducted in the course of March and April
Vidovec – Koti na površini uočeni ulomci keramike, koji su 2016. The research encompassed the reconnaissance of
datirani u kasno brončano/starije željezno doba, probna su the route and accompanying buildings as well as archaeo-
istraživanja trajala od 6. do 12. travnja 2016. g. Sonda I logical supervision over a smaller part of the route where
(6x4 m) otvorena je na sjevernom dijelu trase plinovoda works were still in progress. Probe archaeological excava-
u smjeru zapad-istok (k.č. 4023/1, k.o. Donja Dubrava). tion were conducted at sites which had been considered to
Strojno je istražena do dubine od 70 cm, a u njoj je utvr- have archaeological potential.
đena samo manja ovalna jama duboka oko 20 cm, ukopana By the time the archaeologists arrived, junction pipelines
u zdravicu. U zapuni jame bilo je utrusaka pečene zemlje and all accompanying buildings in the exploitation fields
i iznimno sitnih komada prapovijesne keramike. Funkcija Vučkovec, Vukanovec and Zebanec had been already
jame nije utvrđena. Sonda II (6x4 m) otvorena je na južnom finished and the sites were covered with thick vegetation.
dijelu trase plinovoda u smjeru zapad-istok (k.č. 4026/2, Surface movable times were not identified, and it was
k.o. Donja Dubrava). Utvrđen je sloj zemlje s nalazima pra- established that the works did not destroy the archaeologi-
povijesne i antičke keramike, životinjskih kostiju i kamena. cal site of Trnovčak near Železna Gora.
Na dubini od 35 cm od površine u tom je sloju otkriven The route of the distribution pipeline DN-300/75 was
ulomak terra sigillata posude, tipa Drag. 18/31 (duboka under construction only in the wider territory of Goričan,
zdjela na prstenastoj nozi) iz kraja 1./2. st. Na ulomku je but it had passed through several previously known sites,
sačuvan ostatak žiga majstora [...OF]. Također, zanimljiv i.e. Grahorišče/Pri Ribnjaku near Vratišinec (prehistory,
je okrugao ukop većih dimenzija. Možda se radi o donjem Antiquity, Middle Ages), Domašinec-Krtinjak (prehistory,
dijelu bunara, koji je uništen u gornjim slojevima. U zapuni Antiquity, post-medieval period) i Goričan-Igla (prehistory).
su pronađene veće količine životinjskih kostiju, kamen Out of these sites, probe archaeological excavations were
i ulomci keramičkih posuda (npr. zdjelice s turbanastim conducted only at the site of Goričan-Igla prior to the exca-
rubom). Nalazi se mogu datirati u kasno brončano/starije vation of the trench for laying pipes.
željezno doba.
Literatura
Redni broj: 132
Brukner 1981 O. Brukner, Rimska keramika u jugoslo- Lokalitet: Otok – Ferenčica
venskom delu provincije Donje Panonije, Dissertationes et Naselje: Otok
Monographiae, 24, Beograd, 1981. Grad/općina: Prelog
Dular 2013 J. Dular, Severovzhodna Slovenija v pozni Pravni status: P-1399
bronasti dobi, Opera Instituti Archaeologici Sloveniae, 27, Razdoblje: A
Ljubljana, 2013. Vrsta radova: geofizičko istraživanje
Gračanin 2010 H. Gračanin, Rimske prometnice i komu-
nikacije u kasnoantičkoj Južnoj Panoniji, Scrinia Slavonica Od 29. listopada do 2. studenog 2016., u organizaciji
10, Slavonski Brod, 2010: 9 – 69. Muzeja Međimurja Čakovec, nastavljena su geofizička
Mikl-Curk 1969 I. Mikl-Curk, Terra sigillata in sorodne vrste istraživanja nalazišta Ferenčica. Radovi su obuhvaćali
keramike iz Poetovija, Dissertationes, 9, Beograd, 1969. katastarske čestice 6245/2, 6246, 6644, 6645 i 6646,
Registar 1977 Registar arheoloških nalaza i nalazišta katastarske općine Prelog. Voditeljica programa bila je
sjeverozapadne Hrvatske, Drugo dopunjeno izdanje (ur. Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki Muzeja
Marina Šimek), Varaždin, 1977. Međimurja Čakovec, a geofizičke radove izvodila je tvrtka
Sekelj Ivančan 2010 T. Sekelj Ivančan, Podravina u Gearh, s voditeljem istraživanja doc. dr. Brankom Mušičem
ranom srednjem vijeku, Rezultati arheoloških istraživanja i suradnicima Igorom Medarićem, Filipom Matijevićem i
ranosrednjovjekovnih nalazišta u Torčecu, Monographiae Margaretom Mikić. Spomenuti program financiran je sred-
Instituti archaeologici, 2, Zagreb, 2010. stvima Ministarstva kulture.
Tomičić 1984 Ž. Tomičić, Sumarni osvrt na rezultate arheo-
loških istraživanja područja Međimurja u razdoblju od 1972. Arheološko nalazište Ferenčica nalazi se oko 3 kilometra
- 1982. god. (I), Muzejski vjesnik, 7, Čakovec, 1984: 56 – 65. zapadno od grada Preloga, na 152 m nadmorske visine
Tomičić 1985 Ž. Tomičić, Sumarni osvrt na rezultate arhe- i neposredno uz državnu cestu Čakovec – Koprivnica.
oloških istraživanja prostora Međimurja u razdoblju od Usmena predaja položaj povezuje s pričom o nestalom
247
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Branka Marciuš
Summary
248
Međimurska županija, HAG 13/2016
za arheološku baštinu, Odjel za kopnenu arheologiju. U sezonama 1977./1978., 1985. i 2002./2003. istraženo je
Voditeljica istraživanja bila je Lea Čataj, konzervatorica ukupno 19 sondi. Rezultati istraživanja, kao i brojni slučajni
arheologinja, a zamjenica voditeljice Ivana Hirschler nalazi te podaci iz Antoninova itinerara govore da se na tome
Marić, konzervatorica arheologinja, obje djelatnice mjestu nalazio antički Halicanum. Godine 2015. lokalitet je
Hrvatskog restauratorskog zavoda. U istraživanjima su sondažno istražen kako bi se provjerilo širi li se izvan granica
sudjelovala i dva diplomirana arheologa, pet studenata zaštite te ustanovilo postoje li kakvi arhitektonski ostaci antič-
arheologije te pomoćni radnici. Ministarstvo kulture osi- koga naselja. Istraženo je 18 sondi i površina od 108,60 m2,
guralo je sredstva u iznosu od 50.000,00 kn, a Općina a otkriven je dio radioničkog dijela naselja te nekoliko sred-
Sveti Martin na Muri platila je pet pomoćnih radnika njovjekovnih jama izvan centra današnjeg naselja.
i smještaj arheološke ekipe te pružila veliku logističku Tijekom istraživanja 2016. iskopano je devet sondi ukupne
podršku tijekom istraživanja. površine 76 m2. Tri su sonde (20, 23 i 25) istražene u već
249
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
250
Međimurska županija, HAG 13/2016
doba. Ista stratigrafska situacija uočena je i u obližnjoj sondi 1 Črešnar 2010 M. Črešnar, Poskus določitve kulturne sku-
iz 2014. godine, iz koje su pokretni nalazi i AMS radiokarbon- pine Kisapostag v vzhodni Sloveniji, Zbornik soboškega
ski datumi potvrdili datiranje dvaju horizonata u razdoblje vin- muzeja, 15, Murska Sobota, 2010: 107 – 134.
kovačke kulture (2470. – 2381. g. pr. Kr.) i prijelaza iz kasnog Dimitrijević 1982 S. Dimitrijević, Die frühe Vinkovci –
brončanog u starije željezno doba (979. – 818. g. pr. Kr.). Kultur und ihre Beziehungen zum vučedoler Substrat im
Sonda 7 imala je nešto složeniju stratigrafsku situaciju s još Lichte der Ausgrabungen in Vinkovci 1977/1978, OA, 7,
jednim horizontom ukopa, koji bi mogao pripadati kasnom Zagreb, 1982: 7 – 36.
eneolitiku. Tome u prilog govori AMS radiokarbonski datum Dular 2013 J. Dular, Severovzhodna Slovenija v pozni bro-
dobiven iz ukopa mogućega groba, koji je datiran između nasti dobi, Ljubljana, 2013.
3109. i 2890. g. pr. Kr. S tim u vezi nalaz je iz sonde 3 Hirschler 2009 I. Hirschler, Vinkovačka kultura, u: L. Čataj
iz 2014. godine, gdje je pronađen još jedan mogući grob, (ur), Josipovac Punitovački-Veliko polje I, eneolitičko, bron-
uzorkom ugljena datiran između 2696. i 2470. g. pr. Kr. Nije čanodobno i srednjovjekovno naselje, Zagreb, 2009: 141
posve sigurno radi li se o zgrčenim ukopima, jer su se kosti – 171.
zbog kisele zemlje gotovo u potpunosti raspale. Budući da Marković 2010 Z. Marković, Prilog poznavanju vinkovačke
u navedenim mogućim grobovima, osim glačane alatke kulture, Prilozi IAZ, 27, Zagreb, 2010: 33 – 50.
u grobu iz 2014. godine, nije bilo priloga, za sada ostaje
upitna i njihova kulturna pripadnost. Nalazi su u fazi resta- Lea Čataj
uriranja, nakon čega će uslijediti njihova stručna obrada.
Summary
Literatura
Archaeological excavations of the Čestinke hill in Šenkovec,
Črešnar 2010 M. Črešnar, New research on the Urnfield which began in 2014, were continued in the course of 2016.
period of Eastern Slovenia, A case study of Rogoza near Two probes (6 and 7), totalling 33 m2 were investigated. In
Maribor, AV, 61, Ljubljana, 2010: 7 – 119. probe 6, two settlement horizons were identified. The older
251
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
horizon belongs to the Early Bronze Age Vinkovci Culture, Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki, orga-
whilst the younger belongs to the Late Bronze Age – Early nizirana su s ciljem otkrivanja pravoga karaktera, opsega
Iron Age transition period. Apart from the two horizons, an i očuvanosti nalazišta. Program je financiran sredstvima
older, Aeneolithic layer was identified in probe 7. It can be Ministarstva kulture.
associated with a possible burial (bones were completely
disintegrated due to acidic soil), dated by AMS radiocarbon Prije početka iskopavanja rekognoscirane su dvije čestice
analysis between 3109 and 2890 BC. smještene na najvišoj koti nalazišta (k.č. 929 i 930,
k.o. Vratišinec) te su pronađeni površinski nalazi ulomaka
rimskoga građevnog materijala. Kako je na navedenim ora-
nicama bila zasađena vinova loza, arheološke su sonde
Redni broj: 135 bile postavljene na susjednim česticama. Tako su dvije
Lokalitet: Vratišinec – Grahorišče sonde smještene zapadno, na k.č. 931, a sljedeće dvije
Naselje: Vratišinec sjeverno, na k.č. 925.
Grad/općina: Vratišinec Prva iskolčena sonda – orijentirana u smjeru SI-JZ – bila
Pravni status: postupak u tijeku je smještena na sjevernoj polovici k.č. 931. Prilikom nje-
Razdoblje: A zina iskopavanja otkriveno je postojanje vrlo „jednostavne”
Vrsta radova: probna iskopavanja stratigrafije. Prvi humusni sloj, čija je prosječna relativna
debljina iznosila 15 centimetara, činila je smeđa pjeskovita
U kolovozu i rujnu 2016. u organizaciji Muzeja Međimurja zemlja s vrlo rijetkim recentnim pokretnim nalazima (uglav-
Čakovec organizirana su probna arheološka iskopava- nom ulomcima keramičkoga posuđa). Drugi sloj činila je
nja nalazišta Grahorišče kod sela Vratišinca. Radovima svjetlosmeđa pjeskovita zemlja, jednake prosječne rela-
su obuhvaćene k.č. 925 i 931, k.o. Vratišinec, smještene tivne debljine, u kojoj pokretni nalazi nisu otkriveni, a ispod
jugozapadno od sela, neposredno uz potok Brodec, na njega utvrđeno je postojanje sloja svjetlosmeđe pjeskovite
uzvisini zvanoj Grahorišče i Pri ribnjaku. Usmena pre- zemlje. Jednaka stratigrafija otkrivena je i u preostalim
daja spomenuti položaj veže uz priču o potonuloj crkvi i trima sondama.
postojanju rimskoga grada, dok vlasnici oranica svjedoče Dakle, probna arheološka iskopavanja nalazišta
o slučajnim nalazima nakita i keramičkih posuda. Na Grahorišče rezultirala su nedostatkom arheoloških nalaza,
području nalazišta, prema pričanju nekoliko vlasnika ora- što iznenađuje s obzirom na postojanje (iako rijetkih) povr-
nica s područja Grahorišča, pronađen je i rimski novac. šinskih nalaza rimskoga građevnog materijala na središ-
Probna arheološka iskopavanja, čija je voditeljica bila njem dijelu nalazišta. Pretpostavlja se da je takva situacija
252
Međimurska županija, HAG 13/2016
Branka Marciuš
253
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
254
Varaždinska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 136 dijelu pokazali su sljedeću sliku: sloj 1. masna žuta nabijena
Lokalitet: Drenovec – Gradina Kukma ilovača (40 cm); sloj 2. taman sloj, gar i zemlja (10 cm); sloj
Naselje: Drenovec 3. izrazito crvena zapečena zemlja pomiješana sa sitnim
Grad/općina: Varaždinske Toplice šljunkom (30 cm); sloj 4. crni gar (10 cm); sloj 5. crvena
Pravni status: P-4875 zapečena zemlja (20 cm) i sloj 6. pojava strukture polu-
Razdoblje: P, A, SV kružnog kamenog zida. Zid je na tom položaju otvoren do
Vrsta radova: probno iskopavanje dubine od 160 cm, a nakon toga je otkriven i pod prekriven
sitnim ulomcima kamenja, žute masne ilovače, kao i sitnim
Od 2. do 21. studenog 2016. trajalo je arheološko istraži- pijeskom te debljim slojevima crnog masnoga gara. Prilikom
vanje na Gradini Kukma. Voditeljica radova bila je ravna- čišćenja strukture na zapadu u segmentu poda, u sloju s
teljica Zavičajnog muzeja Varaždinske Toplice, Spomenka crnim garom otkrivena je kamena kugla. Polukružni zid oči-
Vlahović, dipl. arheo. U terenskoj ekipi na terenu sudjelovalo šćen je i na istočnom i južnom dijelu unutrašnjosti kružne
je ukupno troje radnika: Pero Tišljar, Robert Miščević i volon- konstrukcije. I na tim položajima izdvojeni su nalazi u obliku
ter Damir Mrvčić. Arheološka istraživanja financirana su raznovrsnih riječnih oblutaka, koji na površinama pokazuju
sredstvima Ministarstva kulture i Grada Varaždinskih Toplica. vidljive tragove obrade u vidu odbijanja od jezgre, jedno-
strano ili obostrano, raznih oblika i dimenzija. Gornja povr-
Lokalitet Gradina Kukma nalazi se na području Hrvatskih šinska struktura zida na južnom području otkrila je poseban
šuma d.o.o. u blizini sela Drenovca, nedaleko od građevinski vez, koji se sastojao od većih kamenih ulomaka
Varaždinskih Toplica. Arheološki terenski radovi izvedeni između kojih su slagani sitniji ulomci. Pretpostavaka je da
su sondiranjem lokaliteta na k.č. 1163/1, k.o. Drenovec. je takav građevinski slog bio upotrebljavan zbog statičkog
U prvoj fazi radovi su se odvijali podno Gradine Kukma, rasterećenja zida, kao i njegove stabilizacije.
na mjestu gdje je nađena tzv. kružna konstrukcija II, dok Čišćenje otkrivenog zida bilo je posebno teško na južnom
su u drugoj fazi izvedeni na najvišem dijelu lokaliteta, gdje dijelu nalazišta, gdje je korijenje triju visokih stabala javora
je otvorena nova sonda br. VII. Arheološko istraživanje uraslo u donju strukturu poda i zidova. Struktura zida otvo-
trajalo je 15 dana i nadzirali su ga predstavnici Hrvatskih rena je na istoku u dužini od 6,5 m i do dubine od 160 cm.
šuma, Podružnice šumarije Ludbreg, u dogovoru s Na tom je položaju donja struktura zida sadržavala ostatke
Konzervatorskim odjelom iz Varaždina. žbuke bljedožućkaste boje na površini kamena, slične onoj
Na mjestu nalaza kružne konstrukcije II, u sondi V, ručno su zatečenoj na području zapada.
uklonjene grane, lišće i niža vegetacija, koja je nikla direktno Najbrojniju grupu arheoloških nalaza u objektu kružne kon-
na samom nalazu i u njezinoj blizini. Već nakon površinskog strukcije čine ulomci litičkog materijala (otkriven je ukupno
čišćenja slojeva mogla se jasno vidjeti polukružna građe- 131 komad). Većinom se radi o raznim kamenim oblutcima
vinska struktura lica zida. Zid je u gornjem dijelu bio građen i kamenu raznih boja – od zelene, crvene, smeđe, crne,
od sitnijih ulomaka kamena, dok je naknadnim radovima ružičaste, sive do žute. U toj grupi nalaza treba izdvojiti
utvrđeno da su u donjem segmentu zida ulomci kamena i jednu podgrupu sitnih arheoloških nalaza u vidu šplitera
većih dimenzija i pravokutnog oblika. Ustanovljeno je da se ili odbojaka koji su nastali tehnikom odbijanja od riječnih
fragmenti kamena s donje strane nalaze na žutoj masnoj oblutaka ili kamena. Zastupljeni su od svjetloružičaste,
glini ilovači, u kojoj su otkriveni razni ulomci većih i manjih sive, crne, crvene i sive boje.
kamenih oblutaka i kremena raznih boja. Na zapadnoj je Vrlo je vjerojatno da velika većina litičkog materijala priku-
strani ožbukan dio zida u donjem segmentu, tj. na površini pljenog na lokalnim izvorima potječe s teritorija Kalničkog i
kamena bili su vidljivi ostaci svjetložute žbuke. Zid je na Topličkoga gorja. Dio sirovinskog materijala podrijetlom je
tom položaju otvoren u dužini od 7,5 m, a najviša sačuvana iz sekundarnih poznatih ležišta, s obala potoka ili rijeka s
visina iznosi 120 cm. Ožbukani sloj u donjem segmentu navedenog područja. Nađeni oblutci s tragovima obrade,
zida zatečen je u visini od 50 cm. Stratigrafski slojevi na tom kao i ulomci raznog kamenja, pripadaju najjednostavnijim
Čišćenje kružne konstrukcije II (foto: S. Vlahović) Izbor nalaza oblutaka iz kružne konstrukcije II (foto: S. Vlahović)
255
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
256
Varaždinska županija, HAG 13/2016
257
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Ekipa Eastern Atlasa tijekom geofizičkih istraživanja na Gomili Područje koje je geofizički istraženo 2016. (izvor: Eastern Atlas,
(foto: S. Kovačević) Berlin)
Ove su godine istražene k.č. 427, 428 i 429, k.o. 331139 potvrdili da se na položaju Carev jarek, zapadno od potoka
Jalžabet (sama Gomila). Kako je dio područja koje bi moglo Bistričaka, nalaze ukopane naseobinske strukture. Time je
biti geofizički istraženo bio pod kukuruzima i drugim kultu- još solidnije potvrđena slutnja o položaju naselja starijega
rama, povoljni su položaji morali biti odabrani na licu mjesta, željeznog doba u Jalžabetu, što je, uz čišćenje Gomile,
nakon dolaska ekipe za geofizička mjerenja. Arheološka istra- jedan od najvažnijih rezultata inicijalne faze arheoloških
živanja ni u kojem trenutku nisu zadirala u kulturne slojeve. istraživanja u Jalžabetu. Također je utvrđeno da se u nepo-
Nakon dolaska na lokalitet u ljeto 2016., uočeno je da je srednoj okolici Gomile i istraženog tumula 2 nalaze pod-
Gomila ozbiljno oštećena. Na vrhu tog prapovijesnog spo- ručja za koja se može pretpostaviti da se radi o do sada
menika iskopana je golema rupa, dimenzija 3x3 m, oko 2 m neprepoznatim, sniženim tumulima, ali i drugim, brojnim
dubine. S obzirom na to da su u zemlji koju su pljačkaši rasuli ukopanim strukturama zasad nepoznatog podrijetla. To je
oko sonde otkriveni tragovi spaljenih kostiju i spaljene amor- važan podatak koji još više učvršćuje pretpostavku da se
fne grudice bronce, pretpostavljeno je da je uništen i ukraden u Jalžabetu oko velikog tumula smjestila nekropola stari-
inventar jednog naknadnog, pretpostavlja se prapovijesnog jega željeznog doba, a preko potoka istovremeno naselje.
paljevinskog ukopa u tumul. Opljačkana je sonda pregledana Posljednji skup podataka odnosi se na samu Gomilu. Čini
i ograđena. Pljačkaški pohod morao se dogoditi u tijekom pro- se da je oko gigantskog tumula postojao jarak te da se u
tekle godine, vjerojatno u proljeće ili ljeto, pod okriljem gustog tumulu nalazi velika kvadratna grobna komora, najvjerojat-
zelenila, kojim je tumul bio obrastao. Poslije je otkriveno da nije slične konstrukcije onoj iz tumula 2.
je pljačka nastavljena i nakon sezone radova 2016. godine. Rezultati radova su zadovoljavajući. Uz ograničena finan-
U rujnu 2016. godine Institut za arheologiju u Zagrebu cijska sredstva, s Gomile je uklonjeno raslinje i prikupljen
započeo je raščišćavati i krčiti šumu i raslinje na lokalitetu je cijeli niz novih informacija kojima su postavljeni solidni
iz starijega željeznog doba Jalžabet – Bistričak, preciznije temelji za nastavak sustavnih arheoloških i interdisciplinar-
na položaju Gomila. S obzirom na to da više desetljeća nih istraživanja kompleksnoga arheološkog krajolika, koji
nitko nije kosio i sjekao raslinje s velikog tumula, koji je se nalazi s obiju strana potoka Bistričaka.
prvorazredno kulturno dobro, veliki su napori uloženi kako
bi se tumul očistio i pripremio za geofizička istraživanja Literatura
ekipe pod vodstvom Corneliusa Meyera iz specijalizirane
tvrtke Eastern Atlas GmbH & Co KG, Berlin. Šimek 1998 M. Šimek, Ein Grabhügel mit Pferdebesttatung
Ekipa Eastern Atlasa 13. i 14. listopada 2016. geora- bei Jalžabet, Kroatien, in: Das Karpatenbecken und die
darski je i geomagnetski istražila lokalitet, a rezultati su osteuropäische Steppe, Hänsel B., Machnik J. (eds.),
258
Varaždinska županija, HAG 13/2016
259
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
Literatura
260
Varaždinska županija, HAG 13/2016
Summary
Literatura
261
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Nalaz keramičkog lonca u S.J. 05 (foto: L. Štimac-Dedić) Pećnjak s prikazom Svete obitelji (foto: A. Švoger)
prije gradnje nove kuće. Sonda I, dimenzija 13x4 m, otvo- kompaktan i čvrst antički zid (SJ 10) dug 3,5 m, vjerojatno
rena je uz južni rub dvorišta. Rušenje kuće, prekopavanja dio antičke arhitekture otkrivene 1969. istočno od tog polo-
za izmjenu starih infrastrukturnih instalacija i postavljanje žaja. Prema svemu sudeći, renesansna nastamba nastala
novih odvijalo se bez arheološkog nadzora, stoga su uni- je na antičkim temeljima, a uništena je i srušena tijekom
šteni skoro svi arheološki slojevi u većem dijelu planirane požara, o čemu svjedoče fragmenti spaljene drvene arhi-
površine iskopavanja. tekture, zemljanih podova i zidova, a dodatno je uništena
Recentan sloj šute (SJ 01) rasprostirao se neravnomjerno novom gradnjom u 18. st. te recentnim prekopavanjima.
čitavom površinom sonde, pri čemu je njegova debljina
ponegdje varirala i do 100 cm, što je rezultat brojnih iskopa za Literatura
instalacije. Nakon njegova skidanja, u istočnom dijelu sonde
javio se sloj taraca na dubini od 60 cm (SJ 02). Ta je struk- Mirnik 2008 I. Mirnik, Maksimijanov aureus iz skupnog
tura s nabijenim slojem kamenja i opeke ulazila u sjeverni nalaza u Petrijancu 1805. god., Archaeologia Adriatica 11,
profil, dok je na svome rubnom južnom dijelu uništena tije- Zadar, 2008: 433 – 452.
kom nekih od prijašnjih prekopavanja. Ispod taraca vidljiv je Šarić 1979 I. Šarić, Antičko naselje u Petrijancu. Izdanja
ostatak uništenoga renesansnog sloja, na koji je ta struktura HAD, Zagreb, 1978: 177 – 195.
sjela vrlo vjerojatno u 18. st. U krajnjem sjeveroistočnom uglu Šarić, Tomičić 1969 I. Šarić, Ž. Tomičić, Istraživanja
sonde pronađen je ostatak crnoga paljevinskog sloja (SJ 03) arheološke podloge Petrijanca. Dokumentacija AO GMV,
s komadićima drva i željeznih čavala, a koji je uništen ukopom Varaždin, 1969.
za električne instalacije. Tek u zapadnom dijelu sonde omo- Šiša-Vivek, Leleković, Kalafatić 2005 M. Šiša-Vivek, T.
gućena je jasnija interpretacija kroz slojeve i pokretni mate- Leleković, H. Kalafatić, Ostava rimskog novca i srebrnog
rijal. U tom se dijelu sonde ispod šute na dubini od 60 cm posuđa iz Petrijanca (Hoard of Roman Coins and Silver
pojavio zid od blokova žutog pješčenjaka bez veziva (SJ 04), Dishware from Petrijanec), OA, 29, Zagreb, 2005: 231
tvoreći oblik slova L. Unutar te građevinske strukture izbio – 345.
je rahao sloj crvenkaste boje s tragovima paljevine (SJ 05), Valentić, Horbec, Jukić 2005 M. Valentić, I. Horbec,
mljevene opeke i uništenih dijelova nabijenih podova i zidova, I. Jukić, Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. st.,
u kojem je pronađeno najviše pokretnog materijala. Mnoštvo Varaždinska županija, Zagreb, 2005: 130, 131.
keramičkog posuđa i pećnjaka pripada 16. i 17. st., iako je
sporadično zabilježen i koji antički fragment opeke. Lovorka Štimac-Dedić
U jugozapadnom uglu sonde na dubini od 45 cm (SJ 06)
javio se izrazito crn paljevinski sloj, vrlo vjerojatno ostatak Summary
urušene peći ili neke vrste ložišta. Taj sloj ulazi u profile
sonde, polukružnog je oblika i u njemu su pronađeni fra- A rescue archaeological excavation was conducted in the
gmenti spaljene opeke i pećnjaka. Ispod novovjekovnih slo- courtyard of the house at 114 V. Nazora Street in Petrijanec,
jeva na dubini od 80 cm nalazi se sloj sitnog pijeska i šljunka north of the road leading to Ptuj. The excavation revealed
(SJ 07), zatim nešto vlažniji sloj šljunka s glinom (SJ 08), the remains of structures which can be dated to the 18th
koji u jednom dijelu uz južni rub sonde prelazi u antičku century, Renaissance and Antiquity. A Renaissance-period
šutu (SJ 09). U tom urušenju pronađena je fragmentirana layer of demolition yielded most of the finds, including pot-
antička opeka s pečatom ptujske radionice majstora Julija tery, stove tiles, rubble and ashes. Since only Antiquity period
Firmina, rimska keramika, građevni metal i novac iz 3. st. finds were registered in the territory of Petrijanec so far, the
Okomito ispod novovjekovnog zida (SJ 04) pojavio se vrlo results of this research improve the knowledge of its history.
262
Varaždinska županija, HAG 13/2016
Na osnovi terenskih podataka i prikupljenih arheoloških Cufta, radovi u sondi I, pogled s juga (foto: M. Šimek)
nalaza s lokaliteta Cufta kod sela Rivalna, to je nalazište
definirano kao vjerojatna naseobina iz starijega željeznog kamenine (19. st.), malen ulomak prapovijesne keramike te
doba. Markantan položaj južno od Martijanca i Križovljana, rub keramičkog lonca (novi vijek).
oveća nepravilna uzvisina koja se za oko 24 m uzdiže od Tri probne sonde iskolčene su od najvišeg dijela parcele
ceste Križovljan – Slanje i odvojka za Rivalno, idealna je prema sjeveru, s time da je jedna sonda, odnosno probni
pozicija i dobro strateško mjesto za organizaciju nase- rov, otvorena na samom rubu oranice uz početak strme
lja. Sjeverozapadno, na oko kilometar zračne udaljeno- padine. To je mjesto odabrano zbog podatka da je naj-
sti, nalazi se velik tumul Gomila (Gamula), a oko 1300 m veća količina fragmentiranih posuda i piramidalnih utega
zračne udaljenosti prema sjeveru položaj Gamulice, prvi prikupljena 1961., kada je kustos varaždinskog muzeja
tumul istočnohalštatskog kruga istraženog na tlu Hrvatske. Stjepan Vuković uz pomoć suradnika Martina Štanglina
Takav razmještaj grobova, odnosno nekropole i Cufte s iz Martijanca pregledavao teren, a nalazi su otkriveni u
koje se pruža pogled na široko okolno područje, išli su vojnom rovu JNA. Rov je bio iskopan na sjeveroistočnoj
u prilog pretpostavci o postojanju naselja. Nalazi kera- padini Cufte i njime je bio zahvaćen kulturni sloj prapovijes
mike iz starijeg željeznog doba, u više navrata prikupljeni nog naselja. Prije početka sondiranja, tijekom višekratnih
tokom rekognosciranja S. Vukovića (predmeti u Gradskom pregleda padine i čišćenja njezinih pojedinih dijelova, nije
muzeju Varaždin), K. Vinski-Gasparini i M. Šimek (predmeti pronađeno mjesto rova iz 1948. godine. Jedan probni rov
u Gradskom muzeju Varaždin), potvrđivali su pretpostavke otvoren je i na južnom dijelu parcele, 30 m sjeverno od
o naseobinskom karakteru Cufte. poljskog puta.
Sonda I (S I), dimenzija 3x6 m, nije pokazala ostatke pra-
Istraživana čestica nalazi se oko 50 m istočno od najvišeg povijesnog sloja, a u stratigrafskoj slici razlikovale su se
dijela Cufte. Njezinu sjevernu-sjeveroistočnu granicu ozna- ove stratigrafske jedinice:
čava oštra padina zarasla u gusto, teško prohodno raslinje, SJ 01 – orani sloj, sitni malobrojni ulomci novijih opeka:
a koja se spušta do ceste za Rivalno. Prema jugu parcela 0 – 30 cm;
završava kod poljskog puta i jarka, koji je vjerojatno ostatak SJ 02 – žutosmeđi pjeskovit rahao sloj bez nalaza:
starog kanala. 30 – 50/60 cm;
Prije početka iskopavanja površinski je pregledana par- SJ 03 – svjetliji, žut tvrd sloj, glinovit s malo pijeska, zdra-
cela, ali i okolne čestice. Vrlo skromne površinske nalaze vica: 50/60 cm;
čine maleni fragmenti novijih opeka, ulomak zeleno oca- SJ 04 – manji okomit ukop iz SJ 01 do SJ 03, kružnog
kljene keramičke posude (vjerojatno 19. st.), sitan fragment tlocrta, promjer oko 30 cm: ispuna sivkasta pjeskovita
zemlja s pet malih ulomaka novijih opeka; fragmenti jed-
nake boje i kvalitete kao i ulomci nađeni na površini; radi
se o novijem ukopu, vjerojatno privremenom, za neki stup.
Probni rov 1 (R 1) širine 1 m, a dužine 6 m, iskopan je južno
od sonde I, s međuprostorom od 5 m. Rov 1 bio je arhe-
ološki negativan, s trima stratigrafskim jedinicama (SJ 01,
02 i 03 – kao i u S I).
Probni rov 2 (R 2) širine 1 m, a dužine 5 m, iskolčen je uz
sjeverni rubni dio parcele, na samom rubu prema strmoj
padini, kako bi bio što bliže eventualnom mjestu gdje je
1961. prikupljena naseobinska keramika. I on je bio steri-
lan, s jednakim stratigrafskim jedinicama kao i u R 2.
Lokalitet Cufta, označeno mjesto istraživanja, pogled sa sjevera Probni rov 3 (R 3) širok 1 m, a dug 6 m, iskolčen je i istra-
(foto: M. Šimek) žen na južnom dijelu parcele. Nažalost, ni ondje nisu
263
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
264
Varaždinska županija, HAG 13/2016
settlement was located at Cufta. Surface finds support this Nenad Kuzmanović te osmorica pomoćnih fizičkih radnika.
assumption. But, the excavations on a plough-field, over a Arheološka istraživanja na tom lokalitetu traju od 2003., a
surface area of 35 m2 yielded no features. A filed survey of ovogodišnji radovi nastavak su višegodišnjeg projekta koji
the area to the west and north of the probe revealed remains financira Ministarstvo kulture.
of destroyed dug-outs, shards of course and fine black Early
Iron Age pottery and a microlith at Kozinščak as well as a Budući da u povijesnim ispravama nije pronađena ni jedna
burial mound with a diameter of 10 m and height of 2 – 2.5 m grafika ili nacrt s prikazom utvrde, uvid u oblik i razmje-
in the grove along the eastern boundary of plough-fields. štaj prostorija omogućilo je jedino arheološko istraživanje.
These finds show that the Early Iron Age settlement was Arheološkim istraživanjem 2016. definiran je oblik utvrde i
located at Kozinščak and that the wider area of Martijanec razmještaj prostorija njezina središnjeg dijela, u kojem su
and Križovljan is rich in archaeological sites. istražene strukture i zemljani slojevi do matične stijene.
Nakon čišćenja urušenja otkrivena je pravokutna prostorija
s ulazima prema zapadnom dijelu utvrde te stubište koje je
vodilo do središnjeg dijela utvrde. Na dijelu otkrivene pro-
Redni broj: 142 storije matična stijena pada prema jugu te je unutrašnjost
Lokalitet: Utvrda Čanjevo – Gradišće prostorije nivelirana slojem gline, koji je ujedno bio hodna
Naselje: Čanjevo površina. Zidovi koji omeđuju prostoriju građeni su tijekom
Grad/Općina: Visoko više razdoblja te najstariju fazu čine sjeverni i istočni te dio
Pravni status: Z-2947 zapadnog zida, dok južnu stranu zatvaraju bedemi s kulom
Razdoblje: P, SV, NV iz 16. st. Najmlađa je struktura dozidana do sjevernog zida
Vrsta radova: arheološko iskopavanje sa zapadne strane stuba, kojom se površina podijelila na
dvije prostorije, jednu veću i jednu manju. Iz veće prostorije
Od 16. svibnja do 3. lipnja 2016. trajala je trinaesta kam- stube vode prema središnjem dijelu utvrde. Ostala je saču-
panja arheoloških istraživanja na srednjovjekovnoj utvrdi vana samo podloga stuba izrađena od manjeg neobrađe-
Čanjevo, za koja je bila zadužena Služba za arheološku nog kamenja i žbuke, dok nedostaju originalna gazišta. Na
baštinu Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Voditelj središnjem dijelu utvrde otkriveno je više zidova iz različitih
istraživanja bio je Josip Višnjić, mag. arheo., zamjenik razdoblja, kao i isklesano udubljenje u matičnoj stijeni, koje
Siniša Pamić, dipl. arheo., a u radovima su sudjelovali i je moglo služiti kao bunar.
Čanjevo, pogled na utvrdu nakon završenih arheoloških istraživanja 2016. godine (foto: S. Pamić)
265
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Siniša Pamić
Summary
266
Varaždinska županija, HAG 13/2016
do njezina propadanja, pa je taj objekt do danas očuvan svetištem i dijelom istočnog zida lađe tlocrtno izlazi izvan
kao ruševina te će se u konačnici kao takav i prezentirati. linije obrambenih zidova, dok je veći dio lađe integriran u
korpus same utvrde. Sa zapadne strane tog središnjeg
Utvrda Grebengrad može se, s obzirom na kote današ- platoa nalazi se nešto uži i niži plato nepravilnog pravokut-
njih hodnih površina, podijeliti na nekoliko nivoa. Ulazni nog tlocrta, dimenzija oko 42x18 m, prosječne aps. visine
dio nalazi se na prosječnoj aps. visini od 483,70 m, a na 478,54 m, koji na zapadnoj strani završava kulom kružnog
tom su dijelu vanjski zidovi najočuvaniji na sjeveroistočnoj tlocrta. Sjeverni i južni zid koji omeđuju taj plato danas
strani, gdje se u sjevernom zidu nalaze zazidana vrata, naj- su slabo očuvani, a vidljivi su isključivo s vanjske strane
vjerojatnije nekadašnji ulaz u utvrdu. Zidovi na istočnom i utvrde. Kružna kula izrazito je oštećena, a samo na južnoj
južnom dijelu danas su slabije očuvani nego na tlocrtu iz strani očuvan je njezin zid do visine od oko 7 m. Zapadno
1920., a na zapadnoj se strani taj plato naslanja na sre- od te kružne kule nalazi se posljednji te ujedno najniži plato
dišnju kulu utvrde. Iz tog se ulaznog dijela na središnji utvrde Grebengrad, na aps. visini 468,14 m, koji se sužava
plato ulazi kroz otvor koji je evidentno naknadno proširen. prema zapadu i završava na prirodnoj stijeni, koja se strmo
Središnji plato sastoji se od glavne/centralne kule, odno- spušta prema podnožju brijega. Na tom su dijelu zidovi
sno palasa, koji je izrađen na prirodnoj stijeni (aps. visina također slabije očuvani i većim su dijelom prekriveni vege-
497,24 m), a tlocrtno je nepravilnog oblika, upravo zbog tacijom. Ukupna duljina utvrde, računajući i prirodnu stijenu
prilagođavanja konfiguraciji terena. Koliko se danas može na njezinu zapadnom kraju, iznosi oko 178 m, dok njezina
prepoznati, to je bila građevina koja se sastojala od triju širina varira od oko 50 m pa do tek nekoliko metara.
etaža, a očuvani otvori i brojni detalji uvelike će pomoći pri- Na utvrdi se već više godina odvijaju radovi, a 2016. zapo-
likom definiranja raspodjele prostora unutar objekta i deter- čela je građevinska sanacija očuvanih zidova centralne
minacije njegovih građevinskih faza. Sjeverno i zapadno od kule – palasa. Radovi su počeli raščišćavanjem unutarnjeg
palasa nalazi se dvorište, danas na aps. visini 482,68 m. prostora centralne kule, nakon čega je teren izniveliran
Taj je centralni plato s palasom i dvorištem nepravilnog pra- kako bi mogla započeti sanacija zidova. Prostor predviđen
vokutnog tlocrta, a okvirnih je dimenzija 60x40 m. Na južnoj za raščišćavanje obuhvaćao je sjeverni dio unutrašnjosti
strani centralnog platoa utvrde nalazi se kula pravokutnog centralne kule (sonda 1) te kapelu (sonda 3). Radovi su
tlocrta, sa zaobljenim uglovima na južnoj, vanjskoj strani. započeli u sondi 1, iz čijeg je zapadnog dijela najprije tre-
U njezinoj unutrašnjosti očuvana je kasnosrednjovjekovna balo ukloniti vegetaciju i nisko raslinje, a nakon toga zapo-
arhitektonska plastika, koja dokazuje da je riječ o kapeli. čelo je snižavanje terena. Najviši dio urušenja bio je na
Današnja hodna površina u njoj (aps. visina 487,40 m), spoju zidova 1 i 2, a sastojao se od opeke, veziva, kamena,
zapravo se nalazi okvirno nešto više od pola metra iznad crjepova te dvaju ulomaka topovskih kugli. Nakon uklanja-
konzola koje nose polustupove (službe), a nekada su bile nja tog urušenja, utvrđeno je da je ono ležalo na zidu koji
dio svodne konstrukcije. Kapela se sastojala od dvaju svo- je unutar sonde 1 prigrađen zidu 1. Njegova širina iznosi
đenih prostora, svetišta i jednobrodne lađe. Ona svojim od 120 cm do 60 cm uz živu stijenu i građen je od opeke.
267
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Kapela, fragmentarno očuvan gotički prozor otkriven na zapadnom zidu lađe (foto: M. Korunek-Medved)
S unutrašnje je strane ožbukan, a žbuka djelomično prelazi pronađeno opločenje i sedrena struktura. Daljnjim snižava-
i na živu stijenu. Zid se pod pravim kutom nastavlja dalje njem terena na tom dijelu, u središtu sonde, determinirana
uza zid 2 centralne kule, a ondje je s unutrašnje strane je struktura kružnog tlocrta, građena od opeke, za koju je
268
Varaždinska županija, HAG 13/2016
zaključeno da pripada cisterni te da zajedno s navedenim when it was already listed as a ruin. Since the abandonment
zidovima i sedrenom strukturom čini cjelinu, koja je sveu- of the Grebengrad fortress, its walls have been exposed to
kupno naknadna intervencija na tom prostoru, što je zaklju- adverse weather conditions and vandalism, leading to its
čeno prema visinama otvora, ležajeva i dr. demolition. The fortress has been preserved to this day as
U sondi 3 započeli su radovi kojima se pokušao definirati a ruin, and will be ultimately presented as such.
ulaz u kapelu, ali su zaustavljeni zbog nepovoljnih vremen- The reconstruction of the preserved walls of the central
skih prilika. Na zapadnom zidu lađe pronađen je fragmen- tower began in 2016. The clearing of the central tower was
tarno očuvan gotički prozor kapele (donja zona prozora), koji archaeologically supervised. The inner space of the central
je poslije, prilikom pregradnje i dogradnje utvrde, zazidan. tower was opened, and the ground was levelled to enable
Tijekom istraživanja definirane su 32 stratigrafske jedinice, the restoration of the walls. The clearing area included
a pokretnih je arheoloških nalaza bilo jako malo, većinom the northern part of the interior of the central tower (probe
se radilo o ulomcima recentne keramike. Svi su radovi foto- 1), and the chapel (probe 3). The western part of probe 1
dokumentirani, a sonda 1 i kapela snimljene su 3D meto- was first cleared of vegetation, and afterwards the lower-
dom (Geobiro d.o.o., Čakovec). ing of the terrain started. The highest level of demolished
masonry was at the junction of walls 1 and 2, and consisted
Literatura of brick, binder, stone and tiles. Two fragments of cannon
balls were found inside. A layer of demolition lay on the wall
Adamček 1973 J. Adamček, Vlastelinstvo Greben, Kaj, br. enclosed by wall 1 within probe 1. This wall was made of
4-5, god IV, Zagreb 1973: 16 – 23. brick and plastered. It forms a right angle with the wall next
Horvat 1998 Z. Horvat, Ulazi u burgove 12. – 15. st., to wall 2 of the central tower, where an insulation and tuff
Prostor, No. 6, 1 – 2 (15 - 16), 1998: 41 – 66. structure were found. Further lowering of the terrain in this
Horvat 1999 Z. Horvat, Kapele u burgovima 13. – 15. area revealed a circular structure made of brick, which was
st. u kontinentalnoj Hrvatskoj, Prostor, Vol. 7, No. 2 (18), concluded to belong to a cistern, and makes a whole with
Zagreb, 1999: 181 – 198. the abovementioned walls and tuff structure. In probe 3,
Horvat 2007 Z. Horvat, Branić – kule na burgovima konti- an attempt to define the entrance to the chapel was made,
nentalne Hrvatske od 13. do 15. stoljeća, Prostor, No. 15, 1 but was stopped due to adverse weather. A fragmentary
(33), Zagreb, 2007: 27 – 41. Gothic window of the chapel was found on the west wall
Horvat 2009 Z. Horvat, Stambeni prostori u burgovima 13. of the nave.
– 15. st. u kontinentalnoj Hrvatskoj, Prostor, No. 17, 1 (37), In the course of the archaeological supervision, 32 strati-
Zagreb, 2009: 33 – 51. graphic units were defined, but there were very few mov-
Korunek 2012 M. Korunek, Pregled utvrda, burgova i able archaeological finds, mostly recent pottery shards.
kaštela na području Varaždinske županije, Izdanja HAD,
vol. 28, Zagreb, 2012: 227 – 250.
Korunek 2014 M. Korunek, Utvrda Grebengrad kod Novog
Marofa, GZSKH, 36/2012, Zagreb, 2014: 67 – 82. Redni broj: 144
Korunek 2015 M. Korunek, Problematika očuvanja i revi- Lokalitet: Varaždinska županija – šire područje
talizacije fortifikacijske arhitekture na primjeru Puste Bele, Naselje: Kelemen, Šemovec, Novakovec, Zbelava,
Pake i Grebengrada, Radovi Zavoda za znanstveni rad Lunjkovec, Kapela Podravska, Trnovec, Petrijanec,
Varaždin, br. 26, Varaždin, 2015: 93 – 105. Nova Ves, Babinec, Kolarovec, Visoko
Košćak 1998 A. Košćak, Remetinec i Oštrice, Zagreb – Grad/općina: Varaždin, Ludbreg
Remetinec, 1998. Pravni status: –
Košćak 1973 I. Košćak, Od Grebengrada do Novog Razdoblje: A
Marofa, Kaj, IV, br. 4-5, Zagreb, 1973: 71 – 73. Vrsta radova: terenski pregled
Laszowski 1902 E. Laszowski, Hrvatske povijesne građe-
vine, Knjiga I, Zagreb, 1902. Od ožujka do svibnja 2016. Arheološki odjel Gradskog
Miletić 2012 D. Miletić, Plemićki gradovi kontinentalne muzeja Varaždin pregledao je teren na kojem su smještene
Hrvatske, Zagreb, 2012. rimske vile na području Varaždinske županije, radi utvrđi-
Szabo 1920 G. Szabo, Srednjovječni gradovi i Hrvatskoj i vanja stanja do sada evidentiranih i zaštićenih nalazišta,
Slavoniji, Zagreb, 1920. ubiciranja potencijalnih te eventualnog pronalaska novih
Szabo 1940 G. Szabo, Hrvatsko Zagorje, Zagreb, 1940. lokacija. Voditeljica istraživanja bila je Lovorka Štimac-
-Dedić, dipl. arheo., a dio stručne ekipe bili su Jere Drpić,
dr. sc. Marijana Korunek-Medved arheolog na stručnom osposobljavanju (GMV) te naiz-
mjence Josip Cepanec, preparator (GMV) i Andrej Švoger,
Summary fotograf (GMV). Teren je dronom u Kelemenu snimila tvrtka
Vektra d.o.o. iz Varaždina.
The remains of the Grebengrad fortress are located on
the eastern edge of Ivanščica, below the hilltop of Veliki Terenskim pregledom obuhvaćeni su lokaliteti rimskih vila
Lubenjak, on an inaccessible plateau. It was built over a u Varaždinskoj županiji, smješteni uz trasu magistralne
long period of time and gradually adapted to new ways of rimske ceste, koja je iz Petovione (Poetovio) vodila prema
warfare. Written sources give us partial insights into its his- Sirmiju (Sirmium) te položaji na sporednim rimskim cestama
tory, from the 13th to the beginning of the 18th century, uz koje su smještena naselja i antička gospodarstva.
269
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
3. Šemovec – Lug
Položaj Šemovec – Lug nalazi se sjeveroistočno od rimske
vile u Kelemenu te nekoliko kilometara zapadno od jedine
istražene vile na području Varaždinske županije, Šemovec
– Kupinje. Na području tog lokaliteta zračne snimke poka-
zuju ostatke građevine ili ograde većih dimenzija te se pret-
postavlja da bi taj položaj mogao biti u vezi s objektima
spomenutih vila. Prilikom pregleda pronađeno je vrlo malo
novovjekovne keramike i antičke opeke.
4. Zbelava
Zapadno od Kelemena nalazi se naselje Zbelava.
Digitalni ortofoto nalazišta u Kelemenu – vidljive trase rimskih Nepoznanica je antički lokalitet koji se već dugi niz godina
cesta (Vektra d.o.o.) pokušava locirati prema slici iz 1966., koja se nalazi u foto-
dokumentaciji Arheološkog odjela muzeja, a prikazuje kon-
1. Kelemen ture većih pravokutnih prostora. Vrlo je teško snalaziti se u
Lokalitet se nalazi 10 km jugoistočno od Varaždina uz rijeku prostoru prema staroj fotodokumentaciji jer je zbog današnje
Plitvicu, koja ga omeđuje sa sjeverne strane. Pozicija na vegetacije krajolik potpuno izmijenjen. Od nalaza je priku-
kojoj je istraživana arhitektura još je uvijek blago povišena, pljeno nešto prapovijesne, antičke i novovjekovne keramike.
ali sve intenzivnija obrada tla suvremenom mehanizacijom
postupno devastira lokalitet, iako još uvijek mnoštvo mate- 5. Trnovec – Goričnica
rijala izlazi na površinu. Na području istočno od vile vidljiv Lokalitet se nalazi na krajnjem sjeverozapadnom rubu
je povišen plato s tragovima šljunka i djelomično vidljivim naselja Trnovca, kilometar istočno od ulaza u Varaždin.
tamnim mrljama. Snimka dronom pokazala je vrlo dobro Istočno od tog položaja 1959. pronađena su dva razorena
vidljiv trag ceste, koja je vodila prema Ludbregu, te oko- rimska groba. Tradicija spominje da se ondje nalazilo gro-
mito na nju drugi krak koji je vodio prema Varaždinskim blje, crkva, selo, pa čak i neko naselje u srednjem vijeku
Toplicama. Pronađeno je mnoštvo antičke keramike, pod nazivom Ivank. Nakon oranja na površinu izlazi krovna
opeke, kućnog lijepa i nešto metala. opeka, rimska keramika, terra sigillata i metal.
Položaj lokaliteta
270
Varaždinska županija, HAG 13/2016
8. Visoko-Huban
Položaj Huban nalazi se otprilike 2 kilometra jugozapadno
od naselja. Za vrijeme pregleda bio je pod ranim usjevom
pa se nije moglo mnogo toga uočiti, tek nešto malo rimske
keramike, opeke, kućnog lijepa i većih kamenih blokova,
koji upućuju na moguću antičku građevinu.
9. Babinec
Pogled prema povišenu položaju rimske vile u Kelemenu (foto: L. Naselje je smješteno 10 km zapadno od Petrijanca, uz
Stimac-Dedic) cestu koja spaja Varaždin i Ptuj. Ostaci arhitekture, rimske
krovne opeke, životinjske kosti i keramika pronađeni su
prilikom kopanja temelja za kuću. Pregledano je područje
sjeverno i južno od naselja, a od nalaza je uočeno nešto
nedeterminirane keramike.
10. Kolarevec
Na svom se istočnom rubu spaja s Babincem. Upravo na
spoju tih dvaju naselja nalazi se obiteljska kuća, gdje se
spominje da je vlasnik pronašao arhitekturu u svom dvo-
rištu. Pregledana su polja iza te kuće, ali zasad nije pro-
nađeno ništa indikativno, nalazi su šturi i nedeterminirani.
Terenski pregled na položaju Visoko – Huban (foto: A. Švoger)
11. Nova Ves
Južno od Petrijanca prema Novoj Vesi pregledane su obra-
dive površine na kojima se spominju pronalasci antičkih
temelja, keramike i stele. Prilikom ovogodišnjeg pregleda
terena pronađena je samo novovjekovna keramika.
12. Petrijanec
Naselje se nalazi 12 km sjeverozapadno od Varaždina, uz
cestu koja Varaždin spaja s Ptujem. Antički nalazi zabilje-
ženi su po čitavu naselju, a ovogodišnjim su se pregledom,
zbog budućih istraživanja, pokušali utvrditi potencijalni
položaji koji nisu prekriveni arhitekturom. Pregledano je
čitavo područje naselja te obradive površine s južne strane
i dio sjevernog dijela naselja. Od nalaza je na poljima pro-
nađena rimska keramika.
Literatura
7. Lunjkovec/Martinić Summary
Zapadno od sela Lunjkovca na položaju Brzine, sa sje-
verne strane omeđenom potokom Črnec, nalazi se lokalitet A field survey of Roman villas in the territory of the
koji je 2000. probno iskopavan, prilikom čega su pronađeni Varaždinska County was conducted in 2016, with the aim of
prilično devastirani ostaci antičke arhitekture. Na čitavu se establishing the condition of registered and listed sites and
271
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
272
Varaždinska županija, HAG 13/2016
Konzervatorsko-restauratorski radovi na južnom zidu izvorišnog Konzervatorsko-restauratorski radovi na podnim i zidnim žbukama
bazena, pogled prema istoku (foto: D. Kušan Špalj) u prostoriji 9 (foto: D. Kušan Špalj)
Opločavanje sjeverno od izvorišnog bazena, pogled prema sjeveru (foto: D. Kušan Špalj)
na cijelom prostoru. Godine 2016. započelo je vraćanje van je bager jer su one bile teške i do 1000 kg. Prema pro-
ploča, a ujedno i realizacija projekta grijanja kao rješenja jektu, grijanje će se uspostaviti nakon što sve ploče budu
za zaštitu ploča od smrzavanja. Nakon što je na cijelom vraćene na svoj originalan položaj, a radi se o višegodiš-
prostoru oko izvorišta (oborinska se voda nagibom gline i njem projektu.
drenažnim cijevima odvodi prema izvorištu) uspostavljena
drenaža, započelo je postavljanje sustava grijanja i vraća- Konzervatorsko-restauratorski i zaštitni radovi
nje kamenih ploča na prostoru sjeverno od izvorišta. U tu
je svrhu najprije nasipan sloj batude i zatim su položene Godine 2016., osim arheoloških istraživanja, organizirani
cijevi, kroz koje će strujati voda i zagrijavati ploče (energija su i konzervatorsko-restauratorski radovi na izvorišnom
termalne vode upotrebljavat će se za zagrijavanje vode u bazenu, zidovima, zidnim žbukama, freskama te je skinuta
sustavu). Na cijevi grijanja zasipan je sitan šljunak te su i postavljena zimska zaštita.
273
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Konzervatorsko-restauratorski radovi na južnom zidu izvo- od smrzavanja, radovi su obuhvatili čišćenje stare kon-
rišnog bazena zervacije (s cementom žbukom) te fugiranje novom (pro-
Tijekom listopada istražen je južni zid izvorišnog bazena, duženom žbukom). Pritom su u potpunosti sačuvani
u zapadnom dijelu. Budući da se radi o dijelu zida koji je svi originalni dijelovi zida (kamen, opeka i žbuka) te su
bio jako nagnut prema sredini bazena i nije mogao stajati samo učvršćeni novom žbukom. Izvođač radova: Dagmar
samostalno, presložena su tri reda kamenih blokova. Tom Dammann, Gradnja Havojić.
je prilikom umetnuta „kajla” od umjetnog kamena s unutar-
nje strane zida, kako bi se površina gornjih redova izrav- Zimska zaštita
nala te kako bi se mogla vratiti i kamena ograda. Radovi U travnju je skinuta zimska zaštita i uređen je lokalitet, a u
su obuhvatili i detaljno čišćenje te učvršćenje pojedinih studenom je postavljena zimska zaštita. Pokriveni su svi
kamenih blokova (lijepljenje dijelova, ugradnja šipki). Kako osjetljivi dijelovi arhitekture te konzervirani zidovi, kao i
bi se pojačala stabilnost zida, kameni blokovi međusobno kameni blokovi opločenja.
su povezani, a dva natpisa koja su bila sekundarno upo-
trijebljena u zidu, zamijenjena su blokovima od umjetnog Ostalo
kamena. Natpisi su posvećeni nimfama, ali zbog oštećenja Svi su nalazi detaljno dokumentirani te je prostor zapadnog
površine ostali tekst nije u potpunosti vidljiv i detaljnija će trijema i samog izvorišnog bazena 3D skeniran radi provjere
interpretacija biti moguća nakon konzervatorsko-restaura- stabilnosti svih zidova. Fotogrametrijski su izmjereni detalji
torskih radova. Nakon dovršetka radova, zid je učvršćen oslika kupališta i bazilike, čime je nadopunjena postojeća
konstrukcijom od drvenih hrastovih pilota, cijelom dužinom baza podataka o ukupnoj situaciji i stanju kompleksa.
s unutarnje strane izvorišnog bazena. Tijekom konzer-
vatorsko-restauratorskih radova na zidu, bilo je moguće Ilustracije
istraživanje jugozapadnog ugla izvorišnog bazena, gdje
su nađena tri drvena hrastova pilota, a prilikom ispira- Aquae 2015 Aquae Iasae – Nova otkrića iz rimskog razdo-
nja zemlje nađeno je oko 400 rimskih kovanica. Izvođač blja na području Varaždinskih Toplica / Recent Discoveries
radova: Zottmann, Gmbh. of Roman Remains in the Region of Varaždinske Toplice,
katalog izložbe Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2015.
Konzervatorsko-restauratorski radovina zidovima hramova Kušan Špalj, Nemeth-Ehrlich 2012 D. Kušan Špalj, D.
Godine 2016. dovršeni su konzervatorsko-restauratorski Nemeth-Ehrlich, Aquae Iasae – Varaždinske Toplice - arhe-
radovi na najzapadnijem zidu sjevernog trijema svetišta te ološka istraživanja rimskog izvorišnog bazena i okolnog
je započela sanacija istočnog zida središnjeg hrama. Zid prostora, Izdanja HAD, sv. 28, Zagreb, 2012: 107 – 129.
je bio u iznimno lošem stanju jer je prilikom „privremene” Nemeth-Ehrlich, Kušan Špalj, Kušan 2011 D. Nemeth-
konzervacije 60-ih godina prošlog stoljeća, unutar opne od Ehrlich, D. Kušan Špalj, The results of the latest excavations
kamena i cementa, „zatvoren” originalan zid. Zbog prodira- at the Roman forum in Aquae Iasae – Varaždinske Toplice,
nja vode, zemlja koja je ostala unutar originalnih dijelova Acta of the 4th International Colloquium The Autonomous
zidova izazvala je oštećenje vidljivo na površini lica zida. Towns of Noricum and Pannonia, Koper, 2011: 211 – 232.
Prilikom čišćenja zida, ustanovljeno je da se unutar njega Vikić-Belančić, Gorenc 1980 B. Vikić-Belančić, M.
nalaze velike količine zemlje (pomiješane i s originalnom Gorenc, Varaždinske Toplice-Aquae Iasae u antičko
žbukom), a što je prilikom smrzavica dodatno oštećivalo doba,Varaždinske Toplice, 1980.
zid. Budući da se radi o velikoj površini zida, godine 2016.
radovi su obuhvatili sjevernu polovicu zida, a 2017. pred- Dora Kušan Špalj
viđen je nastavak radova. Radovi su se sastojali od detalj- Nikoleta Perok
nog čišćenja zida (skidanje cementnih slojeva i uklanjanje
zemlje), zamjene dotrajalog i popucalog kamenja te zida- Summary
nja novog lica zida. Izvođač radova: Gradnja Havojić.
Archaeological excavations and protective works at the
Konzervatorsko-restauratorski radovi na žbukama i zidnim archaeological site in the City Park in Varaždinske Toplice
slikarijama were carried out from September to November 2016.
Godine 2016. uslijedili su i opsežni radovi na podnim i zidnim Archaeological excavations were conducted in the western
žbukama u prostoriji s toplim zrakom (prostorija 9), u sjever- part of the sanctuary, i.e. 1st-century layers, over a sur-
nom dijelu kupališta iz 4. st. Očišćeni su i učvršćeni otpali face area of 50 m2. Two earlier walls were found under the
dijelovi podne i zidne žbuke, obrubljena je sačuvana žbuka 2nd–4th-century portico. The walls can be associated with
na zidu, a novom su žbukom (sastavom i bojom usklađe- the 1st-century reconstruction, when the wider area of the
nom s originalnom) zatvorena veća oštećenja. Uslijedilo je spring was enclosed. The excavations yielded a lot of pot-
redovito održavanje zidnih slikarija u prostorijama kupališta tery and roof tiles. Amongst the finds stand out oil lamps
4. st., odnosno površinsko čišćenje i obrubljivanje ošteće- and a dice.
nih dijelova. Izvođač radova: Dagmar Dammann. The works on restoring the original paving around the
spring and installing the heating in the area north of the
Konzervacija i restauracija zidova kupališta iz 4. st. pool began in the course of 2016. The conservation and
Konzervirani su i restaurirani i zidovi u sjevernom dijelu restoration works encompassed the westernmost wall of
kupališta iz 4. st. S obzirom na to da se radi o prostoru koji the north porch of the sanctuary and the eastern wall of
je natkriven trajnom nadstrešnicom i tako nema opasnosti the central temple. The conservation and restoration works
274
Varaždinska županija, HAG 13/2016
were also undertaken on the walls and plasters in the west- Radovi su započeli strojnim i ručnim iskopom na krajnjoj sje-
ern part of the bath. Works for the museum presentation vernoj točki trase. Iskopane su četvrtaste jame, dimenzija
were also continued – interpretation boards were installed 80x80x100 cm, za baze betonskih stupova javne rasvjete.
in the area of the bath and sanctuary. All of the situations Prilikom iskopa nisu uočeni kulturni slojevi i pokretni arheo-
and finds were documented by 3D scanning. loški nalazi. U jame su postavljene metalne oplate u koje je
nasipan beton. Nakon sušenja betona, nastavljen je strojni
iskop rova za električne instalacije javne rasvjete. Rov je
kopan do dubine od 80 cm, a širine do 40 cm. Duljina rova
Redni broj: 146 iznosila je 190 m. Na samom dnu iskopa uočena je žuta
Lokalitet: Vrbanovec – Ulica Rudolfa Krušeca, tumul traka, koja označava trasu rova telefonskih instalacija.
Naselje: Vrbanovec Time je potvrđeno da rov prati prethodne iskope za elek-
Grad/općina: Martijanec trične i telefonske instalacije u tom dijelu Vrbanovca. Ni na
Pravni status: Z-6048 toj poziciji nije bilo arheoloških nalaza.
Razdoblje: P? Arheološki lokalitet tumul u Vrbanovcu izniman je spome-
Vrsta radova: arheološki nadzor nik kulture. Stoji na raskrižju ulica, a lokalno se stanovniš-
tvo njime koristilo kao bazom za križ, što je čest slučaj sa
U studenom 2016., tijekom dva radna dana arheološki sličnim arheološkim spomenicima. Prilikom nadzora nisu
je nadzirano postavljanje javne rasvjete u odvojku Ulice uočeni arheološki tragovi povezani sa samim tumulom.
Rudolfa Krušeca u Vrbanovcu. Radovima su obuhvaćene
k.č. 686/1, 767 i 769, k.o. Martijanec, u neposrednoj bli- Literatura
zini zaštićenog arheološkog lokaliteta (Vrbanovec – tumul).
Sam tumul do danas nije istraživan, ali se smatra da pripada Vinski-Gasparini 1961 K. Vinski-Gasparini, Iskopavanje
širem području stariježeljeznodobne nekropole pod tumu- kneževskog tumulusa kod Martijanca u Podravini, VAMZ,
lima, koja se rasprostire u široj okolici naselja Martijanca i 3.s., II, Zagreb, 1961: 39 – 66.
Jalžabeta (Vinski-Gasparini 1961: 39). Radove je nadzirala
Martina Matijaško, a investitor je bila Općina Martijanec. Martina Matijaško
Summary
275
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
KRAPINSKO-ZAGORSKA
ŽUPANIJA
276
Krapinsko-zagorska županija, HAG 13/2016
277
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
278
Krapinsko-zagorska županija, HAG 13/2016
Summary
279
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
280
Krapinsko-zagorska županija, HAG 13/2016
Literatura
Summary
281
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
282
Krapinsko-zagorska županija, HAG 13/2016
Lea Čataj
Summary
283
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
Pogled od jugozapada na konzervirani zapadni dio obrambene In 2016 conservation works continued at the site of the
kule (foto: T. Tkalčec) burg of Vrbovec in Klenovec Humski. The 2014 large-scale
archaeological excavations resulted in a discovery of the
dužinom (dozidavanje samo radi stavljanja završne kape, massive walls of the tower, and were followed by conserva-
fugiranje); konzervacija južnog dijela zida SJ 61: dozida- tion over the next two years. The approach to the conserva-
vanje radi postizanja željenog pada ziđa, odnosno izbje- tion was based on repairs and consolidation, and excluded
gavanja nakupljanja oborinskih voda, stavljanje završne reconstruction and additions. The wall faces were grouted
kape i fugiranje; konzervacija zapadnog dijela obrambene and the walls were filled only to enable hard capping, but
kule: konsolidacija i popunjavanje te fugiranje lica donjeg with a respect to the original building technique and style.
ukošenog dijela kule SJ 196, građenog od iznimno velikih
kamenih blokova, na manjem (sjevernijem) dijelu dozida-
vanje radi postizanja željene nivelacije konzerviranog zida;
konzervacija jezgre zida zapadnog dijela obrambene kule: Redni broj: 152
veće dozidavanje na dijelu gdje je nedostajalo mnoštvo Lokalitet: Samci – dvorac Oršić
ziđa, što je prouzročilo veliku denivelaciju u kojoj su se Naselje: Samci
nakupljale oborinske vode, fugiranje završne kape; kom- Grad/općina: Gornja Stubica
pletni zidarski radovi na zidu SJ 52 (konsolidacija, fugira- Pravni status: Z-2087
nje sjevernog i južnog lica te ugaonih dijelova lica zapadne Razdoblje: SV, NV
strane – ulaza; popunjavanje pri temelju denivelacija uzro- Vrsta radova: sustavno iskopavanje
kovanih trošnošću kamena živca).
Pristup konzervatorskim radovima bio je isključivo sanacij- Od 31. svibnja do 25. lipnja 2016. trajala su arheološka
ski i konsolidacijski, odnosno nije se ulazilo u rekonstrukcije istraživanja lokaliteta utvrda Samci – dvorac Oršić. Stručna
i nadogradnje, već je fugirano lice zidova te podignut uglav- voditeljica istraživanja bila je dr. sc. Ivana Škiljan iz Muzeja
nom jedan red kamena kako bi se načinila zaštitna kapa. Hrvatskog zagorja, a u istraživanjima su sudjelovala tri
Međutim, na određenim dijelovima jezgre zapadnog zida apsolventa arheologije (M. Mađerić, D. Blažević, J. Zorić),
kule, manjim dijelom i njezina lica, bilo je potrebno popu- jedna studentica arheologije (M. Šobak) te dvojica radnika.
niti oštećenja u puno većoj mjeri kako bi se načinili prirodni Radovi su financirani sredstvima Ministarstva kulture.
padovi koji oponašaju ruševine, a ujedno onemogućuju
nakupljanje vode u rupama i jamama. Pri tome se maksi-
malno, kako je spomenuto, poštivao izvorni način gradnje.
Konzervacija je uključivala: 1. suho čišćenje; 2. razgrad-
nju zida do zdrave osnove; 3. mokro čišćenje (miniwas-
hom); 3. zidanje; 4. njegovanje žbuke i 5. zimsku zaštitu
konzerviranog zida. Vezivno sredstvo – produženi vapneni
mort – sastojalo se od sipine (< 4 mm) iz lokalnog kame-
noloma kraj Pregrade, vapna i cementa, i to u omjeru
(1 : 3 : 6 – cement : vapno : sipina). Upotrebljavan je kamen
sa samoga lokaliteta, a sipina iz lokalnog kamenoloma kod
Pregrade. Zidovi koji ove godine nisu konzervirani nakon
radova prekriveni su geotekstilom, kako bi se zaštitili do
nastavka konzervatorskih radova.
Literatura
284
Krapinsko-zagorska županija, HAG 13/2016
285
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Summary
286
Krapinsko-zagorska županija, HAG 13/2016
Špičak – tragovi urušenja kuće D i ostaci lončarske peći Špičak – urušenje lončarske peći
pojedinih terasa (zapadnih i jugozapadnih), pogodnih za situaciji urušenja središnje kupole peći i obrisa ognjišta,
komunikaciju i podizanje prapovijesnih stambenih obje- peć je imala ovalan oblik. Nedostatak rešetke na ognjištu
kata. S istočne i sjeveroistočne strane gradine spuštaju peći upućuje na to da je peć imala zajednički prostor za
se strme padine spram crkve sv. Martina, koje su ujedno loženje i pečenje keramike u središnjoj kupoli. Na osnovi
bile i prirodan obrambeni bedem prapovijesnog naselja. Na svih tih nalaza i tipoloških oblika zapečenog žarko crvenog
jugozapadnoj padini gradine II-Špičak, jedna od dviju istak lijepa, zasada se može utvrditi da se radi o nadzemnom
nutih zapadnih terasa svojim zaštićenim položajem unutar tipu peći s kupolom i centralnom komorom.
usjeka između dviju gradina, pogodovala je podizanju pra-
povijesne kuće D. Na jugoistočnom, najisturenijem dijelu Tijekom istraživanja otvorene su dvije uzdužne sonde, I i J,
akropole nastavljena su daljnja istraživanja dviju strukturnih veličine (8x2 m). Iskop je odražavao i nadalje slijed kamene
cjelina: a) ostataka lončarske peći i b) arhitekture kuće D. ruševine kuće D, čiji su se temelji proširivali spram sjeve-
Radovi su usmjereni na čišćenje glinenog lijepa s otkrivene roistočnog dijela akropole gradine II-Špičak. Pojedinačni
lončarske peći za pečenje keramike. Peć je smještena na nalazi manjih komada kućnog lijepa po glinenoj podnici pra-
najvišoj točki akropole, prateći konfiguraciju terena gotovo tili su slijed protezanja klesanih kamenih blokova. Unutar
zaravnjenog platoa gradine u dužini od cca 2,80x2,20-2,0 m. stambenog dijela arhitekture javljao se kulturni sloj s osta-
Oklesani živac upotrebljavan je za podlogu lončarske peći, cima popratnih arheoloških nalaza, među kojima prevla-
na koju je nanesen deblji sloj gline za formiranje ognjišta. U davaju ulomci keramike, životinjske kosti i nešto ulomaka
vrlo plitkom kulturnom sloju (0,10 – 0,15 cm), uzduž cijele željezne zgure. Svi ti popratni arheološki nalazi upućuju
površine rasprostiranja tragova peći pružali su se raspršeni na daljnji slijed protezanja istoimenog stambenog objekta
sipki tragovi žarko crvenog zapečenog lijepa. Zidovi peći kuće D. Objekt je podignut na osnovi kamena živca s gli-
građeni su od gline raznih debljina. Očuvani deblji masivniji nenom podnicom i kamenom nadgradnjom kuće građene
zapečeni komadi lijepa pravokutne ili četvrtaste forme pratili u tehnici suhozida. Popratni arheološki nalazi i kamena
su vanjske rubove ognjišta peći. Tanji dijelovi zapečene gline ruševina pripadaju istoimenoj arhitekturi kuće D. Radi se o
pripadali su stijenkama zidova peći. Središnja površina peći stambenom objektu iz starijeg željeznog doba, podignutom
bila je ispunjena drugim tipom zapečenoga glinenog lijepa, na prijelazu iz stupnja Ha B3 u Ha C, između 750. i 650. g.
uz čije se unutrašnje stijenke pružaju uzdužne rebraste povr- pr. Kr. Ovogodišnja su istraživanja potvrdila da se kamena
šine. Oni su upućivali na tragove pruća s ispunama, koje arhitektura ruševnog objekta – kuće D širi i nadalje spram
su služile za ojačanje svoda kupolaste konstrukcije peći. plošne terase akropole uzduž glavne gradinske prometnice
Pojedinačni nalazi ulomaka keramičkih posuda s tipološkim na gradini II Špičak. Tijekom idućih istraživanja treba pratiti
karakteristikama naseobinske keramike iz starijeg željeznog slijed protezanja urušenja kuće radi utvrđivanja cjelokup
doba javljali su se raspršeni ponajviše oko ognjišta peći. noga gabarita stambene površine.
Prema dosadašnjim spoznajama, struktura peći sastojala
se od pretprostora koji je ocrtavao sloj nabijene gline, pomi- dr. sc. Ivančica Pavišić
ješan s komadima drobljenog crvenog kamenja, odakle je
vodio ulazni kanal u vatrište. Struktura kamene građe slu- Summary
žila je za obradu gline i pripremu keramičkog posuđa za
pečenje, što potvrđuje i nalaz četvrtaste kamene menze s Archaeological excavations of the hillfort of Špičak in the
popratnim nalazima dviju kamenih gladilica fragmentarne village of Bojačno were conducted in 2016. The works were
plosnate sjekire. Slijedio je drugi sloj s podizanjem ognjišta focused on removing daub from a pottery kiln. Two rectangu-
nanošenjem debelog sloja gline, koji su flankirali rubnjaci lar probes (I and J) with the remains of the previously investi-
zapečenog lijepa. Međuprostor između ulaznog kanala gated ruined stone house D were opened. The house repre-
u vatrište vjerojatno je bio odijeljen drvenom pregradom sents an Early Iron Age dwelling, constructed in the transition
podignutom na osnovama dvaju četvrtastih kamenih blo- period between Ha B3 and Ha C, i.e. from 750 to 650 BC.
kova na bočnim stranama peći. Prema postojećoj tlocrtnoj
287
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
GRAD ZAGREB I
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
154 Budinjak – kapela sv. Petke 164 Stari grad Žumberak 173 Zagreb – Radićeva ulica
155 Budinjak – nekropola 165 Sv. Križ Brdovečki – naselje i nekropola 174 Zelingrad (castrum)
156 Črnkovec – k.č. 306/28 166 Šćitarjevo – Župna livada 175 Željeznička pruga Gradec – Sv. Ivan
157 Donje Orešje – Graci – Topolnjak 167 Šćitarjevo – Župni dvor Žabno
158 Drenje – Laduč 168 Velika Gorica – istočna zaobilaznica 176 Željeznička pruga Gradec – Sv. Ivan
159 Kladešćica – kapela sv. Kuzme i 169 Velika Gorica – istočna zaobilaznica, Žabno
Damjana AN 1 177 Željeznička pruga Gradec – Sv. Ivan
160 Lubena – Salajci 2 170 Velika Gorica – istočna zaobilaznica, Žabno
161 Okešinec – Sipćina AN 2 178 Žumberak – crkva sv. Nikole biskupa
162 Salajci I 171 Velika Gorica – Kurilovec – Belinščica 179 Žumberak – utvrđene pećine
163 Spilja Veternica 172 Zagreb – Kaptol 28 i 31
288
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
Iskop između kapele sv. Petke i kapele sv. Petronile (foto: M. Kameni tlak, uređenje hodne površine između kapela (foto: M.
Cekić) Cekić)
289
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
290
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
291
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
na SZ strani. U zasipu grobova nisu pronađeni nalazi. Riječ Škoberne 2014 Ž. Škoberne, Budinjak – nekropola, HAG,
je o novovjekovnim grobovima koji pripadaju groblju oko 10/2013, Zagreb, 2014: 230 – 233.
crkvice sv. Nedjelje, udaljene 40-ak metara od tumula 87. Škoberne, Bugar 2017 Ž. Škoberne, A. Bugar, Od
Crkvica je bila temeljena na halštatskom tumulu 69 te je Budinjaka do Mainza – Von Budinjak nach Mainz, katalog
2011. godine dijelom istražena (Škoberne 2012: 258 – 261), izložbe, Muzej grada Zagreba, 2017.
a istraživanja su se nastavila i sljedećih godina (Želle Želle 2004 M. Želle, „Staza kneževa” – primjer poučne
2013: 295 – 297; 2014: 227, 228; Škoberne 2014: 231). pješačke staze na Žumberku s prezentiranim arheološkim
Datirana je u razdoblje od 16. do 18. st., pa se u tom ras- lokalitetima, HAG, 1/2004, Zagreb, 2005: 259 – 261.
ponu datiraju i pripadajući grobovi. Grob 3 pripada starijem Želle 2013 M. Želle, Budinjak – kapela svete Nedjelje s
željeznom dobu. Nalazio se u središnjem dijelu tumula, a grobljem, HAG, 9/2012, Zagreb, 2013: 295 – 297.
grobna jama bila je orijentirana u smjeru SZ-JZ, te duga Želle 2014 M. Želle, Budinjak – kapela svete Nedjelje s
2,80 m i široka 0,95 m. Jama je dijelom bila oštećena spo- grobljem, HAG, 10/2013, Zagreb, 2014: 227, 228.
menutim većim ukopom. Dijelovi keramičkih halštatskih
posuda pronalaženi su po čitavu dnu grobne jame, a pro- Želimir Škoberne
nađeni su i jako korodirani predmeti od željeza, najvjero- Aleksandra Bugar
jatnije dijelova nakita. Uvriježeno je da se slabo očuvani
metalni predmeti iz budinjačkih grobova iz zemlje podižu u Summary
bloku zemlje te se naknadno u radionicama RGZM-a vade
i restauriraju. Dugogodišnje iskustvo rada na tom lokalitetu In the course of June and July 2016 archaeological exca-
i na restauraciji čini navedenu metodu najprihvatljivijom za vations were undertaken at the site of Budinjak, on cadas-
očuvanje vrlo krhkih i loše očuvanih metalnih nalaza. Na tral parcels 176/1 and 178. A surface area of 202 m2 was
definiranje dijelova halštatske nošnje, posebice željeznih investigated. The archaeological site of Budinjak is located
predmeta, stoga je često potrebno čekati dugotrajnu resta- in the central part of the Žumberak Mountains and it rep-
uraciju. Prema tipologiji ukopa na budinjačkom groblju, taj resents an Early Iron Age necropolis with more than 140
grob pripada tipu 11, odnosno tipu pojedinačnog kostur- tumuli. A Hallstatt hill-fort is situated at the top of a hill
noga groba u manjem tumulu (Škoberne, Bugar 2017: 37). called Židovske kuće. Previous research has shown that
Grob 3 može se datirati u 8. st. pr. Kr. Nakon istraživanja graves, apart from the tumuli themselves, can be found in
tumul je ponovo nasut, čime se čuva ambijentalna vrijed- their vicinity.
nost poučne „Staze kneževa”. In 2016 the excavations were conducted in the area
between the investigated tumuli 37, 40, 44 and 87. No
Literatura graves were found in probes A and B, but the excavations
yielded smaller quantities of Hallstatt and post-medieval
Egg et al. 1999 M. Egg, U. Neuhäuser, Ž. Škoberne, Mit pottery. The excavations encompassed tumulus 87 with
einem Beitrag von Dietrich Anker, Ein Grab mit Schüsselhelm three burials. Two of them represent subsequent inter-
aus Budinjak in Kroatien, Jahrb. RGZM 45, Teil 2, Verlag ments that belong to the graveyard around the Church of
des Römisch-Germanischen Zentralmuseums, Mainz, St Nedjelja. The church was built on the Hallstatt tumulus
1999: 435 – 472. 69, and it dates from the period between 16th and 18th
Škoberne 1995 Ž. Škoberne, The early Iron age ceme- century. Grave 3 belongs to the Early Iron Age, i.e. the
tery at Budinjak in the Žumberak mountains (Northwestern 8th century BC. It was situated in the central part of the
Croatia), Archäologisches Korrespondenzblatt 25/3, Verlag tumulus.
des Römisch-Germanischen Zentralmuseums, Mainz,
1995: 291 – 299.
Škoberne 1997 Ž. Škoberne, Budinjak, gradišče in grobi-
šče iz starejše železne dobe, Gorjanci – Dolenjski zbornik Redni broj: 156
1997, Novo mesto, 1997: 92 – 98. Lokalitet: Črnkovec – k.č. 306/28
Škoberne 1999 Ž. Škoberne, Budinjak – kneževski tumul, Naselje: Črnkovec
Muzej grada Zagreba, Zagreb, 1999. Grad/općina: Velika Gorica
Škoberne 2001 Ž. Škoberne, Budinjak in Libna – čelade Pravni status: P-2568 (Arheološka zona Andautonija)
istega livarja, katalog izložbe, Krško, 2001. Razdoblje: A
Škoberne 2002 Ž. Škoberne, Pregled pretpovijesnih arhe- Vrsta radova: arheološki nadzor
oloških istraživanja u Žumberku, katalog izložbe Žumberak
od prapovijesti do kasne antike, Zagreb, 2002: 32 – 81. Dana 16. i 17. svibnja 2016. arheološki je nadziran iskop
Škoberne 2003 Ž. Škoberne, Nalaz neuobičajene više- za trakaste temelje stambenog objekta u selu Črnkovcu, na
glave igle s budinjačke nekropole, OA, 27, Zagreb, 2003: k.č. 306/28, 306/1 dio i 306/2 dio, k.o. Črnkovec. Nadzor
199 – 210. je obavila Tatjana Pintarić, dipl. arheo. iz Muzeja Turopolja
Škoberne 2004 Ž. Škoberne, Grupa Budinjak, katalog u Velikoj Gorici. Vlasnik čestice 306/28 i investitor gradnje
izložbe Ratnici na razmeđu Istoka i Zapada – Starije želje- bio je g. Tomislav Martinović, iz Velike Gorice.
zno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb, 2004: 131
– 159. Navedene katastarske čestice nalaze se unutar šire zone
Škoberne 2012 Ž. Škoberne, Budinjak – nekropola, HAG, zaštite Arheološkog područja rimskoga grada Andautonije
8/2011, Zagreb, 2012: 258 – 261. (zona B). Teren je iskopavan do relativne dubine od 80 cm
292
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
Tatjana Pintarić
Summary
Earthworks on a dig for the foundation of a house on cadas- Sonda 1, položaj ostatka nastambe (foto: R. Mačković)
tral parcel 306/28 in the village of Črnkovec were archaeo-
logically supervised in the course of May 2016. The land Suhozidi su također oštećeni raslinjem, a vjerojatno i odvo-
parcel is located within the wider protected zone (zone B) zom kamena.
of the Roman city of Andautonia. No cultural layers were Budući da je na suprotnom brijegu (Pogorišće) 1984. istra-
identified. živano prapovijesno naselje, a s obzirom na pronađen
arheološki materijal, može se očekivati da se i na lokali-
tetu Graci nalazi naselje iz istog perioda, samo na puno
većoj površini. Arheološka istraživanja lokaliteta Graci
Redni broj: 157 – Topolnjak traju već nekoliko godina. Lokalitet je prvi
Lokalitet: Donje Orešje – Graci – Topolnjak put istražen 2009. na istočnoj strani platoa, kada je utvr-
Naselje: Donje Orešje đen položaj stambenog objekta. Godine 2011. istražen
Grad/općina: Sveti Ivan Zelina je predio Topolnjak, na kojem je otvorena jedna probna
Pravni status: P-3663 sonda, kojom je utvrđen kulturni sloj, ali nije pronađen nika-
Razdoblje: P, A kav objekt. Sljedeće su godine pronađeni ostaci nastambe
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje na zapadnom dijelu platoa, s većom količinom arheološkog
materijala, keramike i kućnog lijepa. Idućih nekoliko godina
Godine 2016. zaštitno je arheološki istraživan prapovije- pronađeno je više mogućih ostataka nastambi te velika
sni lokalitet Graci – Topolnjak u Donjem Orešju. Voditeljica količina arheološkog materijala.
istraživanja bila je Romana Mačković, dipl. arheo. iz Muzeja U prvoj fazi 2016. nastavljeno je istraživanje sonde zapo-
Sveti Ivan Zelina. četo prethodne godine. Ovogodišnja sonda imala je dimen-
zije 2x3 m i nalazila se na rubu padine. S obzirom na bli-
Lokalitet se nalazi na proplanku iznad naselja Orešja zinu padine, materijal je bio razvučen te je velika količina
Donjeg, na kojem su šume privatnih vlasnika, a na kojem materijala nađena na površini. Unutar sonde, na dubini od
su nekad, prema pričanju stanovnika, bili pašnjaci i vino- 45 cm pronađena je velika količina kućnog lijepa i kera-
gradi. Na proplanku su vidljivi suhozidi te razbacana kera- mike, bez vidljivih ostataka nastambe. S obzirom na koli-
mika i kućni lijep, koji je isprala kiša. Lokalitet se nalazi pod činu materijala, može se pretpostaviti da se u blizini nalazi
šumom, tako da je nalaze (koji su na vrlo maloj dubini, od nekakav objekt, koji će se pokušati pronaći tijekom budućih
50 do 80 cm) vjerojatno oštetilo korijenje i erozija zemlje. istraživanja.
293
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Romana Mačković
Pogled na ostatke rimske arhitekture
Summary
294
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
Ivan Cvitković
Summary
295
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Romana Mačković
Summary
296
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
Literatura
297
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
negativa temelja SJ 469 i SJ 424, koji su oko pola metra of both of the buildings was regular as well as of the other
dublji od onih mlađe građevine te su pripisani starijem buildings found during the earlier excavations. The later
objektu. building was almost completely destroyed. Six rooms have
I stariji i mlađi objekt šire se izvan rubova sonde. been identified so far, two of which had an underfloor heat-
Ovogodišnja istraživanja zaustavljena su na nivou mlađe ing system. Both of the buildings expand outside the probe.
građevine. Sonda je zaštićena geotekstilom i zatrpana s
30-ak cm zemlje.
Prilikom istraživanja pronađena je velika količina građevne
keramike, ulomci mozaika, antička keramika i nekolicina Redni broj: 162
metalnih nalaza, među kojima i jedan primjerak srebrnog Lokalitet: Salajci I
novca sa Salusovom glavom na aversu, datiran u 1. st. pr. Naselje: Salajci
Kr. Nalazi su u fazi restauriranja, a potom i stručne objave. Grad/općina: Gradec
Pravni status: postupak u tijeku
Literatura Razdoblje: P, A, SV
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
Čataj 2013 L. Čataj, Antički građevinski kompleks na loka-
litetu Sipćina u Okešincu, Portal, 4, Zagreb, 2013: 187 Od 22. srpnja do 2. kolovoza 2016. tvrtka Geoarheo d.o.o.
– 200. zaštitno je arheološki istraživala lokalitet Salajci I, na trasi
Čataj, Mušič 2014 L. Čataj, B. Mušič, Okešinec – Sipćina, gradnje nove željezničke pruge za prigradski promet
HAG, 10/2013, Zagreb, 2014.
Iveković 1965 D. Iveković, Kratak izvještaj o probnom
arheološkom iskapanju u Okešincu na području Moslavine,
Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, XIV/2, Zagreb,
1965: 45 – 47.
Mušič 2013 B. Mušič, Izvješće o geofizičkim istraživanjima
na lokalitetu Sipćina kod Okešinca, Maribor, 2013.
Lea Čataj
Summary
298
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
Summary
na dionici Gradec – Sveti Ivan Žabno. Voditeljica istra- Od 29. lipnja do 8. srpnja 2016. trajala su zaštitna istra-
živanja bila je Karla Hustić, mag. arheo., a investitor HŽ živanja malog opsega u pećini Veternici. Stručnu ekipu
Infrastruktura d.o.o. činili su: dr. sc. Kazimir Miculinić (Hrvatsko biospeleološko
društvo), Krešimir Raguž, dipl. arheo. (Konzervatorski
Mjesto Salajci nalazi se 10-ak km južno od Križevaca, na odjel u Karlovcu, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske),
cesti između Cugovca i Križevaca. Lokalitet je smješten dr. sc. Nikola Vukosavljević (Odsjek za arheologiju,
jugoistočno od sela Salajaca na obradivim površinama,
koje blago padaju prema potoku Lubenica na istoku.
Ukupna iskopna površina iznosila je 2400 m2. Ispod sloja
humusa zabilježen je zdravični sloj, u kojem su definirane
jame uglavnom manje i srednje veličine, odnosno ukopi
jama za stupove. Veće jame pravilnog i nepravilnog tlocrta
služile su kao otpadne. Ukopi jama za stupove tlocrtno su
organizirani u pravolinijske sljedove te je moguće pretpo-
staviti da odražavaju dijelove arhitekture gospodarskih
objekata ili ograda.
Gotovo sav pokretan arheološki materijal, osim jednog
nalaza kamenog brusa, čine ulomci keramike iz kasnoga
latena/rane antike. Zanimljivi su ulomci imitacije terrae
nigrae te terrae sigillatae.
Također su zabilježeni i nalazi iz prapovijesti (rano bron-
čano doba), kao i ulomci srednjovjekovne keramike, među-
tim važno je napomenuti da su navedeni nalazi uvijek pro-
nađeni s većom količinom latenskog/antičkog materijala.
S obzirom na navedeno, moguće je zaključiti da je riječ o
nalazištu dijela kasnolatenskog/ranoantičkog naselja, vje-
rojatno njegovu gospodarskome dijelu.
Literatura
299
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Nikola Vukosavljević
Krešimir Raguž
Filozofski fakultet u Zagrebu), studentica 1. godine arheo- In the course of 2016 small-scale rescue archaeological
logije Lucija Fundurulić, Katarina Šprem, dipl. arheo., Eva excavations were conducted in the Veternica cave. The
Hursa (PP Medvednica) i članovi speleološkog kluba Ursus aim was to collect human fossil remains, the existence of
spelaeus Hrvoje Cvitanović, Nataša Cvitanović i Neven which was reported on number of occasions by speleolo-
Šuica, dipl. arheo. gists. The excavations in probe 1 were stopped arbitrar-
ily at the level of SJ 109, without reaching the bedrock.
Tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja u pećini Veternici Scarce palaeontological remains were found in SJ 109
2016. nastavljeno je iskopavanje u kvadrantu A sonde 1, (a few animal bones and malacofauna). East of probe 1,
započete 2015. godine. Glavni cilj istraživanja u toj sondi bio in the area closer to the cave centre, a layer SJ 104 was
je utvrditi pleistocenski stratigrafski slijed i moguće ostatke identified. It contained Roman-period human remains. The
materijalne kulture pleistocenske starosti te su istraženi slo- 2016 excavations encompassed an area of 5 m2, located
jevi SJ 108 i SJ 109. Debljina SJ 108 iznosi 5 – 10 cm, dok between probe 1, visitors` path and the cave wall. The layer
debljina SJ 109 iznosi cca 115 cm. SJ 108 čini sloj gline, a was between 5 and 20 cm deep. The excavations yielded
SJ 109 sloj gline s oštrobridim kamenjem različitih veličina. a fragment of a human skull, a bronze needle (?), a Roman
U SJ 109 pronađeni su malobrojni paleontološki ostaci, koji coin, a few pottery shards and bones (cave bears) as well
uključuju svega nekoliko životinjskih kostiju i ostataka mala- as more recent finds.
kofaune. Iskopavanje u sondi 1 zaustavljeno je arbitrarno u
SJ 109 i nije dosegnuta matična stijena.
Istočno od sonde 1, prema unutrašnjosti špilje, na kraju
istraživanja 2015. utvrđeno je postojanje SJ 104, u kojoj Redni broj: 164
su pronađeni ljudski ostaci rimskodobne starosti. Zbog Lokalitet: Stari grad Žumberak
toga je odlučeno da se 2016. definira rasprostiranje toga Naselje: –
sloja čišćenjem postojećeg profila uz stazu za posjetitelje Grad/općina: Žumberak
(južno do nje) i u potpunosti istraži taj sloj jer su u profilu Pravni status: P-766
bili vidljivi novi ljudski ostaci. Istražena je površina između Razdoblje: SV
sonde 1, staze za posjetitelje (južno od nje) i špiljske sti- Vrsta radova: zaštitno iskopavanje, konzervacija
jene u dužini od cca 4,8 m, širini 0,3 – 1,4 m, a ukupne
površine cca 5 m2. Debljina sloja kretala se od 5 do 20 cm. Od 24. listopada do 11. studenog 2016. trajala su arheo-
Tijekom iskopavanja 2016. u SJ 104 pronađen je fragment loška istraživanja i konzervatorski radovi na lokalitetu stari
ljudske lubanje (preliminarna analiza), brončana igla (?), grad Žumberak. Voditelj radova bio je Damjan Lapajne,
rimski novac, nekoliko vrlo sitnih fragmenata keramike i dipl. arheo.
kostiju (špiljski medvjed), ali i recentni nalazi (ostaci žaru-
lje, 1 dinar iz 1945. (?)). Mješavina nalaza različite staro- Arheološko-konzervatorski radovi započeli su 1988., uz
sti upućuje na postdepozicijske poremećaje, koji su za isti povremene prekide. Tijekom radova istraženi su i konzervi-
sloj utvrđeni i tijekom iskopavanja 2015. godine. Brončana rani kapela Sv. Križa, obrambena kula, unutrašnje dvorište
igla (?) i rimski novac, čije tipokronološko određenje tek sli- grada, južna strana bedema s kulom, istočna i dio sjeverne
jedi, uz radiokarbonske datume ljudskih ostataka, dodatno strane bedema sa sjevernom kulom, kamena peć i ulaz
podupiru dosadašnje podatke o uporabi Veternice u rimsko u grad. Arheološki radovi 2016. nastavljeni su na prošle
vrijeme. godine otkrivenom ulazu u grad, na sjeverozapadnom uglu
Kako bi se utvrdilo moguće postojanje SJ 104 sjeverno od bedema.
staze za posjetitelje, otkriven je i očišćen profil u dužini od Iskop je započeo u smjeru ulaza raščišćavanjem raslinja
2,5 m, ali nije utvrđeno postojanje toga sloja. i uklanjanjem panjeva. Nakon iskopa urušenja krupnog
300
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
Ostaci kule na ulazu u grad Sonda 17, na k.č. 1540, nije dovršena do kraja 2015.,
stoga su radovi nastavljeni ove godine. Sonda nije potvr-
dila pretpostavku da je na tom dijelu lokaliteta bio neki zid
(utvrđenje), s obzirom na blag pad i lagan pristup naseo-
bini. Vjerojatno je zaštita naseobine riješena na neki drugi
način. Sonda je podijeljena na deset kvadranata (A-E, 1-2;
kvadrant 3x3 m). Proširenjem sonde željelo se defini-
rati nastambu, ali to nije bilo moguće. Razbacano kame-
nje (uglavnom neobrađeno) sasvim je sigurno bilo dio
nastambe, ali ga nije bilo moguće definirati kao dio nekog
Damjan Lapajne
Summary
301
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
302
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
Sonda /2016.
U svibnju i lipnju 2016. konzervirane su građevinske struk-
ture SJ 601 i SJ 602 (izvođač radova Gradnja Havojić).
Zbog zaštitnih su zahvata bili potrebni pripremni radovi
manjeg proširenja sonde (iskop dijela južne kosine), kao
i iskop zaštitnih profila navedenih struktura te njihova dje-
lomična razgradnja. Nakon završetka radova, u taj je dio
iskopa dodatno nasipana manja količina šljunka srednjeg Položaj iskopa (B-5, B-6) na prostoru livade sjeverno od prezenti-
i sitnijeg agregata. I u tom je iskopu postavljena zimska rane arhitekture u arheološkom parku (foto: D. Kušan Špalj)
zaštita – vodonepropusne građevne i PVC folije te drveni
krovići presvučeni katranskom ljepenkom preko sačuvanih
i konzerviranih zidova.
Tatjana Pintarić
Summary
Redni broj: 167 Nalaz keramike u B-6 (pitos i lonac) (foto: D. Kušan Špalj)
Lokalitet: Šćitarjevo – Župni dvor
Naselje: Šćitarjevo Istražena je slobodna površina istočno od postojeće
Grad: Velika Gorica „zgrade za vjeronauk”, u blokovima veličine 6x4 m (B-5,
Pravni status: P-2568 B-6), ukupne površine oko 50 m2. Odabran je prostor na
Razdoblje: A kojem i prema geofizičkim istraživanjima nije bilo čvr-
Vrsta radova: sustavno iskopavanje, konzervatorsko- stih struktura ili su bile upitne, pa se željela utvrditi vrsta
-restauratorski radovi nalaza neposredno uz rimske objekte. U bloku 5 nakon
sloja humusa pojavio se sloj gline s nešto gara, u kojem je
Godine 2016. na prostoru Šćitarjeva izvedeni su radovi na bilo dosta keramike (i jedan primjerak brončanog novca),
zaštiti i održavanju prezentirane rimske arhitekture u dvorištu ali bez čvrstih struktura. U bloku 6 također nije bilo čvrstih
župnog ureda u Šćitarjevu te arheološka istraživanja na livadi struktura, ali je uočena jedna veća jama ispunjena šutom, a
sjeverno od prezentirane arhitekture. Radovi su trajali od trav- zanimljivi su nalazi pitosa u glinastom sloju. Blok 5 istražen
nja do studenog 2016., a sredstva je osiguralo Ministarstvo je do gline bez nalaza te je zatrpan, dok se istraživanje
kulture i Grad Zagreb. Radove su vodile Dora Kušan Špalj i bloka 6 planira tijekom idućih godina.
Nikoleta Perok iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Konzervatorsko-restauratorski radovi na zidovima
Arheološka istraživanja U svibnju i lipnju 2016. izvedeni su konzervatorsko-resta-
U studenom 2016. arheološki je istražen prostor sjeverno od uratorski radovi na zidovima zgrade kupališta u dvorištu
prezentirane rimske arhitekture, odnosno na livadi istočno župnog ureda. Radi se o redovitim postupcima sana-
od župnog dvora (sjeveroistočni dio k.č. 94/1). Cilj radova cije istraženih zidova, koji su početkom 90-ih god. 20. st.
bio je izrada projekta Interpretacijskog centra Arheološkog konzervirani i restaurirani. Tako je na nekoliko zidova bilo
parka te su oni nastavak radova započetih 2015. godine. potrebno popraviti zaštitne kape kako bi se spriječilo prodi-
Radi se o zemljištu koje je Zagrebačka nadbiskupija dala u ranje vlage u samu strukturu zida. Opsežniji radovi prove-
najam Gradu Velikoj Gorici, jednom od partnera u pripremi deni su na objektu zapadno od rimske ulice, na sjevernom
navedenog projekta. zidu objekta te dvama zidovima smjera SZ-JI. Zidovi su bili
303
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
304
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
305
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
306
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
307
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
308
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
309
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
310
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
Kaptol 28
U Sondi 1 (31 m2) pronađen je dio ukopanog objekta koji,
najvjerojatnije, pripada radioničkom kompleksu s kraja
16. – 17. st., stradalom u požaru ili je služio za izradu proi- Kaptol 28, Sonda 1, završna faza istraživanja pronađenoga
zvoda tehnologijom za koju je bila potrebna vrlo visoka tem- objekta (foto: B. Bošković)
peratura (moguće za izradu staklenih proizvoda). Objekt je
bio duboko ukopan u zdravicu te ispunjen golemom količi- razdobljem uporabe objekta. Objekt nije bilo moguće istra-
nom gorene gline i ostacima pougljenjenog drva. Unutar žiti do dna ni ustanoviti njegove gabarite, jer je dubina
velike količine sitno lomljenoga grumenja gorene gline pro- iskopa uzrokovala urušavanje profila. U preostalom dijelu
nalaženi su i masivni komadi, ponekad i zaglađeni pa je, sonde zdravica je ustanovljena vrlo plitko, a u njoj je polira-
s obzirom na njihovu dijelom ovalnu formu, moguće pret- njem definirano više naseobinskih ukopa.
postaviti da je objekt bio lučno nadsvođen. Na pojedinim Istraživanja u Sondi 2 (16,5 m2) započela su strojnim isko-
primjercima uočeni su i konglomerati sitnozrnate troske. pom recentnog sloja, a nedugo potom uočen je zid građen
Treba naglasiti da su u zapuni objekta pronađene dvije od kamena koji se pružao cijelom dužinom sjevernog
brave koje vremenski korespondiraju s pretpostavljenim profila sonde. Otkopan je i zid koji se pod pravim kutom,
organski vezan, nadovezivao na spomenuti, pružajući se
u smjeru juga. Prema svemu sudeći, ti zidovi pripadaju
horizontu gradnje kurije Kaptol 28, možda već i krajem 16.
ili u 17. st. Prilikom daljnjeg iskopavanja i poliranja sonde
utvrđen je niz kasnosrednjovjekovnih i novovjekovnih
jamskih objekata. Širina i dubina njihovih ukopa sugeri-
raju da je riječ o ukopima za stupove, što je u nekoliko
navrata potvrđeno nalazom kamenja kojim su ti stupovi
bili uglavljivani. Takvi stupovi sugeriraju postojanje nekad
visoke nadzemne konstrukcije, koja bi se mogla definirati
kao naseobinski objekt ovećih dimenzija ili kao palisada,
no ne može se isključiti ni mogućnost da su pojedini stu-
povi upotrebljavani prilikom gradnje pronađenog zidanog
objekta, premda su, s obzirom na stratigrafske odnose
ziđa i jama za stupove, neki od njih možda i stariji od pro-
nađenih zidova. K tome, u prilog toj tezi može se nadodati
i činjenica da su neki od stupova mijenjani ili popravljani
Kaptol 28, položaj arheoloških sondi unutar dvorišta pa su jame proširivane, što je uočeno u nekoliko slučajeva
311
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
312
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
313
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Aleksandra Bugar
Boris Mašić
Summary
314
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
Boris Mašić
Summary
Literatura
315
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
316
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
dijelova arhitekture, međutim pronađen je potporni zid te s velikom koncentracijom površinskih nalaza keramike iz
jedan kontrafor. Istraživanje je nastavljeno na zapadnoj prapovijesti, antike, srednjeg te novog vijeka.
strani te je utvrđeno da je situacija nejasna. Sadašnja su
istraživanja pokazala da su do grada vjerojatno vodile Jelena Lapić
stube ili serpentine od prilazne ceste do južne polukule. Od
nalaza je uočena manja količina keramike i metala (čavli, Summary
okov vrata, dio noža).
A field survey of the construction route of the future railroad
Romana Mačković Gradec – Sveti Ivan Žabno was conducted in the course of
2016. The route was about 12 km long and 20-50 m wide.
Summary The survey identified eight archaeological sites marked
from AL 1 to AL 8, characterised by a large quantity of pre-
Archaeological excavations of the castrum Zelingrad, historic, Antiquity, medieval and post-medieval pottery.
located 5 km west of the City of Sveti Ivan Zelina, were
continued in 2016. A door, partly excavated during the pre-
vious season, was defined. This resulted in the discovery
of a shaft in which a weight for lifting the portcullis was Redni broj: 176
placed. The excavations along the northwest semi-tower Lokalitet: Željeznička pruga Gradec – Sv. lvan Žabno
and on the western slopes revealed a supporting wall and Naselje: –
buttress. Grad/općina: Gradec, Sv. Ivan Žabno
Pravni status: –
Razdoblje: P, A, SV, NV
Vrsta radova: probno sondiranje
Redni broj: 175
Lokalitet: Željeznička pruga Gradec – Sv. lvan Žabno U travnju 2016. tvrtka Geoarheo d.o.o. probno je arheološki
Naselje: – istražila trasu gradnje nove željezničke pruge za prigradski
Grad/općina: Gradec, Sv. Ivan Žabno promet na dionici Gradec – Sv. Ivan Žabno.
Pravni status: –
Razdoblje: P, A, SV, NV Probnom arheološkom iskopavanju prethodio je terenski
Vrsta radova: terenski pregled pregled u ožujku 2016., kada je evidentirano osam potenci-
jalnih arheoloških lokacija na stacionažama kako slijede: AL
U ožujku 2016. tvrtka Geoarheo d.o.o. iz Zagreba pregle- 1 (2+765,00 – 2+835,00), AL 2 (2+865,00 – 3+215,00), AL 3
dala je trasu gradnje nove željezničke pruge za prigrad- (3+610,00 – 3+700,00), AL 4 (5+560,00 – 5+605,00), AL 5
ski promet na dionici Gradec – Sv. Ivan Žabno. Voditeljica (8+800,00 – 9+015,00), AL 6 (9+055,00 – 9+200,00), AL 7
radova bila je Jelena Lapić, mag. archeo. iz tvrtke (9+900,00 – 10+100,00) i AL 8 (10+120,00 – 10+250,00), s
Geoarheo d.o.o. nalazima ulomaka prapovijesne, antičke, srednjovjekovne
te novovjekovne keramike, kao i litičkim i glačanim kame-
Na temelju posebnih konzervatorskih uvjeta Konzerva nim pokretnim nalazima. Dužina trase iznosila je približno
torskog odjela u Zagrebu za gradnju trase željezničke 12 km, dok je širina bila između 20 i 50 m.
pruge, propisani su arheološki terenski pregled trase, Probno je arheološki istraženo osam navedenih potenci-
arheološki nadzor zemljanih radova te daljnja arheološka jalnih arheoloških lokacija (AL 1 – AL 8), gdje su rezultati
obrada eventualnih arheoloških nalazišta jer je kraj arheo- pokazali da se intaktni arheološki slojevi nalaze na dubini
loški poznat po kontinuitetu života i arheoloških nalaza od između 0,5 i 0,8 m ispod površinskog sloja humusa, dok je
mlađeg kamenog doba do novog vijeka. zabilježena dubina arheoloških slojeva i objekata iznosila
Dužina trase iznosila je približno 12 km, a širina između 20 između 0,5 m i 1,5 m.
i 50 m. Trasa je prolazila blago brežuljkastim terenom, gdje
od Gradeca ulazi u močvarni dio između potoka Koruška
i rječice Glogovnice, nakon čega se podiže na povišene
platoe kod Lubene i Salajaca, zatim slijedi daljnju konfigu-
raciju terena kroz obrađene površine kod Remetinca, nakon
čega ulazi u potez močvare i šume te kod Škrinjara ponovno
izlazi u obrađene poljoprivredne površine uz naselja.
Arheološki terenski pregled obuhvatio je čitavu trasu, pri-
likom čega su prikupljeni svi površinski nalazi i podaci o
konfiguraciji terena. Prikupljeni terenski arheološki nalazi
neposredno na terenu snimljeni su GPS instrumentom
Stonex S9 te smješteni na kartu trase. Kao kartografska
podloga upotrebljavana je nacrtna dokumentacija trase
buduće željeznice i ortofotografija tog područja.
Tijekom arheološkog terenskog pregleda pronađeno je
osam arheoloških lokaliteta označenih od AL 1 do AL 8, Izbor nalaza na položaju AN 5 Škrinjari I (foto: K. Hustić)
317
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Na lokacijama AL 1 i AL 4 probni rovovi pokazali su nega- Zabilježena nalazišta pokazuju nalaze iz sljedećih razdo-
tivan rezultat. Navedeni položaji zabilježeni su na blagim blja: AN 2 Lubena – Salajci 2 (prapovijest, srednji vijek),
padinama koje se poljoprivredno obrađuju jer je moguće AN 3 Salajci 1 (prapovijest, antika), AN 5 Škrinjari 1
pretpostaviti da je arheološki materijal dospio na navedene (prapovijest, srednji vijek), AN 7 Škrinjari 3 (prapovijest,
pozicije iz neposredne blizine, ali izvan zone radova na antika).
budućoj trasi željeznice.
Nadalje, probnim arheološkim istraživanjima AL 2 djelo- Literatura
mično je smanjen jer na jednom dijelu lokacije u probnim
rovovima nisu pronađeni nalazi. Arheološka lokacija AL 3 Brukner 1981 O. Brukner, Rimska keramika u jugosloven-
potvrđena je u cijelosti. Arheološke lokacije AL 5 i AL 6, skom delu provincije Donje Panonije. Beograd, 1981.
koje su u neposrednoj blizini jedna drugoj, djelomično su Dimitrijević 1961 S. Dimitrijević, Problem neolita i eneolita
smanjene i spojene u jedan arheološki lokalitet. Arheološke u sjeverozapadnoj Jugoslaviji, OA, V, Zagreb, 1961.
lokacije AL 7 i AL 8 također su preciznije definirane, djelo- Dimitrijević 1979 S. Dimitrijević, Lasinjska kultura, u: (ur.
mično smanjene i spojene u jedinstvenu cjelinu. A. Benac) Praistorija jugoslavenskih zemalja, III, Eneolitsko
S obzirom na navedeno, probnim rovovima sigurno su odre- doba, Sarajevo, 1979: 137 – 181.
đena četiri arheološka nalazišta (AN 2 Lubena – Sajalci 2, Ložnjak Dizdar, Tkalčec 2014 D. Ložnjak Dizdar, T.
AN 3 Salajci 1, AN 5 Škrinjari 1, AN 7 Škrinjari 3), ukupne Tkalčec, Terenski pregled predjela lijeve obale srednjeg
površine 49.453 m2. toka rijeke Glogovnice (Tučenik, Buzadovec, Poljana
318
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
Jelena Lapić
Summary
Redni broj: 177 Škrinjari III (km 9+950 – 10+260), gdje su arheološka istra-
Lokalitet: Željeznička pruga Gradec – Sv. lvan Žabno živanja pokazala postojanje naselja iz prapovijesti (neolitik,
Naselje: – eneolitik), antike te srednjeg vijeka.
Grad/općina: Gradec, Sv. Ivan Žabno Arheološki nadzor obavljen je s ciljem uočavanja potenci-
Pravni status: – jalnih arheoloških lokaliteta koji možda nisu bili zamijećeni
Razdoblje: – tijekom arheološkog terenskog pregleda zbog nepristupač-
Vrsta radova: arheološki nadzor nosti terena (travnato, močvarno ili zaraslo područje) te
moguće recentne antropogene aktivnosti, koja je rezultirala
Od travnja do rujna 2016. trajao je arheološki nadzor uklanjanjem površinskih indikatora arheološke provenijen-
zemljanih radova na trasi gradnje nove željezničke pruge cije položaja. Tijekom nadzora zemljanih radova nisu pro-
za prigradski promet na dionici Gradec – Sv. Ivan Žabno. nađeni nalazi, kao ni indikatori arheološke aktivnosti.
Radove je obavila tvrtka Geoarheo d.o.o. iz Zagreba.
Jelena Lapić
Arheološkim terenskim pregledom cjelokupne duljine
trase (od stacionaže km 0+000,00 do 12+400,00) prona- Summary
đeno je osam arheoloških lokaliteta, s velikom koncentra-
cijom površinskih nalaza keramike iz prapovijesti, antike, From April to September 2016 archaeological supervision
srednjeg i novog vijeka. Probnim arheološkim istraživa- was conducted over the earthworks carried out over the
njima dva su potencijalna nalazišta poništena jer su na construction route of the future railroad Gradec – Sveti Ivan
tim lokacijama probni rovovi pokazali negativan rezultat. Žabno. During the supervision no traces of archaeological
Probna sondiranja pokazala su da je neke lokalitete bilo features or movable finds were detected.
moguće povezati u jedinstvenu cjelinu. Konačni rezul-
tati probnih istraživanja pokazali su da je moguće defi-
nirati četiri arheološka nalazišta na sljedećim staciona-
žama: Lubena – Salajci II (km 2+930 – 3+195), Salajci I Redni broj: 178
(km 3+610 – 3+700), Škrinjari I (km 8+905 – 9+200) te Lokalitet: Žumberak – crkva sv. Nikole biskupa
Naselje: Žumberak
Grad/općina: Žumberak
Pravni status: Z-1887
Razdoblje: SV, NV
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
319
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Žumberak, crkva sv. Nikole biskupa, grobovi tijekom istraživanja 2016. godine (foto: V. Gligora)
320
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HAG 13/2016
Literatura
Krešimir Raguž
Hrvoje Cvitanović
321
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
SISAČKO-MOSLAVAČKA
ŽUPANIJA
180 Bojna – Brekinjova kosa 186 Sisak – Pogorelac 192 Sisak – Sv. Kvirin
181 Donja Jelaska, Zapolić – sustav 187 Sisak – Rimska ulica (Holandska 193 Sisak – Ul. S. S. Kranjčevića i Trg
zaštite kuća) bana J. Jelačića
182 Kutina – Sečevine Okoli 188 Sisak – Rimska ulica (k.č. 950/1) 194 Sisak – Ul. S. S. Kranjčevića i Ul. A. i
183 Osekovo – Ciglenice 189 Sisak – Stari grad S. Radića
184 Plinovod Bosiljevo – Sisak 190 Sisak – Stari grad 195 Sisak – željeznički kolodvor
185 Sisak – Frankopanska ul. 191 Sisak – Stari grad – dvorište 196 Stari grad Jelengrad
322
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
323
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
324
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
dr. sc. Marijana Krmpotić AN 1 Selišće – Lipovica, pogled prema jugoistoku (foto: A.
Radovčić)
Summary
325
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
AN 2 Cerenka – Stružečko, pokretni nalazi (foto: A. Radovčić) Područje gradnje s obzirom na vrstu terena
326
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
Literatura
327
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
328
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
pojedinih dijelova arhitekture i ukopa kako bi se arheo- preserved in the foundations, including the parts of a sew-
loške pojave istražile u potpunosti. Istraživanje je 2016. erage and the remains of an Antiquity-period walking sur-
bilo usmjereno na iskopavanje otprije utvrđenih pojava, face. The investigation focused on the excavation of previ-
kao što su jame i kanali u zapadnom dijelu iskopa. Osim ously identified features (pits and channels). A dig running
istraživanja tih ukopa, strojno je proširen iskop prema to the north was extended in order to define the layout of
sjeveru kako bi se razjasnile granice zidane arhitekture the walls found there.
otkrivene tijekom prijašnjih kampanja, ali i kako bi se ispi-
talo moguće širenje iskopa prema sjeveru. U prvom je
redu namjera bila odrediti sjeverni rub glavne građevine
vile (stan vlasnika vile). Duboko oranje jako je uništilo sje- Redni broj: 184
verni dio središnje građevine, zbog čega je teško odrediti Lokalitet: Plinovod Bosiljevo – Sisak
točan izgled i dimenzije temelja te se tek može pretpo- Naselje: –
staviti da se ta građevina ne nastavlja dalje prema sje- Grad/općina: Vojnić, Sisak
veru. Iznimno zanimljivim podatkom pokazali su se ostaci Pravni status: –
drvenih greda, koje oblikuju građevinu četvrtastog tlocrta, Razdoblje: P, A, SV, NV
a koja smjerom i orijentacijom prati zidanu građevinu. Vrsta radova: terenski pregled
Vjerojatno je riječ o nekoj od starijih faza sklopa, ali ono
što te grede jasno pokazuju jest da se kompleks nastav- U ožujku i travnju 2016. godine tvrtka Geoarheo d.o.o. iz
lja prema sjeveru te da zidana faza ne određuje granice Zagreba pregledala je trasu gradnje magistralnog plino-
čitava sklopa vile. voda Bosiljevo – Sisak DN 1000/100, sveukupne dužine
101 km. Sisačko-moslavačkom županijom predmetna
dr. sc. Tino Leleković trasa prolazila je u širini od 18 m od stacionaže na km
43+700 (Sučevići) u općini Vojnić do km 101+000 kod rafi-
Summary nerije Sisak. Popis lokaliteta u Karlovačkoj županiji vidi u
ovom broju HAG-a pod red. br. 203.
The excavations of the Roman villa at Ciglenice in the vil-
lage of Osekovo were continued in the course of 2016. The Trasom je dominirao blago brežuljkast teren prekriven
site has got a horizontal stratigraphy. Masonry has been livadama, pašnjacima, oranicama te šumama, koji je na
329
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Položaj arheoloških lokaliteta (AL 7 – AL 13) i pojedinačnih arheoloških nalazišta (PAN 8 – PAN 16) na trasi plinovoda u Sisačko-
-moslavačkoj županiji (izrada: J. Goričanec)
330
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
Jelena Lapić
Summary
331
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
332
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
333
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Ivan Drnić
Summary
334
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
podloga te nasipa i drenaža kojima su nivelirane starije Keramički materijal sadrži ulomke stolnog, grubog do
faze gradnje, počeli su se javljati novi opečni zidovi, čvrste finog, luksuznog posuđa lokalne proizvodnje i uvezenog iz
i solidne gradnje od čitavih opeka, s kompaktnim kamenim drugih radionica. Nalazi datiraju od 1. st. do kasne antike,
temeljima. Na jednom je segmentu zida obostrano dobro s vrlo sporadičnim srednjovjekovnim ulomcima keramike.
očuvana žbuka debljine oko 2 cm. Inače je u slojevima Najstariji nalaz novca za sada je Augustov sestercij, kovan
povezanima s tom fazom arhitekture pronađena velika koli- 17. g. pr. Kr. Od ostalih pokretnih nalaza ističu se koštana
čina fragmenata bojenih fresaka, jednobojnih, ali i s biljnim ukosnica, keramičke svjetiljke s radioničkim pečatom, sta-
ornamentima. Osim brojnih fresaka, pronađen je i veći broj klene perle, tarionici, ulomci fine keramike izrađeni u tehnici
kockica mozaika, osmerokutnih opeka, fragmenata mra- terrae sigillatae, zatim ukrašeni barbotinskom tehnikom itd.
mornih oplata te šupljih zidnih opeka. Svi ti nalazi, uz one
pokretne, govore da se radi o luksuznoj arhitekturi, bogato Iskra Baćani
opremljene unutrašnjosti, datiranoj u 2./3. st.
Pri kraju istraživanja, nakon probijanja podnice opisane Summary
arhitekture, ispod slojeva pepela i gara te grubog pijeska
pronađena je još jedna, starija faza arhitekture. Istražena Rescue archaeological excavations at the site of Holandska
arhitektura pripada reprezentativnoj zoni arhitekture kuća – the courtyard in Sisak were conducted in the
Siscije. Monumentalnost, dimenzije, način gradnje zidova, course of 2016. In 2015, Late Antiquity architecture was
spoliji, baze stupova pronađene u šuti kojom je lokalitet bio defined, and this year`s excavations revealed several more
zatrpan, luksuzna oprema interijera te postavljanje arhi- Antiquity-period phases. The excavations also encom-
tekture u kontekst već istraženih lokaliteta u neposrednoj passed the graves identified during the 2015 excavations
blizini upućuju svakako na iznimno važan segment Siscije (three adult burials – two male and one female – and a
unutar bedema, u blizini ostalih velikih i važnih građevina, child burial). To our surprise, the radiocarbon analysis of a
termi, carda itd. bone sample dated the burials to the 11th century. Previous
Od pokretnih nalaza, unutar jednog segmenta arhitekture, archaeological excavations in Sisak had not recorded such
u debelom sloju žbuke pronađen je iznimno rijedak skupni result.
nalaz novca, datiran u početak 4. st. Budući da se radi o After defining the Late Antiquity architecture, new firm and
novcu cara Constantina, s reversom Gloria exercitus, može solid brick walls with stone foundations appeared. Layers
se pretpostaviti da je položen u žbuku prilikom gradnje ili associated with this architectural phase yielded a large
nivelacije građevinskih slojeva. quantity of fresco fragments as well as mosaic tesserae,
335
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Područje radova nalazi se unutar zaštićene zone „Segestica urušenje iz starije faze. Prisutnost hidrožbuke sugerira da
– Siscia”. U prošlosti je istraživano okolno područje – u je urušenje povezano s termama, koje su na tom području
Rimskoj ulici b.b. (Lučka kapetanija, 2009.), Rimskoj ulici dokumentirane 50-ih godina proteklog stoljeća.
25 (200.8) te 1950-ih sama obala Kupe. Strojno je isko-
pavana površina od 2x2 m, dubine 1,2 m. Nakon gornjeg Rosana Škrgulja
sloja humusa i recentnog šljunka sitne granulacije, ukupne
debljine 20 – 30 cm, pojavio se recentan nasip debljine Summary
80 – 90 cm. U nasipanom sloju pojavljuju se ulomci recentne
i rimske keramike te ulomci rimskog građevnog materijala In the course of December 2016 archaeological supervi-
(žbuke, opeka, tegula). U istočnom dijelu iskopa, na dubini sion was conducted over the earthworks on land parcel
od otprilike 127 cm (na visini od 99,9 m n. v.) pojavili su se 950/1, the cadastral municipality of Sisak. The earth-
ostaci rimske opeke vezane vapnenim vezivom. Strojni je works were carried out within the framework of the “Solar
iskop tada zaustavljen, a površina je ručno očišćena. Nakon flower” project. A surface area of 2 x 2 was excavated by
čišćenja potvrđeno je da se radi o rimskom zidu, koji je oči- machines to a depth of 1.2 m. A recent backfilled layer,
šćen, izmjeren te fotografski i geodetski dokumentiran. which was between 80 and 90 cm deep, was identified
Zid (Zid 1) proteže se cijelom sondom u smjeru SI-JZ (vid- under a 20 – 30 cm deep layer of humus and recent
ljiva je dužina 2 m) i nastavlja se u južni i sjeverni profil. gravel. The backfilled layer contained the shards of
Širok je 45 cm, građen je od cijele i ulomaka rimske opeke recent and Roman pottery as well as Roman construction
obilno vezane vapnenim vezivom, bez primjese lomljene materials (plaster, bricks, roof tiles). In the eastern part
opeke. of the dig, at a depth of 1.27 m, appeared the remains
Sa zapadne strane presjekao je urušenje (Urušenje 1), of Roman bricks bound with lime plaster. The machine
koje se sastoji od nakupine hidrožbuke i ulomaka rimske excavation was stopped and the excavations carried
opeke, s tragovima žbuke bez primjese opeke. Urušenje out by hand confirmed that the masonry represents a
je dimenzija 100x70 cm i proteže se uz južni dio sonde te Roman wall. The wall (Wall 1) stretches (for 2 m) in the
se nastavlja u južni profil. U ostatku sonde, odnosno SZ NE-SW direction within probe and extends outside the
dijelu, ispod recentnog nasipa nalazi se sloj fino granuli- excavated area in the south and north profiles. The wall
rane tamne zemlje, kasnoantički kulturni sloj. is 45 cm wide, built of whole and crushed bricks bound
Prema stratigrafskoj situaciji, može se zaključiti da zid with lime mortar. The wall intersected a demolition layer
1 pripada mlađoj fazi rimske gradnje, koja je presjekla (Demolition 1), which consists of a heap of hydraulic
336
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
Rosana Škrgulja
Summary
337
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Redni broj: 190 ulomcima opeke veličine 5 – 12 cm. Funkcija tog sloja nije
Lokalitet: Sisak – Stari grad – Dekorativna rasvjeta jasna, a zabilježen je i prilikom arheološkog nadzora za vri-
Naselje: Sisak jeme postavljanja dekorativne rasvjete. Moguće je da se
Grad/općina: Sisak radi o ostacima podloge za popločenje, ali i da su to tra-
Pravni status: Z-3487 govi obnavljanja utvrde nakon bitaka s Osmanlijama. Ta je
Razdoblje: NV struktura zaštićena geotekstilom i zatrpana.
Vrsta radova: probno sondiranje Probna sonda II imala je dimenzije 70x70 cm, a poslije je
proširena na 1,2 m. Na površini se nalazio sloj humusa
Od 24. svibnja do 1. lipnja 2016. Gradski muzej Sisak s ulomcima opeke i žbuke. Ispod njega je sloj SJ 069,
probno je arheološki istraživao područje oko utvrde Stari debljine oko 50 cm, koji se sastojao od pjeskovite zemlje s
grad. Istraživanje je provodio Gradski muzej Sisak (vodi- ulomcima šute i prozorskog stakla. Taj se sloj može pove-
teljica Rosana Škrgulja, zamjenica Tea Tomaš Barišić), a zati s ratnim zbivanjima u modernom razdoblju, odnosno s
financirao ga je Grad Sisak. ratovima u 20. st. Naime, u 16. st. na tom su se zidu nalazili
topovi te nije moguće da su prostori bili ostakljeni. Ispod
Cilj istraživanja bio je utvrđivanje kulturnih slojeva oko SJ 069 nalazio se sloj pjeskovite gline, SJ 071. U sloju su
utvrde. Definirane su dvije probne sonde, jedna ispred bile primjese žbuke i ulomci opeke te se može povezati
utvrde, zapadno od ulazne kule, a druga iza utvrde, s s obnovom i popravcima utvrde u novom vijeku. Ispod
kupske strane. tog sloja nalazio se sloj gara (SJ 072), a ispod njega sloj
Probna sonda I imala je dimenzije 2x1 m. Ispod recen- pjeskovite gline (SJ 073), jednak sloju 071. U sloju su bili
tnih nasipa, debljine oko 80 cm, pojavio se sloj pjesko- ulomci gara te ulomci žbuke i manji ulomci opeke. Slojevi
vite gline (SJ 044), definiran u istraživanju 2008., debljine SJ 074 i 075, koji su bili ispod SJ 073, vrlo su mu slični
10 – 20 cm. U njegovu sastavu bili su ulomci žbuke te kera- te se razlikuju samo u različitim omjerima primjesa gara i
mičkih i metalnih predmeta. Nalazi se datiraju u novi vijek. žbuke. Sloj gara može se povezati s razdobljem osman-
Ispod SJ 044 nalazio se SJ 070, kompaktan sloj vapna s skih napada na utvrdu, 1590. – 1593. godine. Budući da
se osmansko topništvo nalazilo nasuprot Starom gradu,
na području uz današnju rafineriju, i iz izvora je poznato
da je kupska kortina intenzivno napadana, i gar i ostaci
šute u slojevima ispod jedini su opipljivi trag tih zbivanja.
Na dubini od oko 1 m pojavio se sloj koji je površini imao
više smrvljene opeke i žbuke, kao i u svom sastavu, te se
može povezati s gradnjom utvrde. Ispod njega, na dubini
od oko 1,5 m, pojavio se sloj pjeskovite gline, s jako malo
primjesa (sporadično sitni ulomci opeke i žbuke), koje su u
sloj propale iz sloja iznad. Na dubini od oko 2,2 m više nije
bilo nikakvih primjesa te je na toj dubini definirana zdravica.
Pronađeno je jako malo pokretnih nalaza. Prevladavaju
ulomci keramike, a prikupljeno je i nešto ulomaka stakla,
uglavnom prozorskog, te metala (čahura metka, čavli,
neprepoznatljivi komadi). Keramički predmeti suviše su
fragmentirani da bi se pobliže odredili. Prema strukturi,
datiraju od 16. do 20. stoljeća. Kronološki su osjetljiviji
Iskopavanje probne sonde II (foto: R. Škrgulja) ulomci engobiranih posuda, ukupno dva ulomka, vjerojatno
vrča, koji pripadaju klasičnoj renesansnoj sgraffito kera-
mici, iz druge pol. 16. st.
Rosana Škrgulja
Summary
338
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
Opečni zid u sondi I (foto: R. Škrgulja) Sloj s ostacima drva (foto: R. Škrgulja)
339
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
340
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
341
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
mjestu nalaza, moguće je da je u trenucima krize upotri- provodio Gradski muzej Sisak, a voditeljica je bila Rosana
jebljen i taj nedovršeni primjerak ili je on iz nekog razloga Škrgulja. Istraživana je površina od 60 m².
odbačen. U svakom slučaju, moguće je da se tvornica
oružja nalazila u blizini lokaliteta. Ti nalazi također sugeri- Pozicija se nalazi na raskrižju Trga bana J. Jelačića i Ulice
raju da su urušenja dospjela u jarak još u antici. S. S. Kranjčevića. Prema rezultatima dosadašnjih arhe-
Strukture 281 i 004, te čitav sklop kojem pripadaju, dati- oloških istraživanja, taj se prostor u antici nalazio unutar
rale bi se od druge pol. 1. st. do početka 2. st., dok su perimetara rimskog bedema (Lolić 2014). Prostor se u
strukture u jarku već bile odlomljene krajem antike. Nakon novom vijeku nalazio na sjecištu dviju važnih prometnica:
istraživanja sonde su prekrivene geotekstilom i zaštitnim one uz Kupu, smjera sjever-jug, otprilike na liniji današnje
slojem zemlje, a pokretni nalazi očišćeni su i konzervirani u Rimske ulice, koja se spajala na cestu prema Zagrebu i
Gradskom muzeju Sisak, gdje su i pohranjeni. one koja je južni dio naselja presijecala linijom istok-zapad
te je bila jedina prometnica koja je prelazila preko Save na
Literatura širem području i zbog toga bila iznimno važna. Objema se
dolazilo do skele ili mosta na Kupi te su bile žile kucavice
Koščević 1980 R. Koščević, Antičke fibule s područja u prometnom i gospodarskom smislu. Posljednja se od
Siska, Zagreb, 1980. antike upotrebljavala kao glavna prometnica preko Save
Lolić 2003 T. Lolić, Siscia, u: M. Šašel-Kos, P. Scherrer dalje prema istoku. Tijekom 1990-ih i 2002./2003. godine
(ur.) The Autonomous Towns of oricum and Pannonia, arheološki je istraženo područje južno od pozicije, prilikom
Situla, 41, Ljubljana, 2003. čega su pronađeni ostaci rimske arhitekture iz više faza.
Lolić 2014 T. Lolić, Urbanizam antičke Siscije na temelju Na fontani je utvrđena dubina kulturnih slojeva od preko
analize i interpretacije povijesne i moderne nacrtne doku- pet metara, koji su datirani u novovjekovno, srednjovje-
mentacije, doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, kovno i rimsko razdoblje.
Zagreb, 2014.
Miloglav 2013 I. Miloglav, Preliminarni izvještaj s istraživa- Novovjekovni/moderni horizont
nja na lokalitetu Sv. Kvirin u Sisku, Zagreb, 2013. Ispod recentnog navoza, na dubini od 40 cm uočen je opečni
Petru 1972 S. Petru, Emonske nekropole, Ljubljana 1972. kanalizacijski kanal, smjera zapad-istok, zidan u drugoj polo-
Plesničar-Gec 1972 L. Plesničar-Gec, Severno emonsko vici 19. st. Sjeverno i južno od kanala definirani su slojevi koji
grobišče, Ljubljana, 1972. su sadržavali materijal datiran od antike do 19. st.
Radman-Livaja 2004 I. Radman-Livaja, Militaria Sisci
ensia, Zagreb, 2004. Srednjovjekovni horizont
Na oko 99,7 m n. v. pojavljuje se niz zeleno-smeđih slojeva,
Rosana Škrgulja urušenja i nakupina rimske opeke, koje je mjestimično bilo
teško razdvojiti, te slojevi pjeskovite gline s manje ili više
Summary primjesa, s ostacima vatrišta i gorene zemlje. Pokretni
nalazi iz tog horizonta datirani su u kasnu antiku te rani i
In 2016 archaeological excavations were continued at the razvijeni srednji vijek.
site of St Kvirin in Sisak, within the framework of the realisa-
tion of the St Kvirin Archaeological Park. During the previ- Rimski horizont
ous campaigns, the important remains of Roman buildings Ispod srednjovjekovnog horizonta pojavljuje se rimski
and the Baroque-period church of St Quirine were found. horizont. Ispod sloja rahle prahovite crne zemlje, SJ 49
This year`s excavations encompassed an area of 300 m2. (paleohumus), pomiješane s ulomcima rimske opeke,
The discovered features include a geological layer along the nalazili su se ostaci devastirane rimske arhitekture te niz
wall SJ 004, the wall SJ 281 and a demolition layer in the slojeva s većom ili manjom koncentracijom ulomaka rimske
western part of the probe. The walls 281 and 004 as well as opeke. Ta se faza na osnovi numizmatičkih nalaza datira
the entire building complex can be dated from the second u 4. st. Pronađene strukture pripadaju ostacima zidova,
half of the first to the beginning of the second century. postamenta i stupa. Pojavljuju se na visini od oko 99,20
m n. v. i sve su devastirane do razine temelja. U južnom
dijelu sonde pronađena je struktura (SJ 46), građena u
tehnici opus caementicium. Temelj, širok 50 cm te visok
Redni broj: 193 70 cm, građen je od opeke i kamena s obilnom uporabom
Lokalitet: Sisak – Ulica S. S. Kranjčevića i Trg bana J. vapnene žbuke, dok je na vrhu upotrebljavana isključivo
Jelačića – fontana opeka. Na njega se prema jugu (SJ 75) i istoku (SJ 76)
Naselje: Sisak nastavlja po jedan opečni zid, a sa zapadne strane ima
Grad/općina: Sisak istaku, tako da su tlocrtne dimenzije 90x50 cm. Zidovi
Pravni status: Z-2767 (arheološka zona Segestica SJ 75 i 76 samo su manjim dijelom iskopani, jer se nastav-
– Siscia) ljaju u istočni i zapadni profil. Sjeverno od SJ 46, u liniji
Razdoblje: A, NV s njim, nalazi se struktura SJ 43. Temelj, širok 50 cm te
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje visok 70 cm, građen je od lomljene opeke i kamena pove-
zanog vapnenim vezivom, dok su gornja dva reda zidana
U srpnju i kolovozu 2016. trajalo je arheološko istraživanje od većih komada opeke (možda i cijelih). Na njima je stajao
na lokaciji Sisak – Pješačka zona – fontana. Istraživanje je kameni postament. Između struktura SJ 43 i 46 nalazili
342
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
su se slojevi žbuke, koji su najvjerojatnije otpali sa samih ostatku ceste, iako nije pronađena druga cestovna infra-
stupova, a možda i s greda ili lukova koje su ih spajale. struktura. Slojevi u koje su ukopani postamenti stupova i
Prije gradnje tih struktura teren je izniveliran slojem pje- temelji zidova sadrže rimski materijal iz 2. – 3. st. Slojevi
skovite gline. Ispod njega bio je kulturni sloj debljine oko prije zdravice upućivali su na prisutnost drva i paljevine.
20 cm, a potom se pojavljuje krupan pijesak sačuvan samo Sadržavali su ostatke drva, gara, keramike i kostiju. Iz te
u tragovima, debljine 1 – 5 cm. Moguće je da se radi o najstarije faze nisu pronađeni ostaci struktura in situ, iako
343
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Rosana Škrgulja
Summary
344
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
Ugao kule rimskog bedema (foto: T. Franić) Klesani monolitni kameni blok na opečnom zidu (foto: M. Carić)
Mario Carić
Summary
Rimske strukture u rovu (foto: M. Carić)
Earthworks at the site of Sisak-Pedestrian area (A. and S.
financirao Grad Sisak. Arheološki nadzor obavili su arhe- Radić Street and S. S. Kranjčević Street) were archaeo-
olozi Gradskog muzeja Sisak (Iskra Baćani i Tea Tomaš logically supervised in the course of July and August 2016.
Barišić) te vanjski suradnici Mario Carić i Tomislav Franić. The supervision was carried out over a wide levelling dig
as well as digs for shaft and manhole. The shafts were up
Arheološki nadzor obavljen je prilikom svih zemljanih to 1 m wide and 1.4 deep. Archaeological finds appeared
iskopa, odnosno širokog iskopa za niveliranje terena te at a depth of 1 m.
345
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Apart from various movable finds, Roman masonry was odnosno strojni iskop uz nadzor i upute arheologa, izvela
also found. Three structures were detected in S. and A. tvrtka Nexe gradnja d.o.o. iz Našica. Stručna vodite-
Radić Street and six structures in S. S. Kranjčević Street. ljica arheološkog istraživanja bila je Maris Kristović, dipl.
The most outstanding find was discovered in the eastern arheo., a zamjenici Vedran Katavić, prof. pov. i arheo.
part of S. S. Kranjčević Street: a dressed monolithic stone te Tomislav Jerončić, dipl. arheo. Ostatak stručne ekipe
block with cross-shaped slots to which a Roman brick wall činili su: Andreja Nađander, dipl. arheo., Ante Paro, dipl.
attached. In the western part of the same street, i.e. on arheo., Tomislav Franić, dipl. arheo. te tehničari/doku-
its junction with Rimska Street, the excavations revealed mentaristi Ante Radovčić, Tihomir Validžija i Marin Kraljev.
a destroyed Roman-period sewer at a depth of 1.5 m; a Ovisno o intenzitetu i vrsti poslova, sudjelovalo je do
tower of the Siscia city walls at a depth of 1.5 m and the deset pomoćnih radnika. Radovi su financirani sredstvima
remains of a destroyed Roman channel built of masonry. HŽ Infrastrukture d.o.o.
Numerous finds of a 19th sewer were revealed at a depth
of 50 cm. Prethodno se arheološki istraživalo (nadzor strojnog
iskopa i zaštitna arheološka istraživanja 2013. i 2014.
godine) u sklopu radova na rekonstrukciji kolosijeka, gra-
đenju pothodnika, perona i nadstrešnica na Željezničkom
Redni broj: 195 kolodvoru Sisak, na k.č. 2366/1, k.o. Stari Sisak. U tom
Lokalitet: Sisak – Željeznički kolodvor – pothodnik je periodu istražena gotovo čitava površina lokaliteta (od
Naselje: Sisak 2812 m² istraženo je 2363 m²), dok je na preostalih 450
Grad/općina: Sisak m² na razini antičkog foruma istraživanje privremeno
Pravni status: Z-2767 (arheološka zona Segestica zaustavljeno. Nakon konzerviranja i uklanjanja kamenih
– Siscia) ploča foruma (prema naputku Hrvatskog vijeća za kulturna
Razdoblje: P, A dobra), godine 2016. nastavljena su arheološka istraživa-
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje nja na središnjem dijelu lokaliteta namijenjenog za gradnju
pothodnika.
Od svibnja do srpnja 2016. trajala su arheološka istraživa- Arheološka istraživanja započela su strojnim uklanja-
nja na lokalitetu Sisak – Željeznički kolodvor. Arheološke njem sloja kompaktne gline (SJ 67), uz nadzor i upute
radove izvele su tvrtke Arheo plan d.o.o. iz Konavala arheologa. Riječ je o sloju antičke nivelacije i izdizanja
i Kaukal d.o.o. iz Splita, dok je građevinske radove, antičke hodne površine. Ujedno je i kompaktnija podloga
Dio foruma predviđen za gradnju pothodnika, pogled prema sjeveru (foto: A. Radovčić)
346
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
Drvena oplata bunara i greda (SJ 2069) (foto: A. Radovčić) Objekt 1, pogled prema jugozapadu (foto: A. Radovčić)
Temelj zida (SJ 1556) i ukop (SJ 1527), pogled prema jugozapadu
(foto: A. Radovčić) Ulomak egipatske posude (PN 2034), 1. st. (foto: A. Paro)
za kameno popločenje po potrebi umjetno nanesena do je od kompaktnog sloja kamena lomljenca različitih
debljine od 0,7 m te unutar nje nisu registrirani nikakvi dimenzija, povezanog žbukom u čvrstu strukturu debljine
pokretni ili nepokretni arheološki nalazi. Nakon strojnog 0,15 – 0,30 m i zauzima prostor dimenzija 9,0x5,0 m. U
otkopa uslijedio je ručni iskop, uređivanje i definiranje neposrednoj blizini istražen je bunar s nekoliko različitih
iskopane površine i profila te dokumentiranje i pozicio- zapuna, u kojima su pronađeni keramički, koštani i kameni
niranje arheoloških tvorevina. Profili istražene površine arheološki nalazi iz razdoblja od 1. st. pr. Kr. do 1. st. Na
većim dijelom nisu okomiti, nego su ukopavani s poko- oko 2 m dubine pronađeni su ostaci drvene oplate na svim
som, radi osiguravanja sigurnosti na radu, očuvanja kon- njegovim stijenkama, dok je ukupna dubina iznosila oko
strukcijske statike budućeg pothodnika, ali i sprečavanja 4,0 m. Temelj zida (SJ 1556), koji se pružao gotovo para-
odronjavanja profila zbog prodiranja oborinskih voda s lelno sa sjevernim rubom istraženog polja, sastavljen je
površine. Neposredno ispod SJ 67 registriran je ostatak od uglavnom neobrađenog ili grubo obrađenog kamena
podnice (SJ 164), koja se protezala od jugoistočnog ugla vezanog rahlom žbukom u dužini od 4,0 m (širine 1,15 m i
istražene površine prema sjeveroistočnom. Sastavljena visine 0,76 m). Ostatak zida očitovao se kroz ukop dužine
347
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Završni tlocrt
oko 18,0 m. Osim kamenih struktura uništenih naknadnom Tri su faze nivelacije te je u trećoj, najstarijoj nivelacijskoj
devastacijom, postoje i dokazi o funkcioniranju drvene fazi uočen objekt 1, orijentacije istok-zapad. Pravokutnog
arhitekture u fazi prije nastanka foruma, što se očituje je oblika (dimenzije 5,0x3,0 m), s ukopima drvenih greda
kroz ukope jama za stup i druge arheološke tvorevine. Na (paralelno uz južni temelj niz je od 14 otisaka drvenih
lokalitetu je stoga definiran i istražen veći broj stratigraf- kolaca – SJ 1613, u sjeverozapadnom i jugozapadnom
skih jedinica unutar različitih faza urbanističkog razvoja uglu, uz objekt…). Unutar treće faze ističe se i žućkast
Siska tijekom prapovijesti i antike. Unatoč vrlo komplek- pjeskovit sloj (SJ 1572), debljine od 0,20 do 0,40 m i koji
snim relativnim odnosima samih SJ, različitim presloja- se rasprostire na sjeverozapadnom i zapadnom području
vanjima i preturbacijama, presijecanjima, devastacijama istražene površine. Presječen je ukopima jama za stup
i niveliranju, sve arheološke tvorevine mogu se podijeliti (SJ 1582, 1584, 1586 i 1588 – nižu se po osi sjever-jug te
u devet skupina kraćeg ili dužeg perioda funkcioniranja su sličnih dimenzija). Smještaj i karakteristike samog sloja
prostora. podsjećaju na podnicu objekta koji je omeđen konstrukci-
jom jama za stupove sa svih strana. Moguće je da je to
posljednja faza objekta registriranog kao objekt 2.
Iduću, četvrtu fazu čini sloj gara (SJ 1644), koji se raspro-
stire gotovo cijelim lokalitetom, a najviše je koncentriran
na središnjem, jugoistočnom i jugozapadnom dijelu. Riječ
je o uništenim starijim drvenim objektima, a unutar sloja
pronađeni su ulomci keramičkih posuda, željeza te fibule
(PN 2035), koja se može datirati u posljednja desetljeća
1. stoljeća prije Krista i prva desetljeća 1. stoljeća. Slijedi
peta faza, koju uglavnom obilježavaju nizovi jama za stup
orijentiranih prema osi sjeveroistok-jugozapad, što čini
otklon od orijentacije dotad istraženih struktura pa je pretpo-
stavka da su to prvi tragovi latenskog drvenog objekta. Na
Tlocrt objekta 1 području objekta 2, nakon uklanjanja SJ 1572 i djelomično
348
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
349
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Stari grad Jelengrad, pogled na objekt sa svodovima sa zapadne strane nakon arheoloških istraživanja te konzerviranja i rekonstrukcije
zidne mase 2016. godine (foto: T. Kučinac)
350
Sisačko-moslavačka županija, HAG 13/2016
izlomljenih linija. Ulaz u stari grad Jelengrad smješten je Pleše, Sekulić 2013 T. Pleše, P. Sekulić, Jelengrad i
na istočnoj strani, a čuvala ga je pravokutna ulazna kula. Košutrag – dva moslavačka stara grada, Prilozi IAZ, 30,
S obzirom na položaj grada, sjeverni je zid imao obram- Zagreb, 2013: 69 – 92.
benu namjernu, pa je shodno tome bio rastvoren otvorima
(u pravilu ljevkastim strijelnicama) u parternoj razini te u dr. sc. Tajana Pleše
nivoima (pretpostavljene) prve i druge „hodne etaže”. U Teodora Kučinac
najzapadnijem dijelu grada smještena je pravokutna kula, Petar Sekulić
dok se uz zapadni dio južnog zida nalazi pravokutan, dvo-
etažni objekt sa svodovima. Summary
Sustavna arheološka istraživanja Jelengrada započela su
2012. godine. Do 2015. potvrđena je stratigrafska slika Archaeological excavations and conservation works at the
staroga grada, s gotovo cijele površine unutrašnjosti grada Old Town of Jelengrad were continued in the course of
uklonjena je (do visine pretpostavljenog izvornog hodnog 2016. Jelengrad is located on the Moslavačka Mountains,
sloja) urušena građa te je napravljena snimka postoje- about 30 km NE from Popovača. It is assumed that the
ćeg stanja, s tehničkim opisom objekta. Nadalje, od 2014. fortress was built in the 14th century and deserted around
rekonstruira se i konzervira zidna masa staroga grada 1545 when the Ottomans occupied the entire Moslavačka
Jelengrada, čime su obuhvaćeni sjeverni dio istočnog pro- Mountains. In the course of 2016 the excavations in the
čelja i istočni dio sjevernog vanjskog zida. Godine 2015. western part of the town were finished, and the conserva-
provedeno je fazno istraživanje, statička konsolidacija te tion and restoration construction works were continued.
građevinski radovi konzerviranja i rekonstrukcije pravokut-
nog, dvoetažnog objekta sa svodovima u sjeverozapad-
nom dijelu staroga grada.
Godine 2016. dovršeno je arheološko istraživanje zapad-
nog dijela staroga grada Jelengrada. U potpunosti su
arheološki istražene prva etaža dvoetažnog objekta sa
svodovima, jugozapadnog dijela grada te zapadne kule.
U zapadnoj je kuli tijekom ovogodišnjih istraživanja prona-
đeno obilje pokretnih arheoloških nalaza. Uz veliku količinu
keramičkih pećnjaka, najbrojniji je nalaz čak 1301 komada
vrhova strelica za samostrel različitih tipova, pronađenih u
unutrašnjosti zapadne kule, kojima svakako valja pribro-
jiti i nalaz 102 primjerka iz istraživanja prethodne godine.
Pronađeni primjerci strelica karakteristični su za razdoblje
od 14. do 16. st. U istome je sloju također pronađeno još 65
primjeraka željeznih projektila za vatreno oružje.
Ovogodišnji građevinski radovi konzerviranja i rekonstruk-
cije obuhvatili su konzerviranje svih temelja objekta sa
svodovima, uključujući rekonstrukciju zapadnog temelja
do visine od +10 cm u odnosu na pretpostavljeni hodni
sloj prve etaže, pregradni zid koji povezuje jugoistočni kut
pravokutne, zapadne kule i sjeverozapadni kut objekta sa
svodovima (uključujući rekonstrukciju pravokutne niše s
ravnim nadvojem) te južni zid pravokutne kule (uključujući
rekonstrukciju pravokutne strijelnice ljevkastog presjeka)
(C.D. Gradnja d.o.o., LuGa Projekt d.o.o.). Tvrtka Vektra
d.o.o. iz Varaždina izradila je glavni projekt za rekonstruk-
ciju i obnovu svodne i krovne konstrukcije te stubišta pra-
vokutnog objekta sa svodovima. Nakon radova, novoistra-
ženi su dijelovi staroga grada Jelengrada dokumentirani
fotografiranjem (HRZ) te metodom 3D laserskog skenira-
nja (Vektra d.o.o.), a prema čemu je dopunjena nacrtna
dokumentacija s pripadajućim tehničkim opisom.
Literatura
351
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
KARLOVAČKA ŽUPANIJA
197 Bukovlje
– Crkvišće
198 Doljani
Žumberački
– Gradina
199 Kamensko –
rimski brodolom
200 Karlovačka
županija –
speleološki
objekti
201 Končalovići
– Gradina
202 Lasinja –
Gradišće,
Britveci,
Talijanovo brdo
203 Plinovod
Bosiljevo – Sisak
204 Stari grad
Barilović
205 Stari grad
Drežnik
206 Stari grad Slunj
207 Utvrđene pećine
Karlovačke
županije
208 Viničica
352
Karlovačka županija, HAG 13/2016
353
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Zubčić 2007 K. Zubčić, Rijeka Mrežnica, HAG, 3/2006, terenskog pregleda 2008., a projekt intenzivnog arheo-
Zagreb, 2007: 217 – 219. loškog pregleda Gradine započeo je 2010. godine. Cilj je
projekta prikupljanje podataka o temeljnim značajkama
Ana Azinović Bebek arheološkog nalazišta te razvoj strategije njegova daljnjeg
istraživanja i zaštite. Sustavan pregled 2010. započeo je na
Summary južnome rubu nalazišta, a plan njegova izvršenja podrazu-
mijevao je realizaciju intenzivnog pregleda na cijeloj površini
Archaeological excavations at the site of Crkvišće in naselja, koja iznosi 16.000 m2. Tijek istraživanja pokazao
Gornje Bukovlje were conducted in the course of August se, nažalost, mnogo sporijim od očekivanoga (prosječno
and September 2016. It represents one of the most promi- 1500 m2 godišnje), ponajviše zbog skromnih raspoloživih
nent systematically investigated Late Antiquity sites in financijskih sredstava, no djelomično i zbog zahtjevnog
north-western Croatia and a Late Antiquity fortification on fizičkog stanja lokaliteta, koji je obrastao šumskom vege-
the prominent location above the Mrežnica River. This nat- tacijom. Zbog svega navedenog, nakon četiri godine inten-
urally protected location was reinforced with a 2 m wide zivnog pregleda donesena je odluka o promjeni strategije
curtain walls and at least two towers. At the highest point of istraživanja – pregled cjelokupne površine lokaliteta kao cilj
the plateau there is a single nave church with a preserved koji je definiran prije početka provedbe programa zamije-
plastered subsellium, cathedra and probably a sacrarium, njen je novim, kojim se nastoji osigurati reprezentativnost
which all represent a standard equipment of Late Antiquity uzorka. Budući da to podrazumijeva uključenost svih mor-
churches. The church was dated by the radiocarbon analy- fološki karakterističnih dijelova nalazišta i svih ekspozicija
sis to the fifth and sixth centuries. So far the Late Antiquity njegovih površina, upravo su ti kriteriji bili presudni prilikom
church and a probe with mostly prehistoric finds as well as odabira sljedećih površina za pregled. Nakon 2015. pregle-
two Late Antiquity military barracks have been excavated. dano je otprilike 52% površina koje su smještene na bede-
mima, najvećim dijelom južnih, jugozapadnih i jugoistočnih
ekspozicija (ukupno 31 kvadrat) i manji uzorak površina
sjevernih i sjeverozapadnih ekspozicija (ukupno 10 kva-
Redni broj: 198 drata) te otprilike 23% površina koje su smještene u unu-
Lokalitet: Doljani Žumberački – Gradina trašnjosti naselja unutar bedema, od čega manji broj kva-
Naselje: Doljani Žumberački drata u južnoj polovini nalazišta (ukupno osam kvadrata)
Grad/općina: Ozalj i veći broj u sjevernoj polovini nalazišta (14 kvadrata). S
Pravni status: postupak u tijeku obzirom na navedeno, prioritetnima za pregled ocijenjene
Razdoblje: P su površine unutrašnjosti naselja, osobito u južnome dijelu
Vrsta radova: terenski pregled nalazišta, kao i površine istočne ekspozicije na bedemima.
Intenzivan površinski pregled 2016. najvećim je dijelom
U studenom 2016. nastavljen je sustavan intenzivni povr- obuhvatio istočni dio južne polovine nalazišta, dok su samo
šinski pregled arheološkog nalazišta Gradina u Doljanima dva kvadrata pregledana u zapadnom dijelu sjeverne polo-
Žumberačkim (k.č. 1242, k.o. Sekulići). Stručna voditeljica vine prapovijesnog naselja. Kao i proteklih godina, prije
istraživanja bila je Morena Želle, dipl. arheo. i pov. umjetno- pregleda na spomenuti dio arheološkog nalazišta aplici-
sti iz Zaprešića, a članovi stručne ekipe Katarina Franušić, rana je mreža s kvadratima dužine stranica 10 m. Površina
Eva Hursa, Goran Tomac i Marko Gašić. Voditelj je projekta svakoga kvadrata prije pregleda očišćena je grabljanjem
Javna ustanova „Park prirode Žumberak – Samoborsko radi postizanja veće vidljivosti, a potom je svaki kvadrat
gorje”, a istraživanja su financirana sredstvima Ministarstva označen trakom i fotografiran. Uz podroban pregled i pri-
kulture. Ukupno pregledana površina iznosila je 1100 m2. kupljanje svih površinskih nalaza, zbog slabe je vidljivo-
sti u svakom kvadratu iskopana po jedna probna sonda
Kasnobrončanodobno/stariježeljeznodobno naselje na malih dimenzija (shovel test pit, 25x25x25 cm), a mjesta za
Gradini u Doljanima Žumberačkim evidentirano je tijekom iskope definirana su metodom nasumičnog odabira.
Grabljanje kvadrata prije pregleda (foto: M. Želle) Prikupljanje površinskih nalaza (foto: M. Želle)
354
Karlovačka županija, HAG 13/2016
Nalaze prikupljene na pregledanim kvadratima gotovo bez The density of surface finds greatly depends on the mor-
iznimke čine ulomci keramičkih posuda, kojih je tijekom phological characteristics of quadrants as well as exposure
ovogodišnjeg istraživanja prikupljeno oko 4 kg. U najve- of individual parts of the site.
ćem broju slučajeva nalazi su identificirani kao ulomci
grubog kuhinjskog posuđa bez specifičnih profila, pre-
težno crvene (ciglaste) i tamnije smeđe površine, pone-
kad sendvič ili dvobojnog presjeka. Iako tijekom pregleda Redni broj: 199
nisu uočeni ulomci znatnije dijagnostičke vrijednosti, pri- Lokalitet: Kamensko – rimski brodolom na rijeci Kupi
kupljeni keramički nalazi općim tehnološkim i stilskim zna- Naselje: Kamensko
čajkama uklapaju se u dosad utvrđenu kronološku sliku Grad/općina: Karlovac
lokaliteta te se mogu datirati u kasno brončano doba ili Pravni status: postupak u tijeku
starije željezno doba. Razdoblje: A, NV
Usporedbom rezultata ovogodišnjeg i prijašnjih pregleda, Vrsta radova: podvodno istraživanje
zaključeno je da gustoća površinskih nalaza uvelike ovisi
o morfološkim značajkama kvadrata, pri čemu kvadrate Od kolovoza do listopada 2016. u više je navrata reko-
izrazitih nagiba, koji su smješteni na bedemima, karakte- gnoscirana i arheološki istražena rijeka Kupa i njezini
rizira daleko veća gustoća nalaza od one koja je prisutna pritoci. Radove je vodio je Krunoslav Zubčić iz Odjela za
na zaravnjenim površinama naseobinskog platoa. Jedina podvodnu arheologiju, Hrvatski restauratorski zavod, a u
je iznimka od opisane situacije dio bedema na sjevernom istraživanju su sudjelovali i Pavle Dugonjić iz Odjela za
rubu naselja, na kojem je zabilježena iznimno niska gustoća podvodnu arheologiju (Hrvatski restauratorski zavod), kao
nalaza. Tomu također treba pridodati i činjenicu da nedo- i vanjski suradnici Anton Divić, Haris Hadžagić, Ivan Drnić,
staju rezultati pregleda istočnog dijela bedema, koji zbog Nikica Spudić, Neven Lete, Denis Paulić i članovi francu-
slabe prohodnosti zasad nije istražen. Prilikom donošenja skog tima iz „Centre national de la recherche scientifique”
zaključaka o distribuciji površinskih nalaza ne bi trebalo (CNRS, Centre Camille Jullian), pod vodstvom dr. Giulie
zanemariti ni ekspoziciju pojedinih dijelova nalazišta. Tomu Boetto: Alba Fereira Dominguez, Pierre Poveda, Alex
u prilog svjedoče već uočene razlike između jugozapadnog Sabastia, Vincent Dumas, Axel Eeckman i Loic Damelet.
i jugoistočnog dijela bedema, kao i spominjana neočeki- U istraživanju su sudjelovali i Ozren Pleše (vlasnik opreme
vano mala gustoća nalaza na sjevernom dijelu bedema.
Na temelju dosad prikupljenih podataka tek je djelomično
moguće pretpostaviti odgovore na neka od pitanja koja su
formulirana u ciljevima istraživanja, a za donošenje ute-
meljenih zaključaka površinski pregled trebalo bi sustavno
provesti na cijeloj površini arheološkog nalazišta ili barem
na svim njegovim karakterističnim dijelovima.
Literatura
Morena Želle
Summary
355
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
356
Karlovačka županija, HAG 13/2016
Pogled na rijeku Koranu iz unutrašnjosti špilje Mramornjače (foto: Unutrašnjost špilje u Rebićima, pogled s ulaza (foto: N.
N. Vukosavljević) Vukosavljević)
357
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
358
Karlovačka županija, HAG 13/2016
Sonda 3A
Sonda 3A 2015. bila je pravokutnog oblika, dimenzija
Položaj Gradine nad Končalovićima 6x1,5 m, orijentirana u smjeru istok-zapad te postavljena
tako da od sonde 3 nastavlja potpuni presjek bedema.
razdoblje kasnog brončanog doba te za starije željezno Zbog složenosti stratigrafske situacije između tih dviju
doba u široj karlovačkoj regiji: naime, riječ je o gradinskim sondi ostavljen je arbitraran profil (širine 1 m), kojim su
naseljima manjeg opsega, smještenima povrh kanjona sonde S3 i S3A podijeljene na zapadni i istočni sektor.
rijeke, a na njezinu zavoju udesno, i to u pravilu na desnoj U toj je sondi tek započet rad 2015. i u gornjim je sloje-
obali. vima stratigrafska situacija (humus, kamen, zemlja) isto-
Naime, radi se o gradinama nad kanjonima Mrežnice, vjetna istočnome dijelu sonde S3. Jednaku situaciju poka-
Korane i Dobre, koje se nalaze nad desnom stranom zuje nastavak rada i 2016. godine. Prema većoj količini
kanjona. Sve su te gradine smještene upravo na zavo- kamena i prostiranja početnih slojeva u sondi 3A, sonda
jima rijeka, i to na desnim zavojima, a k tome se redovito je produžena još 4 m nizbrdo prema istoku. Ukupna veli-
pod sjevernim obroncima gradina nalaze i luke, odno- čina sonde S3A iznosi 1,5x10 m. U svim slojevima ispod
sno ravnice uz samu vodu. Također je zanimljivo da sve kamena situacija je slična onoj u sondi 3, kad se radi o
te gradine imaju približno pravokutan tlocrt vrlo sličnih prva 4 m od zapada prema istoku, međutim u nastavku
dimenzija (kraćih stranica 40 – 60 m, a dužih stranica
70 – 100 m) i istoga položaja, pri čemu je duža stranica
pravokutnika usporedna s rijekom. Na gotovo svim gradi-
nama ustanovljeno je ili primijećeno postojanje ostataka
zemljano-kamenih bedema (negdje prilikom iskopavanja,
a negdje tijekom pregledavanja terena). Također je zani-
mljiv podatak da je na najmanje trima gradinama primi-
jećena i formacija koja bi se mogla nazvati „tumuloidnim
bedemom”. Svi su ti „tumuloidni bedemi” na jugozapad-
nim kutovima gradina, i to na kraju bedema prema strmoj
strani nad kanjonima rijeka. Još jedan dodatan podatak
koji može poslužiti kao vrijedna analogija u prilog hipotezi
o „tumuloidnom bedemu”: na mjestima koja se, prema
konfiguraciji zemljano-kamenih nasipa zasad mogu sma-
trati mjestima ulaza u gradinu, ti se tumuloidni bedemi
nalaze s desne strane.
Na lokalitetu Gradina 2016. godine istraživane su dvije
sonde: sonda S3 (dimenzija 1,5x7 m) otvorena u kampanji
2013. i novootvorena sonda S4 (dimenzija 11x8 m). Sonda
S3 također je produžena prema istoku za 6 m 2015. godine
te za još četiri metra 2016. godine, što čini sondu S3A od
ukupno 10 m.
Sonda 3
Sonda 3 pravokutnog je oblika, dimenzija 7x1,5 m, orijen-
tirana u smjeru istok-zapad, postavljena tako da svojim
istočnim dijelom zahvaća dio bedema. Zbog složenosti
stratigrafske situacije po sredini sonde ostavljen je arbi-
trarni profil, kojim je sonda podijeljena na zapadni i istočni
sektor. Zapadni sektor sonde 3, koji je gotovo u potpu-
nosti istražen 2013., u cijelosti je istražen do zdravice
2015., a unutar slojeva nisu pronađeni pokretni nalazi, Sonda S3 na Gradini
359
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
360
Karlovačka županija, HAG 13/2016
361
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Balen 2016 J. Balen, Lasinja – Talijanovo brdo, Gradišće, dužine u iznosu od 101 km. Karlovačkom županijom
Britveci, HAG, 12/2015, Zagreb, 2016. trasa je prolazila od početne stacionaže na km 0+000
(Lipovšćak) u općini Bosiljevo do km 43+750 (Sučevići)
dr. sc. Jacqueline Balen u općini Vojnić. Širina trase iznosila je 18 m. Popis loka-
liteta u Sisačko-moslavačkoj županiji vidi u ovom broju
Summary HAG-a, pod red. br. 184.
A new season of archaeological field surveying in the ter- Trasom je dominirao brežuljkast teren prekriven šumama,
ritory of the Municipality of Lasinja, especially at the site livadama te obrađenim površinama u blizini naselja. Tijekom
of Talijanovo brdo, was conducted in the autumn of 2016.
The site represents a natural elevation (of a hillfort type)
near the Kupa River. In the course of 2016 the excava-
tions of the plateau, within probes 7 and 8, were continued.
Previous excavations revealed only dugouts. Since only a
small area has been opened so far, it is still not possible to
establish if they were used as housing or working facilities.
Organic materials are poorly preserved due to the acidity of
the soil, which aggravates the interpretation of the features.
Položaj arheoloških lokaliteta (AL 1 – AL 6) i pojedinačnih arheoloških nalazišta (PAN 1 – PAN 7) na trasi plinovoda u Karlovačkoj županiji
(izrada: J. Goričanec)
362
Karlovačka županija, HAG 13/2016
363
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Stari grad Barilović, podovi istraženi 2016. godine (foto: arhiv HRZ-a)
Ana Azinović Bebek U studenom 2016. tvrtka Kaducej d.o.o. iz Splita arheološki
je istražila prostor unutar Staroga grada Drežnika, u sklopu
Summary nastavka sanacije urušenih zidova i temelja dijela ostataka
ziđa Staroga grada Drežnik u Drežnik Gradu.
Archaeological excavations at the site of the Old Town of
Barilović were conducted in September and October 2016. Stari grad Drežnik smješten je nekoliko stotina metara
This year`s excavations were focused on defining the stra- jugozapadno od naselja Drežnik Grada, koje se nalazi
tigraphy between the inner round tower and the square sjeveroistočno od Plitvica i istočno od naselja Grabovca,
tower, a former town entrance. The excavations revealed na cesti koja povezuje glavnu ličku magistralu s Bosnom
364
Karlovačka županija, HAG 13/2016
365
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Pozicije sondi 1 i 2 SZ i JZ prostorije (foto: B. Rožanković) Istražene sonde 1 i 2 SZ i JZ prostorije (foto: B. Rožanković)
na zid H, koji dijeli jugoistočni i sjeverozapadni prostor komada i blokova kamenja te sloja crvenkastog glinovitog
grada te time upućuje na jedan prostor sjeverozapadnog praha, koji je vjerojatno služio kao naboj i nasip tamno-
dijela grada. smeđe pjeskovite gline pomiješane s manjim kamenjem,
Sondu 2 čini iskop od 8 m² u prostoru SZ prostorije, na unutar kojeg je pronađen jedan ulomak keramičke posude
njezinu jugozapadnom dijelu, gdje je zidom J odvojena novovjekovnog podrijetla. Zbog sigurnosnih razloga iskop
od JZ prostorije, a s jugoistočne strane omeđena zidom je zaustavljen na relativnoj dubini od cca 2,6 m. Iz toga
H. Prateći stratigrafiju slojeva, cilj iskopa bio je utvrditi proizlazi zaključak da je istraženi prostor dio infrastruk-
postojanje stuba za koje se pretpostavljalo da se nalaze ture Staroga grada Drežnika, u kojem se mogu prepoznati
uza zid H, iako nisu pronađene. Stratigrafija slojeva razli- vjerojatno dvije hodne površine koje bi trebala potvrditi
čita je od stratigrafije utvrđene unutar prostorije JZ, a dodatna i proširena istraživanja.
sastoji se od slojeva urušenja i nasipa. Iskop je zaustav- Slijedi zaključak koji pretpostavlja najstariju fazu uporabe
ljen na relativnoj dubini od 1,2 m, na kojoj se pojavljuju sjeverozapadnog prostora grada, koji je omeđen zidovima
isti slojevi kao u JZ prostoriji, čime se još više potvrđuje I, II, III, kao perimetarnim zidovima, te zidovima H i I, koji
pretpostavka da ti slojevi upućuju na postojanje starije odvajaju sjeverozapadni i jugoistočni dio grada. Relativna
hodne površine, koja je na većoj relativnoj dubini, te da dubina najstarije faze, odnosno dubina pojave podnice naj-
je postojao jedan jedinstven prostor koji je na toj dubini starije faze, arbitrarno se definira jer je iskopavanje zau-
razdijeljen zidom J. Otkriven je prag zida J na jugozapad- stavljeno prema nalogu konzervatora. Da se radi o jedin-
nom dijelu sonde te prag između zidova H i I na jugoistoč- stvenom prostoru dokazuju i slojevi koji se rasprostiru na
noj strani sonde koji leži na zubu zida (M). Pretpostavka cca 1,2 m relativne dubine, a koji su otkriveni na prostoru
je da se na relativnoj dubini od cca 1,2 m sjeverozapadni JZ i SZ prostorije, te su presječeni zidom J, koji u mlađoj
prostor grada pregrađuje zidom na SZ i JZ prostoriju te fazi dijeli prvobitno jedinstven sjeverozapadni prostor
da se u tim prostorima stratigrafija slojeva događala neo- grada na dvije prostorije, a koji se naslanja na zid I. U JZ
visno jedna o drugoj. prostoriji slijedi međufaza definirana slojem podnice te naj-
Prema naputku Konzervatorskog odjela u Karlovcu, uz mlađa faza koja se pojavljuje na relativnoj dubini od 0,3 m,
ostatke sjeveroistočnog vanjskog bedema iskopana je u obliku nabijenog i kompaktnog sloja pijeska, koji objedi-
sonda 3, s ciljem utvrđivanja dna ziđa, odnosno pojave njuje cijeli sjeverozapadni i jugoistočni prostor grada. Da je
geološke podloge. Uklanjanjem sloja recentnog nasipa SZ prostorija djelovala neovisno o JZ prostoriji, dokazuju
kamenja, na relativnoj dubini od 0,5 m utvrđena je geo- slojevi većeg kamenja i tamne pjeskovite gline pomiješane
loška podloga prirodne stijene, na koju je djelomično polo- s velikom količinom manjeg i većeg kamenja, koji su slu-
žen bedem i sloj glinovitog praha kao zdravica koja se žili kao slojevi za nivelaciju terena, odnosno za pripremu
rasprostirala unutar usjeklina prirodne stijene. Otkriveno podnice od spomenutog sloja nabijenog pijeska, koji se
je naličje sjeveroistočnog bedema u sačuvanoj visini od rasprostire cijelim istraženim prostorom te se smatra naj-
0,8 m, a sastoji se od pravilnog sloga velikih pravokutnih i mlađom fazom.
manjih kockastih kamenih blokova. Što se nalaza tiče, u najvećoj je mjeri prisutan keramički
Sonda 4 pozicionirana je uz jugoistočni zid Staroga grada materijal, odnosno ulomci keramičkog posuđa pronađe-
Drežnika, s njegove vanjske strane, uz ostatke vanjskog nog u gotovo svim istraženim slojevima. Naime, osim vrlo
bedema s kojim zatvara kut. Cilj iskopa sonde 4 bio je utvr- grube keramike, pronađeni su ulomci porculanskog posuđa
đivanje postojanje podnice i na kojem se nivou pojavljuje. s oslikanim dekoracijama ili glazurom na unutrašnjim stra-
Dno sonde, odnosno dubina iskopa, arbitrarno je određena nama stijenki. Također je pronađeno nešto željeznih čavala
jer dublji iskop nije bio moguć zbog konzistentnosti, odno- i većih klinova pravokutnih presjeka i pločastih glavica, kao
sno rastresitosti slojeva. Stratigrafiju slojeva čine slojevi i uporabni predmeti poput kamenog brusa, ulomka grla sta-
urušenja vanjskog zida grada koji se sastoje od velikih klene boce i ulomka keramičke lulice.
366
Karlovačka županija, HAG 13/2016
Literatura
Dženi Los
Summary
367
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Maris Kristović
Eva Žile
Summary
368
Karlovačka županija, HAG 13/2016
369
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Krešimir Raguž
Hrvoje Cvitanović
Archaeological excavations of the Tounjčica cave near istraživanja bio je dr. sc. Boris Olujić, izv. prof., a u istraži-
Tounj began in 2016. Apart from the remains of a wall, vanju su sudjelovali dr. sc. Iva Perković, mag. pov. i arheo.
there were numerous pottery finds as well as other mov- (zamjenica voditelja), Filip Matijević, mag. pov. i arheo.
able archaeological and paleontological finds. The first (dokumentarist), Margareta Mikić, mag. pov. i student
season of archaeological excavations has shown that the diplomskog studija prapovijesne arheologije. U istraživa-
pottery finds can be dated to the Late Bronze/Early Iron nju su također sudjelovali dr. sc. Branko Mušič (Oddelek
Ages and medieval/post-medieval periods as well as the za arheologijo, Filozofska fakulteta, Univerza v Ljubljani,
Eneolithic Lasinja Culture. Human remains were dated to Gearh Maribor), Miro Vuković, magistar arheologije (doku-
the end of the third or the beginning of the fourth centuries. mentarist Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta
Also worth mentioning are metal finds, especially two frag- Sveučilišta u Zagrebu) i Neven Šuica, dipl. ing. geol. iz
ments of iron swords. Karlovca. Kao fizički radnici sudjelovali su Mihael i Milan
Božičević iz Skradnika kod Josipdola. Istraživanja su finan-
cirana sredstvima Ministarstva kulture.
Redni broj: 208 Viničica je prostrano brdsko uzvišenje (hum), koje domi-
Lokalitet: Viničica (kota 420) nira širim prostorom Ogulinske udoline. Riječ je zapravo o
Naselje: Skradnik, Šušnjevo Selo, Čakovac Oštarijski, dvojnom kompleksu Velike (kota 420) i Male Viničice (kota
Munjava, Josipdol 350,7). Ta je dvojna gradina bila kontinuirano i intenzivno
Grad/općina: Josipdol naseljena tijekom brončanog i željeznog doba. Tijekom
Pravni status: P-3677 antike u podnožju se nalazilo naselje municipalnog statusa.
Razdoblje: P, A Sustavno je istraživanje započeto u okviru projekta „Naselja
Vrsta radova: sustavno iskopavanje i komunikacije u kontekstu veza jadranskog priobalja i unu-
trašnjosti u prapovijesti i antici”, (2002. – 2006.), a nastav-
Od 21. rujna do 22. listopada 2016. trajala je nova ljeno u okviru projekta „Ekohistorijski aspekti naseljavanja
sezona arheoloških istraživanja lokaliteta Viničica. Voditelj hrvatskog krša u prapovijesti i antici” (130-1300644-0639;
370
Karlovačka županija, HAG 13/2016
voditelj dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.). Istraživanje je dio Modruša. Bespilotnom letjelicom snimljene su i konačne
obvezne terenske nastave diplomskog studija stare povije- situacije ovogodišnje faze istraživanja.
sti na Odsjeku za povijest Sveučilišta u Zagrebu. Sva navedena nedestruktivna istraživanja preduvjet su
Od siječnja do svibnja 2016. obavljene su pripreme za nastavka samog arheološkog iskopavanja. Nakon čišće-
sustavno arheološko istraživanje planirano u rujnu iste nja vrlo guste vegetacije uklonjeni su zaštitni sloj zemlje
godine. U tom razdoblju dovršena je obrada pokretnih te geotekstili sa sondi 7 i 10, čiji je iskop započet prijašnjih
nalaza i uzoraka prikupljenih tijekom prethodnih godina godina. Nakon toga obavljeno je georeferenciranje, utvr-
istraživanja te priprema za objavu dosadašnjih istraživanja. đivanje i provjera stojnih geodetskih točaka, postavljenih
Radi se o iznimno velikoj količini pokretne građe, ponajprije također tijekom prethodnih kampanja.
ulomaka keramike, pršljenaka, utega za tkalački stan, živo- U sondi 7 nastavljeno je spuštanje stratigrafske jedinice
tinjskih kostiju, metalnih i koštanih predmeta i dr. Dovršene 34 (sloj svjetlije žućkaste zemlje) uz sam jugoistočni profil
su konzervacija i restauracija nalaza te su oni sada spremni sonde 7, započeto prethodnih godina, na nivo stratigrafskih
za prezentaciju. Ostaje problem njihova prihvata i pohrane
u najbližoj muzejskoj instituciji, Zavičajnom muzeju Ogulin,
Pučkog otvorenog učilišta.
Kao osnovna priprema za istraživanje, godine 2016. s loka-
liteta je uklonjena gusta vegetacija te je pokošena trava te je
nastavljeno prošlogodišnje geodetsko snimanje i geofizičko
istraživanje (magnetnom i georadarskom metodom) platoa
Viničice. Geofizički je istražen prostor urbanog kompleksa
Modruša. Tim je trogodišnjim programom predviđeno cjelo-
vito istraživanje ukupnosti bogate kulturne baštine prostora
općine Josipdol. Time se stvaraju i temeljne postavke za
nastavak istraživanja Viničice i Modruša. Lokalitet su geo-
fizički snimili i istražili Filip Matijević i dr. sc. Branko Mušič.
Zračno snimanje čitave zone istraživanja bespilotnom je
letjelicom obavila tvrtka Lupercal M.T. j.d.o.o. iz Zagreba.
Ta je tvrtka iz zraka snimila cjelinu kompleksa Viničice i Sonda 10, 17. listopada 2016. (foto: B. Olujić)
371
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
372
Karlovačka županija, HAG 13/2016
kamenja te je radna pretpostavka da se radi o nivelaciji pojedinih dijelova tog lokaliteta za prezentaciju planira se
stambenog prostora. Poput sj. 36 nešto je svjetlija od izra- nastaviti i iduće godine.
zito tamne sj. 11. Kod te nakupine sitnijeg kamenja nalazi
se sloj vrlo tvrde nabijene zemlje (podnica?), koja je defi- Literatura
nirana kao sj. 39. Čišćenjem sj. 39. (vrlo tvrda, svjetlije
crvenkasto smeđa, glinasta i vrlo masna zemlja) utvrđeno Babić, Trbojević-Vukičević 2008 K. Babić, T. Trbojević-
je da se ona širi prema južnom i zapadnom dijelu sonde 10, Vukičević, Arheozoološka analiza animalnih koštanih osta-
ispod sj. 37. U svim tim stratigrafskim jedinicama prona- taka s lokaliteta Viničica – Josipdol (2002.-2004.), Povijest
đen je izrazito velik broj ulomaka keramike i kućnog lijepa. u kršu, Zbornik radova projekta „Naselja i komunikacije u
Stratigrafska jedinica 11 nalazi se isključivo u sjeverom kontekstu veza jadranskog priobalja i unutrašnjosti u pra-
dijelu sonde 10. U toj stratigrafskoj jedinici, kao i u Sondi povijesti i antici”, Alpium IIllyricarum studia, vol. 1 (ur. B.
7, pronađeno je najviše nalaza. Uklonjeno je kamenje iz Olujić), Zagreb, 2008: 101 – 105.
istočnog dijela sonde, dokumentirano u kampanji 2015. Olujić 2007 B. Olujić, Sustavno arheološko istraživanje
godine. Nastavljeno je definiranje prijelaza stratigrafske lokaliteta Viničica kod Josipdola, Modruški zbornik, 1/2007,
jedinice 11 i 39 u istočnom dijelu sonde, s vrlo malo nalaza Modruš, 2007: 53 – 69.
keramike i kućnog lijepa. Nastavljeno je i čišćenje strati- Olujić 2007a B. Olujić, Povijest Japoda, Zagreb, 2007.
grafske jedinice 36, od zapadnog prema istočnom dijelu Olujić 2008 B. Olujić, Iskopavanje lokaliteta Viničica 2002.-
sonde. Nastavljeno je i čišćenje stratigrafske jedinice 11 uz 2004., Povijest u kršu, Zbornik radova projekta „Naselja i
sjeverni rub sonde. Pojavljuje se novi sloj svjetlije smeđe komunikacije u kontekstu veza jadranskog priobalja i unu-
zemlje, prošaran narančastim mrljama, poslije nazvan trašnjosti u prapovijesti i antici”, Alpium IIllyricarum studia,
stratigrafska jedinica 40. U njoj je pronađen velik broj ulo- vol. 1 (ur. B. Olujić), Zagreb, 2008: 87 – 99.
maka keramike, lijepa i kostiju. U ostalim dijelovima sonde Olujić 2011 B. Olujić, Istraživanje arheološkog lokaliteta
nastavljeno je čišćenje ostataka stratigrafskih jedinica 36 i Viničica kod Josipdola (2005. – 2010.), Modruški zbornik,
37. Na istoj razini kao i stratigrafska jedinica 40, u sjeve- 4-5, Modruš, 2011: 137 – 158.
roistočnom rubu sonde 7 pojavljuje se utabana, vrlo tvrda Olujić 2014 B. Olujić, Viničica (kota 420), HAG, 10/2013,
zemlja svjetlije, narančaste boje, bez ikakvih nalaza. Radi Zagreb, 2014.
se o stratigrafskoj jedinici 43. Čišćenjem stratigrafskih jedi- Olujić 2015 B. Olujić, Viničica (kota 420), HAG, 11/2014,
nica 40 i 43 na kraju se dolazi do stratigrafske jedinice 36. Zagreb, 2015.
Zaključeno je da se zapravo radi o sterilnom sloju, zdravici. Olujić, Šuica 2012 B. Olujić, N. Šuica, Geološki doprinos
I ondje je iskop označen geotekstilom na koji je vraćena rekonstrukciji životnog prostora u prošlosti na primjeru
pregledana zemlja. arheološkog lokaliteta Viničica kod Josipdola, Zbornik
Tijekom istraživanja pronađena su četiri posebna nalaza, radova IV savjetovanja geologa BiH sa međunarodnim
dva u sondi 7 (keramički kolotur i ostatak ljudskog zuba?) i učešćem, (ur.: F. Skopljak, A. Filipović, N. Đurić), Sarajevo,
dva u sondi 10 (brusni kamen i ostatak posude s probuše- 2012: 523 – 536.
nim dnom – cjediljke). U sondi 7, u stratigrafskoj jedinici 11
izoliran je jedan uzorak gorenog drva. dr. sc. Boris Olujić
Istraživanje je vođeno prema svim pravilima struke, uz
praćenje i dokumentiranje stratigrafske strukture, vođen Summary
je terenski dnevnik s pripadajućim obrascima, sve su
faze istraživanja nacrtno i fotografski dokumentirane te Systematic archaeological excavations of the site of Vinčica
je napravljen terenski popis pokretnih nalaza i uzoraka. near Josipdol were conducted in the course of 2016. The
Osigurana je privremena zaštita nalazišta do nastavka final aim of the project is the creation of an archaeological
istraživanja i početka trajne konzervacije te je također park. The project includes the research of all aspects of the
osigurana privremena pohrana nalaza i uzoraka. Analiza diachrony of life in this area, from prehistory, Antiquity to
nalaza još je u tijeku, iako se već sada može zaključiti da the early post-medieval period.
se u radi o jasnom kontinuitetu toga višeslojnog naselja,
s tragovima više faza naseljavanja, od kojih se najmlađa,
ujedno i posljednja, može datirati u 1. st. pr. Kr. Radi se
ujedno i o četrdesetak centimetara debelom sloju razara-
nja, izrazito tamnom, s brojnim tragovima gorenja.
Dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je dovoljno eleme-
nata na kojima se može graditi strategija budućih sustavnih
istraživanja većih razmjera (stratigrafski odnosi, geodetska
podloga). Važnost, intenzitet te količina nalaza upućuju
na to da se radi o važnom središnjem naselju tijekom
dužih povijesnih razdoblja. Ovogodišnjim istraživanjem
nastavljen je sustavan rad na pripremi dijelova lokaliteta
za prezentaciju, obrada pokretnih nalaza, ali i otvaranje
većih površina naselja radi njegove cjelovite zaštite i pre-
zentacije. Sustavno arheološko iskopavanje te priprema
373
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
ISTARSKA ŽUPANIJA
374
Istarska županija, HAG 13/2016
375
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
Osvrt na bazene E i M
Dvije sonde napravljene su u bazenima E i M, i to na njiho-
vim bočnim stranama, koje su u izravnom dodiru s morem.
U oba je slučaja iskop otkrio postojanje zidnih otvora prema
moru. Otvori se sastoje od kamenih slojeva složenih u dva
reda te čine rešetkast zid. Dvije velike ravne ploče pokri-
vaju otvore koji imaju konusan oblik: šire su prema mora,
a uže prema unutrašnjosti bazena. U oba bočna bazena
nađena su tri reda otvora. Pred kraj istraživanja s vanjske
strane bazena M uočeno je šest drvenih stupova grupiranih
po dva u dva reda. Stupovi su okruglog i četvrtastog pre-
sjeka, a uz njih su nađene i drvene daske izvan bazena E.
Tlocrt ribnjaka Sve što je nađeno odmah je prekriveno i zaštićeno.
376
Istarska županija, HAG 13/2016
Vladimir Kovačić
Marie-Brigitte Carre
Summary
377
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
378
Istarska županija, HAG 13/2016
su vjerojatno služile za pohranu brašna. Među sitnim nala- javnu funkciju i najvjerojatnije je služila za pečenje kruha, a
zima prevladavaju ulomci renesansne kuhinjske keramike možda i neke druge hrane. U prilog tome govori i pronala-
i stolnog posuđa. Između objekta 6 i susjednog objekta 17 zak dviju manjih kamenih posuda, koje su služile kao mjere
nalazi se prolaz prema glavnoj gradskoj ulici na sjevernoj za brašno.
strani. S južne strane prolaza nalazi se ograđen prostor, Objekt 43(60)
koji je vjerojatno služio za smještaj životinja. Sloj urušavanja u objektu 43(60) djelomično je raščišćen
Objekt 7 tijekom arheoloških istraživanja 2015. godine. S obzirom
Objekt 7, nepravilnog četvrtastog tlocrta, unutarnjih dimen- na to da tada nije bilo sigurno radi li se o jednom ili dvama
zija cca 5,4 m (istočni i južni zid) x 6,7 m (zapadni zid) x 4,7 m objektima, sjeverni dio objekta bio je označen brojkom 60.
(sjeverni zid), nalazi se s istočne strane objekta 6. Zapadni Tijekom nastavka arheoloških istraživanja utvrđeno je da
zid (SJ 7002) tog objekta većim je dijelom ujedno i istočni se radi o jedinstvenom objektu, koji je višekratno preu-
zid objekta 6, i kako je već prethodno navedeno, u njegovu ređivan te će nadalje biti označen brojkom 43. Objekt je
sjevernom dijelu nekad su se nalazila vrata (SJ 7003), pravokutnog tlocrta, nadozidan direktno na južni bedem.
kojima je bila omogućena direktna komunikacija između Izvorno jedinstven prostor, u posljednjoj je fazi pregradnim
tih dvaju prostora. Unutar sjevernog zida pronađen je prag zidom podijeljen u dva dijela, svaki sa zasebnim ulazom
glavnog ulaza (SJ 7005) u objekt. Čitav objekt podignut na zapadnoj strani. Na početku ovogodišnjih arheoloških
je na matičnoj stijeni (SJ 703), koja je očito ravnana kako radova evidentiran je sloj urušavanja krova od kamenih
bi se u unutrašnjosti dobila ravna hodna površina. U JZ škrila (SJ 002) te je bio djelomično izmiješan sa slojem
dijelu prostora, ispod sloja urušavanja (SJ 701) pronađeni urušavanja zidova objekta (SJ 001), većim dijelom uklo-
su ostaci peći (SJ 702), dok je u ostatku objekta sloj uru- njenim tijekom radova 2015. godine. Prilikom pregledava-
šavanja dosezao do matične stijene. Nije poznata visina nja urušenog kamenog materijala pronađeno je nekoliko
objekta, ali pretpostavlja se da se radi o prizemnom objektu, ulomaka ranosrednjovjekovne kamene skulpture te jedan
koji je zajedno s objektom 6 činio jedinstven gospodarski ulomak kamene tranzene. U JZ dijelu južnog dijela objekta,
ili gospodarsko-stambeni kompleks. Peć je sigurno imala ispod sloja urušavanja, djelomično je sačuvano kameno
opločenje od nepravilnih kamenih ploča, dok je u ostatku
objekta evidentiran sloj tamne zemlje s ostacima većih
komada žbuke i dosta životinjskih kostiju. S obzirom na
nalaze ranosrednjovjekovne skulpture te na geodetsku
snimku iz 1954. godine, na kojoj je ucrtan objekt s polu-
kružnom, izbočenom apsidom na južnoj strani, u JZ dijelu
objekta otvorena je manja sonda, veličine 1x1 m, koja je
naknadno za još 1 m produžena prema sjeveru. U sondi je
otkriven dio zida (SJ 005), položenog u smjeru J-S, širine
cca 45 cm i vidljive dužine cca 1 m. Zid je vezan vapne-
nom, crvenkastom žbukom i ulazi ispod južnog bedema.
Ostaci apside nisu evidentirani, a također nije moguće
sa sigurnošću tvrditi radi li se o sakralnom ili stambenom
objektu. Na temelju malobrojnih sitnih nalaza i načina zida-
nja, moguće je zaključiti da se radi o ostatku ranosrednjo-
vjekovnog objekta. Za konačne zaključke potrebna su dalj-
nja istraživanja. Radi ispitivanja temelja pregradnog zida,
u sjevernom dijelu objekta otvorena je još jedna sonda, u
kojoj se ispod sloja tamne zemlje (SJ 004) pojavljuje sloj
izrazito tamne, skoro crne, rahle zemlje (SJ 201) s nala-
zima prapovijesne keramike. Na samom kraju ovogodišnjih
Objekt 43 – ulomci ranosrednjovjekovne kamene plastike (foto: M. radova, ispod SJ 201 uočene su dvije velike kamene ploče,
Barada) za koje je utvrđeno da su pokrovne ploče groba isklesanog
u matičnoj stijeni. Zbog vremenskog i financijskog ograni-
čenja, grob nije istražen, nego je preliminarno zaštićen te
je istraživanje planirano iduće godine.
Literatura
379
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Jelinčić, Lonza 2007 J. Jelinčić – N. Lonza, Statut dvi- kampanji označena kao SJ 028. Zbog relativno malog broja
gradske općine, Pazin-Kanfanar, 2007. radnih dana, koje su vremenske prilike dodatno svele na
Juroš Monfardin 2001 F. Juroš Monfardin, Dvigrad: povi- svega devet, odlučeno je da se iskopavanje usmjeri na uže
jesno-arheološka skica, HArch, 30/1999, Pula, 2001. područje u nastavku otprije definirane ZSJ 17 prema jugu te
jednako tako na mjestu ZSJ 5, perimetralnog zida naselja.
Martina Barada Zid ZSJ 5 otkriven je u smjeru juga u daljnjih 6 – 7 m
duljine. Sačuvan je samo jedan red većeg kamenja, koji
Summary je bio djelomično vidljiv na površini i prije uklanjanja vege-
tacije. S njegove vanjske strane, udaljen 1 m, otkriven je
The works on the rehabilitation of the remains of the medi- novi niz većeg kamenja, paralelan sa ZSJ 5 i lagano kon-
eval town of Dvigrad were continued in 2016. They encom- veksno zakrivljen prema zapadu. Označen je kao ZSJ 26
passed the consolidation of the walls of Buildings 6 and te se najvjerojatnije radi o vanjskom licu perimetralnog zida
7, located along the main street, and a continuation of the (bedema?) nekadašnjeg utvrđenog naselja. Između tih
consolidation of the southern part of the western wall of dvaju zidova nalazi se ispuna od zemlje i uglavnom manjeg
Building 2, located in the SW part of the central square kamenja. Na samom južnom kraju istražene površine na
as well as the northern part of Building 43 (60), located površini su vidljiva tri velika kamena, priklesana i zarav-
next to the south curtain walls. During the clearing of the njena prema unutarnjem dijelu naselja, a grube površine
aforementioned buildings, archaeological supervision was prema van. Taj podatak, kao i činjenica da se dalje prema
carried out, but it later grew into a rescue archaeological jugu, u šumi, jasno vidi nastavak kamenog nasipa, pru-
excavation. The excavations in Buildings 6 and 7 revealed žaju osnove za pretpostavku da se perimetralni zid naselja
a unique public complex with a mill in the basement of nastavlja u tome smjeru.
Building 6 and an oven in Building 7. Building 43 was con- Na drugoj strani istraživanja su započeta uklanjanjem preo-
structed beside the south curtain wall, on the location of stale zemlje oko panja uza ZSJ 15, na mjestu gdje su u pret-
an early medieval building. A prehistoric grave was identi- hodnoj kampanji pronađena četiri srebrna novčića. Osim
fied in the northern part of the building, but it has not been ponekog ulomka keramike i kosti, nije bilo drugih nalaza.
investigated. Istodobno je započelo iskopavanje u nastavku prošlogodiš-
nje sonde 2 prema jugu, gdje je neposredno ispod površine
otkriven zid širine 60 cm (ZSJ 20), koji se pruža u nastavku
ZSJ 17. Nakon gotovo 5 m duljine, na ZSJ 20 izravno se
Redni broj: 212 nastavlja ulazni prag (ZSJ 29), izrađen od tri veća, obra-
Lokalitet: Guran – srednjovjekovno naselje đena i upotrebom zaglađena kamena. Ukupne je širine
Naselje: Guran oko 1,70 m. Na pragu su jasno vidljivi utori od nekadašnjih
Grad/općina: Vodnjan jednokrilnih vrata. U unutrašnjosti te zgrade, s obiju strana
Pravni status: Z-4014 praga, u smjeru istoka pruža se po jedan okomit zid, svaki
Razdoblje: SV oko 50 cm širine. Južni zid (ZSJ 30) naizgled se prekida
Vrsta radova: sustavno iskopavanje, konzervacija
380
Istarska županija, HAG 13/2016
Kameni ulazni prag (ZSJ 29) (foto: G. Bilogrivić) Vanjsko stubište rezidencijalnog objekta (foto: G. Bilogrivić)
nakon manje od 1 m duljine, dok se sjeverni (ZSJ 31) 28, u njegovu korijenju otkriven je veći obrađeni kameni
nastavlja i otkriven je u duljini od 2,5 m. Između tih dvaju ulomak s rupom (PN 002), mogući ostatak praga, prekle-
zidova i praga otkriven je vjerojatan ostatak nekadašnjeg san od nekog starijeg kamenog predmeta.
izvornog popločenja (SJ 005). Ono se sastoji od nepravil- Sa zapadne strane ZSJ 20, 29, 22 i 28 istražena je povr-
noga manjeg pločastog kamenja, međusobno povezanog šina širine 1 m, gdje je nakon uklanjanja SJ 002, uglavnom
žbukom, čiji su ostaci jasno vidljivi na mnogim mjestima. debljine 15 – 20 cm, utvrđen relativno dobro očuvan naboj
Na 2,5 m istočno od praga u popločenju je vidljiv i četvrtast nekadašnje ceste, koji se sastoji od manjeg nepravilnog
mramorni ulomak. Upravo na tome mjestu, na površini je kamenja i crvenkaste zemlje (SJ 028) i koji je na jednome
otkriven i srebrni novčić (PN 017), mezanin venecijanskog dijelu prekinut živom stijenom (SJ 030). Ispred zapadnog
dužda Andrije Dandola, kovan sredinom 14. st. lica praga ZSJ 29 također se nalazi živa stijena, djelomično
Nakon praga ZSJ 29 u smjeru juga nastavlja se novi zid priklesana, vjerojatno radi formiranja ulaza u zgradu.
širine oko 60 cm, ZSJ 24. Taj se zid pruža u duljini od oko Zaključno se može reći da su ovogodišnja istraživanja
6 m, nakon čega se prekida. Postoje naznake da se zid zapadnog dijela utvrđenog srednjovjekovnog naselja
nastavlja okomito u smjeru istoka, no zbog nedostatka vre- Guran ispunila očekivanja. Utvrđeno je daljnje pruža-
mena nije se mogao temeljito istražiti. Nakon toga zida, u nje perimetralnog zida prema jugu, kao i nastavak bloka
smjeru juga nalazi se prostor (prolaz?) širine 50 cm, koji je zgrada. Ovogodišnji nalazi arhitekture također omogu-
bio zapunjen urušenjem SJ 006. U tome urušenju, na vrlo ćuju pretpostavku o postojanju reprezentativnije zgrade
malom području pronađen je jedan cjelovit željezni nožić na tome mjestu, no to će se moći potvrditi tek daljnjim
(PN 011) te ulomak još jednoga (PN 010), kao i relativno iskopavanjima.
brojni ostaci životinjskih kostiju i ulomaka keramike. Nakon
toga prolaza otkriven je ugao nove zgrade. Integralno Literatura
povezani zidovi (ZSJ 28) pružaju se dalje u smjeru istoka i
juga. U ovoj kampanji otkriveni su tek njihovi počeci jer se Jurković 2013 M. Jurković, Srednjovjekovno fortificirano
nalaze na samome južnome kraju sonde. naselje Guran – od karolinškog castruma do ruralnog
Među najzanimljivijim nalazima arhitekture svakako je pra- naselja: dinamika mikroregionalnog razvoja, Peristil, 56,
vokutna struktura, koja se nalazi uza zid ZSJ 24, s njegove Zagreb, 2013: 25 – 36.
zapadne strane. Radi se o dvama međusobno okomitim Jurković, Terrier, Marić 2011 M. Jurković, J. Terrier, I.
zidovima (ZSJ 22 i 23) i trima stubama (ZSJ 21), koji su Marić, Ranosrednjovjekovno naselje Guran, HAnt, 20,
naknadno prizidani na ZSJ 24 te je najvjerojatnije riječ Pula, 2011: 109 – 134.
o nekadašnjem stubištu koje je vodilo na kat te zgrade. Terrier, Jurković, Marić 2014 J. Terrier, M. Jurković, I.
ZSJ 22 i 23 prilično su kvalitetno građene, od priklesanih Marić, Aux confins de l’empire carolingien, les fouilles
većih i manjih četvrtastih kamenih blokova, s obilatom archéologiques de l’ancienne agglomération médiévale de
upotrebom žbuke. Žbuka je sačuvana na više mjesta te Guran en Istrie (Croatie), HAM, 20/1, Zagreb – Motovun,
je uzet njezin uzorak iz ZSJ 23. Cijela struktura dimen- 2014: 291 – 304.
zija je 3,5x1,1 m, sačuvane visine oko 0,5 m. S unutraš-
nje strane ispunjena je uglavnom manjim neobrađenim prof. dr. sc. Miljenko Jurković
kamenjem. Ispuna nije pražnjena, nego je samo površin- dr. sc. Goran Bilogrivić
ski očišćena. Na tome mjestu, tik uza ZSJ 24 pronađen
je keramički pršljen (PN 004) te vrh kasnosrednjovjekovne Summary
željezne strelice (PN 005). Od ostalih važnijih pojedinačnih
nalaza valja istaknuti ulomak kamene prozorske profilacije The 15th campaign of archaeological excavations of the
(PN 009) i brončanu okruglu pojasnu kopču (PN 007). Oba medieval fortified settlement Guran focused on its western
su nalaza prikupljena u SJ 002, sa zapadne strane ZSJ 28. part, as a continuation of the 2015 excavations. A continua-
Također, prilikom uklanjanja panja zapadno od ZSJ 24 i tion of the road between the outer city wall in the west and
381
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
residential structures in the east was confirmed. Likewise, Građevinski i arheološki ostaci kaštela sv. Jurja (među
an additional 6 – 7 m of the defensive wall, i.e. its founda- lokalnim stanovništvom, u starijim tekstovima i karto-
tion remains, was uncovered. On the other side of the road, grafskim prikazima poznat i pod imenima castello di San
excavations also continued towards the south, fully unco- Giorgio, castello di Santi Quaranta) smješteni su na samom
vering the remains of the western wall and beginning of the rubu jezička hrpta (62 m n. v.), koji se strmo spušta prema
southern wall of a residential structure. Approximately in dolini rijeke Mirne. Udaljeni su 3,8 km od ušća rijeke, no
the centre of its western, street-oriented wall, a stone thres- prije regulacije vodotoka njezino je ušće bilo istočnije te
hold with deep marks of a doorpost was found. On the inner je kaštel nadzirao sigurnu i prostranu luku. Vidljivi ostaci
side of this building, on each side of the threshold there naselja pružaju se u tlocrtnoj formi nepravilnog trapezoida
is a perpendicular wall stretching eastwards. The remains na južnim padinama brežuljka.
of paving were visible between the walls and threshold. It Ovogodišnja arheološka sondiranja provedena su radi
consists of small stone panels bound with mortar. Among utvrđivanja vertikalne i horizontalne stratigrafije nalazišta.
the most interesting architectural remains is a rectangular Određeni povijesni podaci, kao i podaci dobiveni rekognos-
structure adjacent to the southern segment of the building’s ciranjem terena, upućivali su na mogućnost da se radi o
western wall. With three remaining steps it most probably višeslojnom lokalitetu s iznimno dugim trajanjem. S obzi-
represents the remains of an outer staircase that once lead rom na to da se radilo tek o probnim arheološkim sondi-
to the upper level of the building. Besides a large quan- ranjima, odlučeno je da će se sonde postaviti uz bedeme
tity of 12th – 15th c. potsherds and fragments of animal naselja, na mjestima za koja se pretpostavljalo da bi mogla
bones, small finds were rare – for example: several iron ponuditi najveću količinu stratigrafskih podataka. Sve četiri
knife blades, an arrowhead, a ceramic spindle whorl, and a istražene sonde pozicionirane su uz same bedeme, s time
silver mezzanine of Doge Andrea Dandolo (1343 – 1354). da su dvije pozicionirane uz sjeverni bedem, jedna uz južni
bedem gornjeg dijela naselja, a jedna uz južni bedem sre-
dišnjeg dijela naselja. Približne dimenzije sondi bile su
3x2 m, no dosezale su znatnu dubinu. Tako je sonda 1 istra-
Redni broj: 213 žena do 4 m dubine, sonde 2 i 3 imale su približnu dubinu
Lokalitet: Kaštel sv. Jurja od 3 m, dok je sondom 4 tek tlocrtno definiran međuodnos
Naselje: Nova Vas građevinskih struktura na sjeverozapadnom kutu kaštela.
Grad/općina: Brtonigla Istražene su sonde priskrbile uistinu znatnu količinu poda-
Pravni status: Z-608 taka s obzirom na opseg istraživanja te prvi put osigurale
Razdoblje: P, A, SV konkretne podatke o stratigrafiji nalazišta, razdobljima
Vrsta radova: probno sondiranje naseljenosti, trajanju života na tom položaju te kontinui-
tetu, odnosno diskontinuitetu njegove uporabe. Također su
Godine 2016. arheološki je sondiran kaštel sv. Jurja. Ti su prikupljeni novi podaci o obrambenim strukturama naselja
radovi obavljeni u sklopu izrade konzervatorske podloge i njihovoj kronologiji te je osigurano dovoljno materijala na
koju je naručila Općina Brtonigla, radi dobivanja doku- temelju kojeg se mogu dati smjernice za daljnje istraživanje.
menta koji bi bio temelj realizacije projekta osnivanja arhe- Pokretni arheološki nalazi potvrdili su pretpostavku o nasta-
ološkog parka Santi Quaranta i koji bi dao jasne smjernice njenosti lokaliteta još u prapovijesti. Prilikom istraživanja
za daljnje istraživačke i zaštitne radove na lokalitetu. Za u sondama 1, 2 i 3 prikupljena je manja količina ulomaka
arheološke radove bio je zadužen Hrvatski restauratorski keramičkih posuda, koje se na temelju karakteristika mogu
zavod, Odjel za kopnenu arheologiju u Juršićima. Voditelj datirati u kasno bakreno i rano brončano doba, kao i nešto
istraživanja bio je Josip Višnjić, mag. arheo., zamjenik veći broj onih koji se mogu datirati u kasno brončano i rano
Tihomir Percan, dipl. arheo., u radovima je sudjelovao i željezno doba. Lokalitet je nakon tog razdoblja bio napu-
Nenad Kuzmanović, dok je pet pomoćnih radnika za arhe- šten na duže vrijeme. Sljedeći ustanovljen naseobinski
ološka istraživanja osigurao obrt Orbanić iz Žminja. horizont datira najvjerojatnije u 4. i 5. st., a naselje nastavlja
Sv. Juraj, položaj kaštela iznad doline rijeke Mirne (foto: J. Višnjić) Sv. Juraj, sonda 4 nakon istraživanja (foto: J. Višnjić)
382
Istarska županija, HAG 13/2016
Josip Višnjić
Summary
383
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Josip Višnjić
Summary
Kršan, kaštel, platforma kule s ostacima sustava odvodnje (foto: Od 10. srpnja do 20. kolovoza 2016., u sklopu projekta
J. Višnjić) Hrvatske zaklade za znanost „Arheološka istraživanja
kasnog pleistocena i ranog holocena na prostoru Limskog
arheološki nadzor prilikom čišćenja kule pokazao nužnim kanala”, arheološki su istražena četiri lokaliteta na području
radi prikupljanja podataka o slojevima i strukturama koje bi Limskog kanala: Romualdova pećina, Abri Kontija 002,
datacijski mogle odgovarati vremenu nastanka i uporabe pećina kod Rovinjskog Sela i Lim 001. Navedena istra-
tog dijela kompleksa, kao i vremenu postupnog propada- živanja dio su trogodišnjeg projekta, kojim se namjerava
nja, odnosno urušavanja građevinskih struktura. pokušati proniknuti u pitanja koja se odnose na srednji i
Predmetni arheološki nadzor proveden je na dvjema loka- gornji paleolitik te mezolitik na prostoru Limskog kanala i
cijama unutar kule. Prva od njih nalazila se u prizemlju nastavak su istraživanja iz 2014. i 2015. godine. Stručnu
objekta u kojemu je bila nataložena veća količina otpada,
koji se u njoj nakupljao u dugom periodu napuštenosti,
dok se druga lokacija nalazila na najvišoj platformi kule,
koja počiva nad križno-rebrastim svodom. Ondje je, zbog
uočenih nalaza, nadzor prerastao u zaštitno arheološko
istraživanje.
Radovi su rezultirali nizom važnih novih spoznaja, unatoč
relativno maloj planiranoj površini istraživanja. Radovima
u prizemlju kule definirana je razina podnice objekta, no
pokazalo se i da je sama kula vjerojatno bila upotreblja-
vana relativno dugo, a djelomično i recentno čišćena. Na
takav zaključak navode pokretni arheološki nalazi, datirani
između 18. i 20. st.
Tijekom radova na platformi kule pronađen je do sada nepo-
znat sustav odvodnje, povezan sa sačuvanim vodorigama i Položaj istraživanih lokaliteta
384
Istarska županija, HAG 13/2016
Romualdova pećina, litički nalazi iz Sonde 3 Tloris lokaliteta Abri Kontija 002 s položajem sonde
385
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Abri Kontija, jugozapadni profil sonde (crtež: D. Maršanić) Lim, sjeveroistočni profil sonde (crtež: D. Maršanić)
A1, A2, B1, B2, C1, C2, D1, D2, dimenzija 75x75 cm). zaustavilo eroziju, u pripećku se očuvalo nešto sedimenta.
Tijekom ovogodišnjih istraživanja prikupljeni su brojni nalazi Godine 2008. D. Komšo na lokalitetu je postavio manju
litike, faune, tragovi gorenja i dr., što govori u prilog konti- probnu sondu dimenzija 1x1 m, u kojoj je dosegao dubinu
nuiranoj uporabi prostora na lokalitetu Abri Kontija 002 tije- od 30 cm. U sedimentu su pronađeni litički nalazi, uključu-
kom kasnog pleistocena. Nije primijećen hijatus u uporabi jući trapeze, probušeni morski pužići (C. rustica), riblje kosti
prostora, a dodatno širenje sonde tijekom budućih istraži- te veća količina morskih školjaka. Na temelju tipoloških
vanja, kao i precizniji kronološki reperi (rezultati apsolutne odlika litičkih nalaza, D. Komšo nalazište je okvirno datirao
datacije na temelju poslanih uzoraka) u kombinaciji s rezul- u kasni mezolitik. U sklopu projekta ARCHAEOLIM, godine
tatima geoarheoloških analiza, omogućit će precizniju kro- 2015. započeta su manja sondažna istraživanja lokaliteta
nološku, arheološku i ekološko-klimatsku sliku tog prostora (Janković i sur. 2016), koja su nastavljena i 2016. godine.
tijekom navedenog razdoblja. Tijekom istraživanja 2016. Kao nastavak na prijašnju sondu iz iskopavanja D. Komše,
pronađen je jako velik broj nalaza (mapiran je 951 nalaz, istočno od nje i direktno se nastavljajući na njezin istočni
a prosijavanjem sedimenta sakupljeno je nekoliko tisuća profil, postavljena je sonda dimenzija 1x1 metar (Sonda
dodatnih nalaza). Najbrojniji su nalazi litike i životinjskih 2), s dodatnom podjelom na kvadrante veličine 50x50 cm
kostiju (razni sisavci). Konzistentno su prisutni i tragovi (A1, A2, B1, B2), istočno od starije sonde iz istraživanja D.
gorenja. To govori o iznimno bogatom i kontinuirano nase- Komše, i direktno se nastavlja na njezin istočni profil (rub).
ljenom nalazištu, s potencijalom da postane ključan loka- Ovogodišnja istraživanja trajala su od 1. do 16. kolovoza
litet za proučavanje kasnog pleistocena na tom području. i nastavila su istraživanje u Sondi 2 te Sondi 1 iz istraži-
vanja D. Komše kako bi se dobio bolji uvid u horizontalnu
Lim 001 (k.č. 940/32, k.o. Gradina) i vertikalnu stratigrafiju. Tijekom istraživanja primjenjivana
Lim 001 malen je pripećak u podnožju velikih stijena je ista metodologija kao i 2015. godine te je lokalitet istra-
zapadno od današnjeg restorana, na sjevernoj strani živan prema arbitrarnim slojevima, uz dodatno prosijava-
Limskog kanala. Ulaz je maksimalne visine 2 m, dužine 8 m nje i mokro sijanje sedimenta u laboratoriju. Nalazi in situ
(Komšo 2008a). Zahvaljujući urušenom kamenju koje je zabilježeni su u trima dimenzijama (ukupno 11 litičkih i tri
386
Istarska županija, HAG 13/2016
koštana nalaza). Tijekom istraživanja uzeti su uzorci za nalazišta, posebice vrlo lijep i relativno velik ravan plato
apsolutnu dataciju, kao i geoarheološke analize. pred ulazom u pećinu, manje vjerojatno). Druga je moguć-
nost da je velik dio sedimenta, a time i nalaza, ispran. Iako
Pećina kod Rovinjskog Sela (k.č. 446/285, k.o. Rovinjsko lokalitet nije pokazao velik potencijal, uvid u geoarhelo-
Selo) giju nalazišta (posebice sedimentacijske procese), kao i
Pećina kod Rovinjskog Sela smještena je na južnim obron- eventualna manja sonda u samoj pećini, mogli bi pomoći u
cima Limskog kanala, pod lokacijom Kamenjača. Pećina odgovorima na pitanja koja se odnose na uporabu pećine
pred ulazom ima veći natkriven plato trokutastog oblika, kod Rovinjskog Sela.
dimenzija 13x10 m i 4 metra visine. Ulaz u pećinu visok je
130 cm i širok 4,5 m. Na platou je 2007. D. Komšo posta- Literatura
vio probnu sondu površine 2,25 m2. Prikupljeni su nalazi
kremenih izrađevina, faune te ljuštura kopnenih i morskih Janković et al. 2016 I. Janković, D. Komšo, J. C. M.
mekušaca, a na dnu mezolitičkoga sloja zabilježeno je i Ahern, R. Becker, K. Gerometta, S. Mihelić, K. Zubčić,
jedno vatrište. Prikupljeni nalazi upućuju na to da je riječ o Arheološka istraživanja u Limskom kanalu 2014. i 2015.
nalazištu, okvirno datiranom u mezolitik ili u sam kraj gor- Lokaliteti Romualdova pećina i Abri Kontija 002, pećina
njega paleolitika (Komšo 2008b). Nova sezona istraživa- kod Rovinjskog sela, Lim 001 i podvodni pregled Limskog
nja trajala je od 15. srpnja do 1. kolovoza 2016. godine. kanala. HArch, 46, Pula, 2016: 5 – 23.
Postavljena je nova sonda (sonda 2), dimenzija 1x1,5 m, Komšo 2008a D. Komšo, Limski kanal, HAG, 4/2007,
sjeveroistočno od probne sonde iz 2007. godine. Tijekom Zagreb, 2008: 264 – 268.
istraživanja u sondi je prikupljeno vrlo malo nalaza, nekoliko Komšo 2008b D. Komšo, Mezolitik u Hrvatskoj, OA, 30,
komada litike, fragment keramike, fragmenti školjki i neko- Zagreb, 2008: 55 – 92.
liko životinjskih kostiju. Na temelju nalaza moguće je preli-
minarno zaključiti da je, iako je lokalitet bio posjećivan tije- dr. sc. Ivor Janković
kom prapovijesti, nedostatak veće količine nalaza moguće Darko Komšo
objasniti na dva načina. Moguće je da se radi o kratko- dr. sc. James C. M. Ahern
trajnoj stanici (što je s obzirom na smještaj i morfologiju dr. sc. Rory Becker
dr. sc. Katarina Gerometta
dr. sc. Barbara Cvitkušić
mr. sc. Sanjin Mihelić
Summary
387
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Ronilac docrtava plan lokaliteta Uljeva A na osnovi batimetrijskog Pogled na dio brodoloma Uljeva D, s ostacima imbreksa i tegula
plana (foto: R. Surić) (foto: R. Surić)
ekipe činili su arheolozi Maja Kaleb i Roko Surić te polaznici se svi ostali ulomci vraćali u istu jamu u kojoj su pronađeni.
praktične radionice podvodne arheologije, Sara Ćorković, Arheološki nalazi koji su se uzimali prolazili su kroz sljedeći
Robert De Hoop, Nicole Schoute i Ahmed Al Siyabi. stupanj dokumentacije, koji je obuhvaćao fotografiranje i
sortiranje nalaza, a potom i pakiranje u mrežice zajedno
Koliko je pličina bila opasna za moreplovce svjedoče ostaci sa signaturom. Na taj način predmeti su pripremljeni za
čak četiriju brodoloma rasutih po hridinama ispred rta transport i proces desalinizacije u Odjel za restauriranje i
Uljeva, koji s lijeve strane zatvara ulaz u prostranu uvalu konzerviranje MCPA u Zadru.
Kuje kod Ližnjana. Geološki gledano, teren je velika pod- U ovogodišnjoj kampanji arheološkim istraživanjem na bro-
vodna hrid duga preko 200 m uzduž obale i široka preko dolomu Uljeva A pronađeno je mnoštvo ulomaka amfora i
50 m od obale, na kojoj se manje stijene izmjenjuju od ulomaka kuhinjskog posuđa. Ove je godine istraženo deset
dubine od 5 do 0,5 m. Brodovi koji su doživjeli nesreću na jama. Na batimetrijskoj karti izvučeni su obrisi jama pa su
tim hridinama vjerojatno su se raspali zbog jakih valova koje se nalazi tijekom iskopavanja sedimenata u jamama mogli
bura podiže na tom prostoru, a teret im se rasuo po mor- dokumentirati i pozicionirati. Do sada je iskopano 25 jama,
skom dnu. Zbog takve konfiguracije morskog dna, nalazi u kojima je sveukupno pronađeno 2338,8 kilograma nalaza
su zaglavili u škrapama među stijenama, a dio je naknadno koji su izvađeni na brod. Od toga je zabilježeno 5145 ulo-
zatrpan pijeskom i sitnim kamenjem. Opisane karakteri- maka amfora, od kojih 51 šiljak, 51 čep, 132 dijelova ručki i
stike ne idu u prilog očuvanju drvene konstrukcije, čiji dije- 62 dijela oboda. U većini su se jama, osim ulomaka amfora
lovi u ovoj kampanji nisu pronađeni ni na jednome mjestu. koje pripadaju tipu Lamboglia 2, mogli pronaći i ulomci
Kako bi se nalazi dokumentirali u prostoru, odlučeno je tre- kuhinjskog posuđa i tegula.
tirati svaku jamu na nalazištu kao zasebnu cjelinu. Na taj Na Uljevi B ove je godine istraženo pet jama. S obzirom
način riješen je problem kvadratne mreže, koju je na takvoj na to da teren na lokalitetu Uljeva B karakterizira velik broj
vrsti terena gotovo nemoguće postaviti. Ucrtavanju jama relativno sličnih malenih, no dubokih jama, do izražaja je
uvelike je pomoglo skeniranje morskog dna višesnopnim došlo korištenje batimetrijskom kartom za dobivanje plana
sonarom, koje je provela tvrtka Harpha Sea iz Slovenije nalazišta. Na taj su način dobiveni precizni obrisi jama, a
2014. godine. Snimanjem morskog dna dobivena je bati- ronioci su se na osnovi takva plana lakše snalazili u nizu
metrijska, georeferencirana karta podmorja na lokalitetu. sličnih jama na morskom dnu. Iako se u istraženim jamama
Računalnom obradom takvih karata načinjeni su precizni pronalaze ulomci amfora, glavninu nalaza čine brojni dijelovi
nacrti jama. Na taj je način svaki pronađeni predmet pripi- tzv. egejskoga grubog posuđa, od kojih su neki ulomci dobro
san nekoj od jama, kojoj se zna točan položaj unutar pozi- sačuvani, s obzirom na uobičajen stupanj sačuvanosti osta-
cije brodoloma. Smatra se da će konačno mapiranje nalaza lih otkrivenih predmeta. Na Uljevi B pregledano je sveuku-
dati neki obrazac, po kojem će se moći zaključiti nešto više pno 376,4 kilograma nalaza, među kojima se izdvaja 3061
o veličini brodova i načinu na koji su se raspali. ulomak amfora, od čega 56 šiljaka, 5 čepova, 111 dijelova
Kao i tijekom svih dosadašnjih kampanja, na brodolomu ručki, 73 dijelova oboda, 11 čavala, 9 balastnih kamenova i 3
Uljeva A prikupljena je veća količina pokretne arheološke ulomka stakla. Među ulomcima amfora i dalje prevladavaju
građe, nego na brodolomu Uljeva B. Glavninu građe na nalazi sjevernoafričkih tipova, koji se datiraju od 3. do 5. st.
tim dvama brodolomima čini keramika, dok je na Uljevi C, Osim antičkih brodoloma, na hridi Uljeva nalazi se i brodo-
osim ulomaka keramičkog posuđa, tijekom iskopavanja lom iz novog vijeka, Uljeva C. Na njemu je ove godine istra-
pronađeno mnoštvo opeka i stakla. Osim ronilaca, bitan ženo osam jama. Najveći postotak nalaza s tog lokaliteta
dio posla obavljala je ekipa na brodu, koja je dokumen- pripada opekama i krovnom crijepu, koji su najvjerojatnije
tirala arheološku građu odmah nakon njezina vađenja na činili brodski balast, a u trenutku brodoloma zajedno s brod-
površinu. Tom dokumentacijom utvrđena je ukupna težina skim teretom rasuli su se po morskom dnu. Od brodskog
nalaza, broj ulomaka amfora i njihova težina, a potom su se tereta pronađeni su brojni ulomci novovjekovnog staklenog i
tipološki odredivi ulomci pakirali za daljnju obradu, dok su keramičkog posuđa, dok su od dijelova brodske konstrukcije
388
Istarska županija, HAG 13/2016
Literatura
389
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
390
Istarska županija, HAG 13/2016
Summary
sektoru vile bio posebno intenzivan tijekom srednjocarskog Redni broj: 219
razdoblja, a da već u 4. st. doživljava velike transformacije. Lokalitet: Medulin – Puntica, podmorje
U sjeverozapadnom kutu veće cisterne tijekom ovogodiš- Naselje: Medulin
nje kampanje u potpunosti je istražen spremnik za vodu/ Grad/općina: Medulin
bazen (ESP 8), koji je bio otkriven 2015. godine. Spremnik Pravni status: –
je bio građen od 80 cm debelih zidova, koji su s unutrašnje Razdoblje: –
strane bili ožbukani hidrauličnom žbukom, te je bio poplo- Vrsta radova: podvodno istraživanje
čen jednakom tehnikom kao i pod velike cisterne, odnosno
manjim opekama položenima u tehnici „riblje kosti” (opus U svibnju 2016. godine pregledano je podmorje rta Puntica
spicatum). Manji bazen bio je povezan s velikom cisternom s kod Medulina, južno od uvale Portić, radi izrade projekta
pomoću manjeg otvora, koji se nalazio u njegovu jugozapad- gradnje luke nautičkog turizma Puntica – Medulin, a na
nom dijelu, odnosno voda je tekla od veće cisterne prema temelju posebnih uvjeta Konzervatorskog odjela u Puli.
manjem spremniku. U stratigrafiji malog bazena pronađen je Stručna voditeljica bila je Ida Koncani Uhač, viša kusto-
materijal s kraja 2. i 3. st., što dokazuje da je upotrebljavan sica iz Arheološkog muzeja Istre, a u pregledu su sudje-
relativno kratko te da je rano izgubio svoju primarnu funkciju, lovali djelatnici muzeja: kustosica Aska Šopar, kustos
za koju je i građen. Od pokretnih nalaza tijekom ovogodišnje vježbenik Žan Budim te restauratorica Andrea Sardoz.
kampanje sakupljeno je oko 3000 ulomaka, i to: gruba kera- Vanjski stručni suradnici, ronioci koji su pomogli prilikom
mika lokalne proizvodnje, fina keramika istočnog i afričkog pregleda, bili su Lucio Lorencin, Vladimir Kirac, Valter
podrijetla, brojni stakleni i metalni ulomci te (kao i tijekom Kirac, Roberto Steffanutti, Zdenka Šverko i Petar Krnjus,
prošlogodišnje kampanje) brojne kovanice. Među nalazima student dodiplomskog studija arheologije na Sveučilištu
su brojni oni koji se mogu datirati od 1. do 3. st., odnosno u u Zadru.
razdoblje osnivanja i prve faze gradnje kompleksa, ali jed-
nako su brojni bili i nalazi iz 4. i s početka 5. st., odnosno Zbog smanjenje vidljivosti terena te mogućnosti postoja-
iz razdoblja transformacije/napuštanja tog dijela kompleksa. nja arheološkog lokaliteta (prema pričanju lokalnih ribara),
Nakon istraživanja sve su nepokretne arheološke strukture podmorje je tijekom stabilnih meteoroloških uvjeta pregle-
privremeno zaštićene geotekstilom te naknadno konzervi- dano u nekoliko navrata. Morsko dno, na dubini od 2 do
rane i restaurirane. 4 m, prekriveno je finim, žitkim muljem, zbog kojeg nije bio
Literatura
391
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
moguć kvalitetniji vizualni arheološki pregled. Na morskom u tehnici opus quadratum. Tvori je pravokutna prostorija,
dnu, osim recentnog odbačenog otpada, nisu uočeni arhe- od koje se s južne i zapadne strane nastavljaju kanali, dok
ološki nalazi. je na sjevernoj strani sačuvan drveni element. Vanjske
dimenzije zidova građevine iznose 17x6,45 m, a unutarnje
dr. sc. Ida Koncani Uhač 16x5,26 – 5,95 m. Gornja sačuvana visina zidova prosto-
rije nalazi se na dubini od –1,07 m. Građevina se pruža u
Summary smjeru sjever-jug.
Na njezinu sjevernom dijelu, na dubini od –1,29 do –1,48 m,
An underwater archaeological survey of the Cape Puntica nalazio se horizontalno položen drveni element nalik na
site near Medulin, south of Portić Cove was carried out in sanduk ili dasku s perimetralnim drvenim stranicama, koje
May 2016. The inspection was conducted for the purpose su za element bile pričvršćene drvenim čavlima. Drveni
of a project documentation for the construction of a nautical element s južne strane ima izrađen kružni otvor promjera
tourism port. Apart from recent waste, no archaeological 40 cm. Dužina drvenog elementa iznosi 4,15 m, a širina
finds were detected. 0,57 m.
Sa sjeverne strane elementa dokumentirane su dvije kva-
dratne grede (okomito zabijene u tlo) i dva drvena pilona,
dok je ispod njega čitavom dužinom utvrđeno postojanje
Redni broj: 220 drvenih pilona, koji su najvjerojatnije služili za utemeljenje
Lokalitet: Medulin – uvala Bijeca strukture.
Naselje: Medulin Radi ugroženosti drvenog elementa, koji se nalazio unutar
Grad/općina: Medulin kupališne zone u plitkom moru, nakon istraživanja podig
Pravni status: R-111 nut je iz mora. U tu je svrhu prethodno izrađena odgova-
Razdoblje: A rajuća konstrukcija od polikarbonatnih ploča. Prije odva-
Vrsta radova: podvodno istraživanje janja drvenog elementa od muljevitog sedimenta, ispod
elementa podvučeni su metalni „noževi”. Nakon što je
Od 16. do 27. svibnja 2016. trajala su podmorska arheo- element pažljivo odvojen od mulja, ispod noževa postav-
loška istraživanja u uvali Bijeci, na lokaciji potopljene struk- ljena je polikarbonatna ploča debljine 10 mm te je sve
ture na istočnom dijelu uvale (44°48’41’’N; 13°56’12’’E). povezano elastičnim trakama. Iznad toga postavljena je još
Prethodno, u siječnju 2016., tvrtka Harpha Sea d.o.o. iz jedna polikarbonatna ploča kako bi se dobio tzv. „sendvič-
Kopra izradila je multibeam-snimku lokaliteta. U istraživa- -sistem”, koji je spriječio pomicanje drvenog elementa.
nju su sudjelovali: Ida Koncani Uhač, stručna voditeljica, Radi onemogućavanja pomicanja elementa prilikom tran-
viša kustosica (Arheološki muzej Istre), Andrea Sardoz, sporta, konstrukcija je na rubnim dijelovima fiksirana pla-
restauratorica (Arheološki muzej Istre), dr. sc. Davor stičnim bragama kroz prethodno izbušene rupe. Element je
Bulić, znanstveni novak (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli), izvađen u jednom komadu te je nakon vađenja premješten
Petar Krnjus, student dodiplomskog studija arheologije na u prethodno izrađen desalinizacijski bazen i desalinizira se
Sveučilištu u Zadru te ronioci Lucio Lorencin, Valter Kirac, u Arheološkom muzeju Istre.
Vladimir Kirac, Roberto Stefanutti i Zdenka Šverko, svi čla- Ove je godine istražen istočni dio pravokutne prostorije.
novi udruge Eko more iz Medulina i Aldo Kočevar. Prilikom Ondje je utvrđeno postojanje ostataka drvenih dasaka, koje
podizanja drvenog elementa iz mora, sudjelovali su i roni- su mogle služiti prilikom gradnje istočnog perimetralnog
oci Christian Petretich te Aldo Kočevar. Fotogrametriju i 3D zida. Na sredini zapadnog zida prostorije, prema zapadu je
model nalazišta, izradio je Bojan Bradač, dipl. ing. geode- utvrđen zidani kanal, koji je s građevinom povezan kame-
zije. Zračne snimke izradila je tvrtka Aero foto 3D iz Pule. nom cijevi (sifonom) istraživanom 2015. godine. Tijekom
ovogodišnjih istraživanja uklonjen je površinski sloj na
Na istočnom dijelu uvale 2015. ubicirana je i topografski području sjeverno i južno od kanala, čime je ustanovljeno
dokumentirana građevina od vapnenih klesanaca, građena postojanje drvenih konstrukcija s vanjske strane strukture.
Multibeam-snimka istraživane građevine (izrada: Harpha sea d.o.o.) Model građevine (izrada: B. Bradač)
392
Istarska županija, HAG 13/2016
Situacijski plan strukture s pozicijama istraživanima 2016. godine Sjeverni dio elementa s kvadratnim gredama (foto: A. Prekalj)
393
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
394
Istarska županija, HAG 13/2016
395
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
396
Istarska županija, HAG 13/2016
Maja Čuka
Anja Hellmuth Kramberger
Sebastian Müller
Summary
397
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
398
Istarska županija, HAG 13/2016
Maja Čuka
Summary
Literatura
399
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
400
Istarska županija, HAG 13/2016
Summary
401
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Daria Domazet
Summary
402
Istarska županija, HAG 13/2016
Sonda 1
Sonda veličine 227x524 cm iskopana je u južnoj bočnoj
prostoriji, odnosno nekadašnjoj sakristiji crkve. Cilj son- Sonda 1 – pogled na zapadni dio sonde prema sjeveru (foto: M.
diranja na toj poziciji bio je utvrditi eventualno postojanje Barada)
ostataka zidova južnog kraka križne građevine, za koju
se pretpostavljalo da je postojala u starijoj fazi gradnje. i da sačuvana visina zidova nema osobitih građevinskih
Naime, u starijoj znanstvenoj literaturi navodi se podatak i stilskih karakteristika, nije moguće donositi zaključke o
da je izvorno na poziciji sadašnje crkve sv. Andrije posto- izvornoj namjeni i preciznoj dataciji pronađenih zidova.
jala crkva, odnosno kapela, križnog tlocrta, s jednom polu- Radi definiranja dužine zida (temeljne stope), sonda je pro-
kružnom apsidom. Te podatke donosi i P. Vežić, navodeći širena prema jugu, međutim utvrđeno je da se zid stapa
pritom da su bočne niše u križištu vjerojatno zazidani otvori s matičnom stijenom, koja je vjerojatno dijelom poslužila
krakova te na temelju istovjetnog načina izvedbe tambura kao temelj te nije moguće sa sigurnošću utvrditi njegovu
s kupolom na ugaonim trompama nalazi analogije s rano- punu dužinu. U zapadnom dijelu sonde, iznad matične sti-
kršćanskom krstionicom pulske katedrale i memorijalnom jene nalazio se sloj tamne zemlje (SJ 1008), čija je debljina
kapelom sv. Katarine na istoimenom otoku u pulskom varirala ovisno o dubini matične stijene koja pada prema
zaljevu (Vežić 2013). Nakon uklanjanja podnice i betonske zapadu. U navedenom sloju nađena je veća količina ulo-
podloge (SJ 1001), u istočnom dijelu sonde pojavile su maka antičke i kasnoantičke keramike, dijelova amfora,
se recentne cijevi za vodu i oborinsku odvodnju. Na osta- ulomaka tegula, pršljenaka te stakla. Prema sredini sonde
lom dijelu, ispod betonske podloge, nalazio se sloj šute, a sloj se miješa sa slojem crvenkaste zemlje (SJ 1004) te je u
ispod njega sloj smeđe, rahle zemlje s dosta životinjskih zoni miješanja također pronađen sličan arheološki materi-
kostiju (SJ 1003). U SI dijelu, uz ulaz u sakristiju, nalaze se jal. Pretpostavlja se da se radi o sloju kojim je u nekom tre-
ostaci zidane pravokutne konstrukcije, podijeljene na dva nutku nasut teren kako bi se postigla nivelacija terena, ali
dijela i s vapnenom podnicom. Unutar konstrukcije nađeno je sigurno da potječe s otoka i da svjedoči o kontinuiranom
je nekoliko nabačenih ljudskih kostiju, ali se ne može sa životu na otoku od rimskog razdoblja. Od pokretnih nalaza
sigurnošću tvrditi da se radi o grobnoj konstrukciji. Južno treba još istaknuti dio kamenog stupa, nađenog u istočnoj
od konstrukcije u sloju crvenkaste zemlje (SJ 1004), koji polovici sonde. Nalaz je ostavljen in situ jer se nalazi nepo-
u istočnoj polovici sonde seže do matične stijene, nađena sredno ispod postojeće vodovodne cijevi, koja je u funkciji i
je veća količina nabacanih ljudskih kostiju, među kojima između matične stijene te ga nije bilo moguće izvaditi.
dio samo jedne lubanje. Moguće je da su kosti u nekom
trenutku premještene iz grobne konstrukcije od kame- Sonda 2
nih ploča (grob 1) koja se nalazi u SZ dijelu sakristije, jer Sonda veličine 400x430 cm iskopana je u središnjem
unutar groba nije bilo kostiju. Otprilike na sredini sonde dijelu crkve, od istočnog kraja središnje kupole do ulaza u
pronađena je temeljna stopa zida (SJ 1006), položena u zvonik. Tom se sondom nastojalo utvrditi postojanje polu-
smjeru S-J. Iako je prvobitna pomisao bila da se možda kružne apside koju spominje P. Kandler (Kandler 1846). U
radi o istočnom zidu južnog kraka crkve, ubrzo je zaklju- većem dijelu sonde ispod popločenja, betonske podloge
čeno da bi to bilo moguće jedino u slučaju da je otvor i šute nalazio se sloj sivkaste rahle zemlje (SJ 2005) s
prema južnom kraku bio mnogo uži nego što je postojeća nabacanim ljudskim kostima i nekoliko sitnih ulomaka fine
niša. Naime, širina pronađene temeljne stope iznosi oko renesansne keramike databilne u 15. i 16. st. U središnjem
70 cm, a njezino vanjsko lice nalazi se u ravnini istočnog dijelu sonde sloj je djelomično presječen slojem svijetlog
ruba niše crkve. To znači da bi zid, unatoč tome što vjero- vapna s primjesama sitnog kamenja (SJ 2011), ispod kojeg
jatno nije bio širi od 50 cm, prekrivao trećinu sadašnje niše, se nalazila grobnica (grob 2) i ostaci kvadratne konstruk-
tj. eventualnog zazidanog otvora. Temeljna stopa vezana cije građene od opeke i manjim dijelom od priklesanog
je vapnenom žbukom i položena direktno na matičnu sti- kamenja. Nakon uklanjanja vapnene podloge, ponovno
jenu, a sačuvana je u prosječnoj visini od svega 20 cm. Na se pojavljuje sloj sivkaste rahle zemlje, kojom je ispunjen i
sjevernom kraju vezana je za zid koji se proteže u smjeru grob 2, u zapadnom dijelu sonde, dok se u istočnom dijelu
I-Z i većim se dijelom nalazi ispod zida južne niše crkve. S sonde pojavljuje sloj crvene zemlje (SJ 2014). U zapad-
obzirom na to da nije bilo nikakvih sitnih nalaza uza zidove nom dijelu sonde i uz sjeverni rub vrlo plitko, praktički ispod
403
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
404
Istarska županija, HAG 13/2016
istočnom rubu sonde, odmah ispod opločenja nalazio se stone tiles, it can be dated to the early medieval period.
sloj tamne zemlje, identičan sloju u zapadnom dijelu sonde Other graves represent collective burials, which were use
1 (SJ 1008), u kojem je pronađeno nekoliko sitnih ulomaka throughout a longer period of time. The graves ruined most
antičke keramike. Navedeni sloj seže do matične stijene of the remains of the earlier building phases of the church,
koja pada prema jugu, gdje se nalazi 40-ak cm ispod if they had ever existed.
razine recentnog poda. Vidljivo je također da je zid južne
niše temeljen izravno na matičnoj stijeni. Južni zid zapad-
nog kraka, odnosno ulaznog dijela crkve, nije pronađen.
Pretpostavlja se da je u potpunosti uništen prilikom gradnje Redni broj: 226
zidane grobnice (grob 4), položene u smjeru J-S. Radi se o Nalazište: Otok Veruda – podmorje
grupnoj grobnici u kojoj su, kao i u prethodno opisanima, u Naselje: Pula (otok Veruda)
gornjem sloju, neposredno ispod popločenja i tanjeg sloja Grad/općina: Pula
šute i zemlje, bile nabacane ljudske kosti. Na dnu grobnice Pravni Status: R-110
nađeni su ostaci još dvaju ukopa, s napomenom da su ti Razdoblje: NV
kosturi bili zaliveni vapnom te se pretpostavlja da su pokoj- Vrsta radova: podvodno istraživanje
nici bolovali od kuge, čije su epidemije u Istri bile česte
upravo tijekom renesanse. Grobnica je očito višekratno Od 29. ožujka do 19. travnja 2016. trajala su podvodna
upotrebljavana tijekom dužeg razdoblja, od 15. do 17. st. arheološka istraživanja kod otoka Verude pokraj Pule.
Od pokretnih nalaza unutar grobnice prikupljeno je neko- Istraživanja su bila sastavni dio suradnje Međunarodnog
liko ulomaka fine renesansne keramike, željezni čavao, centra za podvodnu arheologiju iz Zadra, Rimsko-
nekoliko ulomaka stakla te pojasna kopča. Kosturi na dnu -germanske komisije (RGK-DAI), Sveučilišta u Dresdenu
grobnice nisu izvađeni te samim time nije završeno nje- (HTW) te tvrtke UWA-Logistik. Zahvaljujući sredstvima
zino istraživanje. Kosti koje su pripadale ostalim pokojni- zaklade Honor Frost te ugovorom između Njemačkog
cima i koje su bile nabacane u gornjem sloju, vraćene su arheološkog instituta (DAI) i MCPA Zadar, stvoreni su uvjeti
u grobnicu. za podvodno arheološko istraživanje. Stručni voditelj pod-
vodnog arheološkog istraživanja bio je dr. sc. Luka Bekić,
Arheološko sondiranje dalo je vrlo malo rezultata u smislu zamjenik Mladen Pešić, a sudjelovali su i podvodni arhe-
otkrivanja starijih građevinskih faza crkve. Umjesto očeki- olozi: Maja Kaleb i Roko Surić, Roman Scholz i Dominic
vanih nalaza arhitektonskih ostataka, nađeno je pet gro- Hosner te Andreas „Eckbert” Grundman. Pomoćni roni-
bova, od kojih su četiri iz kasnog srednjeg i novog vijeka oci bili su Borna Krstulović, Sandra Kamerla Buljić i Enis
i prilikom čije su gradnje uništeni ostaci starijih građevin- Buljić iz ronilačkog centra Indie. Osim ronilačkog dijela
skih faza. Zbog vremenskog ograničenja, grobovi 2 i 4 nisu ekipe, u istraživanju je sudjelovao i prof. dr. Marko Block
istraženi do kraja kulturnog sloja te se očekuje nastavak Berlitz i njegov tim računalnih stručnjaka sa Sveučilišta u
istraživanja. Nakon istraživanja svi iskopi prekriveni su Dresdenu, čiji je zadatak bio izrada dijela dokumentacije
geotekstilom i zatrpani materijalom iz iskopa. na nalazištu.
Martina Barada
Summary
405
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
406
Istarska županija, HAG 13/2016
s rebrom i rebra s oplatom. Rebra se pružaju u smjeru djelića životinjskih kostiju. To upućuje na djelomično popu-
sjeverozapad-jugoistok. njavanje balastnog kapaciteta broda s otpadnim materija-
Oplata je načinjena od dasaka neravnomjernih dimenzija. lom. Na zaključak da se najvjerojatnije radi o balastu upu-
Na sjevernom dijelu nalazišta puno je bolje sačuvana. ćuje položaj takva materijala među rebrima broda, potom
Ustanovljeno je da se radi o vanjskoj brodskoj oplati, koja velika fragmentiranost materijala te pronalazak građevne
je željeznim klinovima bila povezana s rebrima. Debljina šute – opeka i žbuke. Pojava takva balastnog materijala
oplate iznosi 5 – 7 cm. Osim donje oplate, na južnom dijelu u novovjekovnim brodovima uz istarsku obalu nije rijetka
nalazišta pronađeni su i dislocirani drveni elementi, za koje pojava, čemu svjedoči istraživanje jedne balastne hrpe s
se pretpostavlja da bi mogli biti dijelovi gornje oplate, odno- takvim materijalom u uvali Kuje pokraj Ližnjana na istočnoj
sno palube. Daske oplate smještene su u smjeru sjevero- istarskoj obali te obližnjem brodolomu Uljeva C. Analiza
istok-jugozapad. Pronađen je i drveni element za koji se keramičkih ulomaka pronađenih u funkciji balasta upućuje
pretpostavlja da se radi o ostatku kobilice broda. Debljina na drugu polovinu i kraj 16. te početak 17. st. Sitni nalazi koji
mu varira, a visina iznosi 10 cm. Pruža se u smjeru sjevero- su okarakterizirani kao dio balasta nisu se pojedinačno mje-
istok-jugozapad. Uzeti su uzorci s većine brodskih eleme- rili, već su se okvirno smještali u kvadrante dimenzija 2x2 m.
nata te će se analizirati da bi se saznala vrsta drva od kojeg Trećoj i ujedno najslabije zastupljenoj skupini pokretnih
je načinjen pojedini element. nalaza pripadaju predmeti brodskog inventara. Tek se
Nakon podrobnije analize relativno dobro očuvane brod- nekolicina ulomaka keramičkih posuda i dio staklene čaše
ske konstrukcije brodoloma moći će se zaključiti je li pri- s ukrasom u obliku lavlje glave mogu pripisati toj skupini.
sutan dovoljan broj ključnih elemenata, uz pomoć kojih bi Kao ključan uvjet za razlikovanje brodskog inventara od
se mogao rekonstruirati izgled broda te njegove originalne nalaza iz balasta bila je veličina, odnosno krhkost samog
dimenzije. Također valja napomenuti da su svim slojevima predmeta, kao i njegova očuvanost te funkcija. Pronađeni
nalazišta pronalaženi veći ili manji komadi pougljenjenog nalazi mogu se okarakterizirati kao proizvodi venecijan-
drva, što navodi na zaključak da je brod nastradao u požaru. skih radionica s kraja 16. i prve polovice 17. st. Nalazima
Prilikom pomicanja balastnog kamenja, osim drvenih ele- brodskog inventara bilježena je precizna pozicija unutar
menata uočeni su brojni drugi arheološki nalazi povezani nalazišta.
s tim brodolomom. Čini se da se brodski teret sastojao od Svi su nalazi sada privremeno pohranjeni u odjelu za kon-
metalnih predmeta, koji su u većoj ili manjoj mjeri izgu- zerviranje i restauriranje MCPA u Zadru, gdje će se obav-
bili svoju prvobitnu funkciju. Većina ih je rastaljena te su ljati svi potrebni restauratorski i konzervatorski radovi, a
se na brodu prevozili kao oštećen metal, poluproizvodi ili potom će se uslijediti tipološka analiza pronađenog mate-
ingoti koji su bili namijenjeni daljnjoj preradi. Zastupljeni rijala. Tijekom tog procesa u Zadru je, s pomoću opreme
su nalazi od bronce, bakra, mjedi, kositra, željeza i olova. RGK-DAI, već napravljeno nekoliko stotina XRF analiza
Nekim se predmetima mogla prepoznati prvobitna funkcija metalnih predmeta iz brodskog tereta, kao i fotografije
te su zastupljeni: ulomci kotlova, dijelovi zdjela, svijeć- detalja elektroničkim mikroskopom, što će pomoći u meta-
njaka, kadionice, kipić itd. S obzirom na to da se brodolom lurškim analizama.
nalazi u relativno plitkom moru, može se pretpostaviti da je Nakon iskopavanja drvena brodska konstrukcija prekri-
određeni postotak brodskog tereta izvučen iz mora nepo- vena je sitnim pijeskom, a potom je preko toga postavljena
sredno nakon havarije, a u prilog tom zaključku ide i gotovo zaštita geotekstilne tkanine. Povrh geotekstila iznova je
potpun nedostatak većih predmeta. Zanimljiv je podatak dodan pijesak, a potom je vraćeno i balastno kamenje,
da je većina nalaza brodskog tereta uočena na sjevernoj što je stvorilo trajnu zaštitu za otkrivene drvene elemente.
polovini nalazišta, što je vjerojatno prouzročeno time što se Iduće godine arheološka ekipa planira novi pregled radi
brod prevrnuo na tu stranu. praćenja stanja zaštite nalazišta.
Druga skupina nalaza pripada predmetima koji su funkcio- Neuobičajen teret, koji je taj brod prevozio u trenutku poto-
nalno u vezi s brodskom konstrukcijom i balastom. Velika nuća, unikat je među jadranskim brodolomima iz novoga
količina željeznih čavala i klinova raznih dimenzija upućuje vijeka. Tijekom istraživanja zaključeno je da je brod u tre-
na zaključak da su drveni elementi bili povezani s njima. nutku potonuća prevozio metalni otpad, ingote i metalne
Željezni klinovi bili su najvjerojatnije u kombinaciji s bronča- poluproizvode. Oni su najvjerojatnije bili namijenjeni dalj-
nim „maticama” – predmetima četvrtastog presjeka s kruž- njoj preradi, čemu u prilog ide činjenica da je većina metal-
nom rupom. Tom zaključku u prilog ide nalaz inkrustriranog nog brodskog tereta gotovo u potpunosti rastaljena ili na
željeznog klina, koji prolazi kroz maticu. Ipak, za neke od sebi nosi tragove taljenja.
tih predmeta, posebice za vrlo brojne brončane „matice”, Dokumentirani su svi drveni dijelovi, kao i nalazi željeznih
valjalo bi pretpostaviti da su dio brodskog tereta otpadnog klinova i čavala, što poslije može biti ključno za rekonstru-
metala, jer su neke vrlo oštećene ili dijelom rastaljene. iranje brodske konstrukcije. Tijekom iskopavanja nalazišta
Brodskoj opremi pripadale bi i željezne topovske kugle. uočeni su i nalazi koji su okarakterizirani kao dio brodskog
U istu skupinu spada i brodski balast, uglavnom oblo kame- balasta, što otvara daljnje mogućnosti interpretacije broda.
nje prosječnog promjera 30 cm. Kamenje je očito riječnog Malen broj nalaza koji se može pripisati brodskom inven-
podrijetla i najvjerojatnije ne potječe s hrvatske obale, taru upućuje na zaključak da je brod vjerojatno bio opljač-
uglavnom vapnenačke. Na tom brodolomu uočena je zani- kan prije potonuća ili je inventar još u ono vrijeme izronjen
mljiva pojava „dvojnog” balastnog materijala. Naime, osim s potonulog broda.
oblutaka pronađena je i određena količina usitnjenoga gra- Nakon terenskog istraživanja, čini se da se taj brodolom
đevinskog otpada – žbuke, dijelova opeka, crijepa, no i sit- može povezati s važnim povijesnim svjedočanstvom, i to
nijih ulomaka keramičkog i staklenog posuđa te izgorenih opisom Uskočkog pohoda na Rovinj 1597. godine. Naime,
407
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
u ožujku te godine čak se 500 uskoka na 17 brodova upu- Godine 2016. Odjel za kopnenu arheologiju Hrvatskog
tilo na pljačkaški pohod u Rovinj. Nakon uspješne pljačke restauratorskog zavoda nastavio je s projektom arheo-
u Rovinju, na putu prema Kvarneru, kod Verude, opljačkali loških istraživanja i građevinske sanacije najugroženijih
su i zapalili još jedan usidren brod, po svemu sudeći onaj dijelova kompleksa kaštela u Pazu. Voditelj projekta bio je
koji je upravo istražen. Arhivska će se istraživanja sva- Josip Višnjić, zamjenik voditelja Tihomir Percan, a u arheo-
kako nastaviti, čime će navedena hipoteza biti potvrđena loškim istraživanjima sudjelovali su i Siniša Pamić, Nenad
ili odbačena. Kuzmanović te studentica arheologije Emina Paćalat, kao
Relativno plitko more u kojem se nalazi brodolom omogu- i pet pomoćnih fizičkih radnika. Građevinske radove obav-
ćilo je istraživanje u iznimno kratkom razdoblju, za manje ljala je licencirana tvrtka Kapitel d.o.o. iz Žminja, a usluge
od mjesec dana, čemu je uvelike pripomogla i uporaba građevinskog nadzora ovlašteni arhitekt Emil Jurcan d.i.a.
aluminijske konstrukcije za dokumentiranje. Rezultati toga iz Zadruge Praksa. Za poslove 3D skeniranja i dopunjava-
novog tehničkog pristupa digitalnoj podvodnoj dokumenta- nja postojeće arhitektonske snimke stvarnog stanja bila je
ciji pokazali su se izvanrednima te su nacrti i modeli izra- zadužena tvrtka Vektra d.o.o.
đeni vrlo precizno i brzo.
Cilj arheoloških istraživanja 2016. bio je daljnje definiranje
Literatura prostora koji se nalazi unutar gabarita nekadašnjeg palasa,
a na kojem je već prethodne godine utvrđen postupan
Bekić 2013 L. Bekić, Rekognosciranje šireg podmorja razvoj građevinskih struktura, koje su se sukcesivno doda-
Rovinja i Pule 2013, Potopljena baština / Submerged vale i nadograđivale. Ta se pozicija stoga pokazala kao ide-
Heritage, 3, Zadar, 2013: 46 – 50. alno mjesto za prikupljanje informacija o arheološkoj strati-
Bekić, Surić 2016 L. Bekić, R. Surić, Istraživanje bro- grafiji lokaliteta, o njegovu nastanku, razdoblju uporabe te
doloma u podmorju otočića Veruda, Potopljena baština / arhitektonskom razvoju.
Submerged Heritage, 6, Zadar, 2016: 9 – 16. Prema sačuvanim ostacima, čini se kako je najstariji dio
Novak 2004 G. Novak, Jadransko more u sukobima i bor- utvrde činio objekt koji je za sada tek djelomično defini-
bama kroz stoljeća, II, Split, 2004. ran. Njegov nekadašnji tlocrtan oblik za sada nije moguće
Scholz, Bekić, Pešić 2016 R. Scholz, L. Bekić, M. Pešić, jasno definirati, no prema sačuvanim tragovima na terenu,
Fotobasierte Dokumentationsmethoden in der limnischen može se pretpostaviti da se u smjeru istok-zapad protezao
und maritimen Archäologie, Skyllis, 16/1, 2016: 9 – 19.
Summary
408
Istarska županija, HAG 13/2016
u dužini od 15 m. U sljedećoj razvojnoj fazi na spomenuti od kraja 15. do početka 17. st., no i onog mlađeg, koje se
je objekt, na njegovu jugoistočnom kutu, dozidana kula može datirati u 17. i 18. st. Pronađena je i veća količina ulo-
dimenzija 7,7x7,7 m. Podnica kule bila je popločena kame- maka triju kaljevih peći. Starija peć, kojoj pripadaju zeleni
nom slaganim na nož (SJ 32). Ona je, prateći konfiguraciju glazirani ulomci pećnjaka s geometrijskim i florealnim moti-
terena, lagano padala prema jugu. Čini se da je u toj fazi vima, na temelju paralela može se datirati u 16. st. Ulomci
razvoja kaštela na istočnoj strani kule bio sagrađen još tamnosmeđih pećnjaka, ukrašenih vegetabilnim motivima i
jedan manji objekt, od kojeg je u dosadašnjem tijeku istra- zelenih neukrašenih pećnjaka, mogu se datirati u kraj 17.
živanja pronađen tek zid usmjeren od kule prema istoku. i 18. st.
U posljednjoj fazi razvoja spomenuta je kula inkorporirana Arheološka istraživanja prethodila su građevinskoj sanaciji
u novoizgrađenu zgradu palasa, koja se i danas prepo- najugroženijih dijelova objekta. Kao početna točka obnove
znaje na terenu, dok je na jugozapadnom kutu sagrađena odabran je statički najugroženiji dio, odnosno istočni dio
nova kvadratna kula. Arheološki nalazi datiraju te radove južnog zida palasa. Riječ je o dijelu objekta koji je u drugoj
u 16. st., što najvjerojatnije znači da pripadaju obnovi građevinskoj fazi razvoja bio upotrebljavan kao kula, a
Messalda Barba. Podaci o tom građevinskom zahvatu poslije je inkorporiran u zgradu palasa.
sačuvani su na ploči koja je nekoć bila uzidana nad ula-
znim vratima utvrde, a u koju je uklesan grb obitelji Barbo Josip Višnjić
s natpisom Messaldus Barbus 1570 aedificium hoc antiqu-
iss. Ploča se danas nalazi u kapelici obližnjeg dvorca Summary
Belaj. S obzirom na vrijeme gradnje, izraženi su procesi
postupnoga gubitka obrambenih funkcija i sve izraženije The project of archaeological excavations and construc-
preobrazbe feudalnih utvrda u izrazito rezidencijalne ili čak tional rehabilitation of the most endangered parts of the
ladanjske prostore. castle complex in Paz continued in 2016. The aim of this
Među pokretnim arheološkim nalazima prevladavaju year`s excavations was to further define the area within the
ulomci keramičkih posuda i različitih kaljevih peći. Nađeni former palas. This part of the building was first used as a
su ulomci grubog kuhinjskog posuđa, koje se na temelju tower, but later was incorporated into the palas. Among the
karakteristika može datirati u 15. i 16. st. Osim toga, pro- discovered movable finds, prevail pottery finds and stove
nađeni su i ulomci glaziranog majoličkog ili engobiranog tiles, dating from the end of the 15th to the end of the 18th
posuđa, koje se po stilskim karakteristikama može datirati centuries.
409
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
410
Istarska županija, HAG 13/2016
ubikacija zasad nije moguća. Zaštitnim arheološkim istraži- ostatke rimske arhitekture. Dvije topole izrasle su i unutar
vanjima 1982. i 1983., prilikom gradnje stambenih zgrada apside, oko 6 m istočnije od stabla iznad mozaičkog poda,
TE Plomin, manjim su dijelom istraženi ostaci rimske arhi- te su također negativno utjecale na arhitektonske ostatke.
tekture stambenog karaktera, 20-ak m istočno od ceste Kako bi se utvrdilo stanje mozaičkog poda u prostoriji „A”,
koja vodi prema Plomin Luci. Pregledom terena 2015. otkopan je njegov manji dio, površine oko 2 m2, u sjevero-
zabilježeno stanje arhitektonskih ostataka rimske arhitek- istočnom kutu prostorije. Mozaik je zabilježen na relativ-
ture istraživane 80-ih godina prošlog stoljeća, upućivalo je noj dubini od 10 cm. Iznad mozaika nalazio se sloj šljunka
na njezino sustavno propadanje. Stabla i druga vegetacija debljine 3-4 cm, iznad kojeg je površinski humusni sloj. U
rasli su pokraj rimskih zidova i na njima, zbog čega su oni tom djelu prostorije „A” mozaik je razmjerno dobro saču-
razgrađeni i uništeni. Primaran cilj ovogodišnjih istraživanja van, iako je korijenje stabla odvojilo tesere od podloge i na
bio je uklanjanje vegetacije s rimskih arhitektonskih osta- jednome mjestu probilo mozaik. Zidovi prostorije „A” saču-
taka, revizijsko arheološko istraživanje i izrada adekvatne vani su u jednom do dvama redovima kamenja, u visini
dokumentacije arhitektonskih ostataka. od 13 do 28 cm iznad mozaičkog poda. Vidljiva mozaička
Istraženo područje, na površini od oko 130 m2, određeno površina sastavljena je od bijelih tesera s dvjema užim
je područjem na kojem se prostiru ostaci arhitekture istra- crnim trakama. Bijele tesere uz sjeverni i istočni zid pro-
živani 80-ih godina 20. st., a koji su se zbog guste vege- storije čine traku širine 71 cm sa sjeverne i 74 cm s istočne
tacije jedva nazirali. Nakon uklanjanja vegetacije i humu- strane. Nakon rubne bijele površine slijede dvije uže pravo-
snog sloja s arhitektonskih ostataka, započela je njihova crtne crne trake, sastavljene od četiriju i triju redova tesera.
dokumentacija. Između crnih traka bijelo je polje od četiri reda tesera.
Godine 1982/83. većim su dijelom istražene dvije prostorije, Sjeverno od prostorije „A” 1982/83. istraživana je prosto-
jedna uz drugu, radnih naziva prostorija „A” i prostorija „B”, rija s mozaičkim podom radnog naziva prostorija „B”. Zbog
u kojima su zabilježeni mozaički podovi od bijelih tesera s ograničenog vremenskog opsega istraživanja, revizijskim
crnim obrubima. Istočno od prostorija „A” i „B” tada je tako- istraživanjem nisu otkopani sjeverni, istočni i zapadni zid te
đer istraženo nekoliko zidova koji su nastali prilikom mlađih prostorije, iznad kojih se nalazi sloj zeleno-smeđe glinaste
graditeljskih intervencija od nastanka prostora s mozaič- zemlje debljine od 0,5 do 1 metra. Ta je situacija suprotna
kim podovima. Od prvih istraživanja do danas, u prosto- zatečenom stanju na ostalom istraživanom djelu, gdje su
riji „A” izraslo je stablo topole čije je korijenje devastiralo ostaci rimske arhitekture bili prekriveni slojem humusa
411
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
412
Istarska županija, HAG 13/2016
Plomin) were conducted in the course of 2016. The exca- su keramički ulomci iz 1. – 2. st. dosta rijetki, u gotovo su
vation encompassed the remains of a Roman residential svim slojevima pronađeni brojni ulomci koji se mogu dati-
building, previously excavated in 1982 and 1983 during the rati u kasnu antiku/rani srednji vijek. Prema tehnici grad-
construction of apartment buildings in Plomin Luka, near nje, dubini na kojoj je bila postavljena te nalazima u sloju
the Plomin thermal power plant. The aim of this year`s u kojemu je ona bila utemeljena, tzv. „kontrafor SJ 004A”,
investigation was to clear the remains of the Roman build- može se smatrati najstarijom strukturom identificiranom
ings of the vegetation, conduct revisionary excavations tijekom prve faze istraživanja na prostoru k.č. 127. Ona je
and prepare an adequate documentation. Scarce movable možda sagrađena već tijekom antike ili najkasnije tijekom
finds date the site from the first to fifth/sixth centuries, and kasne antike. Ista je sigurno upotrijebljena i u mlađim raz-
the architectural remains point to at least three construction dobljima jer se zid SJ 004 naslanja na njezino zapadno
phases. lice. Zid SJ 004 pokazuje sigurno barem dvije faze gradnje.
U prvoj, starijoj fazi, kameni su blokovi manji i nepravilniji,
dok su u mlađoj fazi kameni blokovi veći i pravilnijeg oblika.
Obje faze pokrivene su žbukom iz druge faze gradnje, koja
Redni broj: 230 se može datirati najkasnije u kasni srednji vijek. Tijekom
Lokalitet: Poreč – Decumanus 20 (k.č. 127) prve faze istraživanja u sjeverozapadnom dijelu k.č. 127
Naselje: Poreč pronađen je i manji bunar (SJ 014), građen od grubo kle-
Grad/općina: Poreč sanih kamenih blokova povezanih žbukom. Gornji dio
Pravni status: Z-2544 (kulturno-povijesna cjelina) bunara bio je pokriven monolitnim kamenim blokovima, u
Razdoblje: A, SV, NV kojima je bila isklesana veća okrugla rupa. Na njima su bili
Vrsta radova: probno sondiranje dobro vidljivi tragovi gdje je izvorno bilo postavljeno grlo,
odnosno krunište samog bunara, koje je naknadno uklo-
Godine 2016. Zavičajni muzej Poreštine probno je arheo- njeno ili uništeno. Prema stratigrafskoj situaciji i nalazima
loški istražio lokalitet u Ulici Decumanus 20 u Poreču. Prva oko njega, bunar se može datirati u srednji vijek. Bunar je
faza istraživanja trajala je od 19. veljače do 18. ožujka, sigurno izvan funkcije prije početka 19. st. jer nije označen
a druga od 5. do 15. prosinca 2016. godine. Lokalitet je na Franciskanskom katastru iz 1820. godine. Najmlađa
istražen prilikom zemljanih radova tijekom rekonstrukcije i struktura pronađena tijekom prve faze istraživanja jest
nadogradnje građevine na k.č. 128, 130 i dijelu k.č. 127 struktura SJ 005, koju treba interpretirati kao neku vrstu
i k.č. 129, k.o. Poreč. Stručni voditelj istraživanja bio je manjeg podzemnog spremnika. Može se pretpostaviti da
arheolog Zavičajnog muzeja Poreštine Davor Munda. Za je spremnik građen najvjerojatnije u drugoj polovici 19. st.,
geodetsko snimanje svih sondi bila je zadužena tvrtka a zatrpan između dvaju svjetskih ratova. S obzirom na to
Geostudio d.o.o. iz Poreča. Troškove nadzora u potpu- da je na čitavu području k.č. 127 pronađeno relativno malo
nosti je financirao privatni investitor, koji je osigurao i svu novovjekovne glazirane keramike, naspram velike količine
potrebnu radnu snagu. rimske, uglavnom kasnoantičke keramike, može se pret-
postaviti da su objekti čiji su zidovi identificirani u istočnom
Prva faza istraživanja (SJ 003, SJ 007, SJ 008 i SJ 010) i u zapadnom dijelu
Katastarske čestice 127, 128, 129 i 130, k.o. Poreč, (SJ 004) k.č. 127 bili u ruševnom stanju već u 17. st., kada
smještene su unutar zaštićene kulturno-povijesne cje- više arhivskih izvora svjedoči o lošem stanju grada Poreča.
line grada Poreča. Predmetne čestice nalaze se u sre-
dišnjem dijelu porečkog poluotoka, duž glavne gradske Druga faza istraživanja
ulice Decumanus, odnosno s njezine sjeverne strane. Na Tijekom druge faze u potpunosti su istražene sve arheološke
njihovu prostoru sagrađeno je više objekata različitih veli- strukture koje su otkrivene tijekom prve faze. S obzirom na
čina, od kojih su neki i međusobno povezani. Katastarska to da su prilikom prve faze istraživanja, kada je lokalitet
čestica 127 jedina je koja je mogla biti probno arheološki iskopavan isključivo ručno, detaljno definirani stratigrafski
istražena jer na njoj nisu bili sagrađeni nikakvi objekti.
Tijekom prve faze istraživanja na predmetnoj je čestici
postavljena probna sonda veličine 5 m (S-J) x 8 m (I-Z),
koju je naknadno, zbog količine identificiranih arheoloških
struktura, bilo neophodno proširiti izvan prvobitnih gaba-
rita. Tijekom prve faze istraživanja identificirano je i doku-
mentirano sveukupno 23 različitih stratigrafskih jedinica,
a najbolje je istražen zapadni dio katastarske čestice k.č.
127. Prema stratigrafiji, pronađenim pokretnim nalazima
te tehnici gradnje samih struktura, može se rekonstruirati
njihov kronološki slijed. Najstariji, iako malobrojni prona-
đeni keramički ulomci, mogu se datirati u antiku (1. – 2. st.).
Oni su nađeni u više zemljanih slojeva, kao i u procjepima
matične stijene (SJ 022). Najbrojniji su, međutim, bili u
sloju SJ 013/020, u kojem je pronađeno i najviše ulomaka
stakla te se s pravom može reći da je kronološki to i bio
najstariji antropogeni sloj iz prve faze istraživanja. Dok Bunar SJ 024 u središnjem dijelu k.č. 127 (foto: D. Munda)
413
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Davor Munda
Summary
414
Istarska županija, HAG 13/2016
ispod mlađih građevina, odnosno zelenih površina na sje- urušenih kamenih blokova, sve u razini antičkog opločenja.
vernoj strani. Tijekom prijašnjih arheoloških istraživanja pro- Nekoliko većih kamenih ploča pronađeno je i nakon ukla-
nađeni su dijelovi rubnih kanala s istočne, južne i sjeverne njanja zidova SJ 017, 019, 021 i 022. Moguće je pretpo-
strane te stubišta sa zapadne strane, na temelju čega je staviti da se radi o ostacima trijema, koji se nalazio uz sje-
utvrđeno da je antički forum imao četverokutan oblik, sa vernu stranu foruma. Na zapadnoj strani sonde pronađeni
stranicama nešto dužima od 43 m (150x150 rimskih stopa). su ostaci dviju stuba koje su vodile prema hramovima. Na
prvoj stubi sa sjeverne i južne strane otkrivene su kamene
Zona A (južni dio k.č. 10/3, k.o. Poreč) zidane strukture, čija namjena nije sa sigurnošću utvrđena.
Zona A obuhvatila je SZ dio antičkog foruma. Središnji Istočni zid sjeverne strukture (SJ 007) evidentiran je već
dio zone, u površini od 60 m², istražen je 2006. godine. tijekom istraživanja 2006. i tada se mislilo da se radi o zida-
Površina istraživanja ovom je prilikom proširena prema nom podestu, odnosno ogradnom dijelu stubišta. Tijekom
sjeveru, zapadu i jugu te je ukupno istraženo 252 m² istraživanja utvrđeno je da se radi o naknadnim pregrad-
(21x12 m). S južne strane iskop je bio limitiran postojećim njama pristupnog dijela prema hramovima, pri čemu je
ogradnim zidom, odnosno ulicom koja od zapadne obale uz druga stuba skraćena, a treća je u potpunosti uklonjena.
postojeće građevine vodi do današnjega Trga Marafor. Sa Na temelju malobrojnih sitnih nalaza, pretpostavlja se da
sjeverne i zapadne strane površinski sloj humusa i nasipa su strukture nastale u kasnoj antici. Zbog nemogućnosti
koji se sastoji od građevnog otpada, uklonjen je s pomoću širenja iskopa prema jugu, južna struktura (SJ 008) samo
malog stroja, a sav ostali iskop i čišćenje prethodno istra- je djelomično istražena. Na južnom rubu sonde pronađen
ženog dijela odvijali su se ručno. U SI dijelu sonde prona- je dugačak zid (SJ 003) u smjeru I-Z, paralelan s recent
đeno je više zidova, od kojih se tri pružaju u smjeru S-J i nim ogradnim zidom. Većim je dijelom položen direktno
prelaze preko kamenog žlijeba, koji čini sjeverni rub antič- na antičko opločenje, a u zapadnom dijelu prelazi preko
kog foruma. Zid SJ 017 nastavak je zida pronađenog tije- strukture SJ 008 i stuba. U središnjem je dijelu zid SJ 003
kom istraživanja 2006. godine. Okomito na njega položen položen na zemljani nasip i strukturno je povezan sa
je zid SJ 019 i oba su zida međusobno strukturno pove- zidom SJ 013, koji se pruža u smjeru S-J. Opus gradnje
zana, odnosno čine dio istog objekta. Unutar zida SJ 019 i arheološki nalazi, kao i kod ostalih prethodno spomenu-
nađen je novčić s čitljivom godinom 1881. Zapadno od tih zidova, ne pokazuju graditeljske elemente starije od
SJ 017, a sjeverno od kamenog žlijeba antičkog foruma, 18. st. Antičko opločenje u južnom dijelu iskopa iznimno
ispod veće betonske ploče, koja je prekrivala i dio antič- je dobro očuvano. Novootkrivene kamene ploče nastav-
kog opločenja, pronađen je sloj žbuke (SJ 024) i većih ljaju prethodno utvrđene nizove u smjeru zapad-istok.
415
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Marafor – zona A, SI ugao (foto: M. Barada) Marafor – zona B, pogled sa SZ (foto: M. Barada)
Od sitnih nalaza, osim spomenutog novčića iz 1881. poziciji na kojoj nije bilo antičkog opločenja, iskopana je
godine, uza zidove objekata sagrađenih neposredno na manja sonda (1,5x1,5 m) kako bi se evidentirali eventualni
antičkom forumu pronađeni su ulomci keramike koji se stariji slojevi. Iskopavalo se do kraja kulturnog sloja, odno-
datiraju od renesanse do početka 20. st. te ulomci por- sno do pojave matične stijene, cca 70 cm od visine antič-
culana iz 19./20. st. Svi su ulomci nađeni u istom sloju, kog opločenja. Unatoč očekivanju, u sondi nije bilo sitnih
odnosno u nasipu koji je nastao niveliranjem terena nakon nalaza. Sa sjeverne strane iskopa otvorena su dva „šlica”,
bombardiranja tijekom Drugog svjetskog rata. Na području s ciljem pronalaska sjevernog ruba antičkog foruma, ali
ostataka stubišta prema hramskom prostoru i naknadnih kameni žlijeb, odnosno rubnjak, nije pronađen.
struktura na stubištu, materijal je isključivo antički, a pre-
vladavaju nalazi ulomaka tegula i amfora. Na kraju istraži- Arheološkim radovima 2016. gotovo je u potpunosti istra-
vanja, na dvjema pozicijama (KV C2 i KV C3) na kojima su žen sjeverni rub antičkog foruma. Unatoč naknadnim
nedostajale kamene ploče antičkog foruma iskopavalo se gradnjama i smanjenju prostora trga već od srednjeg
do kraja kulturnog sloja, odnosno do matične stijene koja je vijeka, antičko opločenje relativno je dobro sačuvano te
mjestimično dosezala do dna kamenih ploča. Osim manje je u budućnosti moguće planirati njegovu prezentaciju.
količine životinjskih kostiju, nije bilo sitnih nalaza. Apsolutna visina pronađenog antičkog opločenja iznosi
3,54 m na zapadnom rubu u zoni A, do 3,43 u zoni B.
Zona B (k.č. 14, k.o. Poreč)
Zonom B obuhvaćena je zelena površina na sjevernoj strani Literatura
središnjeg dijela antičkog foruma. Iskop je sa sjeverne i
zapadne strane bio limitiran postojećim građevinama, a s Baldini 1997 M. Baldini, Marafor – forum coloniae Iualiae
istočne strane ulicom koja od današnjeg Trga Marafor vodi Parentium, Izdanja HAD, 18/1997, Zagreb, 1997: 125
prema sjevernoj obali. Ukupno istražena površina iznosi – 135.
53 m² (sonda 6x8 m i dva „šlica” veličine 3,4x0,8 m prema Barada, Uhač 2007 M. Barada – M. Uhač, Poreč – Marafor,
građevini sa sjeverne strane). Čitava površina iskopa bila HAG, 3/2006, Zagreb, 2007: 260, 261.
je prekrivena slojem trave i humusa (SJ 101), ispod koje Kandler 1908 P. Kandler, Il foro romano di Parenzo, Atti
se nalazio sloj građevne šute, prosječne debljine 50 cm e memorie della Società Istriana di archeologia e storia
(SJ 102). Kameno opločenje antičkog foruma (SJ 103) pro- patria, XXIV, Parenzo, 1908.
nađeno je uz južni i istočni rub iskopa, u širini 1,5 – 2 m. U Suić 1976 M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu,
središnjem dijelu iskopa, do zapadnog ruba, u razini antič- Zagreb, 1976.
kog opločenja pronađena je podnica od opeka (SJ 107),
iskopane površine cca 4x4 m. Uz SZ stranu podnice od Martina Barada
opeka, u istoj razini sačuvan je dio mlađeg kamenog oplo-
čenja (SJ 108), veličine 2,5x1,2 m, za koje su djelomično Summary
iskorištene kamene ploče antičkog foruma. Uz istočni rub,
neposredno uz ulicu, pronađeni su temelji zida, širine Probe archaeological excavations on the northern side of
40 cm, zidanog vapnenom žbukom (SJ 104). Unutar zida the former Roman forum were conducted within the project
nalaze se dvije kamene stube (SJ 105), koje se spuštaju of the reconstruction of Marafor Square in Poreč. The exca-
od današnje ulice prema podnici od opeka. Okomito na vations encompassed a total area of more than 300 m2.
zid SJ 104, s južne strane pronađeni su tragovi još jednog Apart from the forum, investigated were the remains of the
zida položenog u smjeru JZ-SI. Pretpostavlja se da pro- buildings whose foundations were laid over an Antiquity-
nađeni zidovi, stube i pod od opeka čine cjelinu, odnosno period pavement. The reduction of the surface area had
da se radi o ostacima srednjovjekovne građevine, nastale begun as early as the Middle Ages and was intensified in
na nekadašnjem antičkom forumu. U SZ uglu iskopa, na the period between the 18th and 19/20th centuries.
416
Istarska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 232 nije identificiran ni jedan relevantan arheološki sloj i nisu
Lokalitet: Poreč – Trg slobode 5 (k.č. 357) pronađene nepokretne arheološke strukture. Iako je pred-
Naselje: Poreč metna čestica potencijalno bila jako zanimljiva, na njoj nisu
Grad/općina: Poreč pronađeni nikakvi važni ostaci.
Pravni status: Z-2544 (kulturno-povijesna cjelina)
Razdoblje: NV Literatura
Vrsta radova: arheološki nadzor
Baldini 1997 Marino Baldini, Parentium – Topografia
Od 1. do 17. veljače 2016. trajao je arheološki nadzor pri- antica, Atti CRSR, XXVII, Rovinj, 1997.
likom rekonstrukcije stambeno-poslovne građevine na k.č. Katastar 1820 Državni arhiv u Trstu, Catasto Franceschino,
357, k.o. Poreč. Stručni voditelj bio je arheolog Zavičajnog mappe 328b, 1820.
muzeja Poreštine Davor Munda. Troškove nadzora i radnu Pozzetto 1999 Marco Pozzetto, Giovanni Andrea, Ruggero
snagu u potpunosti je financirao privatni investitor, odno- e Arduino Berlam. Un secolo di architettura, Trst, 1999.
sno vlasnik objekta, koji se nalazio na predmetnoj čestici. Prelog 2007 Milan Prelog, Poreč, grad i spomenici,
Zagreb, 2007.
Katastarska čestica k.č. 357, k.o. Poreč, smještena je
unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline Poreča, na Davor Munda
svega pedesetak metara istočno od same starogradske
jezgre, odnosno prostora omeđenog bedemima, koji se Summary
od 1. do početka 19. st. u pravnom, političkom i admini-
strativnom smislu definirano kao grad Poreč. Prije početka Archaeological supervision over the reconstruction of a
nadzora na predmetnoj se čestici nalazio manji objekt residential and commercial building located on cadastral
građen početkom 20. st. Taj se objekt naslanjao na jednu parcel no. 357, the cadastral municipality of Poreč, was
od takozvanih Berlamovih palača, palaču Vascotto, koja conducted in the course of February 2016. The parcel has
je građena 1894. u neohistoricističkom stilu. Nakon što su two levels: higher on the northern side and lower in the
demontirani zidovi stare zgrade, pojavila su se recentna south. No archaeologically relevant layers or immovable
popločenja izrađena od betona i keramičkih pločica. archaeological structures were found.
Katastarska čestica imala je dva nivoa, viši na sjevernoj
strani i niži na južnoj. Prije početka arheološkog nadzora,
visinska razlika između njih iznosila je oko 60 cm. Zemljani
radovi odvijali su se manjim bagerom po sektorima, a Redni broj: 233
kopalo se sve do matične stijene i do masne crvene zemlje Lokalitet: Premantura – uvala Debeljak
(zdravice). Na južnom je dijelu matična stijena pronađena Naselje: Premantura
dosta duboko, dok se u sjevernom dijelu čestice na više Grad/općina: Medulin
mjesta ona pojavila vrlo plitko. Masna crvena zemlja (zdra- Pravni status: postupak u tijeku
vica) nalazila se uglavnom u procjepima žive stijene. Na Razdoblje: A
čitavoj površini iskopa, između recentnih starih popločenja Vrsta radova: podvodno istraživanje
i matične stijene, javljao se dosta ujednačen sloj tamno-
smeđe rahle zemlje s primjesama sitnog kamenja (SJ 004). Godine 2016. Arheološki muzej Istre istražio je ostatke
Samo mjestimično javljali su se slojevi nešto svjetlije boje, antičkog broda u uvali Debeljak u Premanturi. Istraživanje
uglavnom nasipni pjeskoviti slojevi bez nalaza. Unutar su vodili Ida Koncani Uhač iz Arheološkog muzeja Istre i
sloja koji je činila tamnosmeđa rahla zemlja pronađeno Marko Uhač, konzervator iz Konzervatorskog odjela u Puli,
je svega nekoliko ulomaka odlomljenih životinjskih kosti i a sudjelovali su Žan Budim, kustos vježbenik iz Arheološkog
nekoliko ulomaka keramike novijeg datuma. U konačnici muzeja Istre, dr. sc. Davor Bulić, znanstveni novak na
se može reći da tijekom arheološkog nadzora na k.č. 357 Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, članovi udruge Eko more
Ostaci životinjskih kostiju i ulomka keramike iz sloja SJ 004 Pogled na uvalu Debeljak i radnu bazu (foto: Aero foto 3D)
417
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
418
Istarska županija, HAG 13/2016
of the site, protection measures were undertaken and a materijala i ponovnog zatrpavanja istraženih sondi te pre-
protective metal netting was placed over the site in 2016. mještaj velikog kamenog sjedala gledališta obavila je tvrtka
Based on the AMS radiocarbon dating of a plank, the ship- Kapitel d.o.o. iz Žminja. Cjelokupne radove financirao je
wreck was dated to 1660 ± 30, and calibrated to 335-425 Arheološki muzej Istre u Puli.
(at a 95 per cent probability), which corresponds to the
amphorae found at the site. Arheološki radovi unutar pulskog amfiteatra obavljali su se
ponajprije s ciljem utvrđivanja trase za polaganje niskona-
ponskog električnog kabela te odabira pozicije za izradu
šahta i temelja električnog ormara. U tu je svrhu otvoreno
Redni broj: 234 osam sondi na površini južnoga glavnog ulaznog hodnika,
Lokalitet: Pula – Amfiteatar smještenog po dužoj osi amfiteatra (sonde 1, 2, 3, 4, 6,
Naselje: Pula 8, 9 i 10). Na zapadnoj strani kraće središnje osi amfitea-
Grad/općina: Pula tra, u zoni gdje se nekoć na prvom katu gledališta nalazila
Pravni status: Z-863 počasna loža, otvorena je sonda 5. Prostirala se na dijelu
Razdoblje: A površine borilišta i okolnog hodnika te prostorije iznad koje
Vrsta radova: sondažno iskopavanje se nekad nalazila počasna loža. U krajnjem jugozapad-
nom dijelu iste prostorije istražena je sonda 7. Iznimno je
Od 21. ožujka do 28. travnja 2016. Arheološki muzej Istre bila otvorena još jedna sonda na sjevernom dijelu objekta,
u Puli sondažno je arheološki istraživao područje unutar unutar jedne od trapezoidnih prostorija, koje su nekoć bile
Amfiteatra u Puli (k.č. zgr. 1800, k.o. Pula). Stručnu ekipu namijenjene držanju zvijeri (carceres) (sonda 11). Ukupna
činili su: voditeljica istraživanja, kustosica Silvana Petešić, istražena površina iznosila je oko 115 četvornih metara.
kustosica Aska Šopar i kustosica pripravnica Aneta
Vežnaver. Crtaću dokumentaciju izradio je muzejski teh- U početnoj fazi istraživanja otvorene su četiri sonde na povr-
ničar Ivo Juričić. Fizičke radove arheološkog istraživanja šini južnog, a ujedno i glavnog ulaznog hodnika u borilište.
obavljali su zatvorenici Zatvora u Puli. Geodetske poslove U širini od 2 m, prva je sonda bila pozicionirana na liniji
odradila je tvrtka AGG d.o.o. iz Pule. Odvoz otkopanog pružanja drugog koncentričnog zida amfiteatra, gledajući iz
Amfiteatar, pogled na odvodni kanal u južnom ulaznom hodniku u borilište (foto: A. Šopar)
419
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
420
Istarska županija, HAG 13/2016
421
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Silvana Petešić
Summary
422
Istarska županija, HAG 13/2016
423
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Bazilika – sjeverni lateralni zid s lezenama, zazidana bočna vrata Bazilika – sjeverozapadni kut s lezenom i detalj temelja trijema
(foto: Ž. Ujčić) (foto: Ž. Ujčić)
424
Istarska županija, HAG 13/2016
Literatura
425
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
426
Istarska županija, HAG 13/2016
Martina Barada
Summary
427
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
in the course of 2016. The excavations revealed the seg- koji je ležao direktno na kasnoantičkoj zidanoj konstrukciji
ments of a Late Antiquity or medieval building on the NW s temeljnom stopom, registriran je nalaz manjeg dijela arhi-
side of the Square as well as part of Roman city walls along tektonskog elementa, koji je dio baze stupa, a transportiran
the SW part of the Square. Scarce movable finds can be je u Arheološki muzej Istre – Pula. Prilikom produbljivanja
dated to the period between the first and third centuries. iskopnog kanala na istočnom i jugoistočnom dijelu igrališta
u neposrednoj blizini zatvorene terase slastičarnice i pizzerije
428
Istarska županija, HAG 13/2016
(Sergejevaca 44), na dubini od 1,20 m registrirani su ostaci i arheoloških istraživanja, projektanti i izvođači radova predvi-
nekakve zidne konstrukcije (br. 6), koji vjerojatno pripadaju đenu su dubinu iskopa za rukometne golove od 0,50 m sma-
kasnoj antici. Smjer jednog dijela zida vodi ispod sadašnje njili na 0,40 m. Nakon završetka iskopavanja sondi za koševe
zatvorene terase slastičarnice i pizzerije u ulici Sergejevaca i rukometne golove te šalovanja i betoniranja novih temeljnih
44, dok drugi dio vodi prema mjestu na kojem se nalazi iskop zidova ograde igrališta, započelo je postavljanje novih elek-
za rukometni gol. Zbog mogućnosti registriranja novih zidova tričnih instalacija u dijelu Držićeve ulice, kućni br. 2 (Slovenski
dom). Tom je prilikom izvađen jedan red kamenih ploča i isko-
pan kanal dubine 0,40 – 0,50 m. Nakon radova kamene ploče
popločenja na dijelu Držićeve ulice vraćene su na isto mjesto.
Prilikom iskopavanja kanala za postavljanje novih odvodnih
cijevi, električne i telefonske instalacije u području od igra-
lišta pa do ugrađenih ormarića za električnu struju na kući
u Držićevoj ulici, te na postojeću slivnu cijev u Dobrilinoj
ulici, na trasi iskopa najprije su izvađene kamene ploče. Na
tom prostoru nije bio nalaza, osim manjega registriranog
recentnog austrijskog zida (br. 7) u Dalmatinovoj ulici, na
dubini od 0,80 m. Taj se zid pod pravim kutom spajao s
već registriranim austrijskim zidom duž cijelog igrališta u
Držićevoj ulici te je vjerojatno pripadao istoj temeljnoj cjelini
srušenih austrijskih stambenih objekata.
Nakon fotodokumentiranja i iscrtavanja tehničke dokumen-
tacije u mjerilu 1 : 20 te geodetskog smještaja arhitekton-
skih nalaza, svi su zidovi prije daljnjih radova prekriveni
geotekstilom te zaštićeni zaštitnim slojem pijeska i šljunka
debljine 0,20 – 0,40 m.
Literatura
Romuald Zlatunić
Summary
429
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Fotogrametrijska snimka lokaliteta nakon istraživanju (snimka: Srednja tehnička škola Pula)
Rimsko kućno svetište (lararium) (foto: T. Šalov) Ostaci prapovijesne peći (foto: M. Barada)
arheoloških istraživanja. Nedugo nakon početka iskopavanja, zaštitna. Istraživala se ukupna građevinska površina, koja je
ulaskom u kulturne slojeve, probna su istraživanja prerasta u iznosila 200 m². Lokalitet je istražila tvrtka Arheo TiM d.o.o.
430
Istarska županija, HAG 13/2016
iz Pule, pod vodstvom Teodore Šalov, a zamjenica je bila Rimskom Carstvu, a datiraju od kraja 1. st. pr. Kr. do sredine
Martina Barada. U pojedinim su etapama u istraživanju sudje- 2. st. (https://archaeologydataservice.ac.uk/). Od fine kuhinj-
lovali i arheolozi: Sanja Knežević i Veseljko Bašić. Radove je ske keramike zastupljeni su ulomci keramike tankih stijenki,
financirala privatna investitorica, Sajonara Miljevac. afričke crvenoglačane keramike, ponešto terae sigillatae.
Od posebnih nalaza najzastupljenije su koštane igle (od
Glavinićev uspon nalazi se na južnoj padini povijesne jezgre kojih jedna ima izrezbarenu glavu kobre), četiri uljanice (od
Pule. Lokalitet se dužom stranom pravokutne forme naslanja kojih jedna s trokutastim nosom i prikazom rozete), tri ulja-
na današnju ulicu i posljednja dva stoljeća upotrebljavao se nice s volutnim nosom i prikazima amfore, gladijatora i volka.
kao obradivo poljoprivredno zemljište, da bi preraslo u zapu- Pred kraj istraživanja investitorica je odustala od prvobitne
štenu zelenu površinu. Istraživanje je započelo u gornjem, namjene gradnje hostela te je odlučila iskoristiti prostor
sjevernom dijelu lokaliteta. Nakon uklanjanja površinskog za gradnju parkirališta. U dogovoru s konzervatorima,
sloja zemlje i raslinja, ubrzo se pojavio visoki sloj antičke istraženi arhitektonski ostaci prekriveni su geotekstilom i
„šute”, koja je obilovala fragmentima fresko-ukrasa, fine i zatrpani slojem rizle u debljini od 20-ak cm, uz arheološki
grube kuhinjske keramike, ulomcima amfora itd. Iskopani nadzor. Materijal je nakon pranja i čišćenja fotografiran i
fragmenti obojene žbuke datirani su, prema gruboj procjeni signiran te je još u fazi obrade.
kolegice Astrid Mirjane Majkić, od 1. st. pr. Kr. do 2. st. Sloj
„šute” nalazio se unutar antičke arhitekture, koja je prema Literatura
posebnim nalazima, nalazima fine kuhinjske keramike, koli-
čini i kvaliteti fresko-ukrasa te ostalom materijalu, pripadala Mihovilić 2010 K. Mihovilić, Na početku je bila peć – želje-
rimskom domusu, koji je nešto poslije doživio određene pre- znodobno naselje i nekropola uz temelje Arheološkog muzeja
inake. Prema nalazima i stratigrafiji, domus se može datirati Istre u Puli, Katalozi Arheološkog muzeja Istre, sv. 82.
od 1. st. pr. Krista do 3. st. Tek pri kraju istraživanja mogao https://archaeologydataservice.ac.uk/
se sagledati kontinuitet življenja na istraženom području.
Utvrđeno je da se u gornjem dijelu istraženog dijela loka- Teodora Šalov
liteta u kontinuitetu živjelo od prapovijesti do kasne antike.
Otkrivene su dvije prapovijesne peći i sporadični prapovije- Summary
sni slojevi s ostacima kućnog lijepa i prapovijesne keramike,
iz čega se da naslutiti da je ondje nekad postojala prapo- Rescue archaeological excavations at the Fran Glavinić
vijesna nastamba, datirana od 9. do 8. st. pr. Kr. (Mihovilić Gradient (Glavinićev uspon) were carried out in the period
2010: 30). U vrijeme Rimskog Carstva, iznad prapovijesnih between October 2015 and January 2016. The excavations
slojeva nastanio se luksuzni rimski domus, zatrpan u kasnoj encompassed an area of 200 m2. The initial probing of the
antici, nakon čega započinje život u donjem dijelu lokaliteta. site later grew into rescue archaeological excavations which
Dok su se u gornjem dijelu otkrivali pravilni rimski zidovi, fra- yielded the remains of two prehistoric furnaces with prehis-
gmenti fresaka, mramornih oplata, fine kuhinjske keramike, toric pottery, remains of house daub, remains of the masonry
brončanih i koštanih predmeta, u donjem (južnom) dijelu of a Roman domus with various finds, amongst which espe-
lokaliteta, većina zidova bila je izrađena u suhozidnoj formi, cially stand out the remains of a fresco decoration. Prehistoric
„plutajući” na zemlji, nepravilna i loše kvalitete. U kulturnim layers were partly covered with the Roman domus whose
slojevima između tih zidova nalazi se datiraju od kasne northern part was filled during the Late Imperial Period and
antike do početka baroka, odnosno od 4. st. do kraja 18. st., has not been used for living purposes ever since. The lower,
nakon čega prostor prestaje služiti u stambene svrhe, pre- southern part of the site underwent many transformations
pušta se zaboravu, zatrpava te pretvara u obradivo zemlji- in the period between the Late Antiquity and the end of the
šte. U južnom dijelu lokaliteta specifičnost je interpolacija 18th century. In this area, no prehistoric or Antiquity-period
ulomaka obrađenih, kamenih dijelova antičke arhitekture layers were found. The movable finds can be dated from
(baze i dijelovi stupova, kapiteli i dr.). Istraživanjem su usta- the ninth to 17th centuries. By the end of the excavations, a
novljena tri kućna praga, jedan iz antike, dok se preostala Roman home sanctuary – Ialarium was discovered, with no
dva mogu datirati od kraja kasne antike do sredine baroka. established parallels so far.
Kućni pragovi po svom položaju upućuju na to da je ulica u
tom dijelu bila 20 – 30 cm šira nego što je to danas.
Na kraju istraživanja, na jugozapadnom dijelu lokaliteta
pronađen je sloj kasnoantičke „šute”, u kojem se nalazila Redni broj: 239
velika količina antičke fine kuhinjske keramike te četiri Lokalitet: Pula – Luka Pula (uvala Monumenti i otoka
kompletno sačuvane antičke svjetiljke (uljanice), koje su se Sv. Katarina)
nalazile neposredno iznad ostataka malenog kućnog sveti- Naselje: Pula
šta (lararium), obično posvećenog zaštitniku kuće. Grad/općina: Pula
Od nalaza su najzastupljeniji: fragmenti grube prapovi- Pravni status: –
jesne keramike, ručke amfora „rodski tip”, koje su služile Razdoblje: A, NV
za prijevoz vina s Rodosa, tip amfora koji spada u kasne Vrsta radova: terenski pregled kopna i podmorja
helenističke prototipove koji datiraju od kasnog 1. st. pr. Kr.
do sredine 2. st.; ručke amfora Dressel 2-4, grčko-rimske U siječnju 2016. Arheološki muzej Istre arheološki je pregle-
amfore zastupljene uglavnom na zapadnom Mediteranu. Te dao kopno i podmorje uvale Monumenti te otoka Sv. Katarina
su amfore najzastupljenije prilikom prijevoza vina u ranom u Puli. Stručna voditeljica radova je bila Ida Koncani Uhač,
431
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
432
Istarska županija, HAG 13/2016
Struktura se nalazi na dubini od 1 do 1,5 m. Od strukture su S obzirom na poznate podatke o postojanju gospodarsko-
vidljive vanjske i unutarnje linije lica, osobito na sjeverozapad- -stambenog kompleksa u uvali Monumenti, može se pret-
noj strani, gdje se prepoznaje ugao objekta. Vanjska širina postaviti da je navedena struktura bila u posjedu rimskog
strukture mjerena u smjeru jugozapad-sjeveroistok iznosi kompleksa koji je istraživao C. Gregorutti. Zapadno od
34 m, a u smjeru sjeverozapad-jugoistok 34 m. Građevina je strukture ribnjaka, u podmorju su na dubini od oko 2-2,9 m,
po sredini podijeljena na dva bazena, od kojih svaki zauzima uočeni tragovi pravokutne strukture građene od kame-
površinu od 200 m². Sa sjeverozapadne strane objekt je bio nih blokova (7). Oblik strukture upućuje na lučki uređaj
povezan s kopnom dvama usporednim nasipima na udalje- koji bi mogao pripadati rimskome molu. Neposredna bli-
nosti od 4 m, ukupne dužine 20 m. Moguće je da se između zina rimske vile s ribnjakom opravdava i smještaj mola za
tih dvaju nasipa nalazio još jedan manji bazen za uzgoj ribe. potrebe rimske vile. Naravno, bez konkretnih arheoloških
Oko strukture pronađeni su keramički ulomci trbuha rimskih istraživanja u podmorju, zasad su to tek pretpostavke. U
amfora, koje bi mogle pripadati ulomcima tipa Lamboglie 2 neposrednoj blizini navedene strukture utvrđeni su ostaci
ili Dressel 6A te ulomci rimske građevne keramike (tegule, tereta građevnih keramičkih opeka austrijske datacije.
imbreksi). Istočno od strukture ribnjaka, u podmorju, na dubini od oko
Struktura ribnjaka dio je pripadajućeg kompleksa rimske 2,1 m, ispred čela austrijskog mula pronađeno je drveno
arhitekture, koja se vjerojatno nalazila u obalnom pojasu. plovilo (8). Vidljiva sačuvana dužina plovila iznosi 12 m, a
433
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
434
Istarska županija, HAG 13/2016
435
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Malo rimsko kazalište u Puli, snimka iz zraka s označenom zonom istraživanja (foto: Z. Grbin)
antike do novog vijeka. Uslijedio je nasipni sloj smeđe dijelu zadnjeg koncentričnog zida kazališta, u smjeru sje-
zemlje izmiješane s kamenjem srednjih dimenzija (SJ 162). ver-jug. Dužina joj je iznosila 5,4 m te je bila uslojena s
Sadržavao je brojne ulomke grube keramike iz predrim- najviše do četiri reda kamena lomljenca raznih dimenzija,
skog, histarskog razdoblja te sitne dijelove uvezene kera- povezanih vapnenim mortom (SJ 166). Imala je samo jedno
mike s crnim premazom. Svi su ti nalazi bili izmiješani s lice, i to ono istočno. Struktura se protezala paralelno sa
onima iz razdoblja rimske vlasti nad tim područjem. Premda zidom koji je ubiciran već tijekom istraživanja 2014. Riječ je
u manjoj količini, iz tog su razdoblja zastupljeni ulomci o nastavku istog onog zida s kontraforima koji je integralni
amfora, poklopci amfora, kuhinjska keramika, sitni dijelovi dio antičke vodospreme (Zid 43). Zapadno od zida SJ 166
stolne keramike tankih stijenki i terrae sigillatae. Nekoliko te iznad zida 43 nalazio se svjetlosmeđ pjeskoviti sloj s
nalaza novovjekovne glazirane keramike, prozorskog nešto malo kamenja manjih dimenzija i s nalazima samo
stakla i ulomak keramike s otisnutim ukrasom tzv. terraglia, jednog ulomka tegule i dijela kuhinjske keramike s češlja-
čija je proizvodnja započela sredinom 18. st. i trajala je sve stom valovnicom (SJ 167). Istočno od zidane strukture s
do početka 20. st., svjedoče o prilično recentnom postanku, jednim licem, u prostoru koji s istoka zatvara većim dijelom
kako tog, tako i prethodnog sloja. Istodobno je bio uklonjen rekonstruiran potporni zid terase, nalazio se sloj smeđe
i manji sloj crne zemlje kružnog tlocrta (SJ 163), nastao pri- zemlje sa sitnim kamenjem i s nalazima antičke i novo-
likom ukopavanja manje betonske strukture u obliku gljive, vjekovne keramike (SJ 168). Južno od toga evidentirana
koja je nekoć u tom dijelu terase služila kao jedna od baza je tamnosmeđa, gotovo crna zemlja, također s vrlo sitnim
okomitih metalnih nosača recentne ograde. Spomenuta je kamenjem i s nalazima grube histarske i antičke kuhinj-
struktura bila smještena u blizini predzadnjeg koncentrič- ske keramike (SJ 165). Ispod sloja SJ 168 pronađena je
nog zida kazališta. I taj je sloj nastao prebacivanjem dijela nakupina velikog kamena lomljenca izmiješanog sa sipkom
starijeg kulturnog sloja ispunjenog znatnom količinom smeđom zemljom (SJ 169). I u tom su sloju zetečeni nalazi
rimske kuhinjske keramike, u koji su sekundarno dospjeli grube keramike te antičke i novovjekovne keramike. Nakon
i nalazi novovjekovne glazirane keramike. što su uklonjena potonja dva sloja, ustanovljeno je da se
Nakon što je SJ 162 bio uklonjen, u krajnjoj je sjevernoj ispod spomenutog zida s jednim licem nalazi pravokutan
zoni radova otkrivena jedna zidana struktura položena na otvor širine 60 cm i visine 40 cm. Djelovao je poput kanala,
436
Istarska županija, HAG 13/2016
premda u ovom slučaju ne može biti riječi o tome. U pred- prostora koji tvore predzadnji (Zid 32) i vanjski koncen-
njem dijelu otvora nalazila se ispuna od smeđe masne trični zid zapadnog dijela kazališta (Zid 31). Sastojao se od
zemlje s nalazima prapovijesne i antičke keramike (SJ nabijenog lomljenog kamena, mjestimično pomiješanog s
170). U preostalom dijelu zatečena je praznina s dubokom vapnenom žbukom (SJ 64). Među nalazima prikupljenima
rupom. Pritom je bilo vidljivo istočno lice antičkog Zida 43, tijekom iskopavanja toga sloja količinski je najzastupljenija
na koji su pod pravim kutom bila naslonjena dva para- gruba histarska keramika, ali i rimska kuhinjska keramika
lelna novootkrivena zida, međusobno udaljena 60 cm (zid proizvedena na lončarskom kolu. Zastupljena je i kera-
južno – SJ 180 i zid sjeverno – SJ 181). Uslijedio je iskop mika tipa Gnathia (4. st. – 175. g. pr. Kr.), zatim keramika s
sloja nabijenog kamenja izmiješanog sa svjetlosmeđom crnim premazom, koja se proizvodila od 4. do 1. st. pr. Kr.,
zemljom, koji je ispunjavao prostor između zida 166 i zida i siva venetska keramika iz istog razdoblja. Od rimskih
43. Označen je kao SJ 171 i sadržavao je, uz keramiku nalaza pronađeni su ulomci tegula, kanalica, amfora,
histarskog razdoblja, i dva ulomka novovjekovne glazi- sigilatnog posuđa i keramike tankih stijenki. Zabilježen je
rane keramike. Uočeni su i kameni blokovi koji su, ležeći i jedan nalaz novovjekovne keramike. U istom prostoru,
djelomice na paralelno postavljenim zidovima 180 i 181, ali isključivo uz istočno, odnosno unutarnje lice završnog
natkrivali dio prostora koji su limitirali. Blokovi su zatečeni zida kazališta, nalazio se i sloj tamnosmeđe zemlje izmije-
polomljeni, a bili su sastavni dio zida SJ 166. Preostalo je šane s kamenjem, među kojim su se nalazili i veći primjerci
kamenje već odavno palo u dubinu. Južno od novootkri- lomljenog kamena vapnenca nekakve zidane strukture
vene zidane strukture (SJ 180), koja se proteže od Zida 43 (SJ 164). Lomljeni kamen, s obzirom na dimenzije, mogao
i zadnjeg koncentričnog zida kazališta (Zid 31), nalazio se je pripadati i samom zidu kazališta. Taj je nasip popunja-
sloj od kamenja i smeđe zemlje (SJ 178). Njegovim isko- vao prostor između spomenutog nasipa i zida kazališta, a
pom ustanovljeno je da je u blizini kontakta zida kazališta sadržavao je istu kategoriju nalaza kao i prethodni. Ispod
i zida s kontraforima umetnuta jedna manja zidana forma- sloja SJ 64 nalazio se još jedan nasip, ali od tamnosmeđe
cija trokutastog tlocrta (SJ 182). Sloj je bio bogat prapovi- masne zemlje s kamenjem (SJ 176). Prostirao se unutar
jesnom grubom keramikom, izmiješanom s helenističkom cijele dionice tog koridora. I ondje su prikupljeni nalazi koji
i rimskom keramikom. U istom prostoru uslijedio je tanak se s obzirom na tipologiju ne razlikuju od onih pronađenih u
sloj od vapnene žbuke s kamenjem, u kojemu su prona- prethodnim dvama slojevima. Jedina razlika očituje se u još
đena tri ulomka grube prapovijesne keramike (SJ 184). nekoliko vrsta nalaza, a to su keramički pršljenovi iz histar-
Ustanovljeno je da sva tri novootkrivena zida leže na poto- skog razdoblja, helenistička reljefna keramika, poklopci
njem sloju te se protežu od zida kazališta na istoku do zida
s kontraforima na zapadu. Ispod sloja s vapnom nalazio se
sloj od tamnosmeđe zemlje s kamenjem srednje veličine
(SJ 185). Nalazi u tom sloju svedeni su na velik broj histar-
ske, ručno izrađene keramike, nešto keramike s crnim pre-
mazom, fragmente fresaka i ulomke amfora tipa Dressel
6A. Može se zaključiti da, s obzirom na dataciju, ni jedan
nalaz ne prelazi u 1. st. I dalje se kopalo u dubinu pa je evi-
dentiran još jedan tanak vapneni sloj (SJ 186). Zauzimao je
sjevernu polovicu prostora. Ležao je na sloju nešto svjetlije
smeđe zemlje s kamenjem (SJ 187). Zbog velike dubine
iskopa u vrlo malom prostoru, potonji sloj nije u potpuno-
sti istražen te je prikupljeno samo nešto malo prapovijesne
keramike.
Istočno od zida SJ 166 i južno od spomenutog otvora,
dijelom na ostacima zadnjeg koncentričnog zida kazališta,
zabilježena je mekana vapnena žbuka sa sitnim kamenjem
(SJ 173). Ispod se nalazila nakupina lomljenog kamena
vapnenca, od kojeg je većina sadržavala tragove vapne-
nog morta (SJ 179). Vjerojatno je riječ o ruševini vanjskog
zida kazališta, pokraj kojega su se nakupine i nalazile. Na
krajnjem sjeveroistočnom dijelu zone istraživanja, u kutu
koji oblikuje potporni zid gornjeg platoa, dokumentirana
je tvrda vapnena žbuka (SJ 174), nastala iznad lomlje-
nog kamena, među kojim se ističe velik blok isklesan od
kamena vapnenca. Potonje se nalazi dijelom iznad završ-
nog zida kazališta te dijelom iznad polukružnog svoda niše,
koja je vidljiva na sjevernom licu potpornog zida gornjeg
platoa. Niša se nalazi na povišenom nivou, otprilike u razini
sjevernog lučnog ulaza u kazalište.
U ovogodišnjoj kampanji istraživanja također je nastav-
ljen iskop nasipnog sloja, koji je zabilježen već u prethod- Pogled na istočno lice vanjskog zida kazališta i na kontrafore koje
noj sezoni istraživanja, a pružao se duž gotovo cijelog preslojava (foto: S. Petešić)
437
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
438
Istarska županija, HAG 13/2016
Girardi-Jurkić 1995 V. Girardi-Jurkić, Arheološka spome- Godine 2016. sondažno je arheološki istražen JZ dio Parka
nička baština u urbanim cjelinama i pejzažnom prostoru grada Graza u Puli, odnosno južni dijelovi k.č. zgr. 72, 73
Istre, HAnt, 1, Pula, 1995: 17 – 20. i 74, k.o. Pula. Istraživanja su trajala šest radnih dana, a
Mlakar 1979 Š. Mlakar, Malo scensko pozorište, Kataloška obuhvaćena je površina od cca 40 m². Ta su istraživanja
jedinica 169. a, b, c, Antički teatar na tlu Jugoslavije (Atique dio gradnje podzemnih kontejnera za selektirani otpad,
Theater in the Territory of Yugoslavia), Katalog izložbe, odnosno za potrebe definiranja konačnih pozicija predmet-
Novi Sad, 1979: 137 – 139. nih kontejnera, s obzirom na očekivane arheološke nalaze.
Mlakar 1981 Š. Mlakar, Iz inventara svjedočanstava o Lokalitet je istražila Martina Barada, dipl. arheologinja iz
kazališnom životu u antičkoj Puli, Antički teatar na tlu poduzeća Arheo TiM d.o.o. Pula, a iskopavala ga je tvrtka
Jugoslavije, Saopštenja sa naučnog skupa, 14-17. 4. Roveria Usluge d.o.o. iz Bršćića.
1980., Novi Sad, 1981: 91 – 110.
Petešić 2015 S. Petešić, Malo rimsko kazalište u Puli, Park grada Graza nalazi se na zapadnom rubu povijesne
HAG, 11/2014, Zagreb, 2015: 363 – 366. jezgre grada Pule. Područje današnjeg parka od antike do
Drugog svjetskog rata bilo je područje kontinuirane grad-
Silvana Petešić nje, o čemu (osim arheoloških nalaza) svjedoče i povijesni
katastri iz 19. st. Današnji Park grada Graza formiran je
Summary nakon Drugog svjetskog rata na mjestu nekadašnjih građe-
vinskih čestica. Naime, povijesno središte Pule, posebno
Archaeological excavations at the highest plateau of the njegov zapadni rub, okrenut prema moru, u bombardira-
Small Roman Theatre in Pula were conducted in the course nju krajem spomenutog svjetskog rata doživio je teška
of 2016. The aim of this campaign was to follow the west- razaranja, kada su zgrade na području današnjeg parka i
ern segment of the outer concentric wall of the Theatre as parkirališta uništene do temelja te nisu obnavljane. Upravo
well as a wall that belongs to the Antiquity cistern located to zbog toga te pretpostavljenog nalaza ostataka porušene
the west of the Theatre. The excavations encompassed an arhitekture, Konzervatorski odjel u Puli propisao je potrebu
area of 250 m2. In the south-easternmost part of the dig, the sondažnog arheološkog istraživanja prije početka gradnje
bedrock was reached. Apart from the final concentric wall, it podzemnih kontejnera.
is precisely on this location that the southern segment of an Metodologija istraživanja bila je prilagođena otežanim
Antiquity wall was discovered. The wall was 35 m long and uvjetima rada (visoka razina mora i stalan pritok otpadnih
5.6 m high. With its southern, shorter side it was connected voda), zbog čega istraživanje nije bilo moguće do kraja
with the northern wall of the cistern. It is slightly curved and kulturnog sloja, nego do maksimalne dubine nešto veće
has four buttresses at regular intervals on its eastern outer od 2 m od današnje hodne površine (odnosno do kote
face. The masonry extends further to the north and is partly AV –1,52 m). Unatoč konstantnom radu pumpe, na većim
in contact with the outer concentric wall of the Theatre. The dubinama nije bilo moguće ispumpati vodu te je na dijelu
appearance of the contact suggests the sequence of the na kojem je za potrebe gradnje potrebna dubina iskopa
construction of the buildings to which the walls belonged. It iznosila 3 m, zemlja (odnosno mulj) vađena direktno iz
was established that the wall of the Theatre partly overlaid
three out of the four buttresses, which proves that the con-
struction of the cistern preceded the Theatre.
Numerous backfilled layers were removed during the exca-
vations. Some of them were created during the construc-
tion of the Theatre, and others resulted from the accumu-
lation during different periods after the Theatre had lost
its original purpose. Numerous movable finds span the
period from the Iron Age Histri up to the 20th century. They
predominantly include hand-made pottery of the Histrian
period as well as imported fourth – first century BC wares
such as Gnathia ware, grey Veneto pottery, black-coated
pottery and Hellenistic relief pottery. Roman-period pottery
includes very small fragments of sigillata and kitchenware,
fragments of amphorae, amphorae lids and roof and con-
struction tiles. Kitchenware belongs to the Late Antiquity
and early medieval period. Post-medieval glazed pottery
was also found. Pogled na stube (SJ 009) i dio stupa (foto: M. Barada)
439
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
440
Istarska županija, HAG 13/2016
Summary
441
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Hrvoje Švarić
Summary
442
Istarska županija, HAG 13/2016
Pogled na iskop nakon istraživanja i crtež iz 1886., s prikazom presjeka obrtajne kupole za topove (foto: M. Barada/nacrt preuzet iz
Krizmanić 2009)
blindirana stalna utvrda, dodatno opremljena električnim infrastruktura. Iskop je započeo na poziciji SZ vrha poligo-
reflektorom prije 1890. U njezinoj neposrednoj blizini nalazi nalnog bazena. Nakon uklanjanja betona (SJ 001) pojavio
se obalna kazamatirana topnička bitnica Sv. Ivan (San se sloj nasipa od zemlje i krupnijeg kamena (SJ 003), pro-
Giovanni/Cunfida) građena od 1881. do 1885. godine. sječne debljine 15 cm. Ispod nasipa (SJ 003), na AV 29,59 m
Utvrda Verudela i baterija Sv. Ivan, zajedno s manjom uočen je zid od velikih klesanih kamenih blokova (SJ 005), a
baterijom na njihovu spoju, zbog obrane su povezane u širenjem sonde ubrzo su uočeni i drugi zidovi (SJ 004, 006
jedinstven sklop. Tehnika gradnje utvrde je tradicijska, fino i 007), koji zajedno tvore pravokutnu konstrukciju ispunjenu
obrađenim vidljivim kamenom od lokalnog vapnenca. Oko nasipom zemlje, pomiješane s komadima opeke i žbuke te
utvrde proteže se obrambeni rov izdubljen u živoj stijeni. s velikim brojem nalaza različitih predmeta i ulomaka od
Nakon 1918. utvrda gubi izvornu namjenu, ali do 1947. željeza (SJ 008). Nakon konzultacije s nadležnim konzer-
ostaje u vojnom posjedu. S obzirom na to da je bila neupo- vatorskim odjelom, odlučeno je da se zaštitno arheološki
trebljiva za vojne svrhe, utvrda je 1947. prepuštena Gradu istraži čitava površina dvorišta. Nakon uklanjanja betona, na
Puli, koji ju predaje na upravljanje turističkom resortu. Do ostatku površine vidljiv je jednak stratigrafski slijed – ispod
kraja 1980-ih utvrda se upotrebljava za različite namjene recentnog betona (SJ 001) nalazio se tanji nasipni sloj
(trgovina, diskoteka, frizerski salon), a nakon toga biva zemlje s krupnijim kamenjem (SJ 003), kameno opločenje u
napuštena i u velikoj mjeri devastirana te se rabi kao odla- rubnim dijelovima (SJ 002) te matična stijena (SJ 011), koja
galište i spalionica otpada. je djelomično iskorištena za opločenje. S istočne strane
Godine 2002. korisnik postaje Aquarium Pula d.o.o., te otkrivena je još jedna pravokutna konstrukcija, paralelna s
zahvaljujući tome započinje sanacija i redovito održavanje prethodno navedenom na zapadnoj strani i jednakih dimen-
utvrde, koja tada dobiva novu namjenu te postaje centar zija. Obje su konstrukcije, dimenzija 110x351 cm, ukopane
za oporavak morskih kornjača i preuređuje se u akvarij. u pod. Bočni zidovi građeni su od većih, pravilno klesanih
Također se u dvama navratima održavaju Međunarodne kamenih blokova, a uz obje konstrukcije nalazi se po jedan
radionice arhitekture fortifikacije, radi stručne valorizacije i kanal zidan opekom i djelomično kamenom te obložen
ekspertize prenamjene utvrde za potrebe akvarija. finom, zaglačanom žbukom. Kanali su dugi oko 250 cm i
Za potrebe izrade glavnog projekta gradnje bazena za široki 27 cm, s time da je kanal uz zapadnu konstrukciju
morske pse i uređenja unutarnjeg dvorišta, odnosno neka- smješten s njezine istočne strane, dok je kanal uz istočnu
dašnje pozicije obrtajne kupole za topove, Konzervatorski konstrukciju smješten sa zapadne strane. Južno od kon-
odjel u Puli propisao je potrebu sondažnog arheološkog strukcija i kanala, u sredini se nalazi još jedna manja pra-
istraživanja. Bilo je predviđeno otvaranje šest sondi, veli- vokutna konstrukcija (60 x 181 cm), također ukopana, ali
čine 1,5x1,5 m, pozicioniranih na vrhovima poligona pro- s dvjema razinama poda, od kojih je viši (SJ 016) obložen
jektiranog bazena, međutim već prilikom otvaranja prve finom zaglačanom žbukom, dok za niži, zbog vode i mulja,
sonde pokazala se potreba za prerastanjem sondažnog u nije mogla biti utvrđena točna dubina. Pravokutna ukopana
zaštitno arheološko istraživanje na čitavoj površini dvorišta. konstrukcija, dimenzija 110x351 cm, smještena u zapad-
Današnje središnje dvorište utvrde Verudela, a nekadašnja nom dijelu dvorišta, građena je od većih, pravilno klesanih
pozicija obrtajne kupole za topove, zauzima površinu od cca kamenih blokova. Prosječna dubina iznosi 80 cm. U zapad-
50 m2. U rubnim dijelovima sačuvano je izvorno kameno nom zidu (SJ 005) uočene su dvije male niše, čija funk-
opločenje (SJ 002), dok je središnji dio prekriven recent cija za sada nije poznata. Na dnu se nalazi matična stijena
nim betonom (SJ 001). Za oblikovanje izvornog opločenja (SJ 011), iznad koje je mjestimično uočen sloj zaglačane
djelomično je iskorišten kamen živac, koji je samo prikle- žbuke (SJ 010). Sa SZ strane nalaze se ostaci nedefinirane
san. S istočne strane i u SI dijelu djelomično je provedena željezne strukture (SJ 009), vjerojatno dijelovi postrojenja
443
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Martina Barada
Summary
444
Istarska županija, HAG 13/2016
Summary
445
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
objekt, smješten zapadno od kaštela unutar ograđenog južnom zidu. Slijed stratigrafskih jedinica jednak je kao u
dvorišnog prostora. Nakon pregleda povijesnog katastra sondi 1. Iako nije prvobitno planirana, ta je sonda otvorena
i analize vanjskih zidova, može se zaključiti da je i spo- radi pronalaska kanala u sondi 1, odnosno kako bi se sa
menuti gospodarski objekt tijekom posljednjih 150 godina sigurnošću utvrdilo radi li se o prirodnom usjeku ili o ljudskoj
mijenjao svoj oblik. intervenciji. Utvrđeno je da se kanal prostire u nastavku u
Za potrebe izrade glavnog projekta uređenja kaštela Račice istom pravcu kao u sondi 1 te da prolazi ispod zapadnog
iskopano je pet arheoloških sondi: dvije sonde u prizemlju zida. I taj dio kanala bio je ispunjen rahlom zemljom što,
sjevernog dijela kaštela, jedna u južnom dijelu te dvije sonde osim tragova priklesavanja, također upućuje na određene
sa sjeverne strane pristupnog puta prema kaštelu. Cilj sondi intervencije i njegovu uporabu. Na dnu kanala djelomično
unutar objekta bio je utvrditi ne samo eventualno postojanje se nalazi matična stijena, a djelomično također nabijena
arheoloških slojeva i nalaza, nego i pružiti podatke o sastavu zemlja. U kanalu je nađeno nekoliko ulomaka recentnog
tla i uputiti na uzroke nastalih vertikalnih pukotina na zido- stakla te ostaci novina na talijanskom jeziku, vjerojatno s
vima objekta. Sondama na pristupnom putu pokušale su početka 20. st.
se utvrditi moguće pozicije trase buduće komunalne infra-
strukture. S obzirom na to da potencijalne pozicije planirane Sonda 3
septičke jame i cisterne još uvijek nisu poznate, one nisu Sondom 3 pokušalo se utvrditi postojanje mosta, odno-
sondirane te je u budućnosti potrebno planirati iskopavanje sno pronaći njegov SZ kraj („peta”). Prvobitno je otvorena
još dviju arheoloških sondi na pozicijama spomenutih građe- sonda veličine 180x180 cm, međutim ubrzo se pokazala
vina. Ovogodišnje arheološko istraživanje nastavak je istra- potreba za njezinim širenjem prema jugu te u konačnici
živanja i izrade stručne analize povijesnog razvoja i sadaš- veličina sonde iznosi 260x180 cm. Prije širenja sonde dje-
njeg stanja kaštela Račice, u okviru kojeg je godine 2015. lomično je razidan suhozid sa sjeverne strane kako bi se
istraženo pet arheoloških i dvanaest građevinskih sondi. eventualno u profilu evidentirao most. Suhozid je vjerojatno
sagrađen u prvoj polovici ili sredinom 20 st. i služio je kao
Sonda 1 potpora zemljanom nasipu (SJ 302) uz asfaltirani pristupni
Sonda veličine 150x150 cm iskopana je u JI uglu sjeverne put prema kaštelu. Istovjetan suhozid vidljiv je i s južne
prizemne prostorije kaštela, u ravnini puškarnica na južnom strane pristupnog puta. Zapadni rub sonde čini prostrana
zidu. Matična stijena pojavila se neposredno ispod beton- matična stijena (SJ 305), koja se dijelom nalazi nepo-
skog poda (SJ 001), debljine svega 1 – 2 cm. Južni zid polo- sredno ispod asfaltiranog puta (SJ 301). U ostatku sonde,
žen je direktno na matičnu stijenu (SJ 002), iako se mjesti- ispod asfalta nalazi se nasip od sivkaste, rahle zemlje
mično uočava tanak sloj rahle zemlje između zida i matične pomiješane sa sitnim kamenjem (SJ 302), a koji se prostire
stijene. Paralelno s južnim zidom prostire se kanal širine do suhozida (SJ 304) prema sjeveru. U južnom rubu sonde
17 – 25 cm. Kanal je nastao priklesavanjem matične sti- ispod SJ 302, do dna iskopa nalazi se sloj neobrađenog
jene, iako je moguće da je djelomično iskorištena prirodna kamenja, pomiješanog sa zemljom, žbukom i ostacima
pukotina u živcu. Na površini matične stijene također su recentnih kupa kanalica (SJ 303). Sitnih nalaza nije bilo.
vidljivi tragovi obrade. Kanal je bio ispunjen sivom rahlom Uz suhozid se nalazio naboj od kamena i zemlje te mjesti-
zemljom (SJ 003), dok se na dnu kanala, na prosječnoj mično komada svijetle žbuke (SJ 306), u prosječnoj širini
dubini 30 cm od vrha matične stijene, nalazi sloj nabijene 90 cm prema jugu. Širenjem sonde prema jugu i zapadu
zemlje (SJ 004). Nije bilo pokretnih arheoloških nalaza. otkriven je zid u smjeru Z-I (SJ 309).
Navedeni zid ima samo južno lice od priklesanog kamena
Sonda 2 razne veličine i oblika. S južne strane vidljiva je i proši-
Sonda veličine 100x200 cm iskopana je u JZ dijelu sje- rena temeljna stopa. Zid je vjerojatno u cijelosti bio vezan
verne prizemne prostorije, također u ravnini puškarnica na žbukom, koja je sada sačuvana samo djelomično, i to
446
Istarska županija, HAG 13/2016
uglavnom u donjem dijelu neposredno iznad temeljne mjestimično presječen slojem žućkaste žbuke (SJ 502) u
stope. Maksimalna sačuvana visina zida bez temeljne JZ dijelu sonde. Od sitnih nalaza prikupljena su samo tri
stope iznosi oko 80 cm. Sjeverno lice zida nije pronađeno, sitna ulomka renesansne keramike i dva ulomka recentnog
odnosno vidljivo je da se sa sjeverne strane zid stapa s oslikanog posuđa, sve iz nasipnih slojeva SJ 302 i SJ 303.
ispunom od kamena i zemlje (SJ 306). S obzirom na to da Arheološko sondiranje dalo je vrlo malo rezultata u smislu
nije bilo sitnih nalaza, nemoguće je precizno odrediti vri- otkrivanja starijih građevinskih faza kaštela i eventualnog
jeme gradnje zida. Također nije sasvim jasna njegova funk- pristupnog mosta u kaštel. Također je zamjetan nedostatak
cija. Pomisao da se radi o ogradnom zidu mosta, odnosno pokretnih arheoloških nalaza. Razloge tome treba tražiti u
zidu na koji je mogao biti polegnut drveni most, odbačena činjenici da je građevinski sklop građen direktno na pro-
je jer navedeni zid ima relativno veliku kosinu u smjeru stranoj matičnoj stijeni, djelomično prilagođenoj potrebama
sjevera u odnosu na današnji pristupni put i ulazni portal gradnje, što je potvrđeno sondama 1, 2 i 4, te su zbog toga
kaštela te nije logičan smjer pristupa. Provjerom povije- svi stariji slojevi, ako su i postojali, uklonjeni. Postojeći pri-
snog katastra vidljivo je da je pravac pristupa kaštelu ostao stupni put također je tijekom povijesti više puta obnavljan
nepromijenjen od 19. st. te su očito uništeni tragovi starijih faza gradnje. Dio zida
pronađenog u sondi 3 nije moguće determinirati kao dio
Sonda 4 mosta, a zbog nedostatka pokretnih arheoloških nalaza
Sonda veličine 133x138 cm iskopana je u prizemlju južne nije ga moguće točno datirati.
prostorije kaštela, uz istočni zid, na poziciji između pro-
zora i ulaznih vrata. Pozicija sonde određena je na temelju Martina Barada
zamijećene manje vertikalne pukotine na vanjskoj strani
istočnog zida, a veličinu je dijelom diktirao postojeći drveni Summary
pod (SJ 401). Primaran cilj sondiranja bio je utvrditi način
temeljenja ziđa kaštela te eventualno otkriti uzrok stvaranja In the course of 2016 probe archaeological excavations
vertikalnih pukotina. Ispod drvenog daščanog poda nala- were conducted for the purposes of preparing the restora-
zio se tanak sloj betona (SJ 402) te nasipni sloj građevne tion project of the Račice Castle in Račice. Five archaeo-
šute pomiješane sa zemljom i većim lomljenim kame- logical probes were opened. Archaeological probing did
njem (SJ 403). Nije bilo pokretnih nalaza. Matična stijena not yield many finds associated with earlier construction
(SJ 404), koja ima prirodno puknuće u smjeru SZ-JI, nalazi phases and an assumed bridge. Movable finds were also
se na prosječnoj dubini 50 cm od postojećeg drvenog scarce. The reason probably lies in the fact that the com-
poda. Čini se da navedeno puknuće nije razlog vertikalne plex was built directly on the bedrock, which was partly
pukotine na istočnom zidu. U istočnom profilu sonde vidljiv adapted to the construction needs. All older layers, if they
je istočni zid kaštela (SJ 405) položen na matičnu stijenu, ever existed, were removed. The existing path underwent
bez temeljne stope. Mjestimično se između zida i matične numerous reconstructions that destroyed the traces of the
stijene uočava tanak sloj rahle zemlje (SJ 406). U gornjem earlier construction phases.
dijelu zid je prežbukan cementnom žbukom.
Sonda 5
Sonda veličine 170x180 cm iskopana je na poziciji SI kraja Redni broj: 246
pretpostavljenog mosta. Stratigrafski slijed slojeva sličan Lokalitet: Rovinj – crkva sv. Ciprijana
je onome kao u sondi 3: ispod asfalta (SJ 301) nalazi se Naselje: Rovinj
tanji sloj sive, rahle zemlje s dodatkom sitnijeg kamenja Grad/općina: Rovinj
(SJ 302) te naboj (šuta) od manjeg, neobrađenog kame- Pravni status: Z-7312
nja pomiješanog sa zemljom i mjestimično svijetlom Razdoblje: SV
žbukom (SJ 303). Između šute i matične stijene (SJ 305) Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
evidentiran je sloj tamnosmeđe rahle zemlje (SJ 503),
Godine 2016. arheološki je istražena unutrašnjost i vanj-
ski dio uz crkvu sv. Ciprijana u Rovinju (na k.č. *2212, k.o.
Rovinj). Voditelj istraživanja bio je Damir Matošević, dipl.
arheo., iz Muzeja Grada Rovinja.
447
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Damir Matošević
Summary
Literatura
448
Istarska županija, HAG 13/2016
449
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
450
Istarska županija, HAG 13/2016
451
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
se na poluotoku Finidi iz srednjeg i kasnog brončanog prošlosti kompletno nasut materijalom prilikom iskopavanja
doba. Ostaci rimskih zidova prvi se put u stručnoj lite- temelja objekata. U tzv. sloju „šute” nađeni su ulomci neoli-
raturi spominju polovinom 19. st. U prvoj polovini 20. st. tičke keramike (6500. g. pr. Kr. – 3500. g. pr. Kr.). Riječ je o
objavljen je i nacrt rimskog pristaništa te slučajni nalazi sloju nabijene tamno smeđe zemlje s primjesama manjeg
rimskoga groba sa zlatnim nakitom i nadgrobna stela kamenja i ponekim ulomkom rimske keramike i stakla, što
C PLOTIUS-a, bez točnog mjesta nalaza. U srednjem nije neobično s obzirom na blizinu rimske villae rusticae.
vijeku Sv. Ivan postaje feud u kojem se u 11. st. gradi Sloj se nalazi neposredno iznad žive stijene, a prije nasi-
kaštel, a u 13. st. crkva. Brojni ulomci kasnosrednjo- pavanja bio je na granici plime i oseke, čije je djelovanje
vjekovne keramike i keramičkog otpada pronađenog u vidljivo na otkrivenim sitnim fragmentima.
moru upućuju na mogućnost postojanja keramičarske Sonda 2, na k.č. 42/7, dala je iste rezultate, jer je prostor na
radionice, koja je djelovala u 16. i 17. st. Zbog važnosti kojem je ona otvorena nastao na identičan način, nasipa-
svog položaja, Sv. Ivan ucrtan je na najstarijoj sačuvanoj vanjem dijela prema obali otkopanim materijalom prilikom
karti Istre, tiskanoj 1525. godine. Brončanodobno naselje gradnje objekta.
Punta Finida s kopnene je strane bilo branjeno nasipom. Iskop u sondama zbog velike količine nasutog materi-
Slično je i kod prapovijesnog naselja na Školjiću ispred jala nije mogao biti dublji od dva metra, zbog opasnosti
Funtane. Ostaci naselja na poluotocima Sipar i Sv. Ivan od urušavanja. Na području sondi nisu utvrđeni kulturni
Kornetski također su vrlo slabo sačuvani. Gnirs spominje slojevi. Naime, smještene su neposredno uz samu gra-
oskudne ostatke antičkih zidova na području Sv. Ivana nicu plime i oseke, što je vidljivo i u sloju koji prethodi
Kornetskog, na plaži među šljunkom antičku građu od sterilnom sloju (zemlji zdravici) i živoj stijeni. U tom su
opeke, podvodne ostatke i ruševine hidrotehničkog kom- sloju nalazi iz prapovijesti i antike sporadični i oblikovani
pleksa. U antici je Sv. Ivan Kornetski važnije naselje, morskim strujama. Ostali nalazi potječu iz sloja „šute”.
što najbolje potvrđuju i danas pod morem vidljivi ostaci Od nalaza su zanimljiva dva ulomaka keramike cardium
antičkog pristaništa, koji se protežu duž čitave uvale. O (keramike impresso), najstarija neolitička keramika, ure-
naseljenosti također govore i ostaci rimske vile rustike, šena ornamentima utisnutima prstima, oštrim predme-
pronađene nešto istočnije od srednjovjekovne crkvice sv. tom ili rubom školjke cardium. U ovom je slučaju ukras
Ivana. Od vile rustike, koja je egzistirala tijekom dužeg nastao utiskivanjem oštrim predmetom. Riječ je o kera-
razdoblja (od 1. st. pr. Kr. do 4. st.), sačuvan je i istražen mici rasprostranjenoj duž Sredozemlja (Italija, Grčka,
samo njezin manji, termalni dio, dok je preostali većin- Egipat, Alžir). Na istočnoj jadranskoj obali nađena je u
ski dio uništen novogradnjom. Sve arheološke strukture Smilčiću kraj Zadra, špilji Sredi na Cresu, Crvenoj stijeni
ostavljene su na terenu in situ, osim strapiranih mozaika i u Hercegovini i drugdje. Ustanovljeni su nalazi prapo-
njihovih podloga, s iznimkom podloge za mozaik, koja se vijesne keramike s jezičastim ručkama i jedan masivan
i dalje nalazi na svome izvornome mjestu. Probno arhe- ulomak vjerojatno keramičke peke. U sloju nabijene
ološko sondiranje neposredno uz nezakonito građene tamnosmeđe zemlje s primjesama manjeg kamenja
objekte bilo je potrebno radi određivanja arheološke stra- sporadično se pojavljuju nalazi rimske keramike i jedan
tigrafije mikrolokacije na području na kojem se nekada ulomak staklene posude (plavo-bijelo staklo). Tu je i
sasvim sigurno nalazilo prapovijesno naselje iz srednjeg ulomak s bradavičastim ukrasom i valovitom trakom
i kasnog brončanog doba. Dokazi za to pristupačni su iznad njega te kameni brus. Sonde su nakon istraživanja
svakom šetaču koji na površini može zapaziti fragmente fotografski dokumentirane, geodetski snimljene te zatr-
prapovijesne keramike. pane. Materijal je opran, signiran i trenutačno pohranjen
Otvaranjem Sonde 1 na k.č. 42/8, na mjestu na kojem je kod Arheo TiM d.o.o.
bilo najviše prostora za iskopavanje i gdje nije bilo moguće
oštetiti infrastrukturu, ustanovljeno je da je prostor u bliskoj Teodora Šalov
452
Istarska županija, HAG 13/2016
U listopadu 2016. arheološki je istražen lokalitet Tar – Stancija P8 – Kvadranti I 29/30 – L 29/30 – cisterna
Blek, k.č. 549/1. Istraživanja su dio suradnje Zavičajnog Istraživanja na području cisterne, omeđene zidovima
muzeja Poreštine i Instituta za arheologiju te od ove godine i SJ 054-056, nastavila su se na radove započete prethod-
Sveučilišta u Bologni. Voditelj istraživanja bio je dr. sc. Bartul nih godina (Šiljeg, Kovačić, Konestra 2013). U istočnom
Šiljeg, a zamjenica voditelja dr. sc. Ana Konestra. Stručnu dijelu cisterne očišćeno je urušenje SJ 141, koje je pre-
ekipu činili su kustos Gaetano Benčić, prof. (Zavičajni muzej krivalo njezin istočni perimetralni zid. Time je ustanovljeno
Poreštine), dr. sc. Enrico Cirelli (Sveučilište u Bologni) kako se ondje pruža SJ 142, znatno širi zid od SJ 056, no
te deset studenata i apsolvenata Sveučilišta u Bologni. kako je tijekom naknadnih radova utvrđeno SJ 142 doista
Istraživanja su financirana sredstvima Općine Tar – Vabriga/ jest vanjski zid perimetralnoga trostrukog zida cisterne
Torre – Abrega i TZ-a Tar – Vabriga/Torre – Abrega. SJ 054-056, no znatno veće debljine. Uz njegovo unutar-
nje (istočno) lice prislanja se suhozidna struktura SJ 115,
Ovogodišnja je kampanja obuhvatila, uz već istraživani pro- koja prekriva ispunu zida cisterne SJ 055 i njegovo unutar-
stor tzv. Prostorije 8 (P8), i prostor tzv. Prostorije 1 (P1), odno- nje lice SJ 054. Slične je građe i struktura SJ 114, koja se
sno unutrašnjost središnjeg dijela arhitektonskoga sklopa naslanjaju na sjeverni zid cisterne SJ 058, u čijem je sre-
„kule” (Šiljeg, Konestra, Benčić 2016, s ranijom literaturom). dišnjem dijelu međutim utvrđen prekid vanjskog zida koji za
sad nije bilo moguće precizno funkcionalno definirati.
P8 – Kvadranti G/H/I 29/30 (zapadno od zida SJ 059) U središnjem dijelu cisterne definirana je zapuna SJ 104,
Na tom je prostoru, na istoku omeđenom zidom SJ 059 te čijim je uklanjanjem otkriveno lice zida SJ 058 te je potvr-
na zapadu zidom i pragom SJ 070/072, otprije utvrđena đeno prostiranje hidrauličke žbuke po većoj površini.
ispuna od rahle žbuke (SJ 121) ukopana u sloj tamne Primijećeno je da se ispod SJ 099 – „izbočina” uzidana
zemlje (SJ 119 i 122) (Šiljeg, Konestra, Benčić 2016: 140, u SJ 058 – prekida sloj „hidro-žbuke”, što potvrđuje da je
sl. 2) te je nakon njezina uklanjanja definiran ukop (SJ 134). SJ 099 doista ostatak svoda cisterne. Slična je situacija
Uklanjanjem zida SJ 059 ustanovljeno je da se urušenje uočena na lokalitetu Monte Ricco, nedaleko od Vrsara
SJ 138 (145) prostire po cijeloj površini između SJ 143 i zida (Buršić Matijašić, Matijašić 2016).
SJ 0 SJ 11
81 1
SJ 0
SJ 0 SJ 11 56
60 0
SJ 0
55
SJ 0
56
SJ 17
4
SJ 0
H30 56
72.8
I30 0m 73.7
6
Institut za arheologiju
Stancija Blek - Tar 2016.
SJ 0
75
Voditelj istraživanja: dr. sc. Ana Konestra
U suradnji:
Sveučilište u Bologni (dr. sc. Enrico Cirelli),
Zavičajni muzej Poreštine (Gaetano Benčić, prof.)
73,1
Broj crteža: 73 Stratigrafska jedinica:
143, 161, 172, 174, 309
453
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
454
Istarska županija, HAG 13/2016
Summary
455
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
456
Istarska županija, HAG 13/2016
i četiri djeteta), za koje se može pretpostaviti da nisu polo- a iznad groba 2, te se ne može sa sigurnošću tvrditi da je
ženi istodobno, jer su kosti bile uglavnom nepravilno ras- pripadao grobnoj cjelini.
poređene. Unutar G5 pronađena je manja količina ulomaka
keramike i neidentificiran metalni predmet. Od G5 u smjeru Arheološki nadzor u Ulici Dantea Alighierija u Umagu utvr-
zapada pronađena je manja količina razbacanih kostiju i dio je postojanje dvaju grobalja. Groblje na istočnom zavr-
keramike, ali nije bilo moguće definirati grobnu cjelinu jer je šetku ulice (grobovi G1, G2, G3, G4) za sada se ne može
sloj bio poremećen recentnim iskopom za instalacije. Grob povezati ni sa jednom poznatom crkvom, ali je sigurno da
6 (G 6) udaljen je 1 m od G5 u smjeru zapada. Sastojao se se nalazi unutar obuhvata zidina umaškog borga. Groblje
od jednostavne rake koja je donjim dijelom ukopana u sloj na zapadnom dijelu Danteove ulice (grobovi G5, G6, G7)
zdravice. Grob se većim dijelom protezao ispod prostora vjerojatno je nastalo nakon gradnje crkve sv. Roka i vezano
koji ne ulazi u iskop novih instalacijskih rovova, stoga je je uz nju. Za pokretne arheološke nalaze iz tih grobnih cje-
iskopan samo istočni dio grobne cjeline. Iskopan je u duljini lina može se pretpostaviti da su dio nasipa kojim je borgo
od 1,30 m i širini od oko 25 cm. Nalazio se na 1,00 m n. v. U povezan sa starom gradskom jezgrom, a ne namjerno
grobu se nalazio jedan kostur (muškarac, 35 – 40 godina), položeni grobni prilozi.
položen na leđa s rukama prekriženima na zdjelici, orijen- Oba su groblja vjerojatno funkcionirala od sredine 16. st.
tacije sjeverozapad-jugoistok. Unutar grobne cjeline prona- do sredine/kraja 18. st., i bila su relativno mala opsegom.
đeni su i ulomci grube keramike, ostaci morskih školjki, ali
koji vjerojatno ne pripadaju grobnoj cjelini. Iznad groba G6 Literatura
u smjeru zapada otkrivena je nova grobna cjelina, defini-
rana kao grob 7 (G7). Grob se sastojao od jednostavne Bolšec Ferri, Milošević 2012 N. Bolšec Ferri, B. Milošević,
rake, koja je donjim dijelom ukopana u sloj zdravice. G7 Baština Umaga i okolice, Monografija Grada Umaga,
sadržavao je jedan kostur (žena, 30 – 40 godina) položen Umag, 2012: 59 – 110.
na leđa, s rukama prekriženima na zdjelici. Ispod ostataka Bradara 2016 T. Bradara, Blagovanje, Temporis Signa
pokojnika pronađeni su ostaci čeljusti životinjskog podrijetla – Arheološka svjedočanstva istarskog novovjekovlja,
i nekoliko fragmenata grube keramike. S istočne je strane Monografiije i katalozi, 26, Pula, 2016: 103 – 189.
grobna cjelina uništena iskopom recentne instalacije, što
je uništilo i dio ostataka pokojnika. Raka je duga 2,11 m i Branka Milošević Zakić
sačuvane širine 50 cm, orijentirana kao i G5. Grobna cje- Anika Mijanović
lina grob 7 (G7) otkrivena je nešto zapadnije od G6. U G7
nalazio se pokojnik položen na leđa, s rukama prekriže- Summary
nima na zdjelici. Ispod pokojnika pronađeni su ostaci čelju-
sti životinjskog podrijetla i nekoliko fragmenata grube kera- From November 2015 to March 2016 archaeological
mike. Grobna cjelina dijelom je uništena iskopom recentne supervision was conducted over the reconstruction of
instalacije, što je uništilo i dio ostataka kostura. Raka je Dante Alighieri Street in Rovinj (cadastral parcel 2466).
duga 2,11 m i sačuvane širine 0,50 m, orijentacije kao i A total supervision area was about 2000 m2. During the
ostala dva groba. G7 pronađen je na 0,94 m n. v. supervision two graveyards were identified. The first
graveyard was discovered in the easternmost part of
Tijekom arheološkog nadzora pronađena je manja količina the street. The graves were built of stone (graves G1,
pokretnih nalaza. Uglavnom se radi o ulomcima keramike, G2, G3 and G4). Another graveyard was found in the
stakla te metalnim i kamenim predmetima. Glavnina nalaza western part of the street, not far away from the church
uočena je unutar grobnih cjelina i oko njih. Keramičke pred- of St Rocco and today`s Square of Mary and Lina. The
mete pronađene tijekom arheološkog nadzora čine ulomci graves had no construction, and were buried directly into
grube keramike, ulomci stolnog posuđa i ulomci građevne the ground (graves G 5, G6 and G7). Both of the grave-
keramike. Prevladavaju ulomci grube neukrašene kera- yards were in use from the mid-16th century to the mid-
mike, iako među grubom keramikom postoje dva ulomka or late 18th century.
ukrašena valovnicom. Od stolnog posuđa, četiri ulomka
pronađena unutar G2 pripadaju novovjekovnoj glaziranoj
keramici, odnosno jednostavnim oblicima stolnog posuđa
ukrašenima urezanim ukrasom. Prilikom iskopa oko zida 1 Redni broj: 252
i iznad G2 i G3, pronađeni su ulomci staklenih predmeta. Lokalitet: Utvrda Petrapilosa
Zbog fragmentiranosti nije moguće sa sigurnošću odrediti Naselje: –
o kojim je predmetima riječ, ali zacijelo su činili dijelove Grad/općina: Buzet
čaša, zdjelica ili boca. Ulomci su od prozirnog i bezbojnog Pravni status: Z-3994
stakla. Od metalnih su predmeta pronađeni uglavnom oni Razdoblje: SV, NV
utilitarne namjene – čavli (manjih i većih dimenzija, kovani, Vrsta radova: sustavno iskopavanje, konzervatorsko-
nepravilnog kružnog ili kvadratnog presjeka), dio potkove, -restauratorski zahvati
metalni prsten plosnatog presjeka i nepoznate namjene te
plosnati metalni (bakreni?) predmet trapezoidnog oblika, Godine 2016. Odjel za kopnenu arheologiju Hrvatskog
također nepoznate namjene. Kao najvažniji metalni pred- restauratorskog zavoda nastavio je sustavno arheo-
met izdvojen je nalaz okruglog oblika (novac ili medaljon?), loško istraživanje na utvrdi Petrapilosa, koja u kontinu-
koji je evidentiran kao PN1. Predmet je pronađen uza zid 1, itetu traju od 2010. godine. Voditelj projekta bio je Josip
457
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
458
Istarska županija, HAG 13/2016
crkve prije sanacije sjevernog zida. Ispod djelomično saču- do srednjovjekovnog kaštela, koji je prestao postojati 1510.
vanog kamenog popločenja dokumentiran je sloj ilovače godine. Rakalj je od 1275. godine bio u posjedu goričko-
kao podloga za kamene ploče te slojevi kamenja kojim se -pazinske grofovije. U povijesnim se izvorima prvi put spo-
nivelirala razina hodne površine jer matična stijena naglo minje 1312. kao Castellare de Rachir, kada ga gorički grof
pada prema sjeveru. Sjeverni zid crkve građen je na strmoj Henrik daje kao miraz svojoj kćeri Elizabeti i njezinu zaruč-
padini stijene te je zapravo djelomično poslužio kao pot- niku Nikoli od Pramberga. Godine 1342., u diobnom ugo-
porni zid prilikom proširivanja areala utvrde. Zbog toga voru goričkih grofova, spominje se kao Castrum Novum, a
zid na unutarnjoj strani sve do podnica crkve nema lice, 1374. zajedno s cijelom grofovijom prelazi u vlast austrijskih
što sugerira da je od same gradnje hodna razina ostala vojvoda Habsburgovaca. U 15. i 16. st. nekoliko je puta bio
nepromijenjena. založen vjerovnicima austrijskih vladara, a 1510., tijekom
Pokretni arheološki nalazi mogu se datirati od 14. do 17. st., rata između Venecije i austrijskih vladara (1508. – 1516.),
što upućuje na dataciju tog dijela kompleksa, odnosno na osvojili su ga i uništili plaćenici susjednog kaštela Mutvorana,
period postupnog širenja prvobitne zone utvrde. koji je bio pod mletačkom vlašću. Tim je događajem prekinut
Svi arheološki radovi prethodili su konzervatorsko-restau- kontinuitet života na području Starog Raklja, koji se nakon
ratorskim zahvatima na crkvi sv. Marije Magdalene. toga više ne spominje kao naselje. Preostalo stanovništvo,
zajedno s doseljenicima, odselilo se na prostor današnjeg
Josip Višnjić Raklja, koji se prvi put spominje 1508. pod imenom Castel
Nuovo detto Rachel. Godine 1536. Rakalj je, zajedno s
Summary Barbanom, kao feud prodan obitelji Loredan.
Radovi su se odvijali na prostoru istočno od samostojeće
The systematic archaeological excavations of the kvadratne kule u sektorima VI i X. Potvrđeno je postoja-
Petrapilosa fort, which began in 2010, were continued nje već poznatih nepokretnih arheoloških nalaza (zidovi
in the course of 2016. The 2016 excavations took place bedema, dvorišta, stambenog dijela itd.), a tijekom ovo-
in the outer courtyard and inside the church of St Mary godišnjih istraživanja pronađen je bunar unutar sektora
Magdalena, over a surface area of 42 m2. X. U kulturnim slojevima prikupljeni su pokretni arheološki
Numerous movable finds can be dated from the 14th to nalazi (keramika, kosti, staklo, metal, školjke, ugljen), koji
17th centuries, which suggests the date for this part of the se datiraju od brončanog doba pa sve do srednjeg vijeka.
complex, i.e. the period of a gradual expansion of the ori- Na cijeloj površini dosegnuta je matična stijena, osim novo-
ginal fortress area. pronađenog bunara. Na većem dijelu površine sektora X
došlo se do razine popločenja od tankih kamenih ploča ili
škrila (SJ 89). Dio je tog popločenja (SJ 89), izrađen od
opeka, naknadno popravljan, što je vidljivo na nekoliko
Redni broj: 253 mjesta. U □ B 2, na mjestu očekivanog spoja polukružnog
Lokalitet: Utvrda Stari Rakalj zida (SJ 75) s bedemom (SJ 4), ustanovljeno je kako on
Naselje: Rakalj zaokreće prema sjeveroistoku za još oko 0,5 m, nakon
Grad/općina: Marčana čega mu se gubi trag. Drugi kraj zida SJ 75 nije u potpuno-
Pravni status: Z-1764 sti definiran jer se i dalje pruža u smjeru juga ispod samog
Razdoblje: P, A, SV, NV profila iskopa. Gotovo čitavom dužinom zida SJ 75, s nje-
Vrsta radova: sustavno iskopavanje gove unutarnje strane, evidentiran je sloj nabijene gline
zelenkaste boje (SJ 88) širine oko 0,3 m, a nalazio se u
Godine 2016. nastavljena su arheološka iskopavanja na istoj ravnini s popločenjem (SJ 89). Sam zid SJ 75 građen
lokalitetu Stari Rakalj iznad Raškog kanala. Prilikom arhe- je od djelomice obrađenog kamenja povezanog žbukom,
oloških istraživanja kaštela otkriveni su ostaci popločenja a sačuvan je u maksimalnoj visini od oko 0,35 m. Njegova
dvorišta s bunarom, kao i ostaci zidova iz jedne od faza
gradnje kaštela, uključujući i dio zidova bedema. Voditelj
istraživanja bio je Tihomir Percan, a u istraživanjima su
sudjelovali arheolozi Hrvatskog restauratorskog zavoda
Andrej Janeš i Josip Višnjić, diplomirana arheologinja
Mateja Baričević, studenti arheologije Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu Filip Vukoja, Paul Markotić, Antonija
Podobnik i Marko Banda te od tri do pet radnika tvrtke
Macuka. Za sanaciju istraženih dijelova arhitekture bili
su zaduženi djelatnici tvrtke Macuka iz Sv. Petra u Šumi.
Cjelokupne radove financirala je Općina Marčana.
459
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
460
Istarska županija, HAG 13/2016
461
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
sjeverne Italije u 13. i 14. st. Nalazi pokazuju da je taj voditelj podvodnog arheološkog istraživanja bio je Luka
lokalitet imao barem dvije srednjovjekovne faze razvoja Bekić, zamjenik Mladen Pešić, a ostatak stručne i tehničke
te upućuju na vrijeme posljednjeg intenzivnijeg korištenja ekipe činili su ostali podvodni arheolozi: Maja Kaleb, Roko
objektom. Surić, Max Fiederling i Michael Heinzlmeier te vanjski i
Arheološka istraživanja prethodila su građevinskim rado- tehnički suradnici Marko Srečec, Borna Krstulović i Stojan
vima sanacije najugroženijih dijelova objekta te raščišća- Plešnar. Istraživanja je financirala Turistička zajednica
vanju terena oko same kule. Raščišćavanje terena od uru- Grada Rovinja, koja je i proteklih godina pomagala arhe-
šenog materijala (kameni blokovi, vezni materijal – mort, ološkoj ekipi.
raslinje) obavljeno je uz jugozapadni dio kule. Konzervacija
je obuhvatila južni perimetralni zid kule te njegov jugo Ostaci kasnoantičkog brodoloma nalaze se među velikim
istočni kut, što je obuhvaćalo i radove na urušenju koje se stijenama na morskom dnu ispred jugozapadne strane
nalazi s njegove vanjske strane. Osim toga, saniran je i otočića Veli Piruzi. Pregledano je stanje nalazišta, prvi put
cijeli jugozapadni kut objekta, koji pripada njegovu izboče- nakon olujnog nevremena koje je pogodilo to područje u
nom dijelu. veljači. Nakon što je utvrđeno da nalazište nije u velikoj
mjeri devastirano zbog svoje dubine, uslijedilo je poprav-
Josip Višnjić ljanje, a ako je bilo potrebno i ponovno postavljanje čavala
s brojčanim oznakama referentnih točaka. Numerirane
Summary oznake čine točke mrežišta, a njihovim povezivanjem
konopcem ponovno je definirana mreža kvadranata dimen-
The project of archaeological excavations and a construc- zija 4x4 m. Uz pomoć tzv. mamut-sisaljki u potpunosti su
tional consolidation of the most endangered parts of the istraženi kvadranti G, J, K i M te je započeto iskopavanje
medieval fortress of Turnina near Rovinj was continued in kvadranta I.
2016. The finds show that this site had at least two medi- Iskopavanje ostataka brodoloma i ove je godine započelo
eval phases and point to the period of the last intensive use iskopavanjem po kvadrantima, a nakon što je neki od njih
of the structures. bio završen prelazilo bi se na sljedeći. Na taj bi način pret-
hodno iskopani kvadrant bio zatrpan materijalom iz novo-
započetog. Iskopavana je kamenita padina na kojoj se
izmjenjuju velike stijene i sitan kamen lomljenac. Arheološki
Redni broj: 255 nalazi ponekad su ukopani i do dva metra u sedimentu, što
Lokalitet: Veli Piruzi – podmorje upućuje na vrlo snažno erozijsko djelovanje valova. Pumpa
Naselje: Rovinj za vodu nalazila se na manjem gumenom brodu usidre-
Grad/općina: Rovinj nom iznad samog nalazišta, dok su se istraživači i oprema
Pravni status: R-110 nalazili na većem brodu, koji je najčešće bio 50-ak metara
Razdoblje: A udaljen od samog nalazišta.
Vrsta radova: probno podvodno istraživanje S obzirom na loše stanje očuvanosti brodoloma, težilo se
prikupljanju što je više moguće informacija. Primijenjena je
Od 1. do 7. svibnja 2016. trajala je nova sezona pod- metoda sakupljanja arheološke građe u kojoj se prikupljaju
vodnih arheoloških istraživanja ostataka kasnoantič- svi nalazi. Na taj su način svi nalazi pregledani, prebro-
kog brodoloma kod otočića Veli Piruzi južno od Rovinja. jeni i izvagani, dok su oni važniji dobili i posebnu oznaku
Istraživanja su dio suradnje Međunarodnog centra za (PN – poseban nalaz). Njima je dodijeljena brojka i izmjeren
podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA) i Bavarskog druš- položaj unutar kvadranta u kojem su pronađeni. Svi podaci
tva za podvodnu arheologiju (Bayerischen Gesellschaft o nalazima nakon ronjenja unosili su se u unaprijed pripre-
für Unterwasserarchäologie, BGfU) iz Njemačke. Stručni mljene specijalne tablice. Takvom vrstom dokumentacije
Iskopavanje ispod velikih urušenih stijena (foto: R. Surić) Područje oko hridi na kojem je skenirano podmorje (foto: M. Kaleb)
462
Istarska županija, HAG 13/2016
463
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
U rujnu i listopadu 2016. arheološki je istraživan lokalitet Geodetski pozicioniran prostor iskopavanja (izradio: D. Bulić)
Monte Ricco kraj Vrsara te je rekognosciran okolni teren.
Voditeljica istraživanja bila je prof. dr. sc. Klara Buršić- sudjelovalo deset studenata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
Matijašić, a stručnu ekipu činili su prof. dr. sc. Robert i Sveučilišta u Zadru.
Matijašić, dr. sc. Davor Bulić, Katarina Gerometta, prof.
dr. sc. Maša Sakara Sučević (Pokrajinski muzej Koper), Lokalitet je bio poznat već krajem 19. st. (Marchesetti
prof. Giovanni Boschian (Sveučilište u Pisi, Italija) i 1908: 190), a kao gradinu spominju ga i mnogi drugi istra-
Sandra Šoštarić, mag. arheo. (Zagreb). Istraživanje je živači (Buršić-Matijašić 2007: 281, 282). Unatoč učestalom
dio projekta „Roman Age Transformation and Reuse of spominjanju lokaliteta kao prapovijesne gradine, s nala-
Prehistoric Settlements in Istria” (Rimskodobne preo- zima antičke keramike, nitko do sredine 20. st. ne navodi
brazbe i ponovna uporaba prapovijesnih gradina u Istri da je na vrhu brežuljka dobro sačuvana rimska cisterna
– Analiza i studija slučaja) Hrvatske zaklade za znanost (Marchesetti govori o lučno nadsvođenim podzemnim pro-
(IP-11-2013-2370), voditeljice prof. dr. sc. Klare Buršić- storijama), sve dok zimi 1963/1964. nije počela gradnja
-Matijašić. Četverogodišnji projekt dijelom je sponzorirala nove vodospreme vrsarskog vodovoda. Nakon terenskog
Komunalna tvrtka Montraker d.o.o. Vrsar, a u istraživanju je pregleda arheologa pulskog i porečkog muzeja, uslijedili
su izvještaji i kraći objavljeni tekstovi u kojima se spomi-
nju prapovijesna žarna nekropola, nalazi prapovijesne
i antičke keramike, ostaci oslikane žbuke, pod od opeka
složenih u obliku riblje kosti, pod od mozaika složen od
crnih i bijelih kockica, stube, zidovi, ulomci „rimske late-
noidne keramike”, keramika tankih stijenki i kasnoantička
kućanska keramika (Šonje 1964: 94, 95; Šonje 1966: 318,
319). Osim gradnjom suvremene vodospreme, arheološki
lokalitet većim je dijelom devastiran iskopom kamenoloma
u kojem je eksploatacija, prema mišljenju nekih autora,
započela u rimsko doba, a upotrebljavao se do sredine
20. stoljeća.
Godine 2015. nastavljeno je istraživanje započeto prve
godine provedbe projekta (2014.) u Sondi I, a otvorena
je i druga Sonda II, 20 m južnije, na padini brežuljka/gra-
Uzvisina Monte Ricco, 14. 11. 2014. (foto: K. Buršić-Matijašić) dine, kota 77 (k.č. 237/1, k.o. Vrsar). Prvi cilj istraživanja
464
Istarska županija, HAG 13/2016
2016. bio je dovršenje čišćenja zidova i ostataka svodova izvedene svijetlom bojom na crnoj podlozi, s cvjetovima u
cisterne radi pripreme za geodetsko snimanje 3D laser- središtu svakog romba. Jednak motiv sačuvan je na većem
skim skenerom, kao i pripreme za prvu fazu konzervacije i komadu zidne žbuke uza zid SJ 27, veličine oko 50x60 cm,
nastavak rada u Sondi II. U cisterni je na svodovima i oko s istovjetnim uzorkom koji predstavlja prikaz stilizirane
njih očišćen humusni sloj, bez spuštanja u sljedeći arheo- vrtne ograde (motiv poznat iz kampanskog slikarstva kraja
loški sloj na tom dijelu. U kv. A14 pokraj zida SJ 09 pojavili 1. st. pr. Kr./poč. 1 st.). Ostaci žbuke s oslikom primarno su
su se tragovi malterne podnice (SJ 24), tako da je dobivena zaštićeni privremenim opšavom i pokriveni geotekstilom i
visina hodne površine prostorije zapadno od cisterne. pijeskom te drvenom konstrukcijom koja podupire zaštitne
Istodobno je nastavljeno čišćenje zapadnog zida cisterne, slojeve. Od posebnih nalaza valja istaknuti ulomak žbuke
koji je praćen cijelom dužinom iskopa i istražen je do sje- s oslikom: donji dio muškog lika odjevenog u kratak halje-
veroistočnog ugla, gdje je zid presječen 1963. prilikom tak, na arhitektonskoj konzoli. Djelo predstavlja kvalite-
gradnje suvremene vodospreme. Nađeni su ulomci antičke tan slikarski rad na žutoj podlozi. Među ostalim nalazima
keramike: ulomci tegula sa i bez žigova, ulomci amfora. Od ističe se nekoliko žigova na tegulama, među kojima i jedan
vanjskog sjevernog zida cisterne odvaja se uži zid, a u uglu D.Publicius D.f.
između njih sačuvana je malterna podnica na otprilike jed- Usporedo sa sjevernim zidom cisterne, sačuvane su dvije
nakoj visini kao ona iza zapadnog zida cisterne. Podnica monolitne stube (SJ 37), pokraj kojih je na zidu veći komad
je deformirana, ali kompaktna, iako istražena površina nije žbuke s oslikom, koje se s razine sačuvane malterne pod-
proširena. nice dižu prema istoku, ali zbog nemogućnosti širenja
Nakon oslobađanja zidova dobivene su dimenzije: širina sonde prema istoku i sjeveru nije moguće definirati kon-
vanjskog zida na sjeveru i zapadu cisterne iznosi 1 m, kretnu funkciju.
širina unutarnjeg zida na jugu (sjeverni je slabije sačuvan) U isto je vrijeme nastavljeno iskopavanje arheoloških
35 cm, a međuprostor između njih širok je 30 cm. Unutarnji slojeva u cisterni, kako bi se prije snimanja oslobodio
sjeverni zid cisterne u iskopanom je dijelu posve rastočen, što veći dio volumena. Rad je nastavljen i nakon snima-
nagnuo se prema središtu cisterne te će se demontirati nja laserskim 3D skenerom 22. rujna 2016. (tvrtka Vektra
nakon snimanja. d.o.o. Varaždin) pražnjenjem materijala, među kojim je bilo
Uza zid SJ 09 na spoju s podnicom SJ 26 sačuvana je mnogo građevne keramike, koja je izdvojena i evidentirana
i zidna žbuka s oslikom, visine oko 5-20 cm, na dužini po količini u pojedinim slojevima. Do kraja rada iskopan
od oko 50 cm. Motiv je oslika preplet koso položenog je gornji sloj središnjeg dijela cisterne. Iz cisterne su 10.
pruća, čija kompozicija čini okomito orijentirane rombove listopada dizalicom izvučeni veliki komadi urušenog svoda,
465
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
koji su odloženi uz poljski put kod suvremene vodospreme. Vrsaru 2014. i 2015. god., Obavijesti HAD, God. XLVIII,
Nakon toga detaljno je očišćen cijeli prostor zapadne tre- 2016, Zagreb, 2016: 17 – 27.
ćine cisterne, do matične stijene, odnosno pukotine ispod Marchesetti 1908 C. Marchesetti, Relazioni sugli scavi pre-
zapadnog zida. Iskopom je u središnjoj trećini pronađen istorici eseguiti nel 1906, Bollettino della Societá Adriatica
početak sačuvanog (?) dijela malternog poda cisterne od di Scienze Naturali di Trieste, 14, Trieste 1908: 189, 190.
opus signinum, koji se nastavlja u za sada neistraženom Šonje 1964 A. Šonje, Gavanov vrh, Poreština, Istra,
dijelu prema istoku. Arheološki pregled, 6, Beograd, 1964: 94, 95.
Nakon završetka čišćenja zidova cisterne, nastavljen je rad Šonje 1966 A. Šonje, Prethistorijski nalazi poslije drugog
u Sondi II, koja se prostire kroz dva kvadranta, s poprečnim svjetskog rata u Poreštini, Jadranski zbornik, 6, Rijeka –
zidom SJ 08 i okomitim zidom Sj04. Postupno su se skidali Pula, 1966: 295 – 330.
slojevi SJ 07, SJ10, SJ1. U zapadnom dijelu sonde, između
zapadnog lica zida SJ04 i sjevernog lica zida SJ 08, prona- prof. dr. sc. Klara Buršić-Matijašić
đena je znatna količina oboda, dna, ručki i drugih ulomaka prof. dr. sc. Robert Matijašić
stolnog kuhinjskog posuđa. U svim je slojevima zabilježeno
obilje građevne keramike, koja je izdvojena i evidentirana Summary
u masi i težini.
U SJ 13c bilo je dosta posebnih nalaza, malenih ulomaka An archaeological investigation of the site of Monte Ricco
stakla, keramike, nekoliko željeznih čavala, jedan rimski near Vrsar with reconnaissance of the surrounding area
srebrni republikanski denar s početka 1. st. pr. Kr. (C. Allius was conducted in the course of September and October
Bala). U neposrednoj blizini i istom sloju bili su brojni ulomci 2016. The four-year project envisages the archaeological
posude cilindričnog oblika, malog promjera, od crvene kera- investigation of the hillfort and the remains of a Roman cis-
mike. Kako je u jednom ulomku bilo tamnije zemlje, što je tern with the aim of establishing a chronological sequence
mogući ostatak organske materije, ona je uzeta kao uzorak from the prehistoric to Antiquity settlement.
za analizu. Osim denara, pronađen je i srebrni kvinarij The remains of the Roman cistern dominate the site of
(Augustus, 29. – 26. g. pr. Kr.) i dva Augustova brončana asa Monte Ricco, which has been known since the late 19th
s imenom monetarnog magistrata Lurija Agripe (7. g. pr. Kr.). century. However, the site was devastated by a large reser-
Sonda II proširena je na sjeverozapadnom dijelu, u ograni- voir and a century-old stone quarry. The excavations were
čenom opsegu do zida SJ 04, koji je koso položen u odnosu conducted in the area of the cistern (Probe II) and on a hill-
na smjer sonde, jer se u uglu sonde prema zidu pojavila fort terrace (Probe II), whereas the systematic field survey
konstrukcija od ulomaka tegula, nekoliko opeka hipokausta confirmed previously known sites (tumuli near Marasi) and
i kamenja (SJ 2=), koja vjerojatno čini ognjište. U južnom revealed new sites (tumuli near Kontešići).
dijelu sonde, ispod zida SJ08, nastavljeno je istraživanje
po slojevima SJ12, SJ 22, SJ 23, koji su svi tamnijih nijansi
smeđe boje, a dali su dosta ulomaka keramike i nekoliko
metalnih nalaza (čavli). Redni broj: 257
Lokalitet: Vrsar – Sv. Marija od mora
Teren je sustavno pregledan u više navrata jer je zbog Naselje: Vrsar
vremenskih i vegetacijskih uvjeta trebalo prilagođavati Grad/općina: Vrsar
boravak na njemu. Pregledana površina evidentirana je u Pravni status: Z-5468
GPS-u, kao i mjesta pronalaska litičkog materijala i prapo- Razdoblje: A, SV, NV
vijesne keramike: Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
– pregledana je livada/oranica sjeverno od Monte Ricca,
toponim Le Ville; na svježe izoranom terenu s dubokim Krajem 2015. i početkom 2016. Odjel za kopnenu arhe-
brazdama pronađeno je malo nekarakterističnih ulomaka ologiju (Juršići) Hrvatskog restauratorskog zaštitno je
keramike arheološki istražio neposrednu okolicu romaničke crkve
– pregledana je oranica zapadno od Monte Ricca, gotovo sv. Marije od mora u vrsarskoj luci (k.č. 313/1 i 313/2,
bez nalaza, nešto nekarakterističnih ulomaka keramike k.o. Vrsar). Istraživanja su organizirana zbog namjere
– pregledano je uzvišenje koje je na topografskoj Općine Vrsar da započne pripremne radove za sanaciju
karti označeno kao Kamenjak, kod Marasa (kota 161, i revitalizaciju nekadašnjeg samostanskog sklopa i crkve.
GPS 132 m n. v.), vidljivi su ostaci barem triju ili četiriju Zona istraživanja zahvatila je dio dvorišta crkve koje se
devastiranih tumula, od kojih su dva očito prekapana nalazi neposredno uz već istraženu arheološku zonu, smje-
– u blizini sela Kontešića pokraj Marasa, na livadi s koje se štenu istočno od predmetnih čestica. Voditelj istraživanja je
vidi selo i u daljini Gradina, zabilježena su četiri moguća bio Josip Višnjić, mag. arheo., zamjenik Tihomir Percan,
tumula, omanjih dimenzija. dipl. arheo., a u radovima su sudjelovali i Mateja Baričević,
dipl. arheo., te Nenad Kuzmanović, dok je pet pomoćnih
Literatura radnika za arheološka istraživanja osigurao obrt Orbanić
iz Žminja. Dokumentaciju s pomoću 3D skeniranja izradila
Buršić-Matijašić 2007 K. Buršić-Matijašić, Gradine Istre. je tvrtka Vektra d.o.o., a preventivnu konzervaciju prona-
Povijest prije povijesti, Pula, 2007. đenih mozaika restaurator HRZ-a Toni Šaina, sa suradni-
Buršić-Matijašić, Matijašić 2016 K. Buršić-Matijašić, R. cima restauratorima Matkom Kezeleom i Vanjom Udovičić.
Matijašić, Projekt RAT-ROPH i arheološko istraživanje u Cjelokupno istraživanje financirala je Općina Vrsar.
466
Istarska županija, HAG 13/2016
Sv. Marija od mora, istraženi dio kasnoantičkog objekta (snimka: Vektra d.o.o.)
Ukupno je istražena površina od 83 m². Na svim se pozi- rezidencijalnom kompleksu, koji je zauzimao velik dio vrsar-
cijama, na kojima nisu pronađeni ostaci mozaika ili drugih ske luke. Osim toga, istraživanjima su dobivene osnovne
nepokretnih arheoloških struktura, istraživalo do zdravice, informacije o rasprostranjenosti i stanju arheoloških nalaza
odnosno do matične stijene. Arheološka istraživanja u znatnoj na predmetnim parcelama i koji bi mogli biti iskorišteni prili-
su mjeri upotpunila dosadašnje spoznaje o kasnoantičkom kom budućeg uređenja te revitalizacije sakralnog kompleksa.
467
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Sv. Marija od mora, detalj sačuvanih mozaika u pomoćnoj prostoriji (foto: M. Baričević)
Nepokretni arheološki nalazi neposredno su vezani uz najstariji sačuvani su na njegovu sjevernom dijelu. Brojni se
objekte pronađene prilikom arheoloških istraživanja 2011. na pokretni arheološki nalazi mogu datirati između 13. i 17. st.
k.č. 819/5, k.o. Vrsar, te se u koncepcijskom smislu sasvim Nakon arheoloških istraživanja, svi su ostaci mozaika pre-
logično nadopunjavaju. Na tom se položaju u kasnoj antici ventivno konzervirani, a istraženi dijelovi lokaliteta prekri-
nalazio kompleks zgrada koji se sastojao od središnje velike veni su geotekstilom i zatrpani zemljom.
dvorane zaključene potkovastom apsidom na sjevernoj strani,
dok su se istočno i zapadno od nje nalazile pomoćne prosto- Josip Višnjić
rije unutarnjih dimenzija 5,3x3,9 m. Dosadašnjim su istraživa-
njima definirane najmanje po dvije prostorije sa svake strane. Summary
Središnja prostorija bila je ukrašena raskošnim polikro-
mnim mozaicima, na kojima se isprepliću geometrijski Rescue archaeological excavations near the Romanesque
uzorci s figuralnim motivima, koncepcijski podijeljenima u church of St Mary of the Sea in the port or Vrsar (cadastral
tri cjeline. Posljednja su istraživanja pokazala da su i bočne parcels no. 313/1 and 313/2) were conducted at the end of
prostorije, ili bar neke od njih, također bile ukrašene poli- 2015 and beginning of 2016. The excavations were con-
kromnim podnim mozaicima. Mozaici središnje prostorije ducted over a surface area of 83 m2. They have largely
datirani su na temelju stilskih karakteristika u 3. ili 4. st., contributed to the understanding of a Late Antiquity resi-
kada se vjerojatno mogu datirati i mozaici pronađeni u dential complex at the port of Vrsar. It consists of a central
jednoj od bočnih prostorija. Pokretni arheološki nalazi pri- large hall with an apse on its northern side and 5.3 x 3.9 m
kupljeni prilikom recentnih istraživanja u velikoj mjeri potvr- auxiliary facilities located to the east and west of it.
đuju takve pretpostavke. Manji postotak može se datirati u The central room was decorated with luxuriant polychrome
prva stoljeća naše ere, većina se datira od 3. do 5. st., a mosaics displaying geometric patterns with figural motifs
jedan dio svakako pripada 6. i 7. st. divided in three units. Recent research has shown that
Pronađeni nepokretni arheološki nalazi vjerojatno se mogu even side rooms, or at least some of them, were also dec-
povezati isključivo s periodom izrade samih mozaika pa je orated with floor mosaics. The mosaic in the central room,
logično zaključiti da je kompleks do tada zauzimao manju and probably the mosaic in one of the side rooms, can
površinu, da bi u 3. ili 4. st. bio znatno proširen i opleme- be dated to the third or fourth centuries. A small propor-
njen izradom brojnih podnih mozaika. tion of finds belongs to the first century AD, whereas the
Sudeći prema prikupljenim pokretnim arheološkim nala- majority can be dated to the period between the third and
zima, taj je prostor kontinuirano upotrebljavan i u ranom fifth centuries, and some of the finds belong to the sixth
srednjem vijeku, u kojemu još uvijek vlada „šutnja” povije- and seventh centuries. The movable finds suggest that
snih izvora o Vrsaru. the area had the continuity of use even during the early
Od 12. ili 13. st. ondje je smješten karmelićanski, a potom medieval period as well as from the 13th to 17th centuries,
franjevački samostanski kompleks, čiji se građevinski when it was occupied by a Carmelite and, later, Franciscan
ostaci mogu pratiti tek na njegovim obodnim zidovima. Oni monastery.
468
Istarska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 258 prije svega antičkih lokaliteta. Zbog toga su postavljene
Lokalitet: Vrsar – vodovod dvije sonde – jedna dimenzija 3x3 m te druga 11x2,5 m.
Naselje: Vrsar Bez obzira na prilično malenu istraženu površinu, iskopa-
Grad/općina: Vrsar vanja su dala i više nego zanimljive rezultate.
Pravni status: R-216; R-0106 (kulturno-povijesna Samo naselje Vrsar smješteno je na brežuljku (54 m n. v.)
cjelina) i nastanjeno još od prapovijesti. Arheološki nalazi svjedoče
Razdoblje: P, A, SV, NV o kontinuitetu naseljavanja tijekom antičkog i ranokršćan-
Vrsta radova: arheološki nadzor, zaštitno iskopavanje skog razdoblja. U srednjem vijeku grad se razvija unutar
zidina oko kaštela, koji je prvobitno bio drven. Romanička
Od studenog 2015. do siječnja 2016. trajao je arheo- crkva sv. Marije od mora podignuta je u neposrednoj bli-
loški nadzor nad zemljanim i strojnim radovima na čitavu zini ranokršćanske crkve pregrađivane u ranom srednjem
području planiranog zahvata rekonstrukcije vodovodnog vijeku, a nedaleko od nje nalazi se i kompleks antičke vile,
ogranka unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline u čiji su djelomični ostaci i istraženi ove godine.
Vrsaru. Trasa vodovoda dijelom je prolazila i istraženim Arheološki nadzor pratio je građevinske radove, odnosno
arheološkim lokalitetima. Budući da je već bilo poznato da trajao je tijekom strojnog iskopa svih kanala. Tom je prili-
se radi o višeslojnom arheološkom nalazištu, istražene su kom na nekoliko mjesta pronađen sloj koji se može datirati
dvije sonde, ukupne površine oko 36 m². Radove je provela u antiku, ali i prapovijesni sloj. Dijelovi tih slojeva, zajedno
Služba za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog s pripadajućim nepokretnim nalazima, istraženi su ručno,
zavoda. Voditelj istraživanja bio je Tihomir Percan, zamje- a prikupljen je i sav pokretan materijal, koji je prije svega
nik voditelja Josip Višnjić, a u istraživanjima su sudjelovali sadržavao prilično razlomljene keramičke ulomke te tek
i Mateja Baričević, Nenad Kuzmanović te četiri pomoćna nekoliko pršljenova i nešto malo stakla.
radnika obrta Orbanić iz Žminja. Cjelokupan arheološki Kao što je već rečeno, istražene su dvije sonde (sonde A
nadzor, kao i zaštitno istraživanje, financirao je Istarski i B). U njima su pronađeni arheološki nalazi i kulturni slo-
vodovod d.o.o. iz Buzeta. jevi iz novog vijeka, srednjeg vijeka, antike i prapovijesti.
Većina je arheološkog materijala pronađena u dubljim slo-
Budući da je bila riječ o istraživanju na mjestu gdje su jevima sonde B.
otprije poznati arheološki nalazi, iskop je bio usmjeren Sonda A bila je dimenzija 3x3 m. Početni sloj asfalta uklo-
upravo na prostor neposredno uz već iskopane dijelove, njen je strojno, a ispod njega nalazio se sloj nasipa u kojem
su pronađeni pomiješani nalazi iz antike i srednjeg, ali i
novog vijeka. Ispod tog sloja nasipa nalazio se taman sloj
zemlje pomiješane sa sitnim kamenjem koji je sadržavao
nalaze iz antike. Također, dio površine te sonde bio je uni-
šten prijašnjim iskopima za potrebe postavljanja vodovod-
nog šahta. Tom je prilikom djelomice uništen i zidani grob
koji se pružao u smjeru sjever-jug. Sačuvan je tek manji
dio groba u kojem su pronađene malobrojne ljudske kosti
bez ikakvih priloga. S obzirom na to da je riječ o tipičnom
načinu zidanja grobnice tijekom kasne antike i nedosta-
tak pokretnog arheološkog materijala, taj se grob može
tek okvirno datirati upravo u to razdoblje. Zbog podizanja
morske razine, daljnja arheološka istraživanja u toj sondi
nisu bila moguća.
Sonda B bila je dimenzija 11x2,5 m. Nakon što je strojno
uklonjen asfalt, ručno je uklonjen sloj nabijene zemlje, kame-
Ostaci zidanoga groba u sondi A (foto: T. Percan) nja i pijeska. S obzirom na to da je bila riječ o površini koja
Ostaci pronađenog mozaika (foto: M. Baričević) Dijelovi arhitekture iz starije faze (foto: M. Baričević)
469
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
je intenzivno upotrebljavana za postavljanje raznih instala- vicinity of a previously investigated Antiquity complex. The
cija tijekom proteklih 40-ak godina, sljedećih je gotovo pola supervision has confirmed that the layers are rich in mov-
metra bilo prepuno raznih cijevi i kabela. Slojevi koji su evi- able archaeological finds and the remains of architecture.
dentirani bili su izrazito pomiješani, a sadržavali su ponešto The medieval and post-medieval period finds encompass
nalaza u rasponu od antike do novog vijeka, od čega valja pottery from intermixed layers, i.e. an embanked boundary.
izdvojiti tek obod balzamarija (PN 1). Nakon što je istražen
taj dio, na jednom su dijelu evidentirani ostaci mozaika koji
se nalazio neposredno ispod cijevi. Napravljen je od bije-
lih, crnih, sivih i nešto crvenih kockica uglavnom geome- Redni broj: 259
trijskih oblika, a nalazi se prilično plitko ispod SJ 31. Taj je Lokalitet: Žminj – Kaštel Žminj
mozaik vjerojatno povezan i pripada istoj fazi kao i prona- Naselje: Žminj
đeni zidovi, koji su usmjereni SZ-JI (SJ 34, SJ 35). Nakon Grad/općina: Žminj
što su istraženi slojevi i dijelovi arhitekture koji su pripadali Pravni status: Z-608
nešto mlađim fazama, odnosno kasnoj antici, došlo se do Razdoblje: P, SV, NV
slojeva za koje se može reći kako pripadaju antici, od 1. do Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
3. st. Riječ je prije svega o zidovima koji su usmjereni jed-
nako kao i već spomenuti zidovi. Dio njih iskorišten je kao Godine 2016. arheološki su istraživani ostaci kaštela
temelj za naknadne dogradnje upravo u kasnoj antici te Žminja, s ciljem daljnjeg definiranja arhitektonskih gabarita
se na dijelu zidova jako dobro razabiru dvije faze gradnje. kaštela i kompleksne stratigrafije arheološkog nalazišta.
No, prije svega valja naglasiti da su zidovi koji pripadaju Radove je proveo Odjel za kopnenu arheologiju (Juršići)
starijoj fazi građeni od pravilno i fino isklesanih kamenih Hrvatskog restauratorskog zavoda. Voditelj istraživanja
blokova povezanih žbukom. S obzirom na prijašnja istraži- bio je Josip Višnjić, mag. arheo., zamjenik Tihomir Percan,
vanja u neposrednoj blizini i usmjerenost tih zidova, može dipl. arheo., u radovima su sudjelovali i Siniša Pamić, dipl.
se zaključiti da oni najvjerojatnije pripadaju kompleksu koji arheo., Nenad Kuzmanović i studentica arheologije Emina
je istraživao M. Mirabella Roberti 30-ih godina 20. st. No, s Paćalat, dok je pet pomoćnih radnika za arheološka istraži-
obzirom na to da ne postoji točna ubikacija tog istraživanog vanja osigurao obrt Orbanić iz Žminja.
dijela, teško se može bilo što više reći vezano uz te zidove.
Također, navedenu arhitekturu prate i kulturni slojevi koji Od srednjovjekovne utvrde danas je vidljiva još jedino jugo-
su prepuni upravo materijala iz 1. i 2. st., a valja izdvojiti istočna kružna kula, dok su tijekom istraživanja od 2008. do
pršljene, dijelove amfora, teru sigilatu, ali i rimski novac 2010. godine pronađeni ostaci sjeveroistočne kružne kule,
(PN 23), koji će nakon restauracije omogućiti točnu data- sjevernog bedema kaštela te njegova sjeverozapadnog
ciju tih slojeva, a samim time i gradnju zidova. Zbog sku- kuta. Ovogodišnja sonda postavljena je s vanjske strane
čenosti sonde nije bilo moguće ustanoviti cjelovite gabarite sjeverozapadnog kuta kaštela, na prostoru na kojemu su
navedene prostorije, a dodatne je probleme stvaralo i pro- se očekivali preostali dijelovi starije srednjovjekovne gra-
diranje vode te su radovi u određenoj fazi morali biti obu- đevine, djelomično istražene 2010., potencijalni ostaci kva-
stavljeni. Samim time nije se mogla ustanoviti originalna dratne kule i dijelovi bedema.
visina i temelj zidova. Istraživanja su potvrdila izrazito arheološko bogatstvo loka-
Kako je već rečeno, najveći dio nalaza prikupljen je u liteta, koji pokriva razdoblje od brončanog doba do ranog
dubljim slojevima sonde B. U gotovo svim tim slojevima novog vijeka. Prikupljeni pokretni arheološki nalazi potvr-
prevladava uniforman materijal, a riječ je prije svega o dije- đuju da je na platou koji poslije zauzima srednjovjekovni
lovima amfora, terri sigillatti, grubljem keramičkom posuđu grad u brončanom dobu također egzistiralo naselje, o čijim
za svakodnevnu upotrebu, staklu te velikoj količini kera- se gabaritima za sada može tek nagađati. Nakon dužeg
mičkih pršljenova i različitih morskih školjki. Što se dublje perioda u kojemu je prostor bio napušten, tijekom ranog
zadiralo u te slojeve, to je koncentracija nalaza bila nešto srednjeg vijeka ponovno postaje mjesto formiranja nase-
manja, a sigillata je postajala nešto zastupljenija, dok je lja, čiji se materijalni tragovi za sada svode isključivo na
pak s druge strane razlomljenost ulomaka rasla. Nakon pokretne arheološke nalaze, koji međutim ipak nedvojbeno
završenih terenskih istraživanja, sonde su prekrivene, potvrđuju uporabu prostora za stambene svrhe. Sudeći
zaštićene geotekstilom te zatrpane, a nakon toga položene prema pronađenim arheološkim nalazima, naselje se znat-
su vodovodne cijevi. nije razvija u 10. ili 11. st., jer brojnost nalaza datiranih
nakon spomenute granice postaje znatno povećana. Iako
Tihomir Percan tijekom ovogodišnjih istraživanja nisu pronađeni ostaci
nepokretnih arheoloških nalaza iz razvijenog srednjeg
Summary vijeka, oni su poznati iz istraživanja.
Tijekom kasnog srednjeg vijeka na toj se mikrolokaciji gradi
From November 2015 to January 2016 archaeological gradski kaštel, što je uvjetovalo rušenje nekih starijih obje-
supervision was conducted over the earthworks carried kata. Gradnja kaštela popraćena je znatnijom promjenom
out for the reconstruction of a segment of the water supply inventara pokretnih arheoloških nalaza te od tada počinju
system within the protected cultural and historic core of Vrsar. dominirati ulomci luksuznijeg, glaziranog stolnog posuđa.
The investigation encompassed a surface area of 36 m2 Ta pojava veće količine luksuznijeg i skupljeg posuđa sva-
and was conducted within two probes (Probe A measuring kako je uvjetovana i karakterom razdoblja u kojem takvo
3 x 3 m and Probe B measuring 11 x 2.5 m) in the immediate posuđe postaje dostupno, no ne smije se zanemariti ni
470
Istarska županija, HAG 13/2016
Summary
Josip Višnjić
471
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
PRIMORSKO-GORANSKA
ŽUPANIJA
260 Belgrad – crkva Majke
Božje Snježne
261 Claustra Alpia Iuliarum
262 Cres – Zazid i Šetalište
XX. travnja
263 Crikvenica – Igralište
264 Gorski kotar
265 Gradina Badanj
266 Gradina Solin
267 Grižane – kaštel Grižane
268 Grobnik – kaštel Grobnik
269 Grobnik – kaštel Grobnik
270 Kampor – franjevački
samostan
271 Kastav – Crekvina
272 Krk – Frankopanski kaštel
(dvorište)
273 Krk – Frankopanski kaštel
(kula)
274 Krk – Jurja Križanića 19
275 Krk – trg uz Ul. kralja
Tomislava
276 Krk – vodovod i
kanalizacija
277 Kvarner – mezolitička
naselja
278 Novi Vinodolski – utvrda
Lopar
279 Omišalj – arheološka zona
280 Omišalj – Fulfinum
– Mirine
281 Osor – benediktinska
samostan i crkva
282 Osor 28
283 Otok Rab – arheološka
topografija
284 Otok Rab – uvala Podšilo
285 Puntarska Draga – Luka
Dunat
286 Rab – dvorište „Kuće
rapske torte”
287 Rab – Hotel Arbiana
288 Rab – samostan sv.
Andrije, vrt
289 Rab – samostan sv.
Andrije, vrt
290 Rijeka – Pavlinski trg i Ul.
J. Trdine
291 Selce – Riva, podmorje
292 Supetarska Draga – crkva
sv. Petra
293 Špilja Vorganjska peć
294 Tetinja jama
295 Uvala Martinšćica
472
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
473
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
474
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Spomenička baština sustava Claustra Alpium Iuliarum čini Cilj ovogodišnjeg rekognosciranja bilo je stoga definiranje
prije svega prostranu arheološku zonu te su arheološka smjera komunikacija koje su s Grobničkog polja vodile
istraživanja, uz oskudne povijesne podatke, osnovni izvor prema dolini Mlake i koje su najprije bile branjene pote-
prikupljanja podataka o vremenu nastanka i djelovanja tog zom zidova iznad Grobničkog polja, a potom i drugom,
sustava, kao i principa njegova funkcioniranja. Zbog njego- već spomenutom obrambenom linijom, koja se pružala od
vih specifičnosti, uvjetovanih iznimno prostranim područ- izvora Rječine prema sjeveroistoku. Rekognosciranja su
jem na kojem se on pruža te gustom vegetacijom koja pre- se temeljila na analizama najstarijih kartografskih prikaza
kriva to područje, osim klasičnih arheoloških metoda, poput tog područja i podacima o ondašnjim komunikacijama.
arheološkog rekognosciranja, prilikom predmetnih istraži- Rezultati rekognosciranja pokazuju da je najizglednija
vanja primjenjivane su i neke suvremene nedestruktivne komunikacija ona koja od Grobničkog polja kroz dolinu
metode dokumentacije, poput LiDAR snimanja. potoka Zala vodi prema sjeveru i dolini Mlake. Drugi je
Arheološka rekognosciranja terena bila su prije svega pravac išao iz smjera Donjeg Jelenja do lokaliteta Ravno,
usmjerena na definiranje i lociranje potencijalnih promet- koji je također bio na samom zidu, a odande kanaliziran
nica koje su kontrolirane, nadzirane i branjene obrambenim prema dolini Mlake.
sustavom. Tijekom istraživanja 2015. na lokalitetu Mlake Drugi dio istraživanja bilo je LiDAR snimanje. S obzirom na
– Lipice otkriven je i djelomično istražen sklop obrambenih gustu vegetaciju kojom je prekriveno cjelokupno područje
struktura, sastavljen od dviju nadzornih kula, koje su flanki- pružanja sustava klaustra, a koje znatno otežava pronala-
rale kolni prolaz, što jasno sugerira da je na tome mjestu pro- ženje i dokumentiranje njegovih ostataka, trodimenzionalni
lazila prometnica kontrolirana sustavom. Spomenuti lokalitet i mjerljivi modeli reljefa koji proizlaze iz spomenutog sni-
nalazi se na dijelu obrambenog sustava, koji se proteže od manja, a s kojih je u potpunosti uklonjena vegetacija, omo-
izvora Rječine do Željeznih vrata. Sudeći prema konfiguraciji gućavaju znatno preciznije lociranje struktura te uočavanje
terena i dosadašnjim istraživanjima, čini se da je to ujedno segmenata koji su neprepoznatljivi na terenu. Snimljeno je
bio i jedini prolaz kroz taj segment zidova klaustra. 6 km² površine kojom su obuhvaćeni dijelovi sustava koji
se pružaju oko Prezidanske doline, jednim dijelom prola-
zeći hrvatsko-slovenskom granicom. Analiza podataka
prikupljenih na taj način omogućila je, osim stvaranja do
sada daleko najpreciznije dokumentacije tog dijela spome-
nika, i pronalazak nekih do sada nepoznatih segmenata,
čime su upotpunjene prijašnje spoznaje. Nakon snimanja,
na temelju prikupljenih podataka, rekognosciran je teren.
Važno je naglasiti da je izrađena dokumentacija nasta-
vak one iz 2015. godine, kada je snimljen dio sustava
iznad Grobničkog polja i na dijelu između izvora Rječine i
Željeznih vrata.
Josip Višnjić
Summary
475
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
476
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
stalnog arheološkog nadzora izvođač je strojno digao bedema, a njih su neposredno pred istočnom okruglom
asfaltni sloj ceste, nakon toga se nastavio ručni iskop do Morskom kulom na Consu prekinula mala gradska vrata
ukupne dubine od 1 m, a od te dubine do dubine od 2,10 m purterle na kraju današnje Ulice sv. Ćirila i Metoda, širine
strojno se lomio kamen živac. 2,20 m, a koja su utvrđena tijekom arheoloških istraživa-
Tijekom kampanje u travnju 2015. godine, na dubini od nja 1992. godine. Na temelju toga može se zaključiti da
50 cm od asfalta nađena je temeljna stopa novovjekovnog se južni novovjekovni gradski bedem protezao simetra-
južnoga gradskog bedema (širine 1,50 m, visine 0,30 m), lom današnje ulice Zazid, od istočne okrugle Morske kule
koji je tekao simetralom ulice Zazid, a građen je od nepra- na Consu do okrugle ugaone kule Sv. Duha, s pokrajnjim
vilnih klesanaca. gradskim vratima (purterle) nasuprot kraju današnje Ulice
Iskop za oborinsku kanalizaciju tekao je vanjskom, južnom sv. Ćirila i Metoda.
stranom južnog, novovjekovnoga gradskog bedema, te se
tako (s iznimkom premosnica prilikom radova) bedem mak- Šetalište XX. travnja
simalno očuvao. U profilu iskopa kod kućnog broja Zazid Dana 23. rujna 2015. započeo je prvi dio stalnog arheološ-
7, na dubini od 48 cm od asfalta pa sve do 70 cm dubine kog nadzora prilikom iskopa za postavljanje nove oborin-
pojavila se unutrašnjost bedema (bez vanjskog, klesanog ske kanalizacije u ulicama Šetalište XX. travnja i Peškera,
lica) od grubog, neobrađenog kamenja vezanog bijelom uličici Zazid-Peškera i na Trgu sv. Frane u Cresu, a završio
žbukom s primjesama sitnog kamenja, u dužini od oko je 25. siječnja 2016. godine.
10 m. Na predjelu Nazagrad ili Pra’, današnjem Šetalištu XX.
U produžetku iskopa, odmah ispod sloja asfalta pojavio se travnja, tekao je potez istočnoga gradskog novovjekov-
gradski bedem u dužini od preko 20 m, sa sačuvanom vanj- nog bedema, od istaka bedema na sjeveroistočnom uglu
skom oplatom od dvaju redova pravilnih klesanca (od 30 grada do istočnih gradskih vrata zvanih Marcella ili Gracke
cm visine, 40 cm dužine i 25 cm širine). U iskopu kod kuće vrata iz 1588. godine. Nakon malog istaka bedema, tekao
Zazid broj 2 nađeni su izmiješani ulomci ljudskih i životinj- je do središnjih malih gradskih vrata purterle, da bi se
skih kostiju te ulomci antičke i kasnosrednjovjekovne kera- potom pružao sve do gradskih vrata Bragadina ili Malih
mike. Taj se bedem nadovezuje na nalaz bedema i pokraj- vrata iz 1581. godine. Završio je okruglom ugaonom kulom
njih gradskih vrata (purterle) iz 1992. godine. Sv. Duha ili Baluardo di San Spirito. Iza 1945. godine impo-
Zbog naravi građevinskih radova, kopalo se nekoliko pre- zantan je potez istočne novovjekovne linije gradskih zidina
mosnica, na temelju kojih se mogla utvrditi širina južnoga većim dijelom porušen, ali je ostao dio gradskog zida u
gradskog bedema, a ona je iznosila 1 m, s temeljnom visini od 1 m, kao ogradni zid cvjetnih lijeha.
stopom 1,30 m. Od temeljne stope do asfalta visina je izno- Zaštitna arheološka sondažna istraživanja uz gradska
sila 1 m, a visina očuvanog bedema iznosi 67 cm. vrata Marcella u Cresu obavljena su 2009. godine. Od
Od okrugle ugaone kule Sv. Duha, simetralom današnje gradskih vrata Marcella u smjeru sjevera otkriveni su teme-
ulice Zazid, tekla je linija južnih gradskih novovjekovnih lji negdašnjega gradskog istočnog novovjekovnog bedema
Cresa, u dužini od 7 m. Utvrđena je širina zida, odnosno
njezine temeljne stope od 230 cm, dok je njegova visina
iznosila 54 cm. Temeljna stopa gradskog bedema sastav-
ljena je od nepravilnih klesanaca povezanih žućkastom
vapnenom žbukom, a leži na sloju masne crvene gline. Na
sjeveroistočnom dijelu sonde pronađen je niži zid od oko
30 cm, u duljini od 50 cm, koji se na temeljnu stopu grad-
skog bedema nastavlja pod pravim kutom.
Zaštitna arheološka istraživanja oko porta Marcella
2015./2016. samo su potvrdila nalaze iz arheoloških istra-
živanja 2009. godine. Utvrđeno je da je temeljna stopa
široka 2,40 m i da se sastoji od četiriju redova grubo tesa-
nog kamenja, što iznosi 70 cm visine od dna temeljne
stope do asfalta.
Nadzirao se i iskop za oborinsku kanalizaciju simetralom
Geodetska snimka južnog novovjekovnoga gradskog bedema u cijelog Šetališta XX. travnja, no ispod tankog sloja zemlje
ulici Zazid crljenice s ulomcima drobljenog kamena, koja se nalazila
ispod asfalta, nalazio se kamen živac. Taj je iskop bio
podosta izmješten u odnosu na ostatke gradskog istočnog
novovjekovnog bedema, a tek ga se dotakao kod gradskih
vrata Marcella.
477
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
svoje prvobitne svrhe, lazaret postaje ubožnica ili Hospicij, kanalizaciju nalazili su se i u ulici Peškera, a u iskopu se
mjesto za udomljavanje starih, bolesnih i nemoćnih osoba. nailazilo samo na zemlju crljenicu i kamen živac.
Lazaret se nalazi neposredno uz crkvicu Sv. Duha (kape-
lica vlastelinske obitelji Petris), koja je kao i on kasnogo- Iz svega navedenog može se zaključiti da su samo u ulici
tička gradnja iz sredine 15. st. Uz njega se originalno nalazi Zazid pronađeni ostaci temeljne stope i dijela zida južnog
i grlić zdenca, s grbom nepoznate obitelji iz 14. st. novovjekovnoga gradskog bedema te uz novovjekovna
Na poseban oprez prilikom budućih zemljanih radova upu- gradska vrata Marcella dio istočnog novovjekovnoga grad-
ćuje saznanje o slučajnom antičkom sitnom površinskom skog bedema grada Cresa. U ulici Peškera, dvorištu Beton-
nalazu iz Cresa, uočenom kod crkvice sv. Marije Magdalene Preloga, uličici Zazid-Peškera te na Trgu sv. Frane, unatoč
na predjelu zvanom Zgor Svetoga Duha iz 1916. godine, pretpostavkama zbog prethodne intenzivne gradnje, nisu
danas je to Trg sv. Frane. Dok su na području prostiranja uočeni arheološki tragovi.
današnjeg franjevačkog samostana nađeni površinski ostaci
koji sugeriraju postojanje antičkoga gospodarstava (villae Literatura
rusticae) te mlađega ranokršćanskog sakralnog sklopa.
Na Trgu sv. Frane iskopavalo se 2 m širine na već pret- Ćus-Rukonić 2013 J. Ćus-Rukonić, Ipotesi sull’ubicazione
hodno prekopanom području te su uglavnom stare cijevi dei monasteri paleocristiani e altomedioevali nell’insenatura
zamjenjivane novima. U profilu iskopa vidi se sloj kamena, di Cherso, HAM, 19, Motovun-Zagreb, 2013: 197 – 203.
potom sloj lomljenog kamena miješanog sa zemljom crve- Ćus-Rukonić 2014 J. Ćus-Rukonić, Najnovija arheološka
nicom te potom nabijeni stroj ispod betona, pa unatoč oče- nalazišta u Gradu Cresu, katalog, Cres, 2014.
kivanjima nije bilo nikakvih pozitivnih arheoloških nalaza.
Jasminka Ćus-Rukonić
Ulica Peškera
Nastajanje ulice Peškera vezano je uz gradnju benzinske Summary
crpke u Cresu sedamdesetih godina 20. st. Prije toga, to je
bilo područje creskih prigradskih vrtova, kao što je to vid- The works on a storm sewer in Cres were conducted in two
ljivo na starome katastru iz 1821. godine. Ogradni su zidovi phases. In spring 2015 a rescue archaeological excavation
vrtova srušeni, a zemlja je odnesena te je probijena nova was carried out in Zazid Street and in the courtyard of Beton-
ulica, postavljena infrastruktura, a cijelo je područje asfal- Preloga, whilst in autumn-summer 2015/2016 archaeological
tirano. Ostaci ogradnih vrtnih zidova još su vidljivi nepo- supervision was carried out in Šetalište XX. travnja, Peškera
sredno uz današnju benzinsku crpku. Iskopi za oborinsku and Zazid-Peškera Streets as well as St Francis Square.
478
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
479
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
480
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Špilja Frašće (k.č. 1765, k.o. Veliki Jadrč) uz istočnu stranu Damaljskog polja. Skučen prostor u sti-
Špilja se nalazi južno od sela Velikog Jadrča, u istoime- jenskom procijepu nije mjesto u kojem bi bilo ugodno duže
nom predjelu Frašće. U ožujku 2000. istražena je prili- boraviti. Sediment u špilji očito se ne zadržava dugo, već
kom zaštitnih radova na dionici ceste Rijeka – Zagreb, klizi kroz uske pukotine među stijenama. Ipak, pronađeni
dionica Bosiljevo – Vrbovsko. Istraživanja je vodio arhe- ulomci prapovijesne i srednjovjekovne keramike na povr-
olog Domagoj Perkić (tada u Konzervatorskom odjelu u šini plitko nataloženog pijeska idu u prilog tezi da je ta špilja
Karlovcu). Prilikom istraživanja na lokalitetu su ustanovljeni imala ulogu svojevrsnog refugija. Iako je na ulazu postav-
tragovi života, koji datiraju u srednje i kasno brončano doba ljena speleološka oznaka, u speleološkom katastru nije
te srednji vijek (Perkić 2001). Tijekom terenskog pregleda zabilježen taj objekt, stoga je prilikom istraživanja nazvan
2016. i dalje se jasno naziru pozicije probnih sondi isko- Nedina špilja. Arheološki potencijal toga speleološkog
pavanih 2000., no nije ustanovljen nov pokretni arheološki objekta nije bio poznat prije ovogodišnjih istraživanja.
materijal.
Pećina Tavan (k.č. 2616, k.o. Gomirje)
„Nedina špilja” (oznaka pećine 01/0519; k.č. 317, Pećina se nalazi iznad naselja Gvozdeni, na platou Tičevo,
k.o. Klanac) koji nadvisuje rijeku Dobru. Strm otvor manjih dimenzija,
Riječ je o speleološkom objektu iznimno malog ulaza, koji gleda prema jugozapadu, vodi prema prostranoj i
koji se postupno otvara u zavojiti hodnik da bi za 20-ak suhoj dvorani. Na tlu pećine, među kamenim blokovima,
metara postao vertikalom. Nalazi se ispod naselja Klanca, oštrobridnim kamenim kršjem te životinjskim ostacima,
Sustavni terenski pregledi na poziciji Draga Lukovdolska (foto: T. Ulaz u Nedinu špilju – novootkriveni arheološki lokalitet (foto: P.
Ivančić) Androić Gračanin)
Istraživano područje s označenim lokalitetima, pozicijama, potencijalnim i reambuliranim lokacijama (izradila: P. Androić Gračanin)
481
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
482
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
483
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Tea Rosić
Summary
484
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
bedema djelatnici građevinske tvrtke Haluba uz Marinića. neobrađen lomljeni vapnenac, mahom vađen iz prapovi-
Čitavu do sada iskopanu kasnoantičku fortifikaciju snimili jesnog bedema ili iz zatečenih prapovijesnih suhozidnih
su djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda – Odjela kuća. Međutim, upotrebljavano je vrlo čvrsto vapneno
za kopnenu arheologiju iz Juršića, pod vodstvom Josipa vezivo, u koje su umjesto mrvljene opeke dodavani zate-
Višnjića. Ovogodišnju etapu radova financirala je Općina čeni ulomci prapovijesne keramike. U vapnenu smjesu
Kostrena. dodavan je šljunčani agregat donesen iz doline draškog
potoka ili sa žala u uvali Martinšćica.
Na gradini Solin, između 2007. i 2010., obavljena su poku- Tijekom radova 2015. iskopani su ostaci bedema širine
sna arheološka istraživanja, na jednoj od zaravni pod 2 m, u duljini od 40 m. S obzirom na raspoloživa financij-
vrhom brijega, gdje su ustanovljene taložine koje prekri- ska sredstva, godine 2016. s 28 m duge dionice bedema
vaju ostatke nastambi iz kasnog neolitika i čitava eneoli- uklonjeno je korijenje, zemlja i urušeni dijelovi, na dijelu
tika, s povremenom uporabom prostora i krajem bronča- između središnje ulazne kule i istočne pravokutne kule.
nog doba, odnosno vršni dio Solina bio je naseljen od kraja U tom se dijelu bedem prilično strmo uspinje uz obronak,
4. do kraja 2. tisućljeća pr. Kr. Od 2010. radovi su usmjereni na dijelu gradine pod gustim borovima i grmljem. Sadnjom
na iskopavanje, konzervaciju i prezentaciju kasnoantičkog i rastom borovih stabala lokalitet je vrlo oštećen, pa su
bedema s pravokutnim kulama, građenog krajem 3. st., s dijelovi zida sniženi ili razneseni djelovanjem korijenja, a
povremenom uporabom prostora do kraja 6. st. Taj jedin- zatečeni su između 60 i 140 cm visine. Dijelovi su ošte-
stveni spomenik kasnoantičke fortifikacijske arhitekture na ćeni djelovanjem vojske i u vojnim operacijama krajem
sjevernom Jadranu zaslužuje cjelovito istraživanje te pre- Drugog svjetskog rata. Tako je raznesen dio bedema uz
zentaciju očuvanih dijelova zidina unutar zelene sportsko- istočnu kulu, kada je njemačka vojska iskopavala rovove
-rekreacijske zone općine Kostrena. i bunkere. Nakon čišćenja zida te dobave neophodnog
U dosadašnjim radovima otkopani su ostaci bedema širine lomljenog vapnenca prikupljenog iz urušenja podno zida,
2 m, s četirima kulama, u ukupnoj duljini od 180 m. Bedem dionica duga 28 m fugirana je i djelomice rekonstruirana
se u obliku lagano izlomljenog pravca pruža u smjeru istovrsnim mortom te dostupnim kamenom. Preostali dio
zapad-istok te preprečuje lagan pristup štićenom prostoru prošle godine iskopanog dijela bedema pripremljen je za
s morske, pristupačnije i manje strme padine brijega, slije- konzervaciju.
deći pravac brončanodobnog suhozidnog bedema, čiji je Kao i prethodnih godina, nastojali su se očuvati i zaštititi
lomljeni kamen upotrebljavan prilikom gradnje kasnoan- originalni dijelovi zidnih ploha s vapnenim mortom, a nova
tičkog zida. Do sada su konzervirani ostaci četiriju pravo- zidanja realizirana su isključivo radi nadomještanja i popu-
kutnih kula. U središnjem dijelu bedemskog pojasa nalazi njavanja rupa nastalih vađenjem panjeva. Površine zidova
se prolazna kula A, koja ima dvoja vratna otvora. Očito široko su fugirane produžnim mortom sivo-oker boje, odno-
je na etaži iznad tog pješačkog propusta bio prostor za sno biran je pijesak i agregat koji nakon sušenja daje boju
stražu. Na istočnom kraku bedema nalazi se kula B, koja nalik izvornome mortu.
stoji uz vrlo uzak pješački propust u bedemu, naknadno Poseban je problem bio čišćenje korova i drugog brzora-
zazidan suhozidom. Na zapadnom dijelu bedema otko- stućeg raslinja u zoni radova. Unatoč detaljnom čišćenju
pane su kule C i D, koje bočno omeđuju kolni ulaz širine i sječi trnja i korova, koju je prije početka radova obavio
3 m. Kule imaju oblike nepravilne četvorine, zidovi su im Nedeljko Vidović, zbog blage zime, velike količine kiše i
raznolikih širina, između 65 i 90 cm, zatečene visine do kontaminacije terena novom invazivnom vrstom trava
145 cm. Prema debljini bedema i zidova kula te golemoj (vrste divljeg suncokreta, koji u kratko vrijeme izraste do
količini urušenog kamenog materijala, bedem je izvorno dva metra visine), ove je godine izrasla vrlo brzo gusta
bio visok između 3 i 4 m, a širina mu je omogućavala vegetacija kopriva, trnja i drugog korova. Bez višekratnog
nesmetan prolazak straže po kruništu. Način gradnje ponavljanja tretmana raslinja šišanjem, sječom te trovanjem
nije karakterističan za antičko graditeljsko nasljeđe, zbog između proljeća i jeseni, ne može se očekivati uređen i oči-
činjenice da je za gradnju upotrebljavan lokalni gotovo šćen okoliš arheološkog lokaliteta. Takva čišćenja trebala
485
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
bi obavljati komunalna društva iz proračuna Općine, a ne Zagrebu: Janko Gašpar, Valerija Gligora, Luka Štefan i
opterećivati ionako skroman proračun Općine, namijenjen Sebastijan Stingl te jedan pomoćni radnik. Radovi su finan-
programima popularizacije i valorizacije kulturne baštine cirani sredstvima Ministarstva kulture, a nadzirala ih je Mia
općine Kostrena. Rizner iz Konzervatorskog odjela u Rijeci.
486
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Andrej Janeš
Summary
487
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Iskopana upojna jama (foto: M. Zaccaria) Iskopani drenažni kanal prema upojnoj jami (foto: M. Zaccaria)
je zadužena Dolores Čikić Oštrić iz Konzervatorskog komore. Kralj Karlo III. 1725. godine daruje Grobnik špa-
odjela u Rijeci, a izvođač je bila tvrtka Citadela d.o.o. iz njolskim grofovima Perlas, a 1766. prodan je grofu Teodoru
Hreljina (Ružić Selo). Radove su financijski potpomogli Batthyány. Njegovi ga nasljednici prodaju kneginji Viktoriji
Ministarstvo kulture i Općina Čavle, u cilju revalorizacije Thurn-Taxis. Naknadni dodaci zajedno s funkcionalnim
grobničkog kaštela. promjenama potječu iz 19. st. Zbog nepotpunih podatka
nije moguće vjerodostojno rekonstruirati faze gradnje
Sporna je datacija nastanka grobničkog kaštela. Područje kaštela. Godine 1924. posjed nad Grobikom drži Albert
kaštela bio je prapovijesna liburnijska gradina te su Thurn-Taxis, dok je grad svojina općine. Nakon oslobođe-
ostaci tih stanovnika potvrđeni na neposrednom lokali- nja 1945. kaštel je dan na upotrebu trima obiteljima za sta-
tetu Grobišće. Nalazi i izvori svjedoče da je u rimsko doba novanje. Godine 1981. pretrpio je brojne preinake, popra-
ondje bila promatračnica povezana s obližnjim Jelenjskim ćene oskudnom dokumentacijom. Danas se prostorijama
limesom te u kasnoj antici kapela sv. Jelene. S obzirom na koristi mjesna zajednica, Katedra Čakavskoga sabora
stalnu nastanjenost kaštela sve do polovice 20. st. i broj- Grobništine.
nih preinaka shodno brojim stradavanjima, teško je doći do Drenažni kanal i upojna jama iskopani su 2016. godine
najstarijih i najizvornijih kulturnih slojeva lokaliteta. zbog oborinskih voda, koje su se nakupljale u atriju i
Godine 1288. u Vinodolskom zakonu prvi se put spomi- nekontrolirano se slijevale po centru kaštela te ugroža-
nje ime Grobnika. Njegovi su gospodari od 1225. do 1566. vale kulturno dobro. Upojna jama iskopana je u dubini od
knezovi Frankopani. Tada prelazi u nasljeđe grofovima 144 cm i promjera 135 cm. Kanal od vrata tzv. „sokolane”
Zrinskima sve do 1671., kada su zbog pogibije Petra do upojne jame dubok je 30 cm i širok 52 cm. Utvrđene
Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom su četiri stratigrafske jedinice, od kojih je samo jedna pozi-
Mjestu u uroti zrinsko-frankopanskoj sva njihova imanja tivna što se tiče arheoloških nalaza (SJ 2). Ostalo su ste-
zaplijenjena. Vrijeme Frankopana i Zrinskih bilo je i vri- rilni slojevi i živa stijena, odnosno geološka osnova na kojoj
jeme osmanskih provala, uglavnom iz vinodolskog zaleđa počiva vanjski prsten kaštela. U unutrašnjosti „sokolane”
linijom Bakar – Draga – Cernik – Grobnik (polje) – Klana stratigrafija je sljedeća: obrađeni kameni blokovi od stuba,
– Slovenski kras – Novigrad na Soči. Zabilježeni su veći zemlja s novovjekim materijalom i ispod vapnenačka pod-
osmanski prodori preko Grobničkog polja 1470., 1482., loga, tj. živa stijena. Odmah pokraj izlaza umjesto stuba
1493., 1522., 1592., 1532., 1559., 1595. godine, kad je bili su postavljeni kameni bloketi, koji su tvorili kogulat kao
Grobnik spaljen (1600. i 1601.). Kaštel je još jednom stra- hodnu površinu.
dao u požaru (1665.), nakon čega se u nekim dijelovima U prokopu kanala za odvodnju slivnih voda u tzv. „soko-
pojavljuju barokni građevinski elementi. Nadalje Grobik lani” do izlaza u upojnu jamu kod vanjskog prstena
je vlasništvo baruna Franja Rigonija i austrijske carske obrambenih bedema kaštela već su u prostoru „sokolane”
488
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Summary
489
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Matija Makarun
Summary
Istraženi dio centralnog dvorišta kaštela u Grobniku (foto: M.
Makarun) In the course of October and November 2016 archaeo-
logical supervision was conducted over the construction
području dvorišta, gdje je pretpostavljena cisterna. Kanal works carried out within the second and third phases of
SJ 003 građen je dijelom od limenih cijevi, a dijelom, u the protective works at the castle of Grobnik. The con-
svojoj južnoj polovici, od opeke. Budući da se pruža od struction works encompassed the digging of rainwater
zidnog plašta sjevernog palasa, može se identificirati kao drainage channels in the central courtyard of the castle.
oborinski. Three probes were opened (A, B and C). The excavations
Kanali jednakih funkcija, odnosno za slijev oborinske vode revealed four drainage channels running to the central part
s krova, locirani su i u sondi C, gdje je definiran kanal of the courtyard with a cistern. One channel is more recent
SJ 020 u sjeverozapadnom uglu dvorišta te kanal SJ 026 u (made of concrete), two of the channels can be dated to the
zapadnom dijelu dvorišta. Kanal SJ 020 građen je od lime- 19th century, whilst the finds do not enable the dating of the
nih cijevi, čijim je postavljanjem probijana podnica kogula fourth channel. Partly revealed was a wall that belongs to a
(SJ004) te se od spoja zapadnog i sjevernog palasa pruža building of an irregular circular layout dug in the central part
put centra dvorišta, odnosno u smjeru cisterne. Treći je of the courtyard. The position of that building corresponds
kanal SJ 026 recentan, građen u potpunosti od betona i to the location of a 19th-century cistern, but its layout is dif-
pruža se od istočnog plašta trijema zapadnog palasa put ferent and for the time being it is impossible to determine
centralnog dijela dvorišta. its purpose. Around the building with a circular layout, there
Datacija dvaju kanala, odnosno SJ 003 i SJ 020, koji su was stone pavement, which covered almost the entire sur-
istovrsni gradnjom, temelji se na nalazu kovanice od dva face area of probe C. For the time being, we assume that
halera iz 1894. godine, nađenoj u zapuni kanala SJ020. it represents late medieval or early post-medieval flooring.
Kanal SJ 002 očito je stariji od prethodnih dvaju, no nje-
gova je datacija upitna jer u zapuni njegova ukopa nije
nađen pokretni materijal.
Arheološkim istraživanjem sondi B i C lociran je zid SJ 011, Redni broj: 270
koji pripada ukopanom objektu nepravilne kružne forme Lokalitet: Kampor – franjevački samostan sv.
koji tek djelomično prati recentno kružno opločenje oko grla Bernardina Sijenskog
cisterne. Istraživanjem je ustanovljen njegov zapadni i južni Naselje: Kampor
dio. Zid SJ 011 širok je 62 cm, a građen je od lomljenaca Grad/općina: Rab
povezanih velikom količinom žbuke. Sondažnim istraži- Pravni status: Z-3033
vanjima uz njegov vanjski plašt utvrđeno je da zid nema Razdoblje: SV, NV
pravog zidanog lica, što znači da je gradnjom tog objekta Vrsta radova: probno sondiranje
najprije iskopan kružni ukop forme objekta te se uz profile
zidao kamen i žbuka, čime je vanjsko lice zida poprimilo Od 15. ožujka do 7. travnja 2016. trajala su arheološka son-
oblik profila ukopa. Zbog užeg radnog prostora i sigurnosti, diranja te snimanje georadarom u crkvama sv. Bernardina
zid je istražen do dubine od 1,80 m, no očito se pruža još i sv. Eufemije u Kamporu, radi otkrivanja i dokumentiranja
u dubinu. mogućih starijih struktura. Ti su radovi bili dio konzervator-
Nalazi upućuju na mogućnost da je nađeni objekt zapravo sko-restauratorskih istraživanja i izrade elaborata graditelj-
cisterna prikazana na crtežu iz 1877. godine. Naime crtež iz skog sklopa franjevačkog samostana i crkve sv. Bernardina
19. st. donosi pravilan kružni objekt cisterne, dok je nađeni u Kamporu. Teren je sondirala Služba za arheološku
objekt (zid SJ 011) nepravilan, gotovo jajolikog tlocrta. baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda. Voditelj istra-
Preklapanjem nacrta nađenog objekta SJ 011 i cisterne živanja bio je Josip Višnjić, mag. arheo., zamjenik Siniša
s nacrta utvrđeno je da se tek dijelom poklapaju u istoč- Pamić, dipl. arheo., a u radovima su sudjelovali i Nenad
nom dijelu, dok na južnom dijelu zid SJ 011 izlazi iz gaba- Kuzmanović te dva pomoćna fizička radnika.
rita ucrtane cisterne, što ne dopušta identifikaciju zidova
SJ 011 s cisternom s nacrta. Osim toga, gradnjom struk- Arheološki su sondirane četiri lokacije u sklopu samostana,
tura kanala za oborinske vode (SJ 003, 020 i 026) probi- i to u crkvi sv. Bernardina, u klaustru samostana, u blago-
jen je zid SJ 011 kružnog objekta, što upućuje na njegov vaonici te u crkvi sv. Eufemije. Veličina i smještaj sondi bili
stariji postanak. Budući da istraživanjem objekt nije nađen su određeni prostorom u crkvi sv. Bernardina, u klaustru i
490
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Summary
491
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Rov 2, pogled prema sjeveru (foto: J. Ujčić Grudenić) Rov 2, profil, SJ 010, pogled prema istoku (foto: J. Ujčić Grudenić)
492
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Literatura
Summary
493
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Sonda C, površine 30 m2, bila je smiješena u jugozapad- na to da je u jednom trenutku objekt negiran i zatrpan.
nom uglu dvorišta, te je s južne i zapadne strane ome- Materijal nađen u zapuni datiran je u rani novi vijek, od 16.
đena zidom kaštela. Istraživanje se nadovezalo na sondu do 18. st., kada se datira i zatrpavanje te negiranje objekta.
B, istraženu 2015. godine, u kojoj su nađeni ostaci zidova Na točniju dataciju upućuje i nalaz austrijskog kreutziga
(SJ 006, 063 i 064) većeg objekta nastalog u fazi postojanja iz 1762., koji je nađen u nasipu te stoji kao terminus ante
kaštela. Taj je objekt građen uz njegov južni zidni plašt. U quem non zatrpavanja prostorije.
zapadnom dijelu sonde B ustanovljeni su tragovi podzemne Osim podzemne prostorije, datirane u razmeđe 15. i 16. st.,
prostorije spomenutog objekta, koja se očito pružala dalje nađeni su i tragovi starijih nalaza, koji prethode kaštelu.
prema zapadu. Ukopana prostorija bila je omeđena zidom Nakon uklanjanja slojeva nasipa zapune podzemnog
(SJ 064) na sjeveru, zidom (SJ 063) na istoku i vjerojatno objekta, bio je utvrđen sloj masnije zemlje, s većom kon-
zidom kaštela s južne strane. Tijekom istraživanja sonde centracijom antičkog materijala. Ispod zida SJ 143 nađen
C utvrđen je nastavak spomenute podzemne prostorije je dio pripreme za podnicu građen od žbuke i rimskih
prema zapadu i njezin kraj na zapadnom zidu kaštela. tegula, na kojem je ležao jedan obrađeni kamen izlizane
Nakon uklanjanja recentne podnice i sloja tampona, u gornje plohe. Ispod zapadnog bedema kaštela nađena su
sondi C, na 5,82 m n. v., ustanovljena je zidana struktura još četiri takva obrađena kamena, uglavljena pod teme-
sastavljena od ostataka bačvastog svoda (SJ 130), saču- ljem zida. Najvjerojatnije se radi o ostatku podnice rimskog
vanog samo u dijelu u kojem prelazi u lučnu konstrukciju objekta, koji je uništen u ranom novom vijeku tijekom uko-
svoda i zida SJ 143. Budući da linijom pružanja prate zid pavanja podzemne prostorije.
SJ 064, nedvojbeno je da pripadaju istom objektu, odno- Na sjevernom djelu sonde C, sjeverno od podzemne pro-
sno podzemnoj prostoriji, točnije čine njezin sjeverni zid. storije, nađeni su slojevi, gotovo od razine hodne površine,
Zidana struktura SJ 143 duga je 3,5 m, široka 0,68 m, u koji su sadržavali nalaze antičkog materijala od 1. do 4. st.
donjim je dionicama građena od klesanaca uslojenih u pra- Većinom je bila riječ o slojevima nasipa.
vilne redove te ima ostatke bačvastog nadsvođenja. Zanimljiva je pojava inhumacijskog ukopa (Grob 1).
Osim sjevernog zida podzemne prostorije, nađen je i njezin Pokojnik je bio položen u običnu raku bez priloga. Datacija
južni zid (SJ 137), udaljen 4,25 m od sjevernog zida. Pruža groba moguća je na temelju nalaza u zapuni ukopa koja
se podno južnog bedema kaštela, odnosno na njega je se veže uz kasnu antiku. Visina na kojoj je nađen pokojnik
„nalijepljen” te prati njegovu liniju pružanja. Zid je građen i nalazi antičke keramike u slojevima ispod groba upućuju
od poluobrađenog kamena uslojenog u pravilne redove i na dataciju u kasnu antiku.
povezanog žbukom. Dug je 3,5 m, visok 1,30 m, a širok Ispod sloja (SJ 174), u kojem su nađeni ulomci rimsko-
0,40 m. Na gornjoj plohi zida sačuvan je žbukani pokos na dobne keramike iz 1. i 2. st., definirane su dvije strukture. U
kojem se temeljio južni dio lučnog svoda. smjeru pružanja sjever-jug, ispod zida SJ 158 nađen je sloj
Podzemna je prostorija, prema nalazima sondi B i C, bila žbuke, za koju se pretpostavlja da je riječ o ostatku zida
duga 13 m i široka 4,25 m. Podnica je bila izvedena u opeci sačuvanom samo u otisku žbuke. Okomito na spomenute
(dimenzija 19x9x5,5 cm), čiji su tragovi nađeni in situ na ostatke zida (SJ 177) ustanovljena je linija suhozida dužine
visini od 3,96 m n. v. Na bačvast svod upućuju fragmenti 2,20 m i širine 0,70 m. Za sada nije sigurno je li to temelj
klesanaca povezanih žbukom, zidanih „na nož”, koji su zida jer u sloju uz suhozid nisu nađeni tragovi žbuke. Taj je
nađeni među kamenjem zapune podzemnog objekta. suhozid (SJ 178) slagan izravno na živu stijenu.
Među ostalim, nađena je djelomično sačuvana struktura Uz sjeverni profil sonde C nađena je polukružna struktura
zida, samo u temeljima, smjera pružanja sjever-jug, mogu- (SJ 160) građena od obrađenog i poluobrađenog kame-
ćeg pregradnog zida podzemnog objekta. nja povezanog s velikom količinom morta. Struktura je bez
Budući da su sjeverni i južni zid objekta nadozidani na zidanog lica, a nastala je tako da je u iskopanu jamu naba-
zapadni bedem kaštela, neupitno je da je njihova gradnja cano kamenje i mort pa je struktura zadržala oblik jame.
započela nedugo nakon 15. st., kada su datirani njegovi Iskopam za gradnju strukture SJ 160 probijeni su slojevi s
bedemi. nalazima kasnoantičke keramike te se SJ 160 može dati-
Debeo sloj nasipa sastavljen od velikog broja kamena i rati nakon spomenutog perioda, no upitno je kada točno. S
pijeska, koji je zapunjavao podzemnu prostoriju, upućuje obzirom na visinu nalaza, ta se struktura može povezati s
vremenom postojanja kaštela, no točno vrijeme nastanka
ne može se utvrditi.
Matija Makarun
Summary
494
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
495
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Matija Makarun
Summary
496
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Matija Makarun
Summary
497
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
smjera pružanja zapad-istok. Sačuvan je tek u djelomično Tijekom istraživanja prostora istočno od objekta mauzo-
vidljivoj žbuci, s ponekim manjim klesancem te se mogla leja, označenog kao sektor 2, definiran je sloj rahlije smeđe
tek djelomično definirati njegova dužina od 2 m. Zapadni zid zemlje s većim udjelom rimskodobne keramike (SJ 023) na
objekta otkriven je naknadno, prilikom početka građevinskih visini od 2,48 m n. v. Nakon uklanjanja tog sloja (SJ 023),
radova na objektu, odnosno nakon strojnog uklanjanja viso- na visini od 2,60 m n. v., svega 1,5 m istočnije od istočnog
kog profila nasipa na zapadnoj strani lokaliteta. Zid je otkri- zida objekta mauzoleja (SJ 022), nađeni su ostaci još triju
ven tek parcijalno, u dužini od 3 m i širini od 0,50 m. Ta četiri grobova – 10, 11 i 12.
zida formirala su kvadratan objekt površine 25 m2 (5x5 m). Grobovi 11 i 12 nađeni su u podosta lošem stanju. Riječ
Položaj svih pronađenih grobova bio je podređen arhitek- je o ostacima grobova s inhumacijskim ukopima, u kon-
turi, odnosno svi su grobovi (osim centralnog) bili smje- strukcijama građenima od tegula. U grobovima nisu nađeni
šteni uza zidove objekta. Svi grobovi nađeni unutar objekta nikakvi prilozi koji bi upućivali na njihovu dataciju. Ipak, u
bili su paljevinski, u običnoj raci, osim groba 8, koji ima sačuvanoj žbuci groba 12 (SJ 055) nađeno je uzidano grlo
grobnu konstrukciju od tegula. Na temelju grobnih priloga, amfore tipa Africana 1 Picollo, koja nastanak groba datira
od kojih su najviše zastupljene svjetiljke i staklo, uz pokoju od 2. do kraja 3. st.
keramičku posudu, ukopi se mogu datirati u 1. i 2. st. Za Sjeverno od groba 12 bila je definirana parcijalno sačuvana
dataciju objekta i cjelokupne nekropole najvažniji je nalaz struktura (SJ 028), koju je zbog lošeg stanja sačuvanosti
novca kao prilog iz groba 7, koji se nalazi izvan objekta, nemoguće identificirati. Spomenuta struktura nađena je
uz njegov sjeverni zid. Riječ je o dvjema brončanim kova- na visini od 2,47 m n. v. Nemoguće je utvrditi je li riječ o
nicama, od kojih je jedna identificirana kao sestercij cara ostatku konstrukcije groba ili nekom drugom objektu. U bli-
Marka Aurelija, koji se kovao od 171. do 172. godine. Taj zini strukture (SJ 028) nađen je velik kameni blok, no zbog
nalaz stoji kao terminus ante quem nastanka objekta i gro- devastacije ne može se utvrditi čemu on pripada. Uz struk-
bova unutar njega. turu (SJ 028) nađen je grob 10, odnosno paljevinski grob u
Zbog debljine zidova, koji sugeriraju nosivu funkciju, izoli- običnoj okrugloj racii.
ranosti grobne parcele te tragova žbukane podnice, objekt Nakon završetka istraživanja područja sektora 1 i 2,
je definiran kao mauzolej. odnosno istočno od grobišnog objekta i grobova 11 i 12,
498
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
499
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
500
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
501
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
502
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
503
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Andrej Janeš
504
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Ipak je bilo moguće prepoznati ostatke imbreksa, tegula, Međutim, s obzirom na to da se na suvremenim zračnim
opeke ili nečeg drugog, poput ostatka velikog recipijenta snimkama nedovoljno dobro razaznaju obrisi lučkih instala-
za čuvanje tekućina ili žitarica. Na dnu su se ponajviše pre- cija, koje je zamijetila A. Faber, nije moguće sa sigurnošću
poznavali i pojavljivali ulomci glaziranog, ali i neglaziranog odrediti njihovu veličinu i izgled. Doduše, na priobalnom
materijala, koji se može povezati s kasnim srednjim i novim prostoru između foruma i starokršćanske crkve moguće
vijekom, čiji kronološki raspon sigurno pokriva vrijeme od je razaznati obrise ostataka nekoga gata, nepoznatog vre-
15./16. do 19. st. To bi se, naravno, moglo točnije utvrditi mena nastanka. Njegov vrh dijelom zalazi i u zonu obu-
samo nakon prikupljanja materijala te njegove atribucije i hvata LNG terminala u uvali Sepen.
datacije. U visini foruma, na 2,5 – 3 m dubine, uočena su
dva manja, uvjetno kazano, uzvišenja. Jedno se sastoji od Arheološki terenski pregled kopnenog dijela
amorfnog kamena, uz koji se nalaze ostaci debljeg konopa
ili čeličnih sajli, dok se na manjoj udaljenosti od njega Arheološkim istraživanjem i rekognosciranjem obuhvaćen
nalazi i drugi, na kojem se zapažaju veći komadi pločastih je cijeli uži i širi prostor obuhvata, a prema smještaju nalaza
blokova. Razloge zbog kojih su ondje dospjeli nije moguće i rezultatima određene su četiri osnovne skupine: 1. uži pro-
definirati, međutim s obzirom na podatak da je prije neko- stor obuhvata; 2. zona mošuna i povijesnih puteva (cesta);
liko godina u blizini izvađen kameni polustup koji je, kao i 3. zona povijesne ceste i mosta te 4. zona povijesne crkve
donji dio mlina za masline znatno radiran zbog boravka u sv. Mihovila.
moru, moguće je pomišljati da su i dijelovi tog pločastog
kamena možda dospjeli u more tijekom nespretnog pre- 1. Na užem prostoru obuhvata nisu neprijeporno potvr-
tovara u brodove jer neki podaci upućuju na odvoženje đene vijesti koje donosi lokalna tradicija o mogućem posto-
kamena s tog lokaliteta u Veneciju, koja je izradila i bitve janju prapovijesne materijalne kulture, koja bi imala svojstva
za vezanje. kulturnog dobra na vrhu Zaglava. Reambulacija prostora u
strogoj zoni DINA-e unutar njezine zaštitne žičane ograde,
Na prostoru ispred rta Zaglava pregledana je površina od koja omeđuje prilaznu asfaltnu cestu pristanu na rtu Zaglav,
oko 96.000 m². Na središnjem dijelu toga prostora prona- magistralnu otočku cestu prema Njivicama, odnosno gradu
đen je zid visok oko 4 m, za koji se može pretpostaviti da je Krku, graničnu liniju prema naftnom terminalu JANAF-a i
ostatak recentnih radova tijekom gradnje pristanišnih pro- arheološkoj zoni Fulfinum – Mirine, koja pretendira da se
stora u sklopu DINA-e. Dno je na tom prostoru pretežito uobliči u arheološki park jedinstven u Primorsko-goranskoj
muljevito, bez ikakvih pokazatelja neke aktivnosti u prošlo- županiji, uputila je na dvije zone – „A” i „B”, na kojima su
sti. Jedini su artefakti lopata admiralskog sidra te cjelovito mogući nalazi sa svojstvima kulturnih dobara.
četverokrako sidro (mačak), za koje se može pretpostaviti Prostor ili zona „A” zapravo je omanja zaravan povišena
da su recentni. u odnosu na plato DINA-e, nekadašnje omišaljsko polje,
na putu koji prema zapadu vodi do zaštitne ograde bivšeg
Na krajnjem zapadnom dijelu podmorja, unatoč sustav- industrijskog kompleksa. Tijekom pregledavanja tog pro-
nom i višekratnom pregledavanju prostora, gotovo i nije stora uočeni su površinski nalazi fragmenata antičke
zapažen nikakav ostatak, osim jednog dijela trbuha amfore rimske keramike, koju se preliminarno može datirati u prva
koji, s obzirom na posvemašnju fragmentarnost, nije bilo tri stoljeća poslije Krista. Radi se o fragmentima kućne
moguće tipološki i kronološki determinirati. keramike (manjih posuda i amfora) te građevne keramike.
Na jugozapadnoj strani uvale, na nekoliko je mjesta usta- Tijekom prijašnjih istraživanja otkriveni keramički, sta-
novljeno balastno kamenje, što je još jedan vrlo uvjer- kleni i metalni grobni prilozi na prostoru zapadne žarne
ljiv dokaz o postojanju luke uz taj dio antičkoga grada. nekropole lokaliteta Kurilo, svjedoče o visokom životnom
Nekoliko ulomaka glaziranog keramičkog materijala Veliki balastni kamen s novovjekovnom keramikom i staklom
505
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
506
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Sačuvani trag kotača, spurila, udubljen u prirodni kamen Unutarnji svod mosta zidan kamenom
507
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
508
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
509
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
510
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Chronique des activités archéologiques de l’École frança- više od desetljeća da se terenska istraživanja te redov-
ise de Rome, 2016, http://cefr.revues.org/1578 ničke crkve počnu privoditi kraju i započne objava sveobu-
Čaušević-Bully, Valent 2015 M. Čaušević-Bully, I. Valent, hvatnih rezultata.
Municipium Flavium Fulfinum, Dijakronijska studija grad- Tako se desetak godina nakon identifikacije ostataka prve
ske strukture s posebnim osvrtom na forumski prostor, faze crkvene građevine – otkrivenih u sjevernome zidu
Prilozi IAZ, Zagreb, 2015. romaničke crkve – uspjela uspostaviti poveznica, na teme-
Jakšić 2007 N. Jakšić, Mirine, HAG, 3/2006, Zagreb, lju žbuke, s izvornom fasadom otkrivenom tijekom iskopa-
2007: 297, 298. vanja 2015. i na taj način predložiti nov tlocrt crkve (faza 1),
čija bi se gradnja mogla datirati u 6. i 7. st. Ta prva crkva
dr. sc. Morana Čaušević-Bully povezana je i s fragmentima liturgijskog namještaja s kraja
dr. sc. Sébastien Bully 8. – 9. st., koji svjedoči o obnavljanju liturgijskih instalacija
u vrijeme proširenja začelja (faza 2). Među pitanjima koja
Summary još čekaju odgovore, jesu kronološki i funkcionalni odnosi
između građevine prve i druge faze i sjevernih prostor(ij)
Archeological ecavations at the site of Fulfinum – Mirine a, koji su a priori gospodarske namjene. Treba podsjetiti
in Omišalj were continued in the course of April 2016. The da su sjeverno od prvobitne crkve – na mjestu romaničkog
excavations in zone 4 revealed a part of a Late Antiquity sjevernog broda – pronađene podnice iz istoga razdoblja,
architectural complex, located on the periphery of the s tragovima gorenja.
Antiquity city. The complex consists of a small thermal Crkva sv. Petra s kraja 8. i 9. stoljeća suvremena je i mauzo-
part and a series of commercial rooms in the north. The leju građenim okomito na njezin južni bok, čije je pak posto-
architectural complex was built on two levels, adjusting to janje potvrđeno u 10. st. Sačuvan tijekom obnove crkve
terraces and sloping grounds. Ceramic materials in the početkom 11. st., u mauzoleju je do rušenja u 14. st. uko-
northern part of the probe points to the Late Antiquity. In pano više od stotinu osoba, većinom redovnika. Redovnici
lower rooms, a well-constructed brick canal was revealed. su pokapani i u crkvi, na privilegiranim pozicijama, a pone-
A small church with three pseudo-apses on the back wall kad uz grobne priloge (staklene bočice, ulomci opatova ili
is also located within the complex. It can provisionally be biskupova štapa, kositreni kalež). S druge strane, zbog
dated to the period between the ninth and 11th centuries, ukopa žena (prema grobnim prilozima) i djece na prostoru
i.e. following the collapse of the Late Antiquity edifice. vestibula, postavlja se pitanje župne funkcije crkve. U ovoj
Apart from the archaeological excavations, this year`s fazi istraživanja, pretpostavka da je Sv. Petar također bio
research also encompassed a probe drilling of the sedi- sjedište cura animarum grada Osora (ostaci krsnog zdenca
ment of a lake in Sepen Cove. The drilling and analysis of pronađeni u predvorju?) oslanja se isključivo na interpreta-
micro and macro organic remains was conducted by the ciju arheoloških podataka u nedostatku poznatih arhivskih
researchers of the Besançona UMR Chrono-environment izvora. S grobovima dviju različitih, ali dijelom suvreme-
laboratory. nih populacija – redovnika i župljana, to je bogat i jedin-
stven korpus za regiju koji je – i bit će – u središtu interesa
antropologa.
Vestibul crkve (sektor Vb) građen je istodobno s crkvom,
Redni broj: 281 odnosno sastoji se od zida 5.100, koji je produžetak sje-
Lokalitet: Osor – benediktinski samostan i crkva sv. vernog zida crkve 101 te je vezan sa zidom unutarnjeg
Petra pročelja 5.103 te onim vanjskog pročelja vestibula 5.101.
Naselje: Osor (otok Cres) Predvorje je na sjevernom dijelu dugo 3,32 m, a na južnom
Grad/općina: Mali Lošinj (otok Lošinj) 3,04 m, dok mu je unutrašnja širina 11,12 m. Područje obu-
Pravni status: Z-785 hvaćeno iskopavanjima uključivalo je i prostor širine 1,2 m,
Razdoblje: P, A, SV, NV ispred i uz južni zid pročelja.
Vrsta radova: sustavno iskopavanje, konzervacija
511
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
512
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
513
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
514
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Druga faza gradnje, dokumentirana na toj mikrolokaciji, na komunikaciju iz južnog prostora prema istoku. Dakle
povezana je s negiranjem starijeg objekta kojem pripadaju iz južnog, popločanog prostora, interpretiranog kao atrij
zid (SJ 017) i ostatak podnice (SJ 025) te njegovim zatrpa- velikog objekta, komuniciralo se sa sjevernim objektom i
vanjem i djelomičnim preslojavanjem. Iznad ostataka pod- prema pretpostavljenom objektu na istoku.
nice u kvadrantu A1 i u kvadrantima A2, B1 i B3 nađene su Problem se javlja u interpretaciji zida (SJ 009) nađenog u
novije podnice sastavljene od nabijenog pijeska, manjeg kvadrantu A2, smjera pružanja sjever-jug, građenog jedna-
kamenja i zemlje (SJ 013 i 019). Fazu gradnje podnice na kom manirom kao zidovi SJ 014 A i B iz prve faze gradnje
temelju ulomaka keramike u slojevima ispod podnice treba objekta. Taj zid nalazi se 3,20 m istočno od zida SJ 014 A
datirati nakon 3. st. i u potpunosti je paralelan s njim. Njihov nastanak mora
Sljedeća faza gradnje bila je opsežnija i bolje je sačuvana od se datirati u istu fazu, no pitanje je pripada li zid SJ 009
prethodnih dviju. Predstavljena je gradnjom većeg objekta drugom objektu ili je dio istog objekta kojem pripadaju
širine 9 m i dužine veće od 8 m. Najveći dio objekta defini- zidovi SJ 014 A-D.
ran je u sektoru B te sondi B. Objekt se sastojao od dviju Prema prvoj pretpostavci, zid SJ 009 bio bi u tom smislu
prostorija. Sjeverna prostorija obrubljena je zidom SJ 014 A zapadni perimetralni zid još jednog objekta, koji se nalazio
sa sjeverne strane i zidom SJ 014 B s istočne strane te istočno od velikog objekta nađenog u sektoru B sonde A i
polukružnim zidom SJ 014 D sa zapadne i južne strane. sondi B. Ta pretpostavka uključivala bi i postojanje ulične
Zidovi SJ 014 A i B načinom su gradnje istovjetni, građeni komunikacije smjera sjever-jug između tih dvaju objekata.
od poluobrađenih klesanaca uslojenih u pravilne redove s U drugoj teoriji, zid SJ009 bio je sastavni dio velikog objekta
minimalno vezivnog materijala. U istu fazu gradnje datira kao njegov istočni perimetralni zid, formirajući na taj način
se i zid 009 nađen u sektoru A2 sonde A. Zid je jednakog još jednu prostoriju s istočne strane, širine 3,20 m, u koju
smjera pružanja kao i zid SJ 014 B te je istovrsnog načina se ulazilo iz atrija. Nažalost, nisu nađeni tragovi podnice
gradnje kao i prethodno dva spomenuta zida. Osim toga, istočno od objekta, koji bi uvelike razjasnili dvojbu, a povr-
gradnjom zidova SJ 014 B i 009, odnosno njegovih temelja, šina istraživanja bila je premala da bi dala više podataka.
probijene su podnice druge faze gradnje SJ 013 i SJ 019. Prema nalazima keramike, gradnja objekta dogodila se
Gradnja tog većeg objekta definiranog u cijelom sektoru B nakon 3. – 4. st., kada se datiraju nalazi u sloju na kojem se
sonde A i u sondi B odvijala se u dvjema fazama. U prvu se temelji zid SJ 014 A. Nalazi kasnoantičke narebrene kera-
fazu datira gradnja sjevernog, najvjerojatnije perimetralnog mike, koja se proizvodi od 4. do 6. st., u sloju iznad podnice
zida objekta SJ 014 A, na njega okomito položenog zida (SJ 030) potvrđuju tu dataciju.
SJ 014 B te zida (SJ 009) paralelnog s njim. U drugoj fazi U sondi B, na samom zapadnom dijelu, nađen je ugao još
objekt se proširuje prema jugu gradnjom zida SJ 014 C i jednog objekta, čiji je nastanak datiran u finalnu fazu grad-
gradnjom polukružnog zida SJ 014 D te se formira sjeverna nje na tom području. Sjevernim zidom objekt se prislonio i
prostorija. dijelom preslojio zid prve faze SJ 014 B. Njegova se grad-
Površina sjeverne prostorije iznosila je 22,5 m2 nja mora datirati nakon druge faze gradnje većeg objekta,
(6,65x3,39 m). Popločenje prostorije bilo je izvedeno od budući da kotom temeljne stope nadvisuje kotu podnice
nepravilnih kamenih ploča utisnutih u zemlju i parcijalno velikog objekta. U sloju na kojem se temelje zidovi objekta
povezanih žbukom. Zanimljivo je to da se u tankom sloju nađena je kasnoantička i ranosrednjovjekovna keramika. U
direktno iznad podnice našlo mnoštvo školjaka i životinj- zapuni objekta koju je činio nasip pijeska i građevne kera-
skih kostiju, što bi upućivalo na funkciju prostorije kao kuhi- mike nađeni su ulomci glazirane keramike iz 15. i 16. st.,
nje. U taj sjeverni objekt ulazilo se iz južnog prostora kroz dakle objekt je morao nastati u kasnoj antici i ranom sred-
vrata širine 1,13 m, čiji su tragovi nađeni u istočnom dijelu njem vijeku, a njegovo napuštanje moralo se dogoditi u 15.
zida (SJ 014 D). i 16. st.
U južnom je prostoru pod u maniri sličnoj onoj sjeverne pro-
storije, no bez žbuke (SJ 031) i kamenim pločama utisnu- Matija Makarun
tima u zemlju. Osim toga nađeno je stepenasto povišenje
podnice koje je pratilo liniju pružanja zidova SJ 014 C i D. U Summary
zidu SJ 014 C, koji obrubljuje južni prostor s istočne strane,
ustanovljeni su tragovi vrata širine 1,5 m, koja upućuju A probe archaeological excavation at the site of 28 Osor
(cadastral parcel 15/5 and 164, cadastral municipality of
Osor) in Osor was conducted in the course of 2016. The
investigation was a prerequisite for the legalisation of the
buildings built without a permit. The buildings are located
within the historic core of Osor, in the eastern part of the
city, by the road running to the church of St Peter. The
excavation revealed the remains of Early Imperial and Late
Antiquity urban architecture. In the easternmost part of
probe A, an Early Imperial wall with the flooring was found.
All other finds can be dated to Late Antiquity, when a larger
building was constructed at the site. The Late Antiquity
building was constructed in three phases. Apart from the
walls, also uncovered was flooring made of stone pushed
Kasnoantički objekt nađen u sondi A (foto: M. Makarun) into soil.
515
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
516
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Summary
517
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Uvala Podšilo s obilježenim područjima geofizičkih mjerenja i položajem antičke keramičarske peći
pojedini erodirani profili. Geofizička su mjerenja provedena strana potoka koji ga presijeca, preciznije na položajima
primjenom triju metoda, odnosno magnetnom metodom, zaravni Podkućine i Beli grad. Ukopno je izabrano pet mjer-
georadarom i metodom geoelektričnog otpora, za što su nih područja. Na području koje se u lokalnoj mikrotoponi-
upotrebljavani uređaji Bartington Grad601 British, Mala miji naziva Beli grad uočena je veća suhozidna ograda,
RAMAC GPR i Abem Terrameter LS. Mjerni profili bili su danas mahom urušena, unutar čije se strukture javlja veća
udaljeni 0,5 m, dok su elektrode za mjerenje geoelektričnog količina blokova kamena vapnenca te u manjoj mjeri pje-
otpora bile postavljene na udaljenostima od 0,75 do 1 m. ščenjaka, kao i brojni nalazi rimske građevne keramike. S
obzirom na pojedine vrlo pravilne segmente, prvobitna se
Uvala Podšilo smješta se u sjeveroistočnom dijelu flišnoga interpretacija temeljila na tragovima antičke arhitekture, na
loparskog poluotoka, a karakteriziraju je veći žal te strmije koje je poslije dograđena suhozidna struktura. Na području
južne padine, dok se sjeverni obronci blaže spuštaju prema poznatom kao Podkućine evidentirani su pak erodirani pro-
središtu uvale kojim teče potok Tićevo. U više je navrata fili, unutar kojih je vidljiv uslojen arheološki materijal, koji
reambulacijom šireg prostora uvale utvrđeno postojanje se prostire i po padinama ispod profila, a osim pokretnih
različitih struktura i nakupina rastresitoga arheološkog nalaza prisutno je i grumenje žbuke. Osim toga, i na tom
materijala, koje upućuju na postojanje antičke arhitekture je mjestu prisutna suhozidna ograda, građena mahom od
u zaleđu uvale (Lipovac Vrkljan et al. 2014). vapnenačkoga kamenja.
Uz sjeverne obale uvale, prema punti Šilo, 2009. istra- Najzanimljiviji rezultati utvrđeni su na područjima 2 (Beli
žena je manja rimskodobna četverokutna keramičarska grad) i 4 (Podkućine), gdje su različitim metodama sa
peć tipa Cuomo di Caprio IIb, za koju se pretpostavlja da sigurnošću utvrđeni ostaci arhitekture. Posebno je u slu-
je višekratno upotrebljavana uz pregradnju začelnoga dijela čaju područja 4 jasno vidljiv tlocrt četverokutnog objekta, s
(Lipovac Vrkljan, Šiljeg 2010; 2012). U samoj zapuni te na nekoliko unutarnjih pregrada. S obzirom na anomaliju, koja
okolnom području utvrđena je manja količina nazala, mahom se u kružnom protezanju nalazi jugoistočno od utvrđene
ulomaka građevne keramike (tegule, imbreksi) koji se jav- arhitekture, pretpostavlja se da se ondje prostire prokop ili
ljaju u dvjema vrlo karakterističnim keramičkim strukturama, pak kanal nastao erozijom. I probne su bušotine potvrdile
što upućuje na njihovu proizvodnju unutar istražene peći. postojane arheološke stratigrafije u vidu sloja s grumenjem
Upravo je taj nalaz, jedan od rijetkih analognih na području žbuke, ugljena i sitnih ulomaka keramike.
provincije Dalmacije, potaknuo uključivanje lokaliteta Podšilo Rezultati istraživanja potvrdili su postojanje antičke arhitek-
u projekt RED, radi boljeg razumijevanja organizacije kera- ture na obama izabranim širim područjima, a posebice u slu-
mičarske proizvodnje u sklopu jednoga, po svemu sudeći, čaju mjernih područja 2, 4 i vjerojatno 5. Osim toga, u slučaju
ruralnoga gospodarsko-rezidencijalnog kompleksa. područja 2 negirana je prijašnja interpretacija jer se antička
Područja koja su izabrana za istraživanja smještaju se na arhitektura nalazi na dubini od barem 0,5 m te nije pove-
južnom i sjevernom obronku zaleđa uvale, odnosno s obiju ziva uz segmente suhozidne ograde, koji stoga ne bi mogli
518
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Literatura
519
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
520
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
ljudske aktivnosti. Na nekoliko mjesta uočeni su izolirani u površinskom sloju morskog dna uočeni ulomci smrvlje-
ulomci antičkog i novovjekovnog keramičkog materijala, noga građevnog materijala i keramičkog posuđa, za koje
kojem nije bilo moguće preciznije odrediti vremensku i se može pretpostaviti da pripadaju ranom novovjekovnom
tipološku pripadnost. Sjeveroistočni dio luke pokazao dobu.
se, međutim, potencijalno arheološki zanimljivim, jer su Među keramičkim ulomcima posebno se ističu smrvljeni
komadići opeke, koji djeluju kao otpad nastao prilikom kera-
mičarske proizvodnje ili kao ostaci od raspadanja proizvoda
loše kvalitete. U Sondi 2, postavljenoj na mjestu najveće
koncentracije keramičkog materijala, utvrđeno je da debljina
kulturnog sloja ne prelazi tridesetak centimetara te da u
njemu nije moguće izdvojiti stratigrafske cjeline. U mulju se,
osim ulomaka, pronalaze i veći komadi, pa čak i potpuno
očuvane opeke, dijelovi kanalica te ulomci jednostavnog i
ukrašenog keramičkog posuđa. Prilikom radova u sondi 2,
postojeća je situacija fotogrametrijski dokumentirana. Ispod
kulturnog sloja nalazi se sterilan sloj crvene gline.
Iako je obrada nalaza još uvijek u tijeku, njihova relativna
ujednačenost i velika gustoća upućuju na ograničeno raz-
doblje intenzivnog korištenja prostorom luke Dunat prije
nekoliko stoljeća. Dubina na kojoj leže nalazi (3 – 4 m)
potvrđuje pretpostavku da nije riječ o ostacima potoplje-
Kulturni sloj s ulomcima građevnog materijala i glaziranog kera- noga naselja, već o nekoj za sada neidentificiranoj aktiv-
mičkog posuđa (foto: K. Yamafune) nosti u plitkome moru. Vjerojatno je riječ o ukrcaju robe, a
velika količina građevnog materijala sugerira da se možda
na tome mjestu obavljao utovar opeke proizvedene u nekoj
od otočkih radionica. Arhivski zapisi o takvoj djelatnosti za
sada nisu poznati, a jedini podatci iz usmene predaje spo-
minju ukrcaj drvene građe.
Sonde 3 i 4, postavljene na prostoru budućeg lukobrana,
nisu dale nikakvih rezultata. Sloj se sastoji od čistoga mulja
bez arheoloških nalaza, a prilikom podmorskog iskopa vid-
ljivost se drastično smanjuje. Slična je situacija utvrđena i u
Sondi 6, a u Sondama 5 i 7 nalazi se sloj kamenja i mulja,
uz rijetke ulomke arheološke građe, poput one u Sondama
1 i 2. Kulturni sloj debeo do 30 cm, evidentiran u sjeveroi-
stočnom dijelu luke, sadrži više ili manje očuvan keramički
građevni materijal te ulomke keramičkog posuđa raznolike
kvalitete i načina ukrašavanja.
Iako zanimljivo kao podatak o intenzivnom korištenju pro-
storom u ranom novom vijeku, nalazište svojim sadržajem
ne privlači veću arheološku pozornost. Rezultati istraživanja
mogu se, prije svega, iskoristiti za preciznije datiranje nalaza
te kao poticaj za buduća povijesna istraživanja. Rezultatima
probnih arheoloških istraživanja utvrđeno je da u luci Dunat
Fotogrametrijski ortomozaik situacije u Sondi 2 (foto: K. Yamafune) ne postoje zapreke za realizaciju planirane dogradnje
postojeće infrastrukture, ali je prilikom građevinskih radova
potrebno osigurati stalan konzervatorski nadzor.
Summary
521
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Od 5. do 11. lipnja 2016. nastavljeno je arheološko istraži- Lokalitet u dvorištu „Kuće rapske torte”, kampanja 2016.
vanje u dvorištu ugostiteljskog objekta „Kuća rapske torte”,
u središtu grada Raba. Istraživanja su se odvijala u organi- treće kampanje istraživanja bio je nastaviti definirati i doku-
zaciji Međunarodnoga istraživačkog centra za kasnu antiku mentirati vrlo kompleksnu stratigrafiju karakterističnu za
i srednji vijek te Sveučilišta u Padovi. urbanu arheologiju u povijesnim gradskim jezgrama.
Istraživački tim usredotočio se na iskapanje slojeva pove-
Tijekom dviju istraživačkih kampanja 2015., u kojima je na zanih s metalurškom produkcijom na sjevernom kraju par-
lokalitetu u dvorištu ugostiteljskog objekta „Kuća rapske cele. Također, zbog novoizvedenih građevinskih radova,
torte” u gradu Rabu sudjelovao međunarodni tim MIC-a bilo je potrebno ponovno očistiti recentne slojeve, koji su
za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu i onemogućavali neometan nastavak sustavnog istraživa-
Sveučilišta u Padovi, definirane su sljedeće kronološke nja. Na južnom kraju lokaliteta iskopan je sektor veličine
faze: 1) gradnja masivne zidne strukture, koja se kao 2x1,60 m te je otkrivena zidna struktura, kao i arheološki
građevnim materijalom koristi rimskim sarkofazima, pret- slojevi, datirani u razdoblje prije gradnje velikog zida sa sar-
postavljene defenzivne funkcije; 2) faza intenzivne meta- kofazima. Istodobno je započelo uklanjanje dijela istočnog
lurške produkcije smještene uz sam zid; 3) brojni slojevi zida, koji je datiran u 17./18. st., a koji se naslonio na izvorni
korištenja prostorom, najvjerojatnije povezani s kućanskim zid sa sarkofazima. Svega tjedan dana istraživačke kampa-
aktivnostima; 4) gradnja srednjovjekovne građevine od nje rezultiralo je novim spoznajama o starijim fazama loka-
priklesanog kamenja; 5) obnavljanje građevine tehnikom liteta, međutim prepoznata je potreba za nastavkom istraži-
opus incertum. vanja kako bi se mogli interpretirati slojevi stariji od gradnje
Nakon arheoloških radova, vlasnik lokaliteta obvezao se zida sa spoliranim sarkofazima, a samim time i dobio uvid u
statički osigurati teren podzidavanjem nestabilnoga sje- funkcioniranje tog dijela grada Raba u kasnoj antici i antici.
vernog perimetralnog zida parcele, što je i uslijedilo 2016.
godine. Tijekom građevinskih radova razina arheoloških Literatura
slojeva uz novoizgrađen potporanj spuštena je za 1 m te
je nastavljeno sustavno arheološko istraživanje. Glavni cilj Jurković, Kranjec 2016 M. Jurković, I. Kranjec, Rab –
dvorište „Kuće rapske torte”, HAG, 12/2015, Zagreb, 2016.
Summary
522
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
523
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
524
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
were carried out prior to the construction of a pool and stor- geoelektričnog otpora (Geoscan RM15). Udaljenost para-
age place, with the aim of identifying and protecting possible lelnih profila tijekom georadarskih snimanja, kao i ona
archaeological finds. Although the excavations yielded small između mjernog para elektroda prilikom mjerenja geoelek-
quantities of pottery and construction material of the Antiquity tričnog otpora, bila je 0,5 m.
origin, this location does not represent an archaeological site
because the movable finds were present within recent layers Samostan benediktinki sv. Andrije smješten je u jugoza-
together with recent pottery and construction waste. padnom djelu grada Raba, ponad visokih litica koje se
strmo spuštaju do morske obale. Sa sjeveroistočne strane
flankiran je Ulicom Ivana Rabljanina, koja vodi do trga
ispred katedrale sv. Marije Velike. Unutar samostanskog
Redni broj: 288 vrta smješten je zvonik katedrale iz 12. st., a u samo-
Lokalitet: Rab – samostan sv. Andrije, vrt stanskom sklopu nalaze se i crkva sv. Andrije te zvonik iz
Naselje: Rab 1181. godine (Marasović 1987: 295; Domijan 2007: 109,
Grad/općina: grad Rab 111, 129). Vrt je danas omeđen visokim zidovima, koji ga
Pravni status: Z-1994 s istoka odvajaju od ulice, a u južnom djelu od trga ispred
Razdoblje: A, SV katedrale, ali ga štiti i s morske, zapadne strane. Na sje-
Vrsta radova: geofizička istraživanja veru je vrt od samostana odvojen visokim zidom.
Cilj istraživanja bio je utvrditi arheološki potencijal prostora
Od 10. do 13. ožujka 2016. na području vrta samostana samostana sv. Andrije, i to geofizičkim istraživanjima poje-
sv. Andrije apostola u gradu Rabu trajala su geofizička dinih vrtnih parcela i prostora između njih. Nadalje, cijelo
mjerenja u sklopu projekta „Tisućljeće rapskog benediktin- je područje vrta (oko 700 m2) pregledano te su prikupljeni
stva”. Nositelj je projekta samostan, a radove je financirao reprezentativni površinski nalazi, dok je ziđe koje omeđuje
Grad Rab. Voditeljica radova bila je dr. sc. Ana Konestra s vrt s morske strane i prema ulici detaljno fotografirano. Na
Instituta za arheologiju, zamjenica Paula Androić Gračanin, to područje, naime, povijesni izvori i prikazi grada smještaju
mag. arheo., a u istraživanju su sudjelovali i dr. sc. Branko biskupsku palaču, koja je egzistirala sve do 1786., crkvu sv.
Mušič (Sveučilište u Ljubljani i Gearh d.o.o.), koji je bio Dominika (vjerojatno iz 13. st.) te niz manjih (pomoćnih?)
zadužen za mjerenja te suradnice Marija Kralj, dipl. arheo. građevina. Jednako tako, u jugoistočnom dijelu vrta vjero-
i Eline Nas, mag. arheo. Lokalitet je istražen georadarskom jatno je bilo groblje (Badurina, 1: 801; Domijan 2007: 109,
metodom (GSSI SIR3000, 400/270 MHz antene) i metodom Mlacović 2012: 192, Mlacović 2016 s ranijom literaturom;
Pahljina 2012: 443, 444). Od 1788. godine teren prelazi
u posjed samostana sv. Andrije, koji ga namjerava upo-
trebljavati kao vrt (Badurina, 3: 344). U Franciskanskom
katastru iz 1828. na području vrta vidljiv je zvonik te manja
građevina uz njegovu južnu stranu. U samom južnom
dijelu vrta ucrtana je manja građevina. Dakako, s obzirom
na lokaciju prostora samostana u samoj gradskoj jezgri,
moguće je očekivati i antičke strukture.
Na temelju analize zidova i podnožja zvonika, moguće je
zaključiti da je zid koji omeđuje vrt s morske strane zasi-
gurno pripadao nekoj starijoj građevini, a pojedini kameni
blokovi u podnožju zvonika, na temelju tragova obrade,
mogu se interpretirati kao spoliji (usp. Badurina, 1: 490).
Nadalje, dijelovi zida koji su prislonjeni na zapadno lice
zvonika trebali bi pripadati spomenutoj crkvi sv. Dominika
(sjeverni zid građevine s portalom i trima monoforama),
kao i tragovi zabata. Po svoj prilici, prema izvorima, ali i
karakteristikama te titularu crkve, ona je sagrađena u gotič-
kom stilu, pa bi se mogla datirati u 13. st., kada se i cijela
„kuntrada” naziva po njoj (npr. Badurina, 1: 817). Kapela je
u 16. st. pod patronatom obitelji Tolle (Badurina, 2: 140),
iako se njezinim vrtom koristi biskupska menza, dok je u
17. st. daje restaurirati biskup, što se ponavlja u prvoj polo-
vici 18. st., no krajem istog stoljeća crkva je u ruševnom
stanju te tada postaje, zajedno s ruševinama biskupske
palače, posjed samostana sv. Andrije.
Analizom južnoga zida vrta, unutar kojeg se danas nalazi
restauriran portal s rozetom, vrlo je teško potvrditi njegovu
povezanost s biskupskom palačom (Domjan 2007: 57;
Mlacović 2012), odnosno manjom građevinom koja je
Pogled na zapadni dio vrta samostana sv. Andrije apostola i zvonik vidljiva iz povijesnih prikaza, posebno ako se sagledava
katedrale (foto A. Konestra) s unutarnje strane, gdje je razvidno da se portal nalazi
525
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Summary
526
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Ulomak rimskog mozaika (foto: A. Chavarría Arnau) Pogled na vrt samostana s označenim sondama (foto: M. Jurković)
u Zagrebu te Sveučilišta u Padovi organizirala je dvije u jugozapadnom dijelu sonde na 1,60 m relativne dubine
istraživačke kampanje u vrtu benediktinskog samostana omeđen je linijom opeka, a počiva na jasno vidljivom sloju
sv. Andrije u gradu Rabu. preparacije od vapnene žbuke i kamenja koji je djelomično
oštećen. Položaj nalaza u predjelu grada koji i u mlađim razdo-
Cilj arheoloških iskopavanja bio je istražiti lokalitet s iznim bljima ostaje ključna interesna točka (neposredna blizina kate-
nim arheološkim potencijalom jer je riječ o relativno velikom drale te pretpostavljena zgrada biskupije) iznimno je važan za
praznom prostoru u srcu rapske povijesne gradske jezgre, razumijevanje kontinuiteta gradske organizacije Raba, pogo-
kontinuirano naseljene više od dvije tisuće godina. Prostor tovo imajući na umu skromne in situ nalaze iz razdoblja Rima.
današnjeg vrta samostana, visokim zidom ograđen od Stratigrafska analiza slojeva i sačuvanih struktura omogu-
Gornje ulice, smješten između samostanskog kompleksa ćuje rekonstrukciju triju osnovnih faza lokaliteta. Prva je
Sv. Andrije, zvonika katedrale, rapske katedrale Uznesenja faza reprezentativna rimska građevina, od koje je preostao
Bl. Djevice Marije te zapadne litice, više od stoljeća služio samo dio prostorije s ulomkom mozaika, slojevi prepara-
je isključivo za poljoprivredne namjene te se na njemu u cije podnica i zidane strukture. Definiran je istočni (zidna
novije vrijeme nije ništa gradilo. struktura USM1012), sjeverni (USM2007) i južni perimetar
Otvoreno je osam sondi duž cijele parcele. Dvije sonde na rimske prostorije s mozaikom. Datiranje druge faze omogu-
južnom kraju vrta (S1-06 uz istočni perimetralni zid vrta i ćuju slojevi direktno iznad mozaika, u kojima su pronađeni
S2-06 u središnjem dijelu) rezultirale su pronalaskom rela- kasnosrednjovjekovni ulomci keramike i suhozidna struk-
tivno recentnih stratigrafskih slojeva nastalih poljoprivred- tura nepoznate namjene. Velik kronološki jaz između rim-
nom obradom te zdravice, odnosno žive stijene na dubini od skog i kasnosrednjovjekovnog razdoblja može upućivati na
0,65 m. Najveća sonda u središnjem dijelu (S3-06/S1-09) dala dugo trajanje rimskih struktura ili mlađi građevinski zahvat
je najvažnije rezultate. Otkriće vrlo dobro sačuvanog ulomka koji je uništio slojeve iz drugih razdoblja. Drugoj fazi pripada
podnog mozaika in situ, zasad okvirno datiranog u 1. st., odno- i najveća pronađena građevina, koja se središnjim dijelom
sno razdoblje nedugo nakon uspostavljanja rapskog munici- parcele proteže u smjeru I-Z, dimenzija 15x8 m, zaposjeda-
pija, potvrđuje postojanje dosad nepoznate reprezentativne jući čitavu širinu vrta, od Gornje ulice do litice. U građevini je
rimske građevine (domusa?). Ulomak mozaika izrađen od bilo moguće definirati tri prostorije: zapadnu prostoriju koja
crno-bijelih tesera, s geometrijskom dekorativnom shemom, je gledala na more i imala kamenu podnicu (sloj 1021) s
527
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
528
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Redni broj: 290 8 – 10. Vremenski je raspon bio 100 ns (tzv. time window),
Lokalitet: Rijeka – Pavlinski trg i Ulica Janeza Trdine što je nakon testova brzine signala iznosilo približno 4,0 m
Naselje: Rijeka dubine georadarskog snimanja. Rezultati georadarskih
Grad/općina: Rijeka profila obrađeni su u programu RADAN 7.0– GSSI, sa slje-
Pravni status: Z-2691 dećim procesima odrade i filtriranja: Position correction,
Razdoblje: – Surface normalization, Gain range, Migration, Background
Vrsta radova: geofizičko istraživanje removal, Deconvolution, IIR Filters.
Promjene uočene na georadarskoj snimci dosezale su pri-
U srpnju 2016. tvrtka Geoarheo d.o.o. iz Zagreba geofizički bližno do 3 m dubine, nakon koje uglavnom nije bilo znat-
je istražila područje uređenja Pavlinskog trga i Ulice Janeza nih promjena, osim odraza čeličnih šahtova s površine kroz
Trdine u Rijeci. Istražena je površina veličine 1145 m2. koje radarski signal ne prolazi. Nakon georadarskih snima-
Voditelj istraživanja bio je Goran Skelac, dipl. arheo., iz nja u smjeru istok-zapad (sonda A), snimljene su georadar-
tvrtke Geoarheo d.o.o., Zagreb. ske sonde D i E, okomite na smjer sonde A. Rezultati su
potvrđivali rezultate iz sonde A.
Za ciljeve istraživanja određeni su detektiranje i kartiranje Nakon obrade i analize podataka, izdvojeni su sljedeći
podzemnih struktura kao što su elementi komunalne infra- rezultati. U plićim slojevima, do 1 m, vidljiva je velika koli-
strukture, arhitektonskih ostataka i geoloških elemenata čina infrastrukturnih komunalnih instalacija, koje su se
te, s obzirom na rezultate, procjena arheološkog i arhi- rasprostirale po većem dijelu trga, a zamijećene su kao
tektonskog potencijala zadane lokacije. Lokalitet je istra- „koridor” po rubnim dijelovima, bliže kućama, dok je naj-
žen georadarom GSSI SIR 3000 i antenom od 270 MHz. manja koncentracija zabilježena na centralnom dijelu trga.
Izmjereno je ukupno 125 georadarskih profila unutar pet Navedeni koridori kontaminiraju izdvajanje arhitektonskih
georadarskih sondi A – E. Dielektrična konstanta, odno- ostataka, koji su mnogostruko presječeni recentnim gra-
sno brzina signala kroz tlo utvrđena na terenu, iznosila je đevinskim intervencijama. Na centralnom dijelu trga bilo
je moguće zamijetiti raster zidova čija orijentacija prati
novovjekovni raster grada. Na većim dubinama, odnosno
na dubinama između 1 i 2,5 m, na istočnom i jugoistoč-
nom dijelu trga izdvaja se ostatak arhitektonskih objekata,
zidova i znatne količine urušenja, koji ne slijede današ-
nji raster grada te se pružaju u smjeru sjeveroistok-jugo-
zapad, što odgovara kasnoantičkom gradskom rasteru.
Zamijećeno arhitektonsko preslojavanje na južnom dijelu
trga, kao i elementi recentnih infrastrukturnih aktivnosti,
očitavali su se kao amorfne strukture jer je izdvajanje
pojedinačnih objekata bilo otežano. U Ulici Janeza Trdine
također je zamijećen veći broj fragmentiranih ostataka
zidova, mnogostruko ispresijecanih brojnim infrastruktur-
nim elementima.
S obzirom na navedeno, zaključeno je da čitav pro-
Položaj geofizičkih mjerenja (sonde A – E) (izradio: J. Goričanec) stor Pavlinskog trga pokazuje znatan arhitektonski
Rezultati geofizičkih mjerenja na dubini od približno 0,5 m (izradio: Rezultati geofizičkih mjerenja na dubini od približno 1,5 m (izradio:
J. Goričanec) J. Goričanec)
529
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Goran Skelac
Summary
530
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Luka Bekić
Roko Surić
Summary
531
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Ostaci temelja pročelja porušene zgrade stare škole, bivšeg bene- Ulomci antičkih tegula s tragovima pečata iz nepoznate, vjerojatno
diktinskog sklopa lokalne radionice, iz zasipa između redovničkih ukopa
532
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
533
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
534
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
oko 4x3 m, odnosno više od 40% ukupne površine špilj- Zbog toga je, oko 0,5 m južno od sonde 1, smještena sonda
ske unutrašnjosti. U sondi 1 utvrđeno je 11 stratigrafskih 2, dimenzija 2x1 m. Iako je na temelju do tada utvrđene
jedinica koje, osim tankih površinskih slojeva nastalih veći- situacije bilo moguće zaključiti da taj prostor nije zahvaćen
nom boravkom ovaca u unutrašnjosti špilje, čine različiti poznatim istraživanjima, već nakon uklanjanja površinskih
tipovi sedimenta i kamenja interpretirani kao zapune starog slojeva i na tom su prostoru definirani ukopi koji su, čini
iskopa. U tim je zapunama, uz recentan materijal (plastiku se, nastali u novije vrijeme. Riječ je o dvama djelomično
i metal), nađeno i nešto pokretnog arheološkog materijala: istraženim ukopima zapunjenima rahlim, tamnije smeđim
37 ulomaka keramike, 37 fragmenata životinjskih kostiju te tlom, s dosta većeg i manjeg kamenja, u kojem je nađena
25 fragmenata puževih kućica. i znatna količina pokretnog arheološkog materijala: 78
ulomaka keramike, 83 fragmenta životinjskih kostiju, kao i
jedna puževa kućica. U istom je kontekstu nađena i jedina
alatka otkrivena tijekom ovih istraživanja. Budući da je riječ
o količini materijala koja na znatno manjoj površini i više
nego dvostruko premašuje količine prikupljene tijekom
istraživanja sonde 1, moguće je zaključiti da to područje
nije iskopavano radi prikupljanja arheoloških ostataka, no
njegovi pravi uzroci ostaju nepoznati.
Nakon što su ispražnjeni ukopi, definirana su dva, vje-
rojatno intaktna prapovijesna kulturna sloja s pokretnim
arheološkim materijalom, koji se na temelju preliminarne
analize većinom mogu datirati u rani i srednji neolitik.
Gornji je sloj sastavljen od mekog i kompaktnog glina-
stog praha svjetlije smeđosive boje, s nešto kamenja. U
njemu je nađeno 28 ulomaka keramičkih posuda te 76 frag
mentiranih životinjskih kostiju i jedan odbojak ili krhotina.
Donji je sloj sastavljen od mekog i kompaktnoga glinastog
Ulomak danilske keramičke posude (foto: I. Krajcar) praha tamnije sivosmeđe boje, s nešto kamenja. Tijekom
535
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
536
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
12
10
4
KADUCEJ d.o.o.
Papandopulova 27, Split
Tlocrt.
2
IEC Processus Montanus, Rudolfa Strohala 127,
51316 Lokve
0
studeni, 2016.
0 2 4 6 8 10 12 14 16 m
Dokumentiranje ognjišta u Sondi 1 (foto: T. Ivančić) Tlocrt Tetinje jame (izradio: D. Tresić Pavičić)
koji je uskim otvorom povezan s omanjom dvoranom. To su ulomci novovjekovne, kasnosrednjovjekovne i prapo-
je nalazište poznato od polovice prošlog stoljeća, kada je vijesne keramike. Dimenzije sonde iznosile su 2,5x1,5 m,
u minimalno dvama navratima potvrđen njegov arheološki dok je orijentacija sonde pratila smjer pružanja špiljskog
karakter. objekta. Unutar sonde 1 istraženo je sveukupno pet strati-
Cilj inicijalnih sondažnih iskopavanja 2016. bio je provje- grafskih jedinica, unutar kojih su evidentirani tragovi više-
riti otprije postavljene teze o uporabi Tetinje jame u željez kratne ljudske aktivnosti. Istraživani slojevi poremećeni su
nom dobu te detaljno dokumentirati lokalitet. Probnim djelovanjem jazbinskih životinja, što ponajviše potvrđuje
sondiranjem istražena je manja površina pretpećinskog, iskopani keramički materijal. U svim istraženim slojevima
pećinskog te samog špiljskog prostora unutar Tetinje jame. sonde 1 najbrojniji su arheološki pokazatelji fragmenti pra-
Postavljene su tri probne sonde. povijesne keramike; neukrašeni dijelovi tijela posuda koji
Prva sonda postavljena je u ulaznom dijelu pećine, uz južni zajednički dijele karakteristike kuhinjskog posuđa debe-
zid tog svojevrsnog abrija. Na samoj površini sakupljeni lih stijenki, grube površine neujednačene boje, u čijim se
537
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
538
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Zračna snimka crkve Martinšćica 1 neposredno nakon istraživanja 2016. (foto: M. Vuković)
539
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Pogled na dvije sakristije i dio svetišta crkve Martinšćica 1 nakon istraživanja (foto: S. Bully)
kvalitetne kamene plastike. Navedeni nalazi navode na pridodana apsidi, koja ima privilegiran odnos sa svetištem
pitanje funkcije i statusa velike crkve, pogotovo imajući na jer se u nju ulazilo isključivo iz prostora svetišta, nema
umu i izniman nalaz monograma urezanog na stražnjem grobišnu funkciju, što se očekivalo prije ovogodišnjih
licu fragmenta mramorne oltarne menze. Uz klupu za sve- istraživanja.
ćenstvo otkrivenu 2015., vrlo detaljna analiza negativa Unatoč tome što je lokalitet izoliran, crkva na Martinšćici
u žbuci i iščupanih dijelova zida upućuje na postojanje i bila je očito predmetom ozbiljnog „ogoljavanja”, zbog čega
povišenog svetišta (bema), omeđenog oltarnom pregra- je zdanje lišeno većine dekorativnog i vrijednog materijala,
dom, u koje se moglo ući kroz tri otvora. Jama pronađena no i sami njegovi ostaci upućuju na izvorno bogatstvo i vri-
u samom središtu tako definiranog prostora svetišta odgo- jednost te na jedinstvenost arhitekture.
vara mjestu gdje se zasigurno trebao nalaziti oltar, podi- Prema trenutačnom stanju istraživanja, može se dati radna
gnut iznad oltarnoga groba, ukrašenog mramornom opla- pretpostavka o postojanju vile i ranokršćanske crkve, koje
tom. Istraživanja su također omogućila pronalazak dviju su mogle pripadati osorskom biskupu između 5. i 6. st. U
sakristija smještanih sjeverno od crkve. Jedna od sakri- mlađoj fazi, čiji datum tek treba precizirati, sudeći prema
stija imala je podnicu izvedenu u mozaiku geometrijskih relativno-kronološkim i stratigrafskim odnosima, crkva je
motiva, a u sjevernom zidu otkriveni su tragovi u negativu preinačena smanjenjem liturgijskog prostora te dodatkom
kanala za odvod vode. Druga sakristija, mlađa od prve i više bočnih prostorija. Iako tu fazu tek treba bolje okarak-
dakle sagrađena u mlađoj fazi, prislanja se prvoj s istočne terizirati, čini se da crkva u njoj mijenja i funkciju i status,
strane. Ima puno grublju podnicu od jednostavne žbuke, što navodi i na pomisao o postojanju redovničke zajednice.
ali kao i prva, ima i odvod za evakuaciju vode u sjeve- Na temelju navedenih i do sada prikupljenih arheoloških
roistočnom uglu. Tragovi kolaca za stol (nosač lavaboa) podataka, mogu se predložiti prvi kriteriji za određivanje
vidljivi su u jugoistočnom dijelu podnice te uz njega još tipa lokaliteta te predložiti nove interpretacije koje se tiču
jedan negativ kanala za odvod vode u zidu aneksa. Čitava statusa i funkcije takva tipa zdanja, odnosno lokaliteta.
podnica nosi tragove rupa za kolce, koji bi mogli pripadati Istraživanja koja su planirana za 2017. na južnoj bočnoj
nekoj mlađoj fazi uporabe tog prostora. Takav je slučaj kapeli (Martinšćica 1bis) i aneksu VIIIb prislonjenom na
zasigurno i s prvom sakristijom, gdje je pod od mozaika apsidu kapele, koja svojim načinom gradnje i stratigrafskim
pokriven slojem nove hodne površine s ognjištem. Taj odnosima vremenski odgovara aneksu VIIIa, trebala bi
nalaz upućuje na vrlo moguću promjenu funkcije aneksnih znatno obogatiti spoznaje o funkciji kapele. Radna hipo-
prostorija. Zasad se čini da aneksne prostorije, pa i ona teza jest da se radi o memorijalnoj kapeli, no nova istraži-
u začelju apside, imaju jasnu kućnu funkciju. Prostorija vanja tek je trebaju potvrditi ili opovrgnuti.
540
Primorsko-goranska županija, HAG 13/2016
Summary
541
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
LIČKO-SENJSKA
ŽUPANIJA
542
Ličko-senjska županija, HAG 13/2016
Summary
543
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
544
Ličko-senjska županija, HAG 13/2016
545
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Katarina Batur
Irena Radić Rossi
Giulia Boetto
Summary
546
Ličko-senjska županija, HAG 13/2016
Summary
547
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
te geodetskog i zračnog snimanja. Voditeljica istraživa- i fragmentiranih ljudskih kostiju. Prilikom uklanjanja zapune
nja bila je dr. sc. Vedrana Glavaš s Odjela za arheologiju pronađeno je 16 nalaza, koji su uvršteni u kategoriju
Sveučilišta u Zadru. posebnih nalaza (PN) – brončani tutuli različitih dimenzija,
koštane perlice, ulomci gravirane falere, brončane karičice,
Budući da su arheološka istraživanja lokaliteta nastavak sljepoočničarka s jantarnom perlom, ulomak igle, perlica
prethodnih istraživačkih kampanja, glavni cilj ovog istraži- od jantara, perlica od žute staklene paste, perlice od plave
vanja bio je nastaviti istraživanje nekropole, stoga je sonda staklene paste te ulomak oboda daunijske mat slikane
5 proširena na sjevernoj terasi lokaliteta, gdje je tijekom keramike.
dviju prethodnih kampanja locirana i istraživana nekropola. Prilikom proširenja sonde 5, na južnom dijelu definirana je
Arheološko iskopavanje obuhvatilo je površinu veličine i kružna struktura groba 6. Struktura definirana kao SJ 171
cca 30 m². Istražena su dva prapovijesne groba, dok je kružnog je tlocrta i čine je neobrađeni i grubo obrađeni blo-
treći (koji je vidljiv na površini) ostao neistražen zbog nedo- kovi vapnenca. Tijekom definiranja strukture groba prona-
statka financijskih sredstava. đen je i ulomak igle. Škrinja groba 6, koja se nalazila u sre-
Svi ti grobovi nalaze se u sklopu sonde 5, koja je otvorena dištu kružne strukture, sastojala se od dviju ploča. Tijekom
tijekom istraživačke kampanje 2014. na sjevernoj terasi ovogodišnje istraživačke kampanje grob nije istražen do
lokaliteta, čime je proširena u smjeru zapada. Osim kla- kraja.
sičnog arheološkog iskopavanja, na Drvišici je nastavljen Za razliku od ostalih grobova, koji su do sada istraživani na
projekt u suradnji s Centrom S.PAS (Centar za obuku pasa Drvišici, grob 8 sastoji se od strukture polukružnog tlocrta
specijalne namjene). Psi su upotrijebljeni za pregled terena koju čine neobrađeni i grubo obrađeni blokovi vapnenca.
na predjelu zapadnog obronka gradine te predjelu Sjeverna Struktura groba sačuvana je u visini od 55 cm, a naslanja
terasa, gdje se planirala prošiti sonda 5. Dokumentiranje se na strukturu groba 7. Sloj SJ 168, koji se nalazio unutar
rada pasa provođeno je uz pomoć GPS uređaja. Sve pozi- polukružne strukture, sastoji se od 60% oštrobridnog kršlja
cije koje su psi markirali kao mjesto najjačeg intenziteta do 10 cm veličine i 40% amorfnog vapnenca do 30 cm veli-
mirisa raspadnutog ljudskog tijela označene su točkama uz čine. Taj je sloj u potpunosti prekrivao poklopnicu grobne
pomoć GPS-a, a sniman je i trag njihova rada. škrinje koja se nalazila na dubini od 35 cm. Grobna škrinja
Struktura definirana kao grob 7 sastoji se od kružne suho- sastoji se od četiriju vapnenačkih ploča. Zapuna škrinje, za
zidne konstrukcije. Struktura je definirana kao SJ 170, a razliku od ostalih istraženih grobova, sadržavala je samo
čine ju neobrađeni i grubo obrađeni blokovi vapnenca. dječje dislocirane kosti te brončanu fibulu.
Dokumentirana visina kružne strukture groba iznosi 70 cm. Nekropola Drvišice izrazito je važna jer pruža uvid u način
Grobna škrinja groba 7 (SJ 175) sastoji se od četiriju gradnje i uporabe nekropola tijekom željeznog doba na
ploča vapnenca. Škrinja djelomično leži na matičnoj sti- prostoru velebitskog primorja. Kružne grobnice promjera
jeni, a djelomično na zdravici. Zapunu škrinje čini tamno cca do 5 m poredane su na sjevernoj terasi jedna do druge.
smeđa rahla zemlja s izrazito malom količinom dislociranih Te su strukture vjerojatno građene od 10. do 8. st. pr. Kr.,
548
Ličko-senjska županija, HAG 13/2016
Summary
549
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Timka Alihodžić
Summary
550
Ličko-senjska županija, HAG 13/2016
Vađenje otpada iz vodovodnog kanala (foto: K. Batur) Izvlačenje vreća s muljem iz sedme odihe (foto: K. Batur)
Detaljno dokumentiranje i čišćenje podzemnog antičkog vodo- Iako se uklanjanje otpada ubačenog kroz odihe te otpad-
voda započelo je 2006. godine. Hrvatski geološki institut pre- nog materijala ostavljenog prilikom prijašnjih radova konti-
uzeo je obvezu postupnoga geodetskog snimanja vodovodne nuirano obavljalo tijekom proteklih godina, u vodovodnom
trase, a dinamika posla ovisila je o prohodnosti pojedinih dije- kanalu između prve i pete odihe preostalo je još dosta
lova. Dokumentiranje je započelo snimanjem postojećega materijala koji je bilo potrebno ukloniti. Iako navedeni mate-
stanja i bilježenjem posebno zanimljivih pojedinosti, a kanal rijal nije izazivao veće poteškoće prilikom prolaska kroz
se čistio po fazama, poglavito pod otvorenim odihama ispod objekt, estetski je dojam na nekoliko mjesta bio prilično
kojih se nagomilala znatna količina otpadaka. Nakon ponov- narušen, a i prilikom dokumentiranja bilo ga je potrebno
nog otkrivanja devete odihe na položaju Ilovač u Novaljskom izmjestiti. Uzimajući u obzir navedene činjenice, ovogo-
polju, tijekom posljednjih nekoliko godina radovi su usmjereni dišnji su radovi započeli uklanjanjem svih predmeta koji
i na izvlačenje zemljanih nanosa između osme i devete odihe, su se nalazili na potezu između prve i pete odihe. Riječ
u smjeru polja. Cjelokupno se čišćenje odvijalo pod nadzo- je uglavnom o preostalim drvenim pragovima na koje su
rom arheologa, u suradnji sa speleolozima i geolozima. Tvrtka bile položene željezne vodovodne cijevi iz prošlog stoljeća,
Hidrogeos d.o.o. izradila je hidrogeološku studiju, koja je pri- kablovima i sajlama iskorištenima za čišćenje tijekom pret-
donijela razumijevanju odabira pozicije za gradnju objekta, hodnih godina, plastičnim kantama i drugom otpadu. Sav
a godine 2015., pod vodstvom ovlaštene arhitektice Jasne nabrojen materijal akumuliran je u nekoliko skupina te izne-
Zmaić, napravljena je osnovna projektna dokumentacija za sen u podrumski dio Gradskog muzeja, iz kojeg je poslije
potrebe konačnog uređenja i prezentacije vodovoda u cjelini. prebačen na otpad. Akcija uklanjanja materijala potrajala je
S obzirom na stanje objekta, za 2016. predložen je nasta- tri radna dana.
vak čišćenja vodovodnog kanala, sanacija 9. odihe i Tijekom čišćenja dijela vodovodnog kanala između sedme
postavljanje zaštitnih poklopaca na 7., 8. i 9. odihu. Krajnje i devete odihe, velika količina nagomilanog mulja ubačena
ograničena financijska sredstva odobrena za ovogodišnji je u bijele plastične vreće, koje se uobičajeno upotreblja-
program, ali i novonastala situacija na lokaciji Gozdenica u vaju za pakiranje i transport poljoprivrednih proizvoda. Dio
Novalji, uvjetovali su izmjenu radnog plana, pa je vodovodni materijala izvučen je na površinu, dok je dio pripremljen
kanal očišćen do sedme odihe te je dokumentirana utvrda, za vađenje pod sedmom odihom. Oko sedamdeset bije-
za koju se s pravom pretpostavlja da je bila dio vodovod- lih vreća ispunjenih muljem uredno je složeno uz sjevernu
nog sustava, tj. da je služila za nadzor nad objektom. stijenku vodovodnog kanala kako ne bi priječilo prolaz
551
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
552
Ličko-senjska županija, HAG 13/2016
Katarina Batur
Irena Radić Rossi
Summary
Pogled na S-4 (snimka: Arheo Plan, dorada: T. Kolak)
The clearing and recording of the underground route of the
Antiquity aqueduct and associated aboveground buildings debljih stijenki, ali od bolje pročišćene gline, svjetlosmeđe,
(the fortress of Gozdenica) in the territory of Novalja on smeđocrvenkaste ili crne boje, ukrašene su urezivanjem,
the island of Pag were carried out in the course of 2016. A najčešće motivom riblje kosti, cik-cak, snopovima kosih i
water supply channel was cleared up to the seventh vent usporednih linija, šrafiranih trokuta ili borovih iglica te uba-
and the fortress of Gozdenica was recorded. It is assumed danjem i otiskivanjem (pintadere ili valjka). Na nekoliko su
that the fortress was a part of the water supply system, i.e. ulomaka tragovi bojenja crvenom bojom, dok su na poje-
that it was used as an observation point. dinim evidentirani ostaci debljeg premaza bijelom bojom.
Now it remains to finish the restoration of the vents and Pojedini su primjerci glačani. Upotrebljava se i plastično
install covers to prevent the deposition of waste and clog- ukrašavanje, osobito male jezičaste aplikacije, dok su u
ging. When it comes to the fortress of Gozdenica, it is manjoj mjeri prisutne bradavičaste istake. Preliminarnim
necessary to monitor the condition of walls and conduct pregledom utvrđeno je da je riječ ponajprije o bikoničnim
archaeological excavations. zdjelama, kao i zdjelama na visokoj šupljoj nozi te manje
vrčevima.
Uočen je utjecaj lengyelske kulture, a kod manjeg broja
ulomaka prepoznatljive su odlike kasnoneolitčkih nalaza s
Redni broj: 302 dalmatinskih lokaliteta.
Lokalitet: Otočac – Stari grad Od svih nalaza izdvaja se primjerak zoomorfne plastike.
Naselje: Otočac Premda je pretpostavljena glava konja, PN 85, izrađena
Grad/općina: Otočac od fino pročišćene gline sive boje s dosta sitnih kalcitnih
Pravni status: Z-5926 primjesa prilično stilizirana, puna je pozornost posve-
Razdoblje: (P), SV, NV ćena detaljima: glačanje posvijetljenih vrhova ušiju i
Vrsta radova: sustavno iskopavanje njuške, žlijebljeni urezi koji prezentiraju konjsku grivu ili
konjsko oglavlje(?). Figura je na vratu perforirana pa se
Od 8. do 20. rujna 2016. trajala je četvrta sezona sustav- može pretpostaviti da je bila pričvršćena na neku osnovu
nog arheološkog iskopavanja na položaju Otočac – Stari (drveni štapić i sl.). Uza zapadni profil otkriveno je i vatrište
grad. Uz voditeljicu istraživanja dr. sc. Tatjanu Kolak (Muzej (Sj. 52), djelomično ograđeno drvenom ogradicom od kol-
Like Gospić), sudjelovali su Iva Maras, muzejska tehni- čića, koje je, zbog nekontrolirane vatre u jednom trenutku
čarka MLG i deset pomoćnih radnika. Snimku postojećeg zatrpano – prekriveno prebačenom zdravicom (Sj. 16a).
stanja izradila je tvrtka Arheo Plan d.o.o. Uzorak gara proslijeđen je na analizu C-14 u Institut Ruđer
Bošković u Zagrebu (cal BC 4174-3947; 60,9%).
Ovogodišnji planirani zahvat odnosio se na nastavak Očuvane strukture čvrste konzistencije, kućni lijep (Sj. 41),
iskopa u započetoj sondi S-4, s južne strane postojećeg za koje je prošle sezone pretpostavljeno da čine hodnu
recentnoga gospodarskog objekta. Ondje su, već tijekom površinu stambenog objekta, više su od sloja prebačene
prošlogodišnjeg istraživanja otkriveni ostaci prapovijesnog zdravice, Sj. 16a (Sj. 15 u S-1 iz 2012.), u kojem su također
stambenog objekta. Shodno analizi pronađene pokretne pronađeni artefakti lasinjske kulture. S obzirom na njegove
arheološke građe, koja pripada brojnim ulomcima keramič- djelomično očuvane forme, izdignute iznad spomenute
kog posuđa, objekt je datiran u eneolitik, odnosno pripisan razine za oko 50 cm, pretpostavljaju svojevrsne „bankove”
je lasinjskoj kulturi. Izniman nalaz lokaliteta in situ govori o ili stolove, dok je nekadašnja hodna razina objekta, barem
prvom lokalitetu te široko rasprostranjene kulture, južno od u ovoj fazi, u nivou vatrišta.
Kapele. Drugi dio radova orijentiran je uz bedem nekadaš- Tu pretpostavku dodatno može potvrditi situacija u sje-
njeg Staroga grada na sjevernoj strani i definiranje sjeve- vernom dijelu sonde, gdje dvije strukture lijepa, odnosno
rozapadne kule. zapečene zemlje (Sj. 41/30 i Sj. 30) flankiraju svojevrstan
U S-4 (36 m²) nastavljeno je iskopavanje na dubini od 2 m, „ulaz” u sam objekt ili pak, otvor između prostorija.
uz južni i istočni profil (Sj. 17, Sj. 16a), gdje je i nadalje otkri- Naime, u sjevernom je dijelu prisutna nešto manja kon-
vena veća količina keramičkog materijala, što je vjerojatno centracija pokretne građe, ali se izdvajaju alatke: ulomak
rezultat akumuliranja zbog pada terena prema jugoistoku. mikrolita, cjelovit mikrolit i koštano šilo (PN 95 – 97), kao i
Iznimno velika koncentracija ulomaka posuda pokazuje kamena alatka za fino glačanje od laporastog pješčenjaka
odlike prošlogodišnjih nalaza. Veći dio posuda nešto je (PN 91) te kosti divljači upotrebljavane kao motika i tučak.
553
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Dosad je poznato da se u južnom dijelu lokaliteta, neka- otpadom – škalja, Sj. 54). Sj. 49 ima usku temeljnu stopu
dašnjem otočiću, nalazi velik stambeni objekt – zemunica (Sj. 49a) te široko podtemeljenje zidano sitnijim kamenom
ili poluzemunica, koji je možda imao odijeljen radionički i u žbuci (Sj. 57). Sj. 44 na istočnom licu nema evidentiranu
stambeni dio, a evidentiran je u cijelosti u S-4 te u južnom temeljnu stopu, već samo podtemeljenje identično nave-
dijelu S-1 2012. godine. Kako nisu otkriveni rubovi tog denom (Sj. 55).
objekta (eventualne rupe od kolaca i sl.), sonde su očito Čini se da je Stari grad imao dvostruki prsten bedema ili
zašle u samo središte objekta. barem u tome njegovom dijelu. Način gradnje upućuje na
Sonda S-5 pozicionirana je u sjevernom dijelu lokaliteta, uz to da je riječ o mlađem razdoblju, odnosno vojnokrajiškoj
sjeverni bedem koji dijelom obuhvaća uz njegovo unutarnje fazi. Budući da je na toj poziciji pretpostavljena sjeveroza-
lice. Oblika je nepravilnog četverokuta, dimenzija 7,50x8,30 padna kula kao dio perimetralnog zida, od koje za sada (do
m, odnosno 64 m2. Gornji sloj raslinja, ali i recentnoga gra- ovog nivoa iskopa) nije uočena nikakva struktura, možda je
đevnog otpada (lomljeni asfalt, pijesak, kamen i sl.) uklo- riječ o popravljanju i/ili ojačavanju i/ili pregrađivanju posto-
njen je strojno do debljine od oko 50 cm. jećeg bedema.
Odmah ispod plitkog humusnog sloja, na samom sjever- Posljednja faza građevinskih aktivnosti, dok je Stari grad
nom rubu otvoren je perimetralni sjeverni zid bedema još uvijek u svojoj aktivnoj vojno-obrambenoj funkciji, sva-
(Sj. 43). Očuvan je visoko, kao i dio arhitekture koja se kako je dogradnja četvrtaste strukture (Sj. 46), koja je razo-
veže uz njega unutar zidina prema jugu (Sj. 44). Dio Sj. 43 rila ugao (spoj) Sj. 44 i Sj. 49. Zid je građen površno, nejed-
preslojen je slojem krupnog pločastog kamena kao poplo- nake širine, ponegdje i opekom, dok je njegova ispuna
čenje, koje se zasad čini recentno (Sj. 53). (Sj. 45) rasuta žbuka i krupan šljunak.
Vrlo se brzo pojavio novi zid, usporedan sa Sj. 43, U isto je vrijeme napravljena i žbukana podnica (Sj. 50),
odnosno jednake orijentacije, a i građeni su identično, debljine koja varira od 10 do 25 cm, na podlozi od krupnijeg
krupnim, lijepo tesanim pravokutnim i kvadratičnim šljunka i žbuke, kojoj je jasno definiran istočni rub, u liniji
kamenom. Relativno uzak prostor između njih (50 cm) s istočnim licem Sj. 44. Južna je linija nepravilna i djelo-
zapunjen je sitnim kamenom i rasutom žbukom (građevnim mično razorena, a prema zapadu ulazi pod profil sonde.
554
Ličko-senjska županija, HAG 13/2016
Keramička konjska glava, pogled na desnu stranu (foto: T. Kolak) Pogled na arhitekturu u S-5 (snimka: Arheo Plan, dorada: T. Kolak)
U pravilnoj je dijagonali sijeku tri pliće rupe (do 30 cm pronađen u gornjim iskopnim slojevima Sj. 42. Ipak se
dubine), od kojih je središnja (Sj. 56) potpuno pravilnog izdvajaju bakreni gumbi, od čega je jedno sa službene
kružnog oblika. Ostale su dvije izgubile prvobitan oblik odore (PN 92-93), brončani ukrasni čavao (PN 98) neke
kruga (Sj. 58 i Sj. 59). Uzorak drva proslijeđen je na analizu škrinjice ili ormara te manji ulomak brončane cijevi pišto-
C-14 (cal AD 1306-1363, 51%). Riječ je o rupama za stu- lja ili puške. Tri djelomično očuvane ili cjelovite kamene
pove koji su nosili vjerojatno drvenu nadstrešnicu ili, što je topovske kugle (PN 84, 88, 89) pripadaju nešto starijem
manje moguće, drveni ophod s unutarnje strane bedema. razdoblju, odnosno 16. st. U tom je sloju također prisutna
Moguće je da su postojale barem još dvije rupe za stupove, velika količina životinjskih kostiju, za koju je preliminarnim
devastirane tijekom vremena. pregledom utvrđeno da pripada krupnoj stoci, odnosno
Uz sam južni rub sonde pojavila se relativno kompaktna riječ je kostima goveda.
struktura sitnijeg kamena u žbuci (Sj. 60), koja je mogla pri- Tijekom ovogodišnjeg istraživanja iskop nije dopro do
padati nekadašnjem dvorišnom popločenju. S obzirom na zdravice, a sonde su prekrivene geotekstilom i djelomično
to da je prilično neravna, vjerojatnije je riječ samo o podlozi zatrapane zemljom.
za nekadašnje popločenje.
U sloju tamnije smeđe zemlje, koji je ponajprije sličio nasipu dr. sc. Tatjana Kolak
(Sj. 42), evidentirani su pokretni nalazi. U gornjim iskopnim
slojevima često su izmješani s recentnim otpadnim materi- Summary
jalom, što je očito rezultat čestog prebacivanja i nivelacije
terena u recentno vrijeme. The fourth season of systematic archaeological excava-
Ipak, izdvojena je pokretna arheološka građa datirana u tions at the site of Otočac – Stari grad (Old town) was con-
novi vijek i svakako pripada prepoznatljivom repertoaru 17. ducted in the course of September 2016. The excavations
i 18. st., premda pojedini ulomci pokazuju i odlike kasnog in probe S-4 revealed an Eneolithic settlement layer, i.e.
15. i 16. st. the remains of buildings. Based on movable finds, it can
Najveći postotak čine ulomci keramičkog posuđa: od sva- be ascribed to the Lasinja culture. A considerable quan-
kodnevne, finije i grublje kuhinjske keramike, izrađivane od tity of stone and bone tools (microliths, awls, handstones,
gline tamnosive do crne boje, s dosta kalcitnih primjesa i smoothing tools) found in the NW part of the probe sug-
bolje pročišćena, ukrašena motivima valovnice u svim vari- gests that this area was used as a workshop. Amongst
jacijama ili urezivanjem, pa čak i otiskivanjem prsta (što the discovered finds, stands out a ceramic head, probably
i nije tipičan motiv tzv. ličke pučke keramike) do ulomaka a horse head, which, though highly stylised, shows high
finijeg stolnog posuđa, poput kasnomajoličkih vrčeva, por- workmanship.
culanskih ili glaziranih zdjelica i sl. Ipak je primjetno da je A new probe (S-5) was opened along the north curtain wall.
u odnosu na sonde postavljene južnije (osobito S-3 i S-4) The remains of architecture can be dated to the Military
količina keramike manja. Frontier period, but also visible are certain interventions,
Tek u iskopnom sloju Sj. 42, koji je od 30 do 50 cm niži i.e. works and adaptations of the existing defensive wall.
(teren pada prema jugu i jugoistoku) od nivoa žbukane The excavations along its inner face revealed a fragment
podnice, evidentirano je nekoliko ulomaka željeznodobne of plaster flooring with the traces of postholes, which pre-
gradinske keramike. supposes the existence of a shelter or covered place. The
U grupi kovinskih nalaza nadalje su najbrojniji kovani movable archaeological finds can be dated to the post-
željezni čavli i različiti građevinski predmeti, no prona- medieval period and belong to a characteristic repertoire of
đen je i veći dio različitih željeznih okova vrata i prozora, the 17th and 18th centuries, although certain finds can be
koje je teško datirati, tim više što je najveći dio tih nalaza dated to the late 15th and 16th centuries.
555
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
556
Ličko-senjska županija, HAG 13/2016
of November 2016. The field survey encompassed the ter- (Sj. 39), koji se pružaju u smjeru I-Z, kao i njegova dvostru-
ritory of Lukovo, Stinici and Čovići as well as several sites kog podtemeljenja, odnosno „vezanja” uz živac. Procijepi
in the area of Bačke Oštarije. The route of the stone road unutar živca zapunjeni su nabacanim kamenom te zaliveni
running to the west of the main road was identified. Several žbukom. Stoga je ostalo nedefinirano sjeverno lice zida,
sites in Velika Stinica Cove were examined but no archaeo- premda se donekle razaznaje da bi širina zida u temeljima
logical features were detected. The structures on the pen- mogla biti 80 cm. S obzirom na to da su ostaci temelja
insula of Pulver and Mitreum in Čovići were geopositioned. zida evidentirani odmah ispod humusne površine, kao i
sloja oranja, kulturni je sloj prilično tanak. U sloju oranja
pronađeni su ulomci brončanih fibula (fibula tipa Aucissa
i snažno profilirana fibula), koje se datiraju u 1. st., dok je
Redni broj: 304 u procijepu živca sa sjeverne strane zida Sj. 39 pronađen
Lokalitet: Ribnik – Grad novac Valentinijana I. (RIC IX, Siscia 14a, tip xvi). Kako je
Naselje: Ribnik podloga za podnicu otkrivena u Kv. K-2 (2014.) na nižoj
Grad/općina: Gospić visini, a pozicija mozaika niža za 20-30 cm u odnosu na
Pravni status: Z-301 zid, pretpostavka je da Sj. 39 ipak pripada mlađoj fazi
Razdoblje: P, A, SV objekta, zajedno sa Sj. 5 (zidom u smjeru S-J), koji je pre-
Vrsta radova: sustavno iskopavanje slojio ostatke mozaika.
557
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
soldinima iz 1610. i 1611., pronađenima u Kv. G-8 (2015.), Sj. 34 preslojio je Sj. 16, a spoj Sj. 29 i Sj. 16 je devasti-
otvaraju mogućnost nalaza ostave iz tog razdoblja (vrijeme ran. Zajedno s njima, u smjeru SZ-JI, u blagom se poluluku
osmanlijske vladavine). Također je moguće da je ostava spaja i zid (Sj. 41) iz Kv. I-8, koji je najlošije sačuvan od svih
već davno izorana i/ili rastresena te su to rijetki očuvani zidova, u širini od svega 55 cm. On dijagonalno siječe kva-
primjerci. drant u dvjema trećinama površine i završava u negativu,
Kanal Sj. 29 s istočne je strane bio ograđen prizidom kamenom živcem.
(Sj. 29A), a rub na zapadu činio je zid (Sj. 34), što je Sa sjeverne strane vanjskog zida objekta (u svim kvadran-
evidentirano i u Kv. H-9, kao i manji dio jame (Sj. 33) uz tima sjevernog sektora), još uvijek se nalaze ostaci kamene
južni profil. I Sj. 29 i Sj. 34 spajaju se sa Sj. 16, odnosno podloge za podnicu (Sj. 30.), rađene od sitnijeg kamena
i riječnih oblutaka u nabijenoj zemlji. Podloga prati smjer
pružanja arhitekture, ali je mjestimice propala. U Kv. G-9,
praćen je također Sj. 16 te ostaci Sj. 30 s njegove sjeverne
strane, a u JI uglu, spoj s prošlogodišnjim zidom (Sj. 32).
Summary
558
Ličko-senjska županija, HAG 13/2016
Literatura
Boris Olujić
Tatjana Kolak
Krešimir Raguž
Sonda 2 Hrvoje Cvitanović
559
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
560
Ličko-senjska županija, HAG 13/2016
561
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
562
Ličko-senjska županija, HAG 13/2016
Pogled sa sjevera na sondu S-8 i unutarnje lice perimetralnog zida (foto: T. Kolak)
je očuvan u visini preko 2 m, a u središnjem je dijelu pri- potvrđeni nalazi skupocjenoga stolnog keramičkog i sta-
lično razrušen, kao i njegovo vanjsko lice. Dužina pred- klenog posuđa, što upućuje na civilni život grada. U to se
viđena za konzervaciju iznosi 13 m te se iskopavalo do ubrajaju ulomci majoličke produkcije, koja dijelom zasi-
dubine od 1,5 m. gurno potječe iz italskih radionica, a vjerojatno i iz nekih
Uz veliku količinu životinjskih kostiju, sedam kamenih lokalnih radionica s područja Hrvatske, zatim ulomci tzv.
topovskih kugli ili tri manje kamene kugle za praćku te loštičkih pehara, osobito rašireni za vrijeme Matije Korvina
brojne željezne kovane čavle, klinove i različite spojnice (što je, koliko je poznato, najjužniji nalaz u Hrvatskoj),
(šipke, kuke), pronađena su i sječiva noževa (PN 360, 364, potom proizvodi njemačkih šumskih staklana, kao što su
382), olovno puščano zrno (PN 362) i dva vrha strelica za čaše tipa Krautstrunki čaše puhane u kalup s kobaltno
samostrel (PN 369, 370) te orah samostrela (PN 380), što plavom niti i sl.
i dalje pokazuje temeljni razlog gradnje i prvobitnu obram- I kod grublje, svakodnevne kuhinjske keramike, često se
benu ulogu staroga grada. Pri dnu se pojavio nov sloj rahle pojavljuju oznake na dnu posude. Među njima se najčešće
smeđe zemlje (Sj. 52) kao, očito humusan sloj koji prethodi ističe jednostavan križ, ali i reljefna oznaka u obliku ribar-
gradnji kule, a unutar njega je pronađen primjerak bronča- skih osti ili možda glagoljaškog slova A. U Istri su te oznake
nog novca Konstantina Velikog. datirane u 16. st., no shodno kontekstu nalaza, udbinski
U zapadnom sektoru, u S-7 nastavljeno je skidanje identič- se primjerci svakako mogu datirati ranije. Sav taj reper-
nih kulturnih slojeva kao i u S-8, s tim da je ondje iskopni toar pokazuje odlike kraja 14. i 15. st., do početka 16. st.
profil prilično jasan zahvaljujući geomorfologiji padine. Iz Evidentriani sloj gorenja potvrđuje kontinuirane vojne (i/ili
sloja gorenja (Sj. 8), koji se može povezati uz ratne aktiv- pljačkaške) pohode, jer 1524. vojni kaštelan Ivan Kobasić
nosti i razaranje, uzet je uzorak za analizu C-14 (analiza piše svome gospodaru Ivanu Torkvatu Karloviću da neće
rađena na Institutu Ruđer Bošković, Zagreb), a kalibrirani moći obraniti grad od Osmanlija.
je datum 1489. godina. Također je pronađena veća količina
sjemenki žitarica, a preliminarno je riječ o pšenici i ječmu. dr. sc. Tatjana Kolak
U tom dijelu sektora očekuju se ostaci bunara ili šterne.
U iskopnom profilu pojavio se manji ostatak kompaktne Summary
žbuke, moguće podnice (Sj. 53).
Osim i dalje prisutne svakodnevne grube keramike, koja je The seventh season of archaeological excavations at the
služila za čuvanje i pripremanje hrane, i u ovoj su sezoni site of Gradina in Udbina was conducted in the course of
563
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
564
Ličko-senjska županija, HAG 13/2016
Jakov Vučić
Summary
565
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
ZADARSKA ŽUPANIJA
566
Zadarska županija, HAG 13/2016
567
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
kasne antike, kada su zbog provala Avara i Slavena napu- kampanji započeto je istraživanje i unutar grada, uz unu-
štena mnoga naselja na istočnoj obali Jadrana. U srednjem trašnje lice sjevernog kasnorepublikanskog bedema (pozi-
i ranom novom vijeku gradina se povremeno nastanjuje, uz cija uz 4. kulu), gdje je ustanovljen kasnosrednjovjekovni
zamjetan proces rustifikacije. horizont.
Ovogodišnji arheološki radovi obuhvatili su sjeverni dio
nalazišta na nekoliko pozicija (SEKTOR A i F). Odabir Prapovijest – željeznodobni bedem
mikrolokacije za iskopavanje uvjetovan je zonama odre- Na temelju recentnih istraživanja dobivene su nove spo-
đenima u prošlogodišnjoj kampanji (istraživanja 2015.). znaje o morfologiji željeznodobnog obrambenog bedema.
Radovi su bili usmjereni na istraživanje kasnoantičkih Iskapanjima na sjevernom dijelu gradinske padine ustanov-
slojeva uz vanjski plašt rimskog bedema te na prostor ljeno je da je linija utvrđenja prilagođena geomorfološkoj
prapovijesnog obrambenog sustava. U ovoj arheološkoj konfiguraciji. Suhozid je građen na blagoj padini, utemeljen
na matičnoj stijeni. Bedem je prilično dobro očuvan jer je
čitava otkrivena dionica bila prekrivena visokim zemljanim
nasipom. Uz vanjsku stranu registrirane su velike gomile
urušenog materijala koje upućuju na zavidnu veličinu neka-
dašnjeg bedema. Sačuvana visina kreće se od 1 do 2 m, dok
je izvorno bedem mogao biti visok između 3 i 4 m. Vanjsko
i unutrašnje lice sazidano je u suhozidu od pažljivo iza-
branog i složenog lomljenog kamenja, dok je unutrašnjost
ispunjena zemljom te većim i manjim kamenjem nepravil-
nog oblika. Na nekim mjestima, posebice u temeljnoj razini,
uočeni su i veći kameni blokovi. Prilikom iskopa otkriveni su
ulomci grube željeznodobne keramike bez ukrasa. Sav gra-
đevni materijal iz iskopa, koji je pripadao suhozidu, pohra-
njen je u neposrednoj blizini, kako bi se naknadno iskoristio
za konzervaciju prapovijesnog bedema.
568
Zadarska županija, HAG 13/2016
Literatura
Summary
569
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Sonda s ostacima objekta s dvjema prostorijama Sonda s ostacima objekta kružnog tlocrta
područje gradnje nove upravne zgrade Zavičajnog muzeja tvrđave. Prostorom kaštela danas se koristi Zavičajni
Benkovac. muzej Benkovac.
Pisani izvori i analize potvrđuju da je kaštel zasigurno
Cijeli prostor kaštela Benković mjesto je na kojem su u postojao u 15. st., a samim brdom na kojem je kaštel
dosadašnjim istraživanjima potvrđeni ostaci prapovije- poslije sazidan koristilo se još u prapovijesti. Moćan arhe-
sne gradine, zajedno s keramičkim arheološkim materija- ološki sloj iz brončanoga i ranoga željeznog doba direktno
lom, čiji su ostaci pronađeni u zapadnom dijelu k.č. 1916, govori o dugotrajnome naselju u 2. i početkom 1. tisućljeća
k.o. Benkovac. pr. Kr. Do prestanka opasnosti od ratovanja kaštel je imao
Metodom širokog otkopa istražena je površina od 150 m2, obrambenu ulogu. Nakon toga upotrebljava se kao stam-
koja obuhvaća kv. A1, A2, B1. Kvadrati su imali sljedeće beni prostor. Prema arhivskim dokumentima, vjeruje se da
dimenzije: A1 10x5 m, A2 10x5 m i B1 4x4 m, koji je proši- ga je osnovao član hrvatske plemićke obitelji Benković,
ren na 6x6 m. Istražen je prostor istočnog ugla ogradnog koja se prvi put spominje 1468. godine.
zida dvorišta kaštela Benković. O turskim begovima Benkovićima nema pouzdanijih doku-
Kaštel Benković smjestio se na brežuljku iznad Benkovca. menata ni vjerodostojnih izvora, osim saznanja da je grad,
Riječ je o malenoj utvrdi, koja svojim položajem dominira kada su Osmanlije 1527. zauzeli Benkovac, postao feud
čitavom benkovačkom ravnicom. Kaštel je vrlo jednostavno bega Benkovića iz Livna (Benkovac je pripadao Gornjoj
kameno obrambeno zdanje. Čini ga dvorište kvadratnoga Luci, a u crkvenome pogledu Ninskoj biskupiji). Iz opisa
tlocrta, u čijemu je dnu visoka četvrtasta kula, zvonasto bosanskoga beglerbega Ibrahimpaše iz 1620. doznaje se
proširena pri temelju. Kutovi zidina ojačani su dvjema da je grad imao malo kuća te da je bio opasan jednom
okruglim kulama. Naknadne dogradnje umanjuju dojam nenastanjenom kulom, što se ponavlja i u opisu 1624.
570
Zadarska županija, HAG 13/2016
godine. Sastavljač povijesti obitelji Begna navodi da je skidanja tog sloja pojavila se nova stratigrafska jedinica
1650. Karlo de Begna zapalio kulu Benkovich. Godine SJ11, u kojoj su pronađeni dijelovi vatrišta (garež) te ognji-
1683. Benkovac potpada pod mletačku vlast. Padom šte ograđeno kamenim pločama položenima na nož, s
Venecije cijela Dalmacija dolazi pod vlast Austrije. Osim za kamenim postamentom za kuhanje. Unutar sloja prona-
vrijeme francuske vladavine, Dalmacija ostaje pod austrij- đeno je nekoliko ulomaka grube keramike, koja se upotre-
skom vlašću sve do 1918. godine. U 19. st. Benkovac se bljavala na ognjištu.
počinje razvijati kao gradsko naselje ispod zidina kaštela U razini s ognjištem javlja se sloj tamnosmeđe zemlje s
Benković. većom količinom keramike i nekoliko ulomaka stakla SJ14.
Prilikom pripremnih radova za gradnju nove upravne Radi se o gruboj kuhinjskoj keramici i većoj količini majo-
zgrade muzeja u istočnom uglu vanjskog dvorišta kaštela ličke keramike (cvjetno-gotička i renesansna), datiranoj u
Benković, u kojem su sačuvani ostaci ruševne zgrade s kraj 15. st. i prvu pol. 16. st., kao i staklo s kapljičastim apli-
kraja 19. st., taj je prostor bio obrastao stablima i makijom, kacijama koje odgovora navedenom razdoblju. Ispod SJ 14
a služio je i kao otpadna jama za bacanje smeća. Nakon nalazi se sloj žute glinaste zemlje – zdravica.
strojnog skidanja površinskog sloja, dijela smeća i vađenja Istodobno je započelo kopanje na lokaciji južno od zida
korijena stabala, započelo je ručno iskopavanje prostora kuće iz 19. st., na mjestu gdje se pretpostavlja da će biti
buduće upravne zgrade. Nakon početnih radnji pojavili su deblji i bogatiji slojevi, zbog toga što se prema jugu živac
se ostaci kamenog zida po sredini planiranog iskopa. Radi iznimno visoko penje. Ta lokacija dobila je naziv kvadrant
se o zidu koji je građen od većih kamenih komada, dije- B1, dimenzija 4x4 m. Pronađena je polukružna konstruk-
lom amorfnog kamenja, dijelom obrađenog s jedne strane. cija građena od klesanog kamenja u suhozidnoj tehnici,
Debljina zida iznosi 70 cm. Nakon pronalaska zida prostor sačuvana u visini donjeg reda temelja zida (20 cm). Taj zid
je podijeljen na kvadrante A1 i A2, svaki površine 10x5 m. dobio je naziv Z3. Kv. B1 dijelom je proširen prema sjeveru,
Uz sjeverni ogradni zid kaštela Benković, na dubini od da bi se mogao ispratiti zid. S istočne, unutarnje strane zida
20 cm pronađeno je manje popločenje rađeno od većih Z3, na dubini od 30 cm pronađen je kameni nasip SJ25,
kamenih ploča, lomljene benkovačke ploče, nepravilnog ispod kojeg se javlja smeđa rahla zemlja s većom količi-
oblika, povezan vapnom. Popločenje je sačuvano na povr- nom keramike SJ26. Radi se o gruboj kuhinjskoj keramici
šini od 3x2 m, dok je ostatak popločenja uništen korijenjem i većoj količini majoličke keramike (engobirana-gravirana,
stabala koje se ondje nalazilo. Radi se o popločenju nave- cvjetno-gotička i renesansna), datiranoj u kraj 15. st. i prvu
dene zgrade s kraja 19. st., koja se nalazila u sjeveroistoč- pol. 16. st. Ispod SJ26 nalazi se sloj kamena živca SJ30,
nom uglu dvorišnog zida kaštela Benković. Daljnjim isko- na dubini od 110 cm, ispod zida Z3.
pom ispod pronađenog popločenja javlja se sloj kamenog Tijekom arheoloških istraživanja kaštela Benković otkri-
naboja, koji je služio kao poravnanje terena za popločenje ven je stambeni objekt s dvjema prostorijama, od kojih je
zgrade iz 19. st. (SJ8). jedna imala popločenje s kanalom za odvod vode (možda
U nastavku istraživanja u kv. A2, ispod navedenog SJ8 pro- konoba?) i stubištem te prostorijom s ognjištem (vatre-
nađen je kanal rađen od obrađenog kamenja koji se pruža nica) iz kraja 15. i početka 16. st. Otkriveni je objekt isto-
u smjeru istok-zapad, širine 35 cm i dubine 15 cm. Lijevo i vremen kaštelu Benković pa se može pretpostaviti da je
desno od kanala sačuvano je izglačano amorfno kamenje, bio stambeni dio za posadu kaštela koji je bio naseljen
koje je služilo kao popločenje starijeg objekta, većim dije- do trenutka kada su Osmanlije osvojile kaštel Benković.
lom uništenog korijenjem stabala (SJ19 i 20) te se pruža Objekt je doživio preinaku kada je dograđen sjeverni i južni
prema rubu iskopa. Na samom rubu iskopa pronađen je dio istog objekta uz novi ogradni zid oko kaštela, koji se
zid Z2, širine 60 cm, građen od većeg amorfnog kamenja, prema nalazima razvio najvjerojatnije početkom 18. st.
dijelom klesanog, povezanog žutim mortom, a koji se pruža Sam objekt nastao je sigurno u 18. st. i dalje funkcionirao
u smjeru sjever-jug kroz kv. A1 i A2 te se okomito spaja tijekom 19. st. te je najvjerojatnije bio srušen u 20. st. Uz taj
sa zidom Z1. Utvrđeno je se radi o vanjskom zidu starijeg stambeni objekt (kuću) podignuta je sjenica za stoku kruž-
objekta. nog oblika, kakve i danas postoje u benkovačkom kraju.
Na zapadnoj strani kv. A2, na spoju zida Z2 i SJ19, 20 javlja
se kameno povišenje u obliku kamenih stuba, koje su slu- Literatura
žile za ulazak u prostoriju SJ27. Samo stubište dijelom je
oštećeno korijenjem stabala, a građeno je od lomljenog Benkovac 1987 Benkovački kraj kroz vjekove, zbornik
kamenja, prilikom čega su čeoni kameni ulomci klesani i radova, I- II, Benkovac, 1987.
obrađeni kao stuba. Na popločenju između stubišta i zida Bačić 1989 S. Bačić, Perušić, Split, 1989.
Z2 pronađen je novčić DALMA ET ALBAN (kraj 17./poče- Ćurković et al. 2010 M. Ćurković, M. Jurjević, J. Predovan,
tak 18. st.). Vjerojatno je ondje upao prilikom poravnavanja Kaštel Benković, Bukovica i Ravni kotari – vodič kroz kul-
nivelete novijeg objekta. Cijela prostorija položena je na turnu baštinu, Zagreb, 2010.
kamenu živcu u sloju SJ21, u kojem je pronađeno samo Gusar, Ćurković 2011 K. Gusar, M. Ćurković, Utvrda
nekoliko ulomaka grube keramike, nekoliko ulomaka majo- Kličevica – rezultati arheoloških istraživanja 1990. godine,
like iz 16. st. te nekoliko metalnih predmeta. Benkovac, 2011.
U kv. A1 kopan je prostor između starog zida prostorije na Gusar, Vujević 2016 K. Gusar, D. Vujević, Utvrda u
jugu i novopronađenog zida Z1. Ispod SJ6, koji čini sloj Zemuniku Donjem u srednjem i novom vijeku – Rezultati
nabacanog kamenja i smeća, pojavljuje se nov sloj, nabi- arheoloških istraživanja 2014. godine, Zadar, 2016.
jeno amorfno kamenje različitih dimenzija koje je služilo Hrvatska 2002 Hrvatska u doba kneza Branimira, zbornik
kao poravnanje hodne površine zgrade iz 19. st. Nakon radova, Zadar, 2002.
571
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Marin Ćurković
Summary
572
Zadarska županija, HAG 13/2016
Literatura
Marko Meštrov
dr. sc. Jure Šućur
Summary
573
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
574
Zadarska županija, HAG 13/2016
Literatura
Summary
575
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
576
Zadarska županija, HAG 13/2016
577
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
578
Zadarska županija, HAG 13/2016
drvenim daskama, u koji se slijevala voda iz brodske kaljuže Redni broj: 316
te o donjem drvenom dijelu kaljužne pumpe. Budući da je u Lokalitet: Jasenice
pitanju iznimno rijedak nalaz, tijekom sljedeće godine pla- Naselje: Jasenice, Rovanjska, Zaton Obrovački
nira se dovršenje detaljnog čišćenja toga prostora i analiza Grad/općina: Jasenice
svih dijelova spomenute strukture. Pravni status: postupak u tijeku
Tijekom drugog mjeseca istraživanja stručna ekipa Razdoblje: P, A, SV/NV, SD
usmjerila se na izradu dokumentacije na nalazištu. Vrsta radova: terenski pregled
Polovicom rujna očišćeni elementi brodske konstruk-
cije omogućili su izradu detaljne fotografske i gra- Od 15. travnja do 23. lipnja 2016., s kraćim prekidima,
fičke dokumentacije te bilježenje zanimljivih pojedino- trajala je prva faza terenskog pregleda općine Jasenice.
sti. Fotogrametrijska dokumentacija izrađena je, prije Voditeljica pregleda bila je Neda Kulenović Ocelić, a
svega, uz pomoć ronilaca, a potom je, u okviru radio- u istraživanju su sudjelovali arheolozi Igor Kulenović,
nice Breaking the Surface, održane u Biogradu na Moru Martina Dubolnić Glavan, Vedrana Glavaš, Ivan Huljev i
početkom listopada 2016., lokalitet snimljen s pomoću Nikola Malnar. Sredstva za istraživanje osigurala je Općina
autonomne bespilotne ronilice (AUV – autonomnus Jasenice, u sklopu programa Javnih potreba u kulturi, u
underwater viechle). Za potrebe dokumentiranja nalazi- okviru projekta „Kulturna baština na prostoru Općine
šta iskorištena je ronilica Girona 500, opremljena DSLR Jasenice”.
stereo sustavom, LED svjetlima, panoramskom kame-
rom, Bumblebee2 sustavom stereokamera i Imagenex Ovim projektom započeto je sustavno i neselektivno popisi-
Delta T multibeam sonarom. vanje i evidentiranje kulturne baštine, a osnovni je cilj izrada
Nakon istraživačke kampanje i fotogrametrijskog doku- prostorne baze podataka radi stvaranja osnove za pomnije
mentiranja nalazišta, brodska konstrukcija ponovo je pre- planiranje intervencija u prostoru, kao načina zaštite i oču-
krivena geotekstilom i vrećama s pijeskom, u očekivanju vanja kulturne baštine. Riječ je o slabo i arbitrarno arheo-
nastavka radova. Kao i prijašnjih godina, preliminarna loški istraženom području, stoga je cilj terenskog pregleda
obrada nalaza odvijala se u radnom prostoru u Tkonu, otkrivanje novih i reevaluacija poznatih arheoloških lokali-
u kojem su svi do sada izvađeni predmeti pohranjeni na teta (podaci o arheološkoj topografiji ili pojedinačnim lokali-
desalinizaciju. Kontinuiranim mjerenjem količine soli u vodi tetima: Batović 1979; 1983; 1987; Colnago 1928; Dubolnić
utvrdilo se da postupak desalinizacije još nije završen ni Glavan 2015; Šarlija 2010; 2012; Vulić et al. 2009.).
za jednu skupinu nalaza, iako se nalazi prikupljeni 2012. i Prva faza terenskog pregleda obuhvatila je južni dio općine
2013. približavaju stanju u kojem će ih biti moguće izvaditi Jasenice, područje obrovačko-zrmanjske terase ili zaravan
iz vode i dalje tretirati. u koju je usječen kanjon rijeke Zrmanje. Čitavo područje
Uzimajući u obzir iznimno zanimljive rezultate istraživanja istraživanja pripada tipu klasičnog dinarskog krša. Zaravan
brodoloma kod otočića Gnalića, veliki trud koji je uložen kao područje niske reljefne energije omogućuje sustavan
u dosadašnja istraživanja te znatna financijska sredstva pregled terena pravilnim kretanjem prostorom, s manjim
koja ulažu inozemni partneri, istraživanje brodoloma kod odstupanjem, u skladu s konfiguracijom terena. Svi članovi
otočića Gnalića nužno je kontinuirano nastaviti. Jedino je ekipe kretali su se ujednačenom brzinom, na međusobnoj
sustavnim istraživanjem moguće otkriti sve zanimljivosti razdaljini od 50 do 100 m, uglavnom smjera S-J jer kretanje
povezane s brodom Gagliana grossa te na njegovu pri- prostorom u osnovi nije ograničeno parcelama i ogradama.
mjeru pridonijeti proučavanju pomorske trgovine kasne Na taj je način ukupno pregledano oko 20 km2, prosječno
renesanse. Vrijednost tog nalazišta tim je veća zahvalju- po radnom danu između 0,5 i 0,7 km2. Tragovi kretanja
jući povijesnim podacima koji i dalje izlaze na svjetlost svakog sudionika zabilježeni su ručnim GPS-om (Garmin
dana iz Državnog arhiva u Veneciji, a kojima se priča eTrex 10, eTrex 20). Otkrivene strukture i nalazi također su
upotpunjuje te pridonosi povijesnoj rekonstrukciji poli- kartirani ručnim GPS-om (pozicije struktura, tragovi struk-
tičko-ekonomske situacije u europskom i mediteranskom tura, pozicije nalaza). Dokumentacija otkrivenih struktura i
prostoru. nalaza, uz osnovnu dokumentaciju, uključuje i sljedeće ele-
mente: izrada tlocrta – skica objekata, speleoloških nacrta,
Irena Radić Rossi izrada fotoarhiva istraživanja, izrada GIS baze prostornih
Katarina Batur podataka. Podloga za kartiranje lokaliteta službene su
državne karte i podaci topografske izmjere TK 1 : 25.000,
Summary HOK 1 : 5000, vertikalne satelitske snimke koje se upotre-
bljavaju preko WMS servisa (geoportal.dgu.hr). Lokaliteti
Underwater archaeological excavations of a Renaissance su kartirani u koordinatnom sustavu HTRS96/TM. Prilikom
period shipwreck near the islet of Gnalić were conducted terenskog pregleda prikupljeno je oko 550 točaka prostor-
in the course of 2016. This year`s activities were focused nih podataka različitih vrsta i preko 500 km duljine tragova
on identifying the construction under the stone ballast in kretanja terenske ekipe.
the northern part and continuation of the excavations in Materijalni ostaci ljudskog djelovanja na krškim područjima
the southern part of the site, where a group of beams was vidljivi su i sačuvani na sljedeće načine: strukture pozitivne
revealed. The beams probably represent parts of the first forme (zidovi objekata, ograda, vojnih grudobrana, mirila,
deck. The research began with placing an ancillary protec- terase s podzidima i nasipima, gomile: krčevine, tumuli,
tive metal netting, consisting of 2 x 2 m squares, over an vapnenice, urušeni objekti, nasipi – većinom vojne struk-
area of 188 m2, of which 44 m2 were investigated. ture za zaštitu tehnike, bunkeri), strukture negativne forme
579
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
(ukopani vojni položaji i vojne zemunice, bunari/ cisterne, S obzirom na mikrolokaciju gomile te odsutnost ograda i
kamenolomi, putovi/ceste), distribucije površinskih nalaza krčevina, vjerojatno je riječ o tumulu (Šarlija 2010).
(u vrtačama, odnosno na obradivim površinama, na struk-
turama nastalima čišćenjem tla, na višeslojnim nalazištima, 4. Rt Baljenica
povezane sa strukturama te na kršu) i prirodne strukture Kamena gomila smještena je na sredini grebena, na naj-
(lokve, speleološki objekti). Površinski su nalazi jedina višoj točki rta Baljenica. Nepravilnog je tlocrta, dimenzija
osnova za dataciju lokaliteta, a njihova je očuvanost uglav- 6x9 m, visine oko 1 m. Djelomično je uništena probijanjem
nom slabija te je većinu nalaza i lokaliteta moguće samo puta. Površinski nalazi nisu otkriveni. S obzirom na mikro-
okvirno datirati u šira razdoblja. Većina lokaliteta otkrive- lokaciju gomile te odsutnost ograda i krčevina, vjerojatno je
nih prilikom terenskog pregleda nije bila poznata u stručnoj riječ o tumulu (Šarlija 2010).
literaturi. U tom su kontekstu iznimno važna novovjekovna
naselja i mirila te distribucije površinskih nalaza na kršu i 5. Jelovac
u vrtačama, kao nova vrsta arheoloških izvora na području Kamena je gomila nepravilnog kružnog tlocrta, promjera 15 m,
istraživanja. Razdoblje koje je najintenzivnije obilježilo pro- visine oko 2 m. Plašt gomile u većoj je mjeri uništen prilikom
stor svakako je Domovinski rat. Vojne utvrde još su uvijek gradnje vojnih položaja preslagivanjem kamenja u obliku dvaju
dobro sačuvane i vidljive na terenu. U nastavku teksta sli- dugih rovova te prilikom strojnog pošumljavanja. Površinski
jedi popis i kratak opis lokaliteta. nalazi nisu otkriveni. S obzirom na mikrolokaciju gomile te
odsutnost ograda i krčevina, vjerojatno je riječ o tumulu.
1. Rovanjska – Uvala Rovanjska
Lokalitet je poznat u stručnoj literaturi (Šarlija 2010). Na 6. Pećina u Novskom ždrilu
suhozidnim ogradama i gomilama prisutni su depoziti Pećina u Novskom ždrilu jedan je od najpoznatijih loka-
rimskih tegula i imbreksa, amfora, kamenih blokova sa liteta na području Općine Jasenice (primjerice: Batović
žbukom, ulomak žrvnja i utega. Površinski nalazi prisutni 1979). Lako je pristupačna, smještena 10-ak metara
su na obali i u moru. Položaj lokaliteta i vrsta pokretnih ispod vrha kanjona. Ispred pećine nalazi se manji ravan
nalaza upućuju na rimski stambeno-gospodarski objekt. plato. Ulaz je većih dimenzija, pravilnog polukružnog
oblika, dobro osvijetljen. Iz glavne dvorane prolazi vode
2. Jelovac – Rt Baljenica u dodatne kanale. U oba se kanala i sjevernoj dvorani
Kamena gomila smještena je uz veću lokvu, nepravilnog nalaze površinski nalazi ulomaka keramičkih posuda.
je kružnog tlocrta, promjera 15,5 m, a visine oko 1,5 m. Na nekoliko su mjesta vidljivi ostaci ognjišta uz stijenke
Površinski nalazi nisu otkriveni. Plašt gomile je oštećen. kanala (ostaci gara i karboniziranog drva, stijenke su na
S obzirom na mikrolokaciju gomile te odsutnost ograda i mjestima crne od gara).
krčevina, vjerojatno je riječ o tumulu (Šarlija 2010).
7. Razvršje – Patkin kuk
3. Rt Baljenica Lokalitet je poznat u literaturi (primjerice: Batović 1983).
Kamena gomila smještena je na samom rubu rta Baljenica. Zid građen suhozidnom tehnikom tvori nepravilan pravoku-
Nepravilnog je kružnog tlocrta, promjera 10,5 m, visine tan tlocrt. Sačuvan je u visini do 1 m, a u širini od oko 3 m.
1 – 1,5 m. Gomila je oštećena ukopavanjem triju kruž- Na zidovima se nalazi veća količina ulomaka prapovijesnih
nih ukopa u plašt gomile. Površinski nalazi nisu otkriveni. posuda. Uočeno je više prekida zida u širini od oko 2 m
580
Zadarska županija, HAG 13/2016
(mogući ulazi). Prema površinskim nalazima, taj se lokalitet Južno od objekata nalaze se slabije sačuvane terase. Prema
može okvirno datirati u mlađu prapovijest. površinskim nalazima, zaseok se može datirati u novi vijek.
581
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
uočljivi i slabije sačuvani temelji građevina, koje nije bilo 2009. godine, a datiran je između 14. i 16. st. (Vulić et al.
moguće definirati. Prikupljena je veća količina arheoloških 2009).
nalaza iz prapovijesti, antike i novog vijeka.
32. Mirila
23. Kosa Uz cestu prema Gračacu dokumentirana su mirila, ori-
U blizini položaja kosa dokumentiran je manji zaseok: jentirana u smjeru I-Z. U lošem su stanju, a većina ih je
ostaci stambenih objekata pravokutnog tlocrta, gomile, uništena prilikom obnove ceste. Primjerci koji su ostali
suhozidne ograde te terase. Objekti su raspoređeni u dva sačuvani u lošem su stanju, urušeni. Ukupno ih je saču-
reda. Prikupljena je manja količina ulomaka grubih kera- vano oko 20 primjeraka. Većinom je riječ o primjercima
mičkih posuda, koji se prema tehnološkim karakteristikama rustikalnog stila, građenima od lomljenog pločastog amorf
mogu datirati u novi vijek. nog kamena. Neki su primjerci ukrašeni grubo uklesanim
križevima. Kamene ploče uništenih primjeraka ugrađene
24. Kosa – jaruga su u nasip ceste.
U jarugi istočno od Kose, na terenu koji je ograđen većom
stočarskom ogradom, smještena je cisterna ili bunar kruž- 33. Bobarica
nog tlocrta. Unutar i izvan ograde dokumentirana je distri- Dokumentirana je kamena gomila kružnog tlocrta, promjera
bucija površinskih nalaza te prikupljeno više ulomaka pra- od 7 m, visine oko 0,5 m. Presječena je dvjema brazdama
povijesnih keramičkih posuda. prilikom strojnog pošumljavanja. Površinski nalazi nisu
otkriveni. S obzirom na mikrolokaciju gomile te odsutnost
25. Halan ograda i krčevina, vjerojatno je riječ o tumulu.
Na podzidima i ogradnom zidu vrtače prikupljeno je više
ulomaka novovjekovnih keramičkih posuda. Vidljive su 34. Mirila
dvije faze čišćenja i ograđivanja vrtače. Većina mirila građena je od lomljenih amorfnih kamenih ploča
te je tek nekoliko primjeraka građeno od priklesanih kamenih
26. Halan ploča pravilnog pravokutnog oblika. Stilski bi pripadali rustič-
Na podzidima i ogradnom zidu vrtače prikupljeno je više nom stilu. Orijentirana su u smjeru S-J. Svi su primjerci saču-
ulomaka novovjekovnih keramičkih posuda. Vidljive su vani, ima ih više desetaka, iako su u lošem stanju.
dvije faze čišćenja i ograđivanja vrtače.
35. Rončevići
27. Gromila Kamena je gomila nepravilnog kružnog tlocrta, promjera
Na položaju Gromila dokumentirana je kamena gomila pro- 8 m te visine otprilike 0,5 m. Na gomili je sagrađen vojni
mjera oko 10 m, a visine oko 1,5 m. Na gomili je sagrađeno položaj. Otkriven je jedan ulomak grube prapovijesne kera-
više vojnih položaja. Sudeći prema položaju i morfologiji mičke posude. Vjerojatno je riječ o tumulu.
gomile, vjerojatno je riječ o tumulu.
36. Bravar
28. Gromila Kamena je gomila nepravilnog kružnog oblika, dimenzija
Na istočnim padinama brežuljka Gromila dokumentiran 9x10 m, a visine 1 m. Na gomili je sagrađen vojni položaj.
je manji speleološki objekt. Riječ je o pripećku s jamskim Površinski nalazi nisu otkriveni. Mogući tumul.
ulazom. Ulaz je podzidan u suhozidnoj tehnici. Nisu otkri-
veni nalazi, vjerojatno je riječ o novovjekovnom pastirskom 37. Krivež
objektu. Kamena gomila nepravilnog kružnog oblika, promjera
17 m, visine oko 2 m. Na gomili je sagrađeno više vojnih
29. Halan položaja. Prikupljeno je nekoliko ulomaka grubih keramič-
U vrtači su vidljive dvije faze čišćenja i ograđivanja. Veća kih posuda. Vjerojatno je riječ o tumulu.
količina ulomaka novovjekovnih keramičkih posuda pri-
kupljena je na starijem ogradnom zidu vrtače. Uz ogradni 38. Krivež
zid smještena su tri suhozidna objekta, sačuvana u Gomila je nepravilnog kružnog oblika, promjera oko 12 m,
temeljima. najveće visine oko 1,5 m. Na gomili je sagrađeno više
vojnih položaja. Prikupljen je ulomak brusa. S obzirom na
30. Vrtača mikrolokaciju gomile te odsutnost ograda i krčevina, vjero-
U vrtači su dokumentirane dvije faze čišćenja tla i grad- jatno je riječ o tumulu.
nje ogradnog suhozida. Na starijem suhozidu prikupljeni
su ulomci grubih novovjekovnih keramičkih posuda. Uz 39. Bravarica
istočnu stranu starijeg suhozida dokumentiran je suhozidni Kamena gomila promjera oko 13 m, a visine oko 0,5 m.
objekt pravokutnog tlocrta. Na gomili je sagrađen vojni položaj. Površinski nalazi nisu
otkriveni. Smještaj i izgled gomile upućuju na mogućnost
31. Ograda Križ da je riječ o prapovijesnom tumulu.
Unutar ograde Križ dokumentirano je 13 stambenih obje-
kata te više gomila. Teren oko stambenih objekata je kul- 40. Bravarica
tiviran, vidljive su stare terase, suhozidi i starija podjela Monumentalna kamena gomila smještena je na manjoj gla-
zemljišta. Zaseok je otkriven prilikom terenskog pregleda vici kod Bravarice (Dubolnić 2015). Pravilnog je kružnog
582
Zadarska županija, HAG 13/2016
Summary
583
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
pokojnika. U suglasnosti s investitorima i Konzervatorskim Prilikom istraživanja pregledan je i okolni prostor, naj-
odjelom u Zadru, dogovoreno je da se radovi prekinu te da više sjeverni dio od novog puta na groblje, gdje je od
se pronađeni grob očisti i dokumentira. 1997. do 1999. Arheološki muzej Zadar istraživao i
Prilikom istraživanja uočeno je da se grobovi šire prema pronašao 15-ak grobova, koji su bili dijelom ukopani u
vrhu brijega na zapad i penju paralelno s cestom prema živac, s nalazima iz nešto starije faze (8. – 9. st.), sedam
vrhu brijega. Otvorena je sonda dimenzija nepravilnog tra- grobova s nalazima posuda i nožem te deset grobova
peza površine (11x5 m) 55 m2. Na tom prostoru pronađeno iz mlađe faze (11. – 15. st.). Tijekom pregledavanja
je 14 grobova, u dvama visinskim nizovima, te jedan grob terena na toj je poziciji pronađen dio jedne grozdolike
koji je ukopan u kamen živac. Radi se o grobnicama koje su srebrne naušnice s pozlatom (9. – 10. st.), dva olovna
pravokutnog tipa, dijelom zidane, a dijelom obložnice izra- pršljena te jedan ulomak srednjovjekovne keramike s
đene od lomljenog kamena postavljenog na nož. Grobovi valovnicama. Utvrđeno je da se groblje pruža od pod-
na višoj razini imaju popločan pod od lomljenih pločica. U nožja brežuljka uz stari i novi put prema groblju skroz
trima grobovima pronađeni su višestruki ukopi, a u trima do vrha brijega, gdje se nalazi današnja crkva sv. Marije
dječji ukopi. U ostalim grobovima položen je jedan pokoj- i aktivno groblje.
nik. U četirima grobovima pronađeni su arheološki nalazi Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, sagrađena na
(dva para brončanih karičica, dva brončana prstena i jedan vrhu brežuljka Runjavica, spominje se već u 11. st. Tip je
par jednojagodnih naušnica). Na istočnoj strani sonde, jednobrodne pravokutne građevine s polukružnom apsi-
ispod dijela groba 6, uz sam rub profila iskopa pojavio se dom. Građena je u kamenu. Zbog izražene dužine naosa
nov grob u smjeru istoka, prema prostoru na kojem se pla- nasuprot plitkoj apsidi, evidentno je da je crkva produži-
nira gradnja ispraćajne dvorane. vana. O sveobuhvatnoj obnovi 1751. svjedoči glagoljski
Pronađeno je groblje prema nalazima datirano od druge natpis uzidan nad bočnim vratima južnog pročelja. Tragovi
pol. 9. st. do druge pol. 10. st. i čini niži sloj ukopa, dok keramike u iskopima grobova oko crkve govore o kon-
je drugi red ukopa zbog nedostatka nalaza teže datirati, tinuitetu kultnog mjesta, tj. naseljenosti brežuljka još u
ali prema tehnici pokapanja datira se u srednji vijek (11. – prapovijesti.
15. st.). Grobovi su dokumentirani crtežima, fotografijom, Novi su rezultati samo pokazatelji da su istraživanja
sonda je snimljena, napravljen je presjek totalnom stani- dala važne rezultate te da bi se istraživanje lokaliteta
com te je cijeli lokalitet snimljen iz zraka. Korlat – Sv. Marija trebalo nastaviti i tijekom idućih godina.
584
Zadarska županija, HAG 13/2016
Literatura
Marin Ćurković
Summary
585
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
borova šuma, na čijem je istočnom dijelu uz cestu koja u Nadinu. Voditeljica istraživanja bila je doc. dr. sc. Martina
vodi prema Bokanjačkom blatu, u parceli ograđenoj finim Čelhar (Sveučilište u Zadru), zamjenik izv. prof. dr. sc. Gregory
suhozidom, pronađena oveća kamena gomila, koja bi Zaro (University of Maine), a od stručne ekipe sudjelovali su
mogla skrivati ostatke crkve. Sjeverno od tog položaja loci- doc. dr. sc. Karla Gusar, doc. dr. sc. Igor Borzić (Sveučilište
rana su dva prapovijesna kamena humka. Prvi promjera u Zadru), izv. prof. dr. sc. Kenneth C. Nystrom (New Paltz
24,50 m i visine 1,50 m te drugi promjera 26,10 m i visine State University) te 30 studenata S Odjela za arheologiju
0,75 m. Sjeveroistočno od crkve pronađeni su ostaci dvaju Sveučilišta u Zadru i Odjela za antropologiju Sveučilišta u
vrlo kompleksnih sustava suhozida, koji bi mogli biti ostaci Maineu i New Paltzu.
srednjovjekovnih kuća, sa svim pratećim sadržajima. Za
dobivanje šire slike točnog tlocrta trebalo bi ukloniti rasli- Nakon što je prošle godine istraženo šest probnih sondi
nje, koje u velikoj mjeri prekriva zidove. Tijekom obilaska na različitim dijelovima gradine, da bi se omogućilo razu-
terena pronađeno je 75 keramičkih ulomaka crepova, mijevanje dubine depozita, kronološka sekvenca i integri-
među kojima je bilo i antičkih tegula, zatim dva novovje- tet arheološkog zapisa, uočeno je da sonda B ima najbolji
kovna glazirana keramička ulomka, jedan komad brončane potencijal za daljnja istraživanja te je odlučeno da se pro-
žice te tri ulomka koja su pripadala željeznim predmetima. stor uz nju proširi dodavanjem triju kvadranata površine
Također, na čitavu pregledanom prostoru locirano je više 5x5 m, koji su označeni kao kvadrati B1, B2 i B3.
kamenih gomila nastalih tijekom čišćenja zemljišta i pri- I na tom djelu istraženog prostora izostaju neporemećeni
preme za sadnju poljoprivrednih kultura. Na dijelu njih slojevi, koji bi se mogli vezati uz najmlađu fazu okupacije
pronađeni su ostaci antičke keramike, ponajprije tegula. O lokaliteta. Keramički i metalni nalazi iz kasnog srednjeg i
rasteru i koncentraciji navedenih keramičkih nalaza, kao i ranog novog vijeka nađeni su tek unutar triju najviših slo-
GPS podacima, nešto će se više moći reći nakon analize jeva, a u njima se nalazi i velika količina antičke pa čak i
svih prikupljenih podataka. prapovijesne građe. Svi keramički nalazi okvirno se mogu
datirati od kraja 14. do kraja 16. st. Glazirani nalazi potječu
Literatura iz radionica talijanskih pokrajina Veneto, Emilije Romagne,
Lombardije i Marche, dok je gruba keramika lokalne pro-
Arhiva Arheološkog muzeja Zadar izvodnje. Svi se nalazi u potpunosti podudaraju s onima
Fototeka Arheološkog muzeja Zadar dosad otkrivenima na zadarskom području.
Jakšić 2000 N. Jakšić, Draga Sv. Krševana u Diklu, Situacija je povoljnija kada je riječ o starijim periodima, s
Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi, Split, 2000: 257 – 286. odlično očuvanim ostacima kasnoantičke i ranorimske arhi-
Petricioli 1955 I. Petricioli, Tri romaničke građevine u tekture, koja svjedoči o kontinuiranim promjenama unutar
Diklu, SHP, III., sv. 4, Zagreb, 1955: 173 – 181. urbanog tkiva. Prema svemu sudeći, riječ je o stambenoj
arhitekturi, u čijem su slučaju vidljive barem dvije građevin-
Majda Dadić ske faze. Najrecentnije intervencije odnose se na gradnju
dvaju kasnoantičkih zidova, koji se tehnikom gradnje (zidovi
Summary s dvama licima od slabo obrađenog kamenja i s malom
količinom žbuke, slabije uslojeni od ranorimskih zidova) na
An archaeological field survey of the area NE of Kožino and prvi pogled razlikuju od starije rimske arhitekture. Takvo
SW of Bokanjačko blato was conducted in October and kronološko određenje nedvojbeno potvrđuje njihov stra-
November 2016. The aim of the reconnaissance was to locate tigrafski položaj i uporaba spolija (dio kapitela, grede...),
the medieval village of Zablaće with the church of St Thomas. koji su inkorporirani u njihov zidni plašt. Zidovi su paralelni
On a location that corresponds to cartographic records and jedan s drugim i nema naznaka istovremenih poprečnih
data from the literature, a very dense forest was detected. In zidova koji bi ih povezivali. Međutim, evidentna je uporaba
its eastern part there was a large stone mound, which might već postojećih, starijih zidova u tu svrhu. Naime, dva zida
hide the remains of the church. Two prehistoric stone mounds koja čine kut starije i znatno duže prostorije na različite su
were to the north. The remains of two very complex drywall načine iskorišteni prilikom nove arhitektonske artikulacije
systems were identified to the NE of the church. They might prostora. Sjeverniji kasnoantički zid ne pruža se cijelom
represent the remains of medieval houses. dužinom istražene sonde, već samo do identično orijen-
tiranog zida starije konstrukcije na koji se prislonio. Južni
se, pak, kasnoantički zid pruža cijelom dužinom sonde i
preslojio je zid starijeg objekta suprotne orijentacije. Time
Redni broj: 319 je dio tog mlađeg zida, po svemu sudeći, iskorišten kao
Lokalitet: Nadin – Gradina poprečni zid objekta, čija je dužina manja od onog iz pret-
Naselje: Nadin hodnog razdoblja.
Grad/općina: Benkovac Prostorija koju je negirala kasnoantička gradnja, djelo-
Pravni status: Z-3024 mično inkorporiravši dijelove njezine arhitekture, svakako
Razdoblje: P, A, SV, NV je starija, no s obzirom na to da ove godine nije dosegnuta
Vrsta radova: sustavno iskopavanje njezina temeljna stopa, teško je nešto konkretnije zaključiti
o vremenu u kojem je građena, ali svakako je riječ o sta-
Od 3. svibnja do 7. lipnja 2016., u suradnji Sveučilišta u rijem rimskom periodu. Zbog odabrane strategije budućih
Zadru, Sveučilišta u Maineu (SAD) i Sveučilišta u New sustavnih istraživanja te pozicije, nije se istraživalo do zdra-
Paltzu (SAD), nastavljena su sustavna istraživanja Gradine vice. Glavni istraživački fokus bit će usmjeren na prostor
586
Zadarska županija, HAG 13/2016
oko sonde B. Svake godine namjerava se otvoriti nekoliko da je riječ o njegovu nastavku, koji je presječen gradnjom
novih kvadrata i istražiti ih otprilike do razine ranorimskih ranorimskog objekta.
slojeva. Kad se dosegne rub naselja (potez megalitskog Dodatno je istražena i manja probna sonda (2x2 m) na
bedema), što bi trebalo biti ostvareno 2017. i 2018., na cije- položaju koji lokalno stanovništvo naziva Crkvina. Riječ
loj toj površini nastavit će se istraživanje starijih slojeva. To je o ruševini kvadratnog tlocrta, unutrašnjih dimenzija
je odlučeno da bi se lakše pratila stratigrafska situacija na 8,35x8,35 m, čiji su zidovi na pojedinim dijelovima saču-
većoj površini. vani i do 2 m visine. Na vanjskoj sjeveroistočnoj strani
Neposredno prije samog završetka ovogodišnje kampanje tijekom Domovinskog rata sagrađen je bunker (JNA), koji
u kv. B3 definirana je površina niza kamenja, koje izgle- je uništio dio građevine. Zidovi su građeni od obrađenog
dom odgovara nizovima kamenja koji zatvaraju kut u sondi kamenja, s obilnom uporabom žbuke. Uočeno je nekoliko
kvadratu B (2015. g.) i koji su protumačeni kao arhitektura otvora u korpusu zidova, od kojih se tri ulaza nalaze na
iz mlađeg željeznog doba. Slična gradnja, s uporabom sjeverozapadnom zidu, jedan ulaz (ili prozor?) na sjevero
velikih lomljenih kamenih blokova, uočljiva je i na nadin- istočnom zidu te jedan uzak prolaz na jugozapadnom zidu,
skoj nekropoli, gdje oni čine dio grobne arhitekture. Iako blizu zapadnog kuta građevine. Vanjski prostor u koji vodi
su otkriveni tek površinski, tezu da čine dio predrimskog potonji mještani Nadina označili su kao mjesto na kojem je
objekta potvrđuje i činjenica da se pružaju jednako kao i stajao minaret džamije, dok samu strukturu interpretiraju
jedan niz kamenja otkriven prošle godine, pa je moguće kao ostatke džamije. Ispred pročelnog zida s trima ulazima
587
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
588
Zadarska županija, HAG 13/2016
589
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Majda Dadić
Summary
590
Zadarska županija, HAG 13/2016
Literatura
Majda Dadić
Summary
591
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
MJERILO:
03
1 : 25
592
Zadarska županija, HAG 13/2016
Mario Bodružić
Summary
593
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Prostor grada Nina i šira okolica obuhvaćena terenskim pregledom Općina Vrsi (Zečevo)
2016. te prijašnjim istraživanjima 2012. – 2013. godine (izrada: M. Na prostoru općine Vrsi sustavno je arheološki pregle-
Dubolnić Glavan) dan poluotok Zečevo (dimenzija 1,5x0,5 km). Terenska
su istraživanja nadopunjena prethodnim arhivskim istraži-
je ovisilo o geomorfologiji i prohodnosti terena, vidljivosti vanjima. Metodologija rada bila je prilagođena vidljivosti i
površine te vidljivosti lokaliteta. Obuhvaćena je površina od morfologiji terena. Članovi terenske ekipe razmješteni su
cca 1,5 km². Površinski nalazi prikupljeni tijekom istraživa- na međusobnoj udaljenosti od oko 20-50 m, dok je nešto
nja obrađuju se u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u veći razmak između sudionika bio na sjevernim obron-
Zadru. cima poluotoka. Ondje su padine strmije i izložene buri,
s rijetkom vegetacijom, a samim time i izvrsnom vidljivosti
Grad Nin (Ninski Stanovi, Žerava, Poljaci)/Grad Zadar terena. Istraživanje je rezultiralo većim brojem nalaza iz
(Briševo) raznih razdoblja.
Na prostoru grada Nina pregledan je dominantan položaj Na južnom dijelu poluotoka uz pogodnu uvalu nalazi se
Gradina, smješten na vršnom dijelu vapnenačkoga grebena sakralni kompleks Gospe od Zečeva. Uz crkvicu posve-
Kosa iznad Bokanjačkog blata. Spomenuti položaj pregle- ćenu Blaženoj Djevici Mariji bio je podignut samostan
davan je 2013., no istraživanja su bila manjeg karaktera redovnika pustinjaka. Samostan se spominje u arhivskim
i usmjerena isključivo na prostor unutar bedema gradine
(Dubolnić Glavan 2015). Tijekom ovogodišnjih istraživanja
također je pregledan i uzak potez s istočne strane Gradine
u smjeru zaseoka Poljaka (prostor koji katastarski pripada
Gradu Zadru). Na spomenutom prostoru dokumentirano
je sedam lokaliteta (ilustracija: br. 1 – 7). Istraživani pro-
stor karakterizira ravan i strm krš, zarastao u gustu (mje-
stimično neprohodnu) vegetaciju, što je uvelike otežavalo
terenski pregled i pronalaženje lokaliteta.
Na dominantnom položaju Gradina (kota 66 m) nalazi se
gradinski lokalitet (ilustracija: br. 1.), koji obuhvaća prostor
nepravilnog kružnog oblika, dimenzija oko 113x125 m,
ograđen masivnim suhozidnim bedemom (Batović 1983;
Chapman, Shiel, Batović 1996; Dubolnić Glavan 2015).
Prema nalazima brojnih ulomaka grubog keramičkog
posuđa, upotreba gradine može se okvirno datirati u
željezno doba. Rijetki ostaci arhitekture te nalazi rimskih
tegula upućuju na mogućnost upotrebe lokaliteta i tijekom
antike. Unutar gabarita gradine, sa sjeverne strane, nalaze Općina Vrsi – Zečevo, položaj nalazišta dokumentiranih teren-
se ostaci talijanske karaule iz prve polovine 20. st. (na kata- skim pregledom 2016. godine (podloga: geoportal.dgu; izrada: M.
starskoj podlozi označeni su toponimom Stara karaula). Dubolnić Glavan)
594
Zadarska županija, HAG 13/2016
595
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
Ostaci amfore (foto: M. Radović)
An archaeological field survey of the territories of the City
of Nin and Municipalities of Vrsi and Vir was continued Arheološkog muzeja Zadar – Muzeja ninskih starina, kustos
in the course of 2016. The survey encompassed karstic Mate Radović i kustosica pripravnica Ivana Botica.
ridges and the narrow littoral area of Ravni kotari. This
year`s survey was resumed within the three micro-areas. Radovi su obuhvatili obalnu liniju od županijske ceste 6004 Nin
The research revealed a number of movable and immov- – Vrsi do vanjske obalne linije poluotoka Ždrijac. Tijekom nad-
able remains from prehistory to the medieval period. zora utvrđeno je da iskop čini nasip zemlje te krupnijeg kame-
On the island of Vir (along the route of Školjić – Gaz – nja, među kojim se pronalaze i klesanci, koji su ondje najvjero-
– Rtina – Prezida) identified were numerous Roman- jatnije dospjeli s obližnjih bedema grada Nina. Osim navedenih
period architectural remains. A karstic ridge on the penin- klesanaca, nisu uočeni nikakvi drugi arheološki ostaci.
sula of Zvečevo (the Municipality of Vrsi) is characterised Dana 8. prosinca 2015., prilikom nadzora iskopava-
by a well-preserved cultural landscape with numerous nja terena uz samu obalnu liniju na položaju Ždrijac, u
remains from prehistory to the post-medieval period. The zapadnom profilu uočene su pravilno postavljene antičke
site of Gradina on Kosa above the Bokanjačko blato (Nin/ amfore, od kojih su neke zbog svoje težine ispale iz profila
Zadar) also represents a perspective micro-area for fur- te upale u iskop, dok su u pijesku izvađenom iz iskopa
ther investigation. pronađeni ulomci triju različitih amfora. Postojanje amfora
na toj lokaciji poznato je još od 1981., kad ih je prvi put
locirala kustosica Ljiljana Klarin. Tijekom te i iduće godine
izvađeno je preko 20 amfora. Kod većine njih sačuvan je
Redni broj: 325 trbuh i donji dio, dok se gornji dio trbuha i vrat pronalaze
Lokalitet: Nin – Ždrijac (k.č. 1213, 1280, 1281, 1914, 1915) u ulomcima, a nalazi oboda vrlo su rijetki. Ninski župnik
Naselje: Nin don Čedo Šupraha 1983. poklonio je muzeju ulomke jedne
Grad/općina: Nin amfore. Konzervatorica Konzervatorskog ureda u Zadru
Pravni status: Z-3992 (kulturno-povijesna cjelina) Lepa Petri 1985. donijela je više ulomaka amfora u muzej.
Razdoblje: A Radovi su nakon otkrića amfora na tom dijelu zaustav-
Vrsta radova: arheološki nadzor ljeni te je uslijedilo arheološko istraživanje, pod vodstvom
kustosa Dina Tarasa. Nakon istraživanja, u siječnju 2016.
Od 23. studenog 2015. do 14. siječnja 2016. arheološki je nastavljen je arheološki nadzor, tijekom kojeg nisu uočeni
nadziran iskop za potrebe gradnje zamjenskog usisnog cje- novi arheološki ostaci.
vovoda pogona mrjestilišta u Ninu, na k.č. 1213, 1280 i 1281,
1914, 1915, k.o. Nin – Zaton. Radove su nadzirali djelatnici Mate Radović
596
Zadarska županija, HAG 13/2016
Summary
597
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Grlo amfore tipa Lamboglia 2 (foto: D. Taras) Zapadni presjek nalazišta (foto: D. Taras)
Dino Taras
Summary
sloju na razini višoj od amfora, bez priloga i/ili nalaza. Cijelo Redni broj: 327
je područje istraživanja fotografski dokumentirano i geodet- Lokalitet: Nin – Ždrijac
ski snimljeno totalnom stanicom. Naselje: Nin
Tamnosivi sloj s ostacima vegetacije nastavlja se u dubinu i Grad/općina: Nin
sterilan je ispod razine ukopanih amfora. U presjeku terena Pravni status: –
utvrđen je i sloj gline, koji je primjećen i dokumentiran i na Razdoblje: –
manjem području u sjeverozapadnom kutu sonde. Vrsta radova: podvodni pregled terena
Uz zapadni rub iskopa za cijev sa sjeverne strane sonde
utvrđeno je još deset amfora in situ. Budući da su one bile u Od 28. siječnja do 2. veljače 2016. trajao je arheološki
području nadzora, fotodokumentirane su i snimljene total- pregled podmorja u sklopu gradnje novog usisnog cje-
nom stanicom te izvađene. Utvrđena je jednaka situacija vovoda mora pogona mrjestilišta na lokalitetu Ždrijac u
kao i na području sonde – sterilan površinski sloj i amfore Ninu. Voditeljica je bila kustosica Arheološkog muzeja
ukopane u tamnosivi sloj. Zadar, Dušanka Romanović, dipl. arheo., ronilac R***.
Rad su otežavali vremenski uvjeti (kiša, bura), kao i plime Pregledavanje terena financirao je investitor, Cromaris d.d.
koje su skoro svakodnevno punile sondu s 20 – 30 cm
mora na cijeloj površini jer je tamnosivi sloj bio na nižoj S obzirom na mogućnost postojanja arheoloških ostataka,
razini od razine mora. iskop je zahtijevao arheološki pregled terena i nadzor.
598
Zadarska županija, HAG 13/2016
Summary
Pregled iskopanog dijela u dužini od oko 30 m (foto: D. Romanović) Redni broj: 328
Lokalitet: Osridak – Gradina
Naselje: Banjevci
Grad/općina: Stankovci
Pravni status: postupak u tijeku
Razdoblje: SV
Vrsta radova: sustavno iskopavanje
599
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
požaru. Sloj je debeo od 30 do 40 cm. Unutar njega saču- ustanovljen je goreni sloj neposredno uz zid 1, koji odvaja
vali su se ostaci gorenog drva, čiji su uzorci uzeti radi prostorije „A” i „C”. Na istome mjestu nađeni su ostaci frag
daljnje analize. Pronađeni metalni predmeti zastupljeni mentirane podnice, na kojoj se nalazio sloj gareži (SJ 14).
su većom količinom kovanih čavala četvrtastog presjeka, U sklopu sloja SJ 14 pronađeni su fragmenti grube kuhinj-
različite duljine, koji su bili dio podnice i drvene konstruk- ske keramike, koji se okvirno mogu datirati u kasni srednji
cije utvrde. Pronađeni su željezni ostaci naoružanja kao vijek (15. st.). Pronađen je i jedan srebrni akvilejski denar,
što su vrhovi strelica samostrela, veći projektil samosto- koji je kovan na kraju 13. st. U sklopu prostora „C” prona-
jećeg samostrela (balista), željezni nož i željezna kuka za đen je suhozidni kameni zid s primjesama vapna koji je
napinjanje strune samostrela. nastao poslije, vjerojatno nakon stradavanja utvrde. Zidan
Keramički materijal zastupljen je ponajprije kuhinjskim lon- je nepravilno, od većeg grubog kamena, koji nije obrađen.
cima od grube keramike, s ukrasima na ramenu posude U ovoj je kampanji zid dokumentiran te će se naknadno
i na obodu. Radi se o ukrasima nastalima utiskivanjem i ukloniti. U prostoriji „C” sloj je istražen sve do kamena
urezivanjem na svježoj glini, koji su karakteristični za 15. živca, a dokumentirani su ostaci fragmentirane podnice
i 16. st. Stolna bojena glazirana keramika pronađena je uza zid 1.
samo fragmentarno, a radi se o uzorcima karakterističnima Tijekom daljnjeg čišćenja vanjskog obrambenog zida
za 15. st. (zid 10) i uklanjanja nasipa od lomljenog kamena i zemlje
Pronađeni zidovi rađeni su od priklesanog lokalnog kamena (SJ 15), ustanovljen je ulaz u utvrdu koji ima vanjski prag
vapnenca, koji je slagan u redove, a na pojedinim dijelo- napravljen u formi plitkog stubišta od pločastog kamena.
vima iskorišten je kamen živac koji je priklesavan. Utvrda Sam ulaz zidan je od pravilnih klesanih kamenih blokova,
je građena u nekoliko faza, što se vidi iz rastera zidova. a na podu se nalazi kameno popločenje. Neposredno kod
Prema sjeveroistoku na istraženu prostoriju dograđena ulaza s unutarnje strane (SJ 13 i SJ 16) pronađena je jedna
je kvadratna prostorija, u koju je poslije uzidana kružna željezna strelica i ostaci keramičkih lonaca grube kuhinjske
kula (kula „B”), vjerojatno u 16. st. Na istraženu prostoriju keramike.
nastavljaju se dvije prostorije kvadratnog tlocrta prema Obrambeni zid (zid 10) nastavlja se od ulaza dalje u smjeru
zapadnom djelu platoa Gradina te je njihovo istraživanje zapada te ga je potrebno istražiti tijekom daljnjih arheološ-
predviđeno za buduće arheološke kampanje. kih kampanja.
U cilindričnoj kuli (kula „B”) nakon uklanjanja raslinja i sloja Nakon završenih istraživanja, zidovi istraženi u ožujku
humusa (SJ3) došlo se do podnice (SJ5 i SJ11), koja je 2016. i istraženi zid 10, pokriveni su geoplatnom na koje je
ujedno bila i utvrđenje za temeljne zidove kule. Radi se o stavljen nasip od kamena i zemlje.
utvrđenju koje je izrađeno od lomljenog kamena i zemlje
po sredini kule, a uz zidove se nalazi nabijena glinasta dr. sc. Hrvoje Manenica
zemlja. U dubljim slojevima kamen je postavljen kao ozidan
kružni vijenac s nabijenom glinastom zemljom uz rubove. Summary
Istraživanja u kuli nisu dovršena tijekom ovogodišnje kam-
panje. Nakon istraživanja zidovi su prekriveni geoteksti- Two excavation campaigns at the site of Osridak – Gradina
lom, koji je učvršćen kamenom i nasutom zemljom. Isto je within the Vransko jezero Nature Park were conducted in
napravljeno i u cilindričnoj kuli (kula „B”), gdje su prekriveni the course of 2016. Prior to the excavations, the remains of
i zaštićeni ostaci kamenog vijenca u podnici. two cylindrical late medieval towers at a distance of 30 m
U sklopu druge kampanje istraživanja 2016. nastavljeno je were visible at the site. They were about 1 m high. The
istraživanje prostora koji se nalazi zapadno od otprije istra- excavations revealed the remains of an older, 15th-century
žene kvadratne prostorije (prostorija „A”). Istraženo pod- tower (tower A) which precedes the circular tower in the
ručje omeđuju zidovi (zid 1 i zid 10) te je označeno radnim eastern part of the Gradina plateau. The cylindrical tower
imenom prostorija „C”. Nakon uklanjanja gornjeg sloja (tower B) was built into the masonry of an older rectangular
nasipa od krupnog lomljenog kamena i zemlje (SJ 13), defensive structure.
600
Zadarska županija, HAG 13/2016
601
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
602
Zadarska županija, HAG 13/2016
su pojedine kamene ploče uklonjene radi utvrđivanja popločenja nalazi se otpadni sloj s keramikom, životinjskim
arheološke situacije ispod njih. Utvrđeno je da leže na kostima i sitnim fragmentima drva. To bi moglo upućivati na
amorfnom kamenju različitih dimenzija, između kojih ima i to da je brončanodobna zajednica širila svoj životni prostor,
ulomaka keramike te životinjskih kostiju. Na dubini kultur- i to zabijanjem novih nizova drvenih pilona, čiji je među-
nog sloja od oko 40 cm primijećena je veća koncentracija prostor dodatno zapunila te pokrila kamenim pločama radi
iverja i polegnutih grana. Plitko sondiranje nastavljeno je dobivanja stabilne suhe hodne površine.
u smjeru sjevera. Kvadranti 11 i 12 dali su nešto druga-
čiju arheološku situaciju. Ispod približno 15 cm debele Literatura
naslage žutosmeđeg pijeska, u sloju tvrđeg mulja sivka-
ste boje pojavilo se nekoliko polegnutih drvenih greda Čelhar et al. 2015 M. Čelhar, M. Ilkić, M. Parica, D. Vujević,
nejednake debljine. I ondje je bilo dosta ulomaka kera- Ričul – underwater prehistoric site in Northern Dalmatia
mike pomiješane s kostima različitih domaćih životinja. (Croatia), in: Settlements, culture and population dynamics
Potom je plitko sondirano nekoliko sljedećih kvadranata in Balkan prehistory, Skopje, 13-14. 03. 2015. Abstracts of
(13 – 18), u kojima je otkrivan veći broj nepravilnih kame- the oral and poster presentations, Skopje, 2015: 44.
nih ploča, između kojih su drveni piloni duboko zabijeni u Ilkić et al. 2015 M. Ilkić, M. Čelhar, M. Parica, D. Vujević,
morsko dno. U kvadrantima 19 i 20 bilo je nekoliko nago- Otočić Ričul, podmorje, HAG, 11/2014, Zagreb, 2015: 497,
renih drvenih pilona. Sljedeći kvadranti (21 – 22) poka- 498.
zali su da se popločenje nalazi na kamenom nasipu, koji Ilkić et al. 2016 M. Ilkić, M. Čelhar, M. Parica, D. Vujević,
tvori gusto postavljeno krupnije amorfno kamenje u više Otočić Ričul, podmorje, HAG, 12/2015, Zagreb, 2016.
redova. Na tome mjestu nisu uočeni drveni piloni i grede,
a keramika je znatno rjeđa. Slično vrijedi i za kvadrante Mato Ilkić
23 – 26. U njihovu je slučaju zapažena identična struk- Mate Parica
tura kamenog nasipa. Potkraj treće istraživačke kampa-
nje istražene su još dvije sonde, i to zapadno od dosa- Summary
dašnjeg niza. Dakle, kvadranti 27 i 28 postavljeni su u
podvodnu depresiju, koja na zračnoj snimci izgleda poput The third season of research at an underwater site in the
izduženog kanala po sredini arheološkoga nalazišta. U Pašman channel between the islet of Ričul and the coastal
kvadrantu 27 bile su dvije deblje drvene grede i ponešto location of Tukljača in the territory of Turanj was conducted
ulomaka keramike. U južnom dijelu kvadranta 28 vidljiv je at the beginning of summer 2016. The site represents a
ostatak kamenoga nasipa. Središnji dio toga kvadranta Middle Bronze Age settlement, whose archaeological
ispunjen je granama promjera između 3 i 8 cm. Pružaju se remains were found at a depth of 2 – 3 m. The investiga-
u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Taj gornji dio kulturnog tion has revealed that numerous wooden pylons lie in an
sloja, s nalazima drva i ponešto kostiju domaćih životinja, east – west orientation. Numerous rows of irregular stone
rasprostire se na dubini od 15 do 40 cm. Podno njega je slabs have the same orientation. On the positions where
pješčani sloj s dosta iverja i ponešto krupnijih ulomaka they are missing, wooden pylons were preserved. That
keramičkih posuda. pattern repeats. It probably represents the archaeological
Treća istraživačka kampanja pokazala je da se mnogo- remains of original construction elements of a prehistoric
brojni drveni piloni pružaju približno u smjeru istok-zapad. settlement. It seems that some of its parts (which at first
Slična orijentacija vrijedi i za nizove nepravilnih kamenih contained only waste deposits) were subsequently cov-
ploča, a na mjestima gdje one nedostaju sačuvani su drveni ered by stone slabs. A waste layer of pottery, animal bones
piloni. Taj se uzorak ponavlja. Vjerojatno je riječ o arheološ- and small fragments of wood was unearthed under some
kim ostacima izvornih konstruktivnih elementa prapovije- segments of paving. This might suggest that a Bronze Age
snoga naselja. Čini se da su njegovi pojedini dijelovi, koji community extended its living area by placing pylons, back-
su isprva sadržavali samo otpadne depozite, bili naknadno filling the area between them, and covering it with stone
pokriveni pločastim kamenjem. Naime, ispod nekih dijelova slabs in order to obtain a stable and dry walking surface.
603
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Stijena za koju se pretpostavlja da je mjesto udara broda (foto: R. Morsko dno prekriveno tisućama ulomaka bizantskih amfora (foto:
Surić) M. Pešić)
604
Zadarska županija, HAG 13/2016
Literatura
Luka Bekić
Maja Kaleb
Summary
605
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Natalija Čondić
Summary
606
Zadarska županija, HAG 13/2016
607
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Summary
608
Zadarska županija, HAG 13/2016
609
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
610
Zadarska županija, HAG 13/2016
of Petrčane harbour. The inspected area was 140 long, Točkom T 23, utvrđenom tijekom rekognosciranja 2015.
encompassing a surface area of 8000 m2. In the southern (Vuković 2016), označen je pjeskovit humak veličine
part of the inspected area identified were several fragments cca 40x20 m u borovoj šumi na samom početku rta Rastovac,
of amphorae dating from the first to the turn of the fourth iznad uvale Šepurinac, gdje se nalaze ostaci rimske vile (Jurić
century AD. Also found was a partly preserved tegula. 2008; Kurilić 2011). Na površini humka pojavljuje se antički
keramički materijal, pretežito ulomci građevne keramike,
koji su ondje pronalaženi i tijekom prijašnjih rekognosciranja
(Oštarić, Kurilić 2013; Vuković 2016). Stratigrafija lokaliteta je
Redni broj: 336 jednostavna. Humak se sastoji od debelog sloja pjeskovite
Lokalitet: Povljana – rt Rastovac narančaste zemlje koji naliježe na kamen živac i nije prisutan
Naselje: Povljana nigdje drugdje na prostoru rta Rastovac, osim na tome mjestu.
Grad/općina: Povljana (otok Pag) U središtu je istražena kamena struktura, koja se proteže
Pravni status: postupak u tijeku u smjeru sjeveroistok-jugozapad. Radi se o vapnenici pro-
Razdoblje: A mjera cca 4 m, dubokoj otprilike 1,50 m. Za temelje njezine
Vrsta radova: sustavno iskopavanje strukture iskorišten je kamen živac, na koji su „nasjeli” njezini
zidovi, dok je središnji dio uklesan u njega. Osim preostale
U ožujku i travnju 2016. djelatnici Arheološkog muzeja arhitekture vapnenice, pronađen je neiskorišten dio nedo-
Zadar arheološki su istražili prostor rta Rastovac kod voljno pečenog kamenja i ostaci paljevine unutar nje i s nje-
Povljane (k.č. 2139/1, k.o. Povljana), predviđen za grad- zine zapadne strane, gdje joj je vjerojatno bio otvor. U tom
nju turističkog kamp-naselja investitora, tvrtke Nova kamenom nasipu pronađeno je dosta ulomaka keramike,
Camping d.o.o. Voditeljica istraživanja bila je Morana i to antičke građevne keramike, uglavnom tegula te nešto
Vuković, a stručnu ekipu činili su Timka Alihodžić, kusto- ulomaka amfora. U prostoru unutar vapnenice, na dubini od
sica Arheološkog muzeja Zadar, dokumentarist Robert 80-ak cm od njezina vrha, a u sloju morskog pijeska, prona-
Maršić, dokumentaristica pripravnica Martina Petrić te đeni su sporadični fragmenti kostiju, vjerojatno ljudskih.
studenti arheologije sa Sveučilišta u Zadru: Petar Krnjus, Južno i jugozapadno od vapnenice pronađena su dva cje-
Ivan Klarić, Noemi Monteduro, Aleksandra Matura, Slavko lovita groba.
Šarčević, Marko Gašić, Tomislav Ivančić, Nikola Malnar, Grob 1 sadrži jednostavan kosturni ukop u zemlju, bez
Josip Jakopec i Dino Molnar. grobne strukture i bez priloga. Pokojnik je položen na leđa
611
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Morana Vuković
u smjeru sjeveroistok (glava) – jugozapad, s ispruženom Archaeological excavations in the area of the Cape Rastovac
desnom rukom, dok je lijeva položena na prsa, a kosti near Povljana were conducted in the course of 2016. Three
glave nedostaju. positions were investigated. The most interesting is the posi-
Grob 2 nalazi se jugozapadno od vapnenice, u produžetku tion of a sandy motte, on the surface of which Antiquity pot-
nakupine otpadnog materijala. Konstrukcija groba sasto- tery was found, whilst other two locations did not yield results.
jala se od kamenja postavljenog na nož u ovalni oblik, The excavations of the motte revealed a stone structure, in
a međuprostor je zapunjen manjim i većim nagorenim fact a stone kiln. Inside the kiln there were the remains of
kamenjem te ulomcima potpuno izgorenog kamena, kao unfired stone, coal and fragments of Antiquity construction
i grumenjem gorene zemlje. Kostur je položen na leđa, s ceramics and amphorae as well as scarce bone finds. Two
glavom u smjeru sjeverozapada. Jako je loše očuvan, pa graves were found to the south and SW of the kiln. Both
mu se osim lubanje i dijela nogu pronalazi tek pokoji komad were simple skeletal burials without grave offerings.
lijeve nadlaktice, a kosti abdomena u potpunosti izostaju,
osim u vidu sitnih izmrvljenih fragmenata. Priloga nema.
Jugozapadno od vapnenice otkriven je sloj stvrdnutog
vapna površine cca 5 m2, a debljine oko 10 cm. Prokopom Redni broj: 337
je utvrđeno da nema arheoloških ostataka unutar tog sloja Lokalitet: Privlaka – Soline
ili ispod njega. Naselje: Privlaka
Osim istraživanja na pjeskovitom humku, otvorene su i dvije Grad/općina: Privlaka
probne sonde na mjestima koja su rekognosciranjem 2015. Pravni status: P-5420
utvrđene kao točke T 1 i 2. Na objema se pozicijama radi Razdoblje: SV
o uzdignućima u odnosu na okolni prostor te su bile ozna- Vrsta radova: sustavno iskopavanje
čene kao potencijalni humci ili nasipi. Na njima su otvorene
sonde veličine otprilike 3 m2, dubine 30, odnosno 70 cm. Od 9. svibnja do 10. lipnja 2016. trajala su arheološka istra-
U objema se sondama iskopavalo do kamena živca, utvr- živanja na položaju Soline u Privlaci sjeverozapadno od
đeno je da je sloj sterilan, bez arheoloških struktura ili Nina. Voditelj istraživanja bio je dr. sc. Jure Šućur, djelatnik
nalaza. Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Stručnu ekipu
612
Zadarska županija, HAG 13/2016
613
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
614
Zadarska županija, HAG 13/2016
Literatura
615
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
616
Zadarska županija, HAG 13/2016
je opožaren te su vidokrug i prohodnost terena izvrsni. Nedved 1990 B. Nedved, Biogradski kraj u rimsko doba,
Kroz trećinu terena paralelno s lokalnom cestom pruža Biogradski zbornik, Zadar, 1990: 213 – 246.
se zemljana jaruga od izvora Škorobić prema istoku i selu
Radašinovcima. Marin Ćurković
Središnji dio preglednog polja prekriven je makijom srednje
gustoće. Istočni dio predmetnog polja prekriven je gustim Summary
raslinjem visine preko 3 m. Rubni do preglednog polja uz
lokalnu cestu relativno je bez raslinja, dijelom opožaren te In the course of May 2016, an archaeological survey was
prekriven kamenim strukturama. conducted in the area of a future arable land on parts of
Na zapadnom dijelu pregledanog polja, odmah na početku cadastral parcels on 421, 454 and 522, cadastral munici-
pregleda uočen je kameni suhozid dužine 30-ak m, širine pality of Radašinovci, NE of the Škorobić stream in
3 m, koji se pruža u smjeru istok-zapad. Nedaleko od Vrana, along the road between Vrana and Radašinovci.
njega pa prema uzvišenju na sjevernoj strani polja uočene The inspection has revealed the remains of drywalls and
su redom kamene gomile različitih veličina. Neke od njih numerous stone mounds all over the area.
povezane su suhozidnim gradnjama. Dalje zapadno prema
nastavku preglednog polja uočena su, zahvaljujući opo-
žarenosti polja i dobroj vidljivosti, dva velika kamena zida
građena od velikih nepravilnih blokova u dužini od 20-ak m, Redni broj: 340
koji tvore ulaz prema gradini. Prilikom pregledavanja zrač- Lokalitet: Rogovo – crkva sv. Roka (Mihovila)
nih snimki prostora i povezivanjem nalaza uočeno je da Naselje: –
je riječ o gradini omeđenoj kamenim suhozidnim bede- Grad/općina: Sv. Filip i Jakov
mom, na kojoj se nalazi velika količina kamenih gomila. Pravni status: Z-1228
Predmetno polje obuhvaća veći dio utvrđene gradine. Razdoblje: SV
U daljnjem nastavku polja istočno od gradine uz sjeverni Vrsta radova: geofizičko istraživanje
rub zemljane jaruge uočeni su kameni zidovi, koji su služili
kao terase i na jednom je dijelu uočena moguća komuni- Od 22. do 24. listopada 2016. trajala su geofizička istraži-
kacija (put?). vanja na području lokaliteta Rogovo, s crkvom sv. Roka,
Na središnjem dijelu predmetnog polja, sjeverno od jaruge nekadašnjom crkvom sv. Mihovila, koji se nalazi u zaleđu
koja se smanjuje prema istoku, nađeno je nekoliko kame- Sv. Filipa i Jakova. Lokalitet je smješten na kosi okrenutoj
nih gomila omeđenih kamenom zidanom konstrukcijom prema sjeveru, na parceli k.č. 2286, k.o. Sv. Filip i Jakov,
od klesanog kamenja, dugom 10 m. Nadalje prema istoku koja je vlasništvo Zadarske nadbiskupije, Župnog ureda
uočena je konstrukcija od nekoliko gomilica i zida, na Sv. Filip i Jakov. Istraživanje je organizirano u okviru surad-
čijoj se površini pojavljuje keramika. Sjeverno od te loka- nje Zavičajnog muzeja Biograda na Moru, odnosno ravna-
cije pruža se usjek koji prolazi pored kamenog zida od telja Draženka Samardžića i vanjskog suradnika muzeja
klesanaca, sačuvanog u dužini od 12 m i širini od 1,2 m. Saše Vitalea, mag. arheo., a geofizička mjerenja obavio je
Najvjerojatnije se radi o komunikaciji sjever-jug, koja je dr. sc. Branko Mušič.
vodila prema gradini Samograd (Zamina). Uz usjek je pro-
nađeno nekoliko kamenih gomila. Danas na znanstvenom nivou postoje povijesne spoznaje
Cijeli je prostor prekopan zahvaljujući lopovima s detekto- te obrađena povijesna građa o Rogovu. Nasuprot tome,
rima metala, zbog čega se u tlu vide brojne rupice stare nedostaju adekvatna arheološka istraživanja i sustavno pri-
nekoliko dana, što dodatno potvrđuje arheološke nalaze. kupljena arheološka građa, koja bi dala materijalnu potvrdu
Južno od jaruge pronađena je jedna kamena gomila, koja dosadašnjih povijesnih podataka. Kao rezultat geofizičkog
je dijelom devastirana. Radi se o polovici tumula promjera istraživanja očekuje se izrada mapa terena koja bi prika-
preko 20-ak m. zivala sve arheološke strukture na tom prostoru, čime bi
Uz današnju lokalnu cestu uočeni su tragovi kamenih se stvorila baza za poznavanje arheologije na lokalitetu
gomila razbacanih na širem području koje su devastirane Rogovo. Osim znanstvenog zadatka, stalna je potreba i
gradnjom lokalne ceste, ali se na njima nalazi dosta ulo- aktualiziranje lokaliteta Rogovo kao jednog od najvažnijih
maka keramike. srednjovjekovnih lokaliteta u biogradskoj regiji koji svojom
Istočni dio pregledanog polja prekriven je gustom šumom važnošću nadilazi regionalne okvire te zauzima bitno
smreke i crnike te se radi o tipičnom krškom krajoliku. mjesto na karti srednjovjekovlja centralne i južne Europe.
Uočen je vatrogasni put te se njime i lokalnom cestom Terenska mjerenja georadarskom metodom (GSSI
omeđuje prostor na kojem nisu pronađeni nikakvi tragovi SIR3000, 400 MHz antena) zahvatila su površinu od
arheološke, kulturne, prirodne ni etnografske baštine. 3500 m2. Vremenski uvjeti i stanje površine bili su optimalni
Svi pronađeni objekti numerirani su prema smještaju u pro- za georadarska istraživanja pa na georadarskim profilima
storu, odnosno prema nalasku. nije vidljiv štetan utjecaj povišene vlažnosti zemljišta. Na
svim površinama istraženima georadarskom metodom
Literatura udaljenost između paralelnih profila bila je 0,5 m, a veličine
kvadranata prilagođavale su se situaciji na terenu.
Brusić 1978 Z. Brusić, Biogradsko područje, Radi lakše orijentacije, istražena površina ima južnu stranu
Rekognosciranje gradina, Arheološki pregled, br. 27, duž fiksne ograde na međi parcele uz koju prolazi maka-
Ljubljana, 1987: 166, 167. damski put. Slijedi postavljena linija duž zapadne strane
617
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Georadarski signali na različitim intervalima dubine za cijelu istraženu površinu u okolini crkve sv. Roka (Mihovila); upotrebljavan je kontrastan
prikaz bojene palete za naglašavanje bolje sačuvanih, odnosno masivnijih ostataka arhitekture
ispred pročelja crkve, koja obuhvaća prostor s ostacima koji prolazi preko blagog spusta prema zaravni u čijem se
zidova, više neravnina te brežuljcima za koje se pretpo- središtu nalazi bunar.
stavlja da nisu geološkog podrijetla. Nadalje, istraživana Na području Kv_1, sjeverno uz crkvu sv. Roka prevlada-
površina obuhvaća područje sjeverno od Sv. Roka, koje vaju točkasti, odnosno manji izometrični signali, koji se
se nakon zaravni oko crkve blago spušta. Taj je dio terena pripisuju ostacima grobova. Ne može se isključiti moguć-
ravan, bez vidljivih neravnina ili brežuljaka, a na dijelo- nost da se radi o prirodnim oblicima u geološkoj podlozi
vima na površinu izbija i geološka podloga. Linija istraži- od vapnenca, ali takve georadarske anomalije nisu prepo-
vanja na istočnoj strani postavljena je na način da prolazi u znate na drugim mjestima pa ta činjenica nekako naglašava
podnožju neravnog terena na kojemu je sagrađena crkva mogućnost da se stvarno radi o grobovima ukopanima u
sv. Roka i zahvaća sve nepravilnosti na terenu. Na vrhu manjim depresijama u vapnencu. Slično kao na području
zaravni u blizini crkve postoje obrisi zidova, ističe se kut Kv_3, gdje se nalazi najveći dio arhitektonskog kompleksa,
lijepo klesanog širokog bedema nakošenih stranica. Nakon i na području Kv_4 vrlo se jasno vide ostaci arhitekture,
snimanja velikog pravokutnog prostora, površina je proši- odnosno jedna veća prostorija. Na područjima Kv_2 i Kv_5
rena prema istoku u obliku uskog dugačkog pravokutnika, nisu moguće pouzdane interpretacije. To se osobito odnosi
618
Zadarska županija, HAG 13/2016
na područje 5, gdje karakter georadarskih signala upućuje sondi koje bi potvrdile saznanje o strukturama na dijelo-
više na prirodnu sredinu, odnosno geološku podlogu od vima lokaliteta. Rezultati ovih geofizičkih istraživanja daju
vapnenca plitko ispod današnje površine. uvid u trenutačno stanje lokaliteta te su najkvalitetnija pod-
loga za buduća arheološka istraživanja i zaštitu.
Preliminarne snimke geofizičkog istraživanja otkrile su više
različitih arheoloških struktura, kompleks zidova i mjesta Literatura
na kojim se uočavaju koncentrirani arheološki ostaci. Na
snimkama je utvrđeno da se lokalitet širi izvan istraži- Mušič 2016 B. Mušič, Izvješće o geofizičkim istraživanjima
vane površine, što upućuje na veličinu lociranog objekta. na lokalitetu Sv. Filip i Jakov – Rogovo, Prostor oko crkve
Snimljeni široki zidovi zatvaraju velik pravokutan prostor, Sv. Roka, Rezultati istraživanja georadarskom metodom,
što upućuje na ostatke fortifikacije, a u prilog tezi da se Gearh d.o.o., Maribor, 2016.
radi o kaštelu govori i zakošenje vanjske strane bedema.
Kaštel je najvjerojatnije nastao u doba Venecije, u vrijeme dr. Branko Mušič
utvrđivanja tog dijela Dalmacije zbog Osmanske opasnosti, Saša Vitale
a slični zidovi nalaze se na utvrdi Fortica ljetnikovca De
Soppe na otoku Babcu. Snimka nadalje pokazuje da se Summary
uz istočni rub kaštela nalazila manja crkva s polukružnom
apsidom, vjerojatno crkvica sv. Mihovila. Sličan položaj Geophysical surveys of the site Rogovo with the church of
ima i crkva sv. Ante, naslonjena na bedeme benkovačkog St Roko, previously dedicated to St Michael, in the hinter-
kaštela, iako po sadašnjim podacima iz mlađeg doba. Na land of Sveti Filip and Jakov, were conducted in the course
široke zidove u Rogovu nastavlja se ograđeno pravokutno of October 2016. The surveys were conducted with the use
dvorište, gdje sjeveroistočna i sjeverozapadna stranica of geo-radar method (GSSI SIR3000, 400 MHz antenna)
čine zidove današnje crkve sv. Roka. over an area of 3500 m2. Preliminary results of the geo-
Te spoznaje obvezuju na nastavak geofizičkih istraživanja physical survey show several different archaeological
na ostatku parcele, ali i planiranje izrade manjih kontrolnih structures, a complex of walls and locations with concen-
trated archaeological remains. The site spreads outside
the surveyed area. The recorded wide walls form a large
rectangular area, which points to the remains of a fortifica-
tion. The slanted outer face of the curtain walls also sup-
ports the thesis that the complex represents a castle. The
castle was probably built during the Venetian governance
when this part of Dalmatia was fortified due to the Ottoman
danger. The recording also shows a small church with a
semi-circular apse along the eastern edge of the castle,
probably the church of St Michael. The encircled rectan-
gular courtyard extends from the wide walls in Rogovo,
and constitutes the NE and NW walls of today`s church of
St. Roko.
619
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
620
Zadarska županija, HAG 13/2016
kao mnogo bogatije nalazima. Na istom je dijelu uočen i velik kao ostaci objekata, pa bi i ondje moglo biti riječi o nivela-
broj metalnih površinskih nalaza (Tonc 2013). Godine 2013. cijskom sloju. Od pokretnih nalaza ističu se ulomci fibula
istraživanja su nastavljena. Proširena je i dovršena sonda 4, tipa Certosa, potom metalni predmet (PN 6) pronađen u
otvorena 2012., te je potvrđeno da se radi o kulturnom sloju sondi 8, SJ 12, koji podsjeća na aes formatum (nije posve
znatne debljine (oko 1,5 m), s velikom količinom keramike, sigurno bez prethodnog čišćenja), te ulomci keramičke
amfora, životinjskih kostiju i školjaka. Sonda se nalazi na rešetke, vjerojatno od prijenosnog ognjišta, iz sonde 9
južnom rubu naselja, odnosno unutar perimetra suhozidnih (Tonc, Radman-Livaja, Bertol 2015).
bedema, koji polukružno zatvaraju padine u podnožju gra- Pokretna građa iz dosadašnjih kampanja omogućila je
dine, osim na krajnjem južnom rubu gdje je bedem uništen okvirno datiranje nalazišta u posljednja stoljeća prije Krista.
probijanjem ceste i odnošenjem građe. Materijal prikupljen Nalazi poput amfora Lamboglia 2, numidskog novca i kera-
u sondi 4 akumuliran je erozijom s gornjih terasa, što odgo- mike gnathia, zasigurno datiraju taj lokalitet u okvire heleni-
vara jakoj fragmentiranosti, kao i manjku ostataka stambe- stičkog razdoblja, odnosno od 3. st. pr. Kr. do kasnorepubli-
nih ili drugih konstrukcija koje se mogu pripisati naseobin- kanskog razdoblja, a kraj života gradinskog naselja mogao
skim strukturama. Otvorene su i tri nove sonde. Sonda 5 bi se datirati u augustovsko ili rano tiberijevsko doba, na
nalazi se južno od crkve Sv. Trojice (k.č. 2990), na terasama što upućuju nalazi fibula Aucissa i zakovica legionarskih
gdje je uočen površinski materijal. Sonde 6 i 7 otvorene su u cipela u podnožju gradine. Na moguću stariju fazu posto-
neposrednoj blizini gradine (k.č. 791/3), odnosno na zaravni janja naselja, već u 5. i 4. st. pr. Kr. upućuju nalazi poput
nasuprot ulaza i u vrtači ispod sjevernog bedema. Obje su ulomaka fibula tipa Certosa.
bile sterilne (Tonc, Radman-Livaja 2014). Godine 2015. nastavljena su istraživanja na području arhe-
Ujesen 2014. istražene su dvije sonde, obje na vršnom ološke zone Gradine Sv. Trojice. Otvorene su dvije sonde,
istočnom platou gradine. Sonda 8 otvorena je na jugoistoč- obje na južnom dijelu platoa gradine. Sonda 10, dimen-
nom dijelu gradinskog platoa, južno od ulaza na gradinu. zija 5x5 m, otvorena je na relativno ravnom dijelu nepo-
Sloj zemlje s kamenjem sadržavao je dosta veliku količinu sredno uz južni rub središnjeg platoa gradine. Sloj zemlje
pokretnih nalaza, ponajprije keramike, ali nisu uočene s kamenjem SJ 12 neposredno ispod plitkog humusnog
strukture koje se mogu tumačiti kao ostaci objekata ili sloja sadržavao je veliku količinu pokretnih nalaza, gotovo
konstrukcija (ognjišta, zidova i sl.). Materijal je uglavnom isključivo keramike, i to tzv. gradinskog tipa, ali i nešto fra-
fragmentiran i prisutan u cijelom sloju, bez izraženijih pra- gmenata kasnorepublikanskih amfora, mada u manjem
vilnosti u deponiranju. S obzirom na izražen pad terena, postotku nego što je to bio slučaj u prethodno istraživanim
koji postaje još očitiji nakon skidanja zemljanog sloja, naj- sondama. Nalazi importirane italske keramike su bili spo-
vjerojatnije se radi o sloju nivelacije, odnosno zatrpavanju radični, odnosno daleko rjeđi nego što je to prije bio slučaj.
terena u cilju poravnanja hodne površine u blizini bedema. Preliminarnim se uvidom to posuđe mahom može definirati
Slično se može primijeniti na situaciju u sondi 9, otvorenoj kao kuhinjsko, odnosno kao utilitarno keramičko posuđe
na platou u blizini sjevernog bedema, prema prostoru tzv. namijenjeno uporabi u svakodnevnom životu. Cijeli je taj
akropole. Također je riječ o vrlo fragmentiranom materijalu, sloj očito nastao eolskom erozijom. Ispod njega otkriven je
bez veće koncentracije ili struktura koje se mogu tumačiti sloj SJ 19, koji je protumačen kao podnica. Međutim, nisu
uočene strukture kao ostaci konstrukcija, poput zidova ili
rupa za nosive grede i kolce, ni rubovi podnice, pa se čini
da se sonda nalazi usred nekog većeg objekta. Uz sjeverni
profil definiran je sloj zemlje s kamenjem – SJ 21, koji djeluje
kao mješavina slojeva SJ 12 i 19, odnosno zemlje s većim
komadima (nakupinama) zapečene zemlje. Sloj se prostire
u čitavoj širini sonde, ali u otprilike 1 m širine od sjevernog
profila, južnu mu granicu definira niz nepravilnog kamenja,
za koji nije posve jasno je li riječ o nekom obliku slučajne
ili namjerno složene konstrukcije. S obzirom na kratak rok
istraživanja, cijela je površina pokrivena geotekstilom i zatr-
pana. Uslijedilo je kopanje probnog rova, tzv. sonde 11,
dimenzija 3x1 m, oko 10 m sjeverno od sonde 10, na povi-
šenom dijelu platoa. Situacija je u potpunosti odgovarala
onome što je otkriveno u većoj sondi: nakon plitkog humus
nog sloja slijedio je erozijski sloj SJ 12 bogat keramičkim
nalazima, ispod kojeg je otkrivena podnica SJ 19. U prob-
nom iskopu skinuta je podnica kako bi se ustanovilo što se
može očekivati u sondi 10. Situacija je odgovarala otkrićima
iz 2014. godine. Ispod podnice otkriven je sloj SJ 20, koji
je definiran kao sloj nivelacije, odnosno sloj zemlje kojom
su popunjavane prirodne škrape i pukotine kamena živca
radi ravnanja platoa. Taj sloj nivelacije sadržavao je brojne
fragmente keramike (analogne nalazima iz erozijskog sloja)
pomiješane sa zemljom i sitnim kamenjem. Među pokret-
Položaj sondi istraživanih 2015. i 2016. na topografskoj karti nom građom ističe se vrlo malo ulomaka koji se pripisuju
621
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
622
Zadarska županija, HAG 13/2016
Tonc 2010 A. Tonc, Terenski pregled područja Tribanj-Kruš kaštela ugrađenog u postojeće kuće. Nedaleko od lokali-
ćica – Gradina Sv. Trojica, AIA, VI, Zagreb, 2010: 118 – 121. teta nalazi se izvor žive vode. Crkva je na lokalitetu jedno-
Tonc 2011 A. Tonc, Rezultati probnih istraživanja na brodna, dimenzija 12,5x6 m, s trapezoidnom apsidom na
Gradini Sv. Trojice kod Starigrada-Paklenice 2010, AIA, istočnoj i ostatkom unutrašnjeg zida narteksa na zapad-
Zagreb, VII, 2011: 85 – 87. noj strani. Sačuvana je u temeljnoj zoni do 42 cm visine.
Tonc 2013 A. Tonc, Rezultati probnih istraživanja na Po stilskim karakteristikama kamenog namještaja pripada
Gradini Sv. Trojice 2012. godine, AIA, IX, Zagreb, 2013: sloju ranosrednjovjekovnih lokaliteta vezanih uz zadužbine
116 – 120. iz vremena kneza Branimira, iako sama crkva ne pripada
Tonc, Radman-Livaja 2014 A. Tonc, I. Radman-Livaja, vremenu pronađenog kamenog namještaja, nego je nešto
Rezultati probnih iskopavanja na gradini Svete Trojice mlađa. Oko crkve nalazi se groblje s kontinuitetom ukapa-
2013. godine, AIA, X, Zagreb, 2014: 140 – 143. nja, datirano u 13./14. st. Lokalitet je prezentiran javnosti, a
Tonc, Radman-Livaja, Bertol 2015 A. Tonc, I. Radman- ostaci crkve konzervirani.
Livaja, A. Bertol, Rezultati probnih iskopavanja na gradini Istražena je površina od 36 m2, koja je obuhvatila kv. 45-48,
Svete Trojice 2014. godine, AIA, XI, Zagreb, 2015: 83 – 86. kv. 52-56 i kv. 60-61. Kvadrati su dimenzija 4x4 m – stara
Tonc, Radman-Livaja, Dizdar 2013 A. Tonc, I. Radman- kvadratna mreža koju su postavili kolege iz Muzeja hrvat-
Livaja, M. Dizdar: The warrior grave from Sveta Trojica skih arheoloških spomenika prilikom istraživanja 1984.
near Starigrad Paklenica, in M. Sanader, D. Tončinić, I. – 1986. godine. Arheološki radovi obuhvatili su prostor
Radman-Livaja (eds.), Weapons and Military Equipment zapadno od srednjovjekovne crkve. Stratigrafskom meto-
in a Funerary Context (Proceedings of the XVII ROMEC dom širokog otkopa istražen je prostor oblika nepravilnog
Conference, Zagreb 2010), Zagreb, 2013: 245 – 258. trapeza. Na toj su poziciji prije 30 godina istraživanje zavr-
šili kolege iz MHAS-a, Tonći Burić i Vedrana Delonga, koji
dr. sc. Ivan Radman-Livaja su istražili crkvu i započeli istraživanje nekropole koja se
pruža oko crkve.
Summary Istraživanje je nastavljeno na udaljenosti od 10-ak metara
zapadno od crkve. Pronađeni su ostaci grobova iz sta-
Probe excavations at the hillfort of Sveta Trojica (the Holy rijih istraživanja te grobovi 3, 4 i 8 (podaci su poznati iz
Trinity) near Starigrad Paklenica continued in 2016. A new dnevnika istraživanja 1984. – 1986. godine). Grobovi su
trench, i.e. trench 13, measuring 1 x 3 m, was opened on četverokutni, građeni od kamenih ploča na nož i ukopani u
the eastern end of the small top plateau of the hillfort. This zdravicu. Ti su grobovi ponovno dokumentirani i dignuti. S
vantage point offers an excellent view of the surroundings obzirom na to da teren izrazito pada, južno od tih grobova
of the hillfort, and we assume that it could have been used nalazi se linija zida građena od većih monolitnih blokova,
as an observation point to control the whole area, both the koji čine zaštitu od erozije.
seaside and a path leading from the Velebit mountain range. Tijekom nastavka istraživanja, južno od navedenog zida
However, the material found in this trench was just as numer- pronađeno je šest grobova (55 – 60), koji su uglavnom uko-
ous as in trenches on the lower plateau and quite analogous pani u zdravicu. Grobovi su četverokutni, s obložnicama i
- a large quantity of finds consisting primarily of coarse pot- poklopnicama od kamenih ploča. Pet je dječjih grobova,
tery of the so-called hillfort type, with several fragments of dok je grob 60 kosturnica s više pokojnika (prema kaziva-
imported tableware. A hearth was also found, implying that njima, ondje se nalazi kosturnica iz prvih istraživanja don
the small top plateau was also inhabited on a regular basis Mate Klarića 1928. godine, gdje su položene pronađene
and that the occupation pattern did not differ from the lower kosti). Grobovi su ukopani u zdravicu, osim groba 55, koji
plateau. Thus, one may not conclude that it was simply an je kao podnicu iskoristio poklopnicu starijega groba i groba
observation point. However, the excavated area is too small 59, koji je popločan kamenim pločama.
to offer far-reaching conclusions for the time being. Samo je jedan grob imao nalaz – grob 59, u kojem je prona-
đena jednojagodna naušnica koja grob datira u drugu pol.
9. do sredine 11. st. To je izniman nalaz jer je u dosadaš-
njim istraživanjima groblje u Šopotu datirano u 13./14. st.
Redni broj: 343
Lokalitet: Šopot – Crkvina
Naselje: Šopot
Grad/općina: Benkovac
Pravni satatus: Z-1735
Razdoblje: SV
Vrsta radova: sustavno iskopavanje
623
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
624
Zadarska županija, HAG 13/2016
Marin Ćurković
Summary
625
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Kao i posljednjih godina, istraživan je prostor tzv. Istočnog velikih preživača i ekvida čine većinu, ali pronađene su i
sektora, gdje se nastavilo definiranje Stratuma 6, nastalog kosti lisice, kao i malih glodavaca. U gotovo svakom sloju
neposredno prije vulkanske erupcije, koja je u Vlaknu osta- pronađeno je po nekoliko ribljih kralježaka. Litički artefakti
vila sloj tefre. Tefra i datumi C-14 daju kronološki okvir, koji pronalaze se u relativno većim količinama, iako je uglav-
fiksira slojeve u vrijeme od 12.710 do 12.120 kal. god. pr. Kr. nom riječ o tehnološkim kategorijama. Gravetijenski šiljci,
Ispod početnih razina stratuma, iskopavanih tijekom pret- mikrogravete, pločice s hrptom, kao i noktolika i druge vrste
hodne istraživačke kampanje, nastavljaju se nove hodne grebala, čine tipičan inventar epigravetijenske zajednice. U
površine iz kasnog pleistocena. U ovoj kampanji istražene epigravetijenske standarde uklapaju se i druge vrste nalaza.
su tri razine, a situacija u svim istraženim hodnim površi- Koštana industrija zastupljena je s malo nalaza, a većinom
nama je slična. Na središnjem dijelu istraživačkog prostora se radi o različitim vrstama ubadala ili fragmentima retu-
u pravilu se nalaze ostaci većeg vatrišta. Sloj tamnosive šera od jelenjeg roga. Ukrasni repertoar sastavljen je od
zemlje pomiješane s pepelom i komadićima ugljena, oko probušenih jelenjih očnjaka, omiljenog dekorativnog ele-
kojeg se nalazi širi krug zapečene zemlje, jasno svjedoči menta kasnopleistocenskih zajednica, probušenih pužića
o paljenju vatre. Nedostatak većih, kompaktnih komada vrste Cyclope neritea i probušenih školjaka Glycimeris sp.
pepela pokazuje da je riječ o kratkotrajnim epizodama, a
u prilog tome ide i tanak depozit između različitih slojeva doc. dr. sc. Dario Vujević
vatrišta. Kao i kod starijih stratuma, primjećuje se postavlja-
nje vatrišta gotovo uvijek na isto mjesto. Odabrana pozicija Summary
najbolje je mjesto u špilji, ali na takav uzorak može utjecati
i činjenica da su starija vatrišta, zbog niske stope sedimen- Archaeological excavations were conducted at the site
tacije unutar špilje, mogla biti i vidljiva zajednicama koje of Vlakno on the island of Dugi otok in the corse of 2016.
periodično posjećuju Vlakno. The excavations encompassed the area of the so-called
Ostatak hodnih površina čini nabijena glinasta zemlja, dok Eastern sector, where Stratum 6 was defined. The layer
se prema rubovima pećine, gdje su i aktivnosti zajednica was deposited prior to the volcano eruption that left a layer
bile smanjene, javlja sloj rahle tamnosmeđe zemlje s veli- of tephra. Three levels were investigated, and the situa-
kom koncentracijom sitnog kamenog kršja. Kod svih istra- tion of all of the explored walking surfaces is similar. The
ženih hodnih površina primjetno je povećanje količine kršja remains of large unstructured hearths usually occupy the
prema južnom rubu istraženog prostora, a proporcionalno central part of the excavated areas. Packed earth repre-
tome smanjuje se i količina nalaza. Ostaci faune više su sents the remains of the walking surfaces, while a layer
fragmentirani, a litička industrija zastupljena s više odboj- of loose brown soil with large quantities of small crushed
čića. Uz samu stijenku pećine nalaze se rahli slojevi s veli- stone appears towards the cave walls, where the activities
kom primjesom kalcita, koji se trusi sa špiljskih stijena. of the communities were reduced. Along the walls there are
Osim sličnosti u prostornim odnosima, kroz sve istražene loose layers with ample admixtures of calcite which falls
slojeve ponavljaju se i gotovo identični skupovi nalaza. from the walls. The same type of assemblage appears in
Nalazima dominiraju fragmentirani ostaci faune. Kosti all of the excavated layers. Fragmented fauna remains
626
Zadarska županija, HAG 13/2016
627
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
628
Zadarska županija, HAG 13/2016
629
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
630
Zadarska županija, HAG 13/2016
631
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Laserski skener na lokaciji uz Objekt A Tlocrtni model utvrde Pustograd (izrada: B. Kordić)
cisternu za vodu, s obzirom na dimenzije i način gradnje, tj. hrvatske obale i otoka. Postojeća literatura i situacija na
ostatke sloja uslojene opeke i vodonepropusne žbuke, koji terenu pokazale su da je riječ o kompleksu koji do sada
pokrivaju unutrašnje lice zidova. Najbolje je očuvan istočni nije detaljno opisan ni istražen, ali se odlikuje velikim arhe-
zid objekta. ološkim i kulturno-turističkim potencijalom. U tome smislu
Dalje u smjeru sjeveroistoka čišćenje se nastavilo duž trebalo bi nastaviti dokumentiranje postojećega stanja cje-
obrambenog zida sve do najviše točke utvrde, na kojoj lokupnog kompleksa te započeti arheološko istraživanje na
se nalaze temelji neke četvrtaste građevine nepoznate strateški odabranim lokacijama.
namjene (Objekt D), koja se u literaturi navodi kao sje- S obzirom na izrazito tešku pristupačnost, svi radovi izi-
verna kula, a na kojoj se danas nalazi hrvatska zastava, skuju dodatne napore, pa je teško predvidjeti dinamiku
koja označuje vrh uzvisine. Visina očuvanosti obrambenog kojom će se odvijati daljnji poslovi. Ako se u budućnosti
zida varira ovisno o stjenovitoj podlozi, ali se zid može kon- započne konzerviranje postojećih zidova, sav potreban
tinuirano pratiti u punoj dužini. građevni materijal najbolje je i financijski najisplativije
Otkrivena situacija za sada se ne može identificirati s tlocr- dopremiti helikopterom, kao što je učinjeno u slučaju kon-
tom utvrde koji donosi Z. Gunjača, jer na terenu nije uoč- zerviranja utvrde Tureta na otoku Kornatu.
ljiva razlomljena linija zida koja je prikazana na objavljenom
crtežu. S obzirom na velik napor koji je bilo potrebno ulo- Literatura
žiti za oslobađanje zidova od vegetacije, sukladno situaciji
na terenu, raspoloživim financijskim sredstvima i ljudskim Brusić 1991 Z. Brusić, Nalaz posuda od niskometamor-
resursima, odlučeno je da će se nastavak zida na sjevernoj fne stijene na otočiću Frmiću kod Biograda i značenje ovog
strani utvrde, koji se dijelom nazire u gustoj makiji, očistiti otočića u režimu plovidbe Pašmanskim kanalom, Diadora,
tijekom sljedeće istraživačke kampanje. Nakon uklanjanja 13, Zadar, 1991: 225 – 240.
vegetacije i čišćenja okoliša, uz pomoć tvrtke Rudar d.o.o. Gunjača 1986 Z. Gunjača Kasnoantička fortifikacijska
obavljeno je 3D lasersko skeniranje. Laserskim skenerom arhitektura na istočnojadranskom priobalju i otocima,
snimljeni su svi pristupačni dijelovi koji su tijekom ovogo- Obrambeni sistemi u praistoriji i antici na tlu Jugoslavije,
dišnje kampanje pripremljeni za dokumentiranje. Materijali, 22, Novi Sad, 1986.
Utvrda Pustograd jedna je u nizu utvrda koje se uobiča- Hilje 2006 E. Hilje, Spomenici srednjovjekovnog graditelj-
jeno datiraju u razdoblje Justinijanove rekonkviste, tj. 6. st., sktva na Pašmanu, u: (ur. V. Skračić), Toponimija otoka
te se ubraja u lanac utvrda u to vrijeme građenih duž Pašmana, Zadar, 2006: 63 – 86.
632
Zadarska županija, HAG 13/2016
Katarina Batur
Irena Radić Rossi
Summary
633
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
se neki mogu povezati uz ranokršćansko razdoblje (npr. Od 7. do 22. prosinca 2016. trajala su arheološka istraži-
zidane grobnice ožbukane iznutra), a neki uz srednji vijek. vanja lokaliteta Vrana – Ograda kraj Gradine. Voditeljica
Istraživanja 2016. bila su primarno usmjerena na prostor istraživanja bila je doc. dr. sc. Karla Gusar, a stručnu ekipu
sa sjeverne strane starije crkve. Dokazano je postojanje činili su djelatnici Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru
dviju prostorija. Manja je (unutarnje dim. 3,25x2,7 m) imala dr. sc. Jure Šućur (zamjenik voditeljice), doc. dr. sc. Dario
izravnu komunikaciju s istočnim dijelom broda, možda Vujević, doc. dr. sc. Mato Ilkić, asistentica Kristina Horvat,
i sa svetištem starije crkve pa bi se o njoj moglo razmi- dipl. arheolozi Marko Meštrov i Ana Ivas iz Javne ustanove
šljati kao o pastoforiji (prothesis ili dijakonikon). U ovoj su „Agencija Han-Vrana” te Filipa Jurković Pešić i Renato
kampanji otkriveni i nedvojbeni ostaci pročelja starije crkve Babić. Dio stručnih, kao i fizičke radove, obavili su stu-
pa se pokazalo da zid za koji se smatralo da je pročelni denti arheologije Sveučilišta u Zadru, Dario Brajković,
zid ranokršćanske crkve zapravo pripada prostoriji koja Marko Matešić, Petra Nikolić, Antonio Uglešić, Ivan Višnjić
je prizidana na pročelni zid, a koja je mogla imati funkciju i Valentina Volf. Istraživanja su financirana sredstvima
narteksa. Time se pokazala i dužina broda starije crkve od Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
8,5 m (unutarnja je dužina zajedno s narteksom 12,5 m,
a vanjska iznosi 13,6 m). Također, jasno je i da su prosto- Lokalitet se nalazi sjeveroistočno od srednjovjekovnoga
rije sa sjeverne strane nastale u dvjema fazama. U prvoj grada i utvrde Gradina u Vrani, na mjestu koje zbog brojnih
fazi gradnje crkve nastaje već spomenuta manja prostorija zidova nije moglo biti obuhvaćeno poljoprivrednim rado-
(istodobno s brodom crkve), a zatim će se ta prostorija pro- vima te je toponimom Ograda označen kao mjesto gdje se
širiti prema zapadu za cca 0,7 m te se uz sjeverni zid crkve čuvala stoka. Istraživanja su započela uklanjanjem vege-
dograđuje još jedna prostorija dužine 5,7 m. Nastavljeno je tacije i dokumentiranjem zatečenog stanja, nakon čega
istraživanje i sa zapadne strane lokaliteta, tj. ispred rano- je započelo iskopavanje prostora uz sjeverni rub parcele,
kršćanske crkve, gdje je u novoj građevinskoj fazi dogra- gdje se po konfiguraciji terena naslućivalo postojanje
đena još jedna prostorija (egzonarteks?) dužine 3 m. U tom jednog objekta.
je prostoru istraženo pet kasnoantičkih grobnica, a još su Ukupno je istražena površina od 54 m2. Ispod površinskog
dvije grobnice istražene i ispred pročelja egzonarteksa (?). sloja (SJ 1-2) brzo su se počela nazirati četiri zida. Objekt
Nakon završetka arheoloških istraživanja, uslijedili su je pravokutnog oblika, orijentiran dužom osi u smjeru SZ-JI,
konzervatorsko-restauratorski radovi na novootrivenim s ulazom na jugozapadnom zidu. Vanjske mu dimenzije
zidovima starije crkve te opšivanje i učvršćivanje žbuke u iznose 8,48x5,26 m, a unutarnje 7,24x4,03 m. Ispod povr-
grobnicama. šinskog sloja slijedili su slojevi s urušenim kamenom, većim
dijelom u tamnosmeđoj zemlji (SJ 3), a uz zidove u svjetlo-
Tomislav Fabijanić smeđoj zemlji (SJ 4). Ispod njih javljali su se slojevi koji su
se sastojali od tamnosive zemlje (SJ 9) i svjetlosive zemlje
Summary pomiješane sa sitnim ulomcima žbuke i manjim kamenom
(SJ 10). Ispod sloja žućkastog pijeska (SJ 11) uočen je sloj
The fourth campaign of systematic archaeological excava- sedre koji je služio kao podnica objekta (SJ 14). Sloj sedre
tions at the site of Smratine on the island of Vir took place po čitavoj je površini objekta ispunjen jamama različitih
from April to June 2016. Previous excavations revealed the oblika i dimenzija. Veći je broj jama nepravilnog ovalnog
remains of two church buildings. The older building can be oblika, no javljaju se i one kružnog, kvadratnog i trapeza-
dated to the Early Christian period (the sixth century). The stog oblika.
younger church lies within the perimeter of the older one, Uz sjeverni ugao prostorije pronađena je veća jama kruž-
and was preliminary dated to the Romanesque period. The nog otvora, promjera 37x40 cm, čija je dubina iznosila
2016 excavations were focused on the area to the north 2,45 m. Ima ljevkast otvor, jajoliko tijelo i ravno dno. Po
of the older church, encompassing two side rooms. The sredini tijela najveća širina iznosi 1,52 m, dok je širina (pro-
main façade of the older church was found and the full mjer) dna 0,60 m. Vjerojatno se radi o trapu za spremanje
length of the nave established. That means that a room različitih vrsta namirnica koji je izdubljen u sedri. U zapuni
634
Zadarska županija, HAG 13/2016
635
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
636
Zadarska županija, HAG 13/2016
datirati u kraj 1. ili početak 2. st. Na tim dubinama nema može se pretpostaviti da su ti grobovi vezani uz crkvu
naznaka građevina. Prvi zidani objekti javljaju se na dubini sv. Platona. Je li masivan zid između grobova i pripadajući
od 2,25 m od današnjeg poda crkve. Riječ je o ostatku mu kanal dio te crkve za sada je teško reći. U prilog tome
jednog objekta, čiji se zid širine 0,60 m, građen s dvama ide masivnost zida, kao i njegov prostorni položaj i orijenta-
licima od kamenih blokova povezanih žbukom, prostire po cija koja se poklapa s orijentacijom tlocrta sv. Dominika, no
sredini sonde u smjeru sjever-jug. S njegove istočne strane, suprotno navedenom stoji činjenica da grobovi uništavaju
udaljen 20 cm, nalazi se kanal građen od tegula i amorfnog dio okolnih zidova, koji se s njim stratigrafski podudaraju.
kamenja povezanog žbukom. Riječ je o odvodnom kanalu, Sljedeću fazu pokapanja čine ukopi vezani uz crkvu
napravljenom za potrebe drenaže ili kanalizacije. sv. Dominika. U najvećoj je mjeri riječ o zidanim grobni-
Zapadno od navedenog zida, na udaljenosti od 1,5 m cama koje se, u većoj ili manjoj mjeri sačuvane, raspro-
nalazi se kut objekta s tanjim zidovima od prethodnog. stiru na prostoru cijele sonde. Vrhovi grobnica nazirali su
Iako bi zid mogao potjecati od nekog zasebnog objekta, se već nakon skidanja podloge betonskog poda crkve, na
njegova debljina od svega 0,30 m, kao i blizina objekta s dubini od 30 cm, a pojedine idu do dubine od 1,60 m od
puno masivnijim zidom, otvara mogućnost i da je riječ o današnje razine crkve. Najčešće su zidane od opeke pove-
unutarnjoj podjeli prostora jedinstvene građevine. zane žbukom, a tek manji broj njih ima i ožbukane stranice.
Precizno vrijeme nastanka građevine/a teško je odrediti. Među takvima posebno se ističe Grobnica 3, koja na svojoj
Stratigrafski, zidovi leže na sloju u kojem najmlađi materijal istočnoj stranici ima sačuvan velik slikani križ s proširenim
pripada kraju 1. i početku 2. st., dok se iznad nalazi sloj s hastama. U ovoj fazi istraženo je 13 grobnica sa zidanom
kasnoantičkom keramikom. Sam bi objekt također mogao arhitekturom, a većinom su sačuvane na sjevernoj polo-
imati i više faza, jer proširenje na središnjem dijelu masiv- vici sonde. U pravilu su orijentirane u smjeru istok-zapad, a
nog zida upućuje na obnovu ili doradu građevine. Nažalost, manji broj u smjeru jug-sjever. Sve su grobnice sadržavale
zbog činjenice da su zidovi otkriveni na maloj površini, višestruke ukope, a pojedine su poslužile i kao kosturnice.
trebat će pričekati istraživanja cjelokupnog prostora prije Kulturni materijal, kao i datumi C-14, pokazuju da su se
negoli se dobiju konkretni odgovori na pitanja kronologije grobnice upotrebljavale sve do 17. st.
i funkcije mjesta. Ljudske kosti javljaju se već od vrha konstrukcija.
Na razini navedenih zidova počinju se pojavljivati i prvi Dislociranost i fragmentiranost kostiju, uz postojanje
pokopi (sveukupno ih je pronađeno 25). Riječ je o grobu raznolikog kulturnog i građevnog materijala u zapuni grob-
u JZ kutu sonde, zbog čijeg je ukopa dijelom uništen kut nica upućuje na to da su one dijelom bile devastirane.
jednog od zidova. Njegova plitka jama, nepravilnog oval- Najvjerojatnije se to zbilo nakon uklanjanja pokrovnih ploča
nog oblika i obrubljena amorfnim kamenjem, proteže se u i originalnog poda crkve sv. Dominika, možda u vrijeme
smjeru JZ-SI. Pokojnik je položen na leđa u ispruženom posljednje obnove crkve ili u vrijeme nakon što je crkva
položaju, s rukama uz tijelo. Na prsima mu je pronađen prestala funkcionirati kao sakralni objekt. Uz zidane grob-
brončani novac. nice pronađeno je još nekoliko ukopa u zemlju koji strati-
U sloju iznad pronađena su još dva pokopa, od kojih jedan grafski odgovaraju razini zidanih grobnica. Slične grobnice
leži iznad prethodno spomenutog. U istom je pronađena i slični pokopi istraženi su i u prethodnim istraživanjima,
brončana pojasna kopča tipa Balgota, a ispod lubanje sre- koja su obuhvatila prostor južno od same crkve (pritom je
brna kružna fibula s križnom podjelom. Kopče tipa Balgota istraženo 17 zidanih grobnica s višekratnim ukopima i 23
u pravilu se datiraju u razdoblje od druge polovice 6. do ukopa u običnu zemlju; v. Jurić 2008).
kraja 7. st. (Fabijanić 2008), a datum C-14 dobiven iz kosti Sljedeću fazu crkve obilježava i prva devastacija grobnica.
pokojnika datira taj grob u razdoblje od 660. do 770. godine. Naime, unutar dviju grobnica pronađeni su kvadratni stupovi
S obzirom na datiranje, kao na i činjenicu da se u tom raz- zidani od amorfnog kamena povezanog žbukom koji su u
doblju pokopi u gradu vežu isključivo uz sakralne objekte, potpunosti uništili njihov sadržaj. Nije poznato zbog čega su
637
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
638
Zadarska županija, HAG 13/2016
639
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
640
Zadarska županija, HAG 13/2016
Summary
641
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Damir Martinov
Summary
in the drywall technique. Furthermore, along the eastern barok (4) IZRADA: D. Martinov
and southern edge of the courtyard, there were 0.3 m high K.č. 9693, tlocrt
642
Zadarska županija, HAG 13/2016
3
Redni broj: 354
1 2
Lokalitet: Zadar – k.č. 10556
Naselje: Zadar
Grad/općina: Zadar
Pravni status: P-5029
Razdoblje: A, NV
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
Damir Martinov
Summary
643
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Temelji otkriveni ispod zida sj 28 (foto: A. Nakić) Keramika iz sloja sj 6 (foto: N. Malnar)
Slojevi i strukture otkriveni tijekom istraživanja Crtež situacije na kraju arheološkog istraživanja
Nakić, dipl. arheo., iz tvrtke Arheolog d.o.o., a u istraživanju Iako je dio arheoloških slojeva bio oštećen građevinskim
su sudjelovali Nikola Malnar, student arheologije i nekoliko radovima (koji su prethodili arheološkim istraživanjima)
fizičkih radnika. vertikalna stratigrafija lokaliteta dopušta pretpostavku
o najmanje četirima vremenski zasebnim građevinskim
U sondi površine 22,37 m² i kanalu dimenzija 2,5x0,6 m fazama unutar iskopnog polja.
otkriveno je 28 stratigrafskih jedinica: osamnaest slo- Najmlađoj fazi pripadaju dijelovi temelja zida (sj 21 i sj 22)
jeva (sj 1, 4, 5, 6, 7, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 20, postojećeg objekta koji su otkriveni u kanalu zapadno od
21, 23, 25 i 27), šest struktura (sj 18, 22, 24, 26, 28 i arheološke sonde. U istom je kanalu, desetak centimetra
29), dvije zapune (sj 2 i 19), jedan ukop (sj 3) i geološka dublje, otkrivena još jedna struktura (sj 24) izvedena od
osnova/živac (sj 17). lomljenca vezanog žbukom, koju je zbog nemogućnosti
644
Zadarska županija, HAG 13/2016
detaljnijeg istraživanja teško sagledati u kontekstu ostalih U plićim slojevima, osim kasnoantičke keramike, bili su pri-
pronađenih arhitektonskih ostataka. sutni i ulomci novovjekovne glazirane keramike.
Sljedeću fazu čini ostatak manje pravokutne strukture
građene od novovjekovne pune opeke, vezane žbukom Andrija Nakić
(sj 18), koja je vjerojatno bila dio odvodnog (kanalizacij-
skog) sustava. Summary
Njezinom gradnjom oštećen je stariji zid (sj 28), koji se pro-
teže uz zapadni rub iskopnog polja (uz i djelomično ispod Archaeological excavations within a building on cadastral
podnog popločanja postojećeg objekta). Zid je orijentiran u parcel 10556, the cadastral municipality of Zadar, located in the
smjeru sjeveroistok-jugozapad. Na sjeveroistočnom dijelu southern part of the 17th-century Palace of the Provveditore
presječen je temeljima sjevernog zida postojeće prostorije, General of Dalmatia in Zadar were carried out in the course of
a na jugoistočnom kraju na njega se pod pravim kutem June 2016. The excavations were conducted with the aim of
nadovezuje zid sj 26. Oba su zida (sj 28 i sj 26) građena od constructing a substation and laying accompanying installa-
jednakog materijala, istim načinom gradnje. Organski su tions. In a 22.37 m probe and 2.5 x 0.6 m trench, there were 28
povezani i dio su iste građevinske cjeline. Zid sj 26 orijen- stratigraphic units. Although some archaeological layers were
tiran je u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Prilikom gradnje damaged by the construction works that preceded the archae-
postojećeg objekta, sekundarno je iskorišten kao temeljna ological excavations, vertical stratigraphy of the site points to
stopa južnog zida. S obzirom na dimenzije, tehniku grad- the existence of at least four construction phases within the
nje zidova i orijentaciju, koja se uklapa u planimetriju antič- dig. The pottery can be dated from the fifth century BC to the
kog Zadra, zidove sj 26 i sj 28 moguće je ugrubo datirati post-medieval period. The oldest fragments (fifth to first cen-
unutar rimskog perioda. Ispod zida sj 28 otkriveni su teme- tury BC) were found in the deepest layer (SU 16). That layer
lji građeni od finije obrađenih klesanaca vezanih žbukom. might be contemporaneous with the architectural remains of
Orijentirani su u smjeru sjeveroistok-jugozapad, s blagim the oldest construction phase (SU 29). The walls SU 28 and
odmakom prema istoku. Na jugozapadnom dijelu podvlače 26 might be linked with SU 13 and 6 that in its entire length
se ispod zida sj 28, a na sjeveroistočnom su presječeni ran along the wall SU 28. Both of the layers contained pot-
temeljima sjevernog zida postojeće prostorije. Uzme li se tery shards of the Roman, i.e. Late Antiquity production (third
u obzir superpozicija u odnosu na SJ 28, kvalitetniji način to fourth century). Apart from the Late Antiquity pottery, upper
gradnje i finija obrada građevnog materijala, može se sa layers also contained shards of post-medieval glazed pottery.
sigurnošću reći da nisu istovremeni sa zidovima SJ 26 i
SJ 28, već pripadaju nekoj starijoj građevini.
Od prikupljenog pokretnog materijala, osim ulomaka
tegula i imbreksa, najveći dio pripada ulomcima keramič- Redni broj: 355
kih posuda, životinjskim kostima te, u manjoj mjeri, staklu i Lokalitet: Zadar – Široka ulica
metalnim nalazima (brončani recipijenti i novac). Keramički Naselje: Zadar
se materijal može datirati od 5. st. pr. Kr. do novog vijeka. Grad/općina: Zadar
Najstariji ulomci keramičkih posuda (5. – 1. st. pr. Kr.) Pravni status: Z-3409 (kulturno-povijesna cjelina)
nađeni su u najdubljem sloju (sj 16). Taj bi sloj možda Razdoblje: –
mogao biti istovremen s arhitektonskim ostacima najstarije Vrsta radova: arheološki nadzor
građevinske faze (sj 29), iako nije isključeno da je stariji.
Zidovi sj 28 i 26 mogli bi se povezati sa slojem sj 13 te sj 6, Dana 10. i 11. svibnja 2016. arheološki su nadzirani
koji se čitavom vojom dužinom protezao uza zid sj 28. Oba zemljani radovi kraj kafića Kompas u Širokoj ulici u Zadru,
su sloja sadržavala ulomke keramičkih posuda rimske, koja se nalazi u povijesnoj jezgri grada. Voditelj radova bio
odnosno kasnoantičke produkcije (3. – 4. st.). je Dino Tarask, dipl. arheo. iz Arheološkog muzeja u Zadru.
645
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Rupa za potporanj br. 2, tlocrtno (foto: D. Taras ) Ukupno su istražene četiri probne arheološke sonde nepra-
vilnih dimenzija, čije su pozicije određene u dogovoru s dje-
Prilikom iskopa prve rupe za potporanj otvoreno je pod- latnicima Konzervatorskog odjela u Zadru.
ručje veličine 1x1 m. Zona zahvata bila je do dubine od Sonda 1 smještena je u južnom dijelu predmetne par-
70 cm. Ispod tampona pod pločama terase utvrđen je sloj cele, između Casa Minime i Ulice dr. Franje Tuđmana.
crne zemlje, s ispunom poluobrađenog i neobrađenog Nakon uklanjanja površinskog sloja betona i naboja za
kamena, koje je vjerojatno dio zarušenja. njega, na pojedinim je dijelovima otkrivena matična sti-
Prilikom iskopavanja druge rupe za potporanj, također je otvo- jena. Sloj tamnocrvene zemlje SJ 4, koji je zapunjavao
reno područje veličine 1x1 m, sa zonom zahvata do dubine prostor škrapa, pažljivo je istražen te je pronađena manja
od 70 cm. Polovinu rupe ispunjava zid, koji se pojavljuje na količina pokretnih arheoloških nalaza, poput keramike i
33 cm dubine, odmah ispod tampona terase. Temeljna stopa stakla. Dvije pozicije unutar te sonde upućuju na moguće
tog zida pojavljuje se na dubini od 41 cm. Zid je građen krup postojanje antičkih paljevinskih grobova. Radi se o dvjema
nim i poluobrađenim kamenom te ispunom žbuke s primje- škrapama, koje izgledaju djelomično priklesane za postav-
som sitnoga granulata. Temeljna stopa građena je kamenom ljanje urni, unutar kojih je dokumentirana tamnija zemlja s
većih dimenzija. Zid je istražen do dna zone zahvata (70 cm) dosta gareži te nešto spaljenih kostiju i stakla. Nažalost, ne
te je utvrđeno da temeljna stopa ide niže od 70 cm. Druga
polovica rupe ispunjena je slojem crvene kompaktne glino-
vite zemlje s primjesama manjeg kamena (do 10 cm veli-
čine) ispod tampona terase. Sloj počinje na dubini od otpri-
like 25 cm. Ispod crvenog sloja nalazi se sloj crne zemlje s
primjesom sitnijeg kamena i šljunka, koji započinje na 60 cm
dubine te pada paralelno sa zidom do 70 cm u smjeru jugo-
zapada. U njega je ukopana i temeljna stopa zida. Nije bilo
pokretnih nalaza koji bi pomogli u dataciji.
Dino Taras
Summary
646
Zadarska županija, HAG 13/2016
Anita Penović
Summary
647
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
648
Zadarska županija, HAG 13/2016
6
6
4 Pogled
4 5 Pogled 7
5 7
3
3
2
2
1
1
2m
2m
650
Zadarska županija, HAG 13/2016
prikupljani arheološki nalazi, koji se obrađuju u Zavodu za trajala je do sredine 20. st. Tijekom istraživanja dokumenti-
povijesne znanosti HAZU u Zadru. rana su i dva nalazišta petroglifa/gravura, koje čine razno-
vrsni znakovi uklesani na stijenama u plitkom reljefu. Paneli
Zona 1: općina Starigrad (NP Paklenica) s petroglifima zabilježeni su u polušpilji Žuta pećina te na
Na prostoru NP Paklenica ubicirano je 13 lokaliteta, od kojih otvorenom na Stijeni uz stazu podno Grabovih dolina.
je šest speleoloških objekata, tri gomile (humci), dva nala-
zišta petroglifa i tri mlina na vodeni pogon. Zona 2: općina Jasenice (Rovanjska)
Dokumentirani se speleološki objekti prema morfologiji Tijekom terenskog pregleda južne strane mjesta Rovanjska
mogu odrediti kao špilje i polušpilje (abri), s tragovima upo- dokumentirano je šest lokaliteta. U okviru sakralnog kom-
rabe tijekom raznih razdoblja. Pećina u Vlakama Donja i pleksa crkve sv. Jurja i pripadajućega groblja, zabilježeni su
pećina u Vlakama Gornja jednostavne su morfologije,
sastavljene od jednog kanala dužine do 20 m, s ostacima
pregradnih suhozida na ulazu. U polušpiljama Paklena
pećina i Žuta pećina zabilježeni su tragovi uporabe tije-
kom novog vijeka. Žuta pećina označena je kao nalazište
petroglifa/gravura na stijenama, i to ponajprije radi značaja
te zasada rijetke vrste nalaza. Tarajlije Tomića peć prema
morfologiji se može definirati kao špilja i polušpilja (dimen-
zije ulaznog otvora jednake su dužini objekta). U objektu su
pronađeni ulomci grubog keramičkog posuđa koji svjedoče
o njegovoj upotrebi tijekom prapovijesti.
Tijekom istraživanja dokumentirane su i tri gomile građene
od nabacanog krupnog kamenja. Sepulkralni karakter
može se s većom sigurnošću utvrditi za gomilu na prijevoju
podno Grabovih dolina (Turski grob) i gomilu na prijevoju
Velikog Rujna, gdje su utvrđeni ostaci tzv. kamenih škrinja
opljačkanih grobova. Prema vanjskim karakteristikama,
gomila podno puta za Ivine vodice mogla bi činiti ostatke
prapovijesnog humka, kao i neke urušene građevine.
Duž toka Velike Paklenice dokumentirana su tri nova mlina
na vodeni pogon. Na donjem dijelu toka Velike Paklenice
nalaze se Jurnovića mlin Donji i Jurnovića mlin Gornji,
koji su pripadali obiteljima Jurlina. Na gornjem dijelu toka
Velike Paklenice ubiciran je Marasović-Smokrovića mlin,
koji je prema lokalnoj predaji pripadao obiteljima Marasović NP Paklenica, položaj pojedinih speleoloških objekata i mlinova
i Smokrović. Paklenički mlinovi potječu iz sredine 19. st. dokumentiranih u donjem dijelu kanjona Velike Paklenice 2016.
(Peričić 1992; Horvat, Živković 2000), a njihova upotreba godine (izrada: M. Dubolnić Glavan)
Istraživačke zone na prostoru Zadarske županije obuhvaćene terenskim pregledom 2016. godine (izrada: M. Dubolnić Glavan)
651
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Nin – Gradina na Kosi poviše Bokanjačkog blata, pogled na ostatke Ostaci međašnog suhozida na položaju Prezida (otok Vir), pogled sa
suhozidnog bedema prapovijesne gradine (foto: M. Dubolnić Glavan) sjeveroistoka (foto: M. Dubolnić Glavan)
ulomci stećaka. Stotinjak metara jugoistočno od crkve sv. gdje je dokumentirano sedam lokaliteta. Na dominantnom
Jurja iznova su utvrđeni ostaci rimskog naselja (Dubolnić položaju Gradina nalazi se gradinski lokalitet koji obuhvaća
Glavan 2007; Šarlija 2010). Prema prikupljenim ulomcima prostor nepravilnog kružnog oblika ograđen masivnim suho-
keramike i ostacima arhitekture, naselje se pruža na kopnu zidnim bedemom (Batović 1983; Chapman, Shiel, Batović
i pod morem, na prostoru okvirnih dimenzija 150x180 m. 1996; Dubolnić Glavan 2015). Prema nalazima grube kera-
Lokalitet je djelomično potopljen morem te devastiran mike, upotreba gradine može se datirati u željezno doba.
recentnim gradnjama i betoniranjem obale. Rijetki nalazi antičkih tegula i ostataka arhitekture upućuju
Na širem prostoru rta Baljenica i predjela Jelovac zabilje- na mogućnost upotrebe lokaliteta i tijekom antike. Unutar
žene su tri veće kamene gomile, djelomično devastirane gabarita gradine nalaze se ostaci talijanske karaule iz prve
recentnim gradnjama, a pojedine i iskopima središnjeg polovine 20. st. Lokalitet Gradina imao je stratešku važnost
dijela. Gomile su građene od nabacanog krupnog kame- na prostoru u zaleđu Nina i Zadra tijekom povijesti. Oko
nja, a vjerojatno je riječ o prapovijesnim grobnim hum- 150-200 m sjeverno od Gradine dokumentirane su dvije nega-
cima. Na sjevernim obroncima Novskog Ždrila topograf- tivne strukture (ukopi kvadratnog oblika), kameno-zemljani
ski je snimljena špilja Pećina u Novskom Ždrilu (Pećina nasip i nedefiniran objekt – struktura, koji možda pripadaju
u Masleničkom Ždrilu) dužine preko 100 m, koja se šturo dijelovima prapovijesnoga gradinskog lokaliteta ili nekoj od
spominje u literaturi (Batović 1979). Po morfološkom tipu, naknadnih intervencija u prostoru, što je također povezano s
špilja se može odrediti kao razgranat speleološki objekt. istim položajem. S istočne strane Gradine, na prostoru Grada
Tijekom površinskog pregleda pronađeni su ulomci prapo- Zadra dokumentirana je kamena gomila – vjerojatno prapo-
vijesne keramike. U unutrašnjosti je primijećeno postojanje vijesni grobni humak te jedan kameno-zemljani nasip, koji
arheoloških kulturnih slojeva, koji su na mjestima devasti- možda čini dio spomenutoga gradinskog lokaliteta.
rani nestručnim iskopavanjima.
Zona 4: općina Vrsi (Zečevo)
Zona 3: grad Nin (Ninski Stanovi, Žerava, Poljaci), grad Na prostoru poluotoka Zečevo (dimenzija 1,5x0,5 km)
Zadar (Briševo) proveden je sustavan arheološki terenski pregled, a kao
Na prostoru grada Nina, a manjim dijelom i grada Zadra, nadopuna terenskim istraživanjima prethodno su prove-
pregledan je dio grebena Kosa iznad Bokanjačkog blata, dena arhivska istraživanja. Dokumentirano je 14 pozitivnih
652
Zadarska županija, HAG 13/2016
653
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Peričić 1992 Š. Peričić, Problem dalmatinskog mlinar- strana južnoga Velebita. Zahvaljujući lokalnom stanovniš-
stva u XIX. stoljeću, Radovi Zavoda za povijesne znanosti tvu, saznalo se za položaje pojedinih nalazišta, a u locira-
HAZU u Zadru, 34, Zadar, 1992: 161 – 180. nju lokaliteta, uglavnom gradinskih, uvelike su pomogle i
Šarlija 2010 T. Šarlija, Prometno značenje Jasenica u zračne fotografije.
prapovijesti i antici, Radovi Zavoda za povijesne znanosti Rekognosciranja su započela pregledom Budima.
HAZU u Zadru, 52, Zadar, 2010: 1 – 43. Smješten je nedaleko od Posedarja, u zapadnom prio-
balju Novigradskog mora. Tu golemu liburnsku gradinu
dr. sc. Martina Dubolnić Glavan na bočnim stranama štite duboki i strmoglavi klanci, a na
jugu je markantan bedem od zemlje i kamena. Sudeći po
Summary raznovrsnoj keramici, slučajnim numizmatičkim nalazima,
ali i ostacima sakralne arhitekture, na Budimu se živjelo i u
An archaeological field survey of the territory of the rimskom razdoblju te izgleda u srednjovjekovlju i sigurno u
Zadar County was conducted in the course of 2016. The ranom novom vijeku.
survey encompassed karstic slopes of South Velebit (the Oko 1,5 km jugoistočno od Budima nalazi se Gradina.
Municipalities of Starigrad and Jasenice) and the Ravni Smještena je na uzvisini pa dominira okolnim prostorom.
kotari littoral plateau (the Cities of Nin and Zadar; the Taj arheološki lokalitet u Podgradini skoro je kružnog
Municipalities of Vrsi and Vir). Several field surveys were oblika, s promjerom oko 100 m. U novije vrijeme bedem je
conducted over the past few years. This year`s survey presječen te su u njegovu profilu vidljivi ulomci prapovije-
was focused on the five micro-locations. A total of 57 sites, sne keramike.
dating from prehistory to the post-medieval period, were Nedaleko od Podgradine u smjeru jugoistoka nalazi se
registered and classified as either archaeological and/or dvojni gradinski lokalitet, većim dijelom zaštićen bede-
ethnological heritage or even natural heritage. mom od lomljena kamena. Smješten je uz rub zapadnog
dijela općine Novigrad. Nije imenovan na topografskim kar-
tama. Udaljen je oko 700 m južno od Novigradskog mora.
Izduženog je oblika. Dug je skoro 350 m, a širok nešto
Redni broj: 360 manje od 100 m. Na površini je vidljivo ponešto ulomaka
Lokalitet: Zadarska županija – arheološka topografija keramike grublje fakture.
(sjeveroistočni dio) Pregledan je i Barbakan, toponim koji se nalazi u istočnom
Naselje: – dijelu općine Novigrad. Taj nizinski lokalitet leži na malenu
Grad/općina: Posedarje, Jasenice, Obrovac i Gračac poluotoku u sjevernom priobalju Karinskoga mora. Na sje-
Pravni status: – verozapadnoj strani vidljivi su ostaci nasipa, možda tragovi
Razdoblje: P, A, SV, NV bedema.
Vrsta radova: terenski pregled U zapadnom dijelu općine Jasenice pregledan je loka-
litet Dračevac, na topografskim kartama nazvan još i
Tijekom prve polovice 2016. terenski je pregledan sjevero- Dragačevac. Smješten je poviše zaselka pod imenom
istočni dio Zadarske županije. Stručni voditelj terenskoga Vulića-Dolac. Gledajući tlocrtno, njegov je bedem u obliku
pregleda bio je dr. sc. Mato Ilkić, a sudjelovali su, ovisno o nepravilnog kruga. Na površini je razasuto ponešto željez
mogućnostima, dr. sc. Mate Parica, dr. sc. Dario Vujević, nodobne keramike, a ima i ulomaka amfora. Na njezinu su
dr. sc. Martina Čelhar te arheolog Marko Meštrov. vrhu ostaci utvrde iz srednjega i/ili ranog novog vijeka.
U općini Obrovac pregledan je niz arheoloških lokaliteta,
Cilj terenskog pregleda bio je prikupiti što više arheološ- uglavnom u porječju Zrmanje. Nedaleko od njezina najni-
kih podataka te utvrditi trenutačno stanje lokaliteta na žeg slapišta smješten je Stari Obrovac. Na tome poviše-
tome slabo poznatome području, a osobito onih s obiju nom položaju uz rub lijeve obale leže arhitektonski ostaci
654
Zadarska županija, HAG 13/2016
fortifikacije iz srednjovjekovlja i/ili ranog novoga vijeka. Uzvodno od Zrmanjina toka slijede brojna arheološka nala-
Uokolo ima ponešto grublje keramike, koja upućuje na to zišta, ponajviše uz rubove prostrana i plodna Žegarskoga
da je ta dominantna pozicija možda bila nastanjena još u polja. Uz lijevu obalu rijeke, na položaju Nadvoda pregle-
prapovijesti. dan je jedan lokalitet koji nije imenovan na topografskim
Sljedeći pregledani lokalitet smješten je na desnoj obali kartama. Smješten je južno od zaseoka Babića. Riječ je o
rijeke, uz reverzibilnu hidroelektranu kod Muškovaca, no manjem izduženom gradinskom naselju, s ponešto prapo-
unutar golemoga bedema od lomljena kamena nisu uočeni vijesne keramike unutar kamenog bedema.
tragovi keramike. Oko 2 km jugoistočno od toga nalazišta, na znatno višoj
Uz obližnji zaselak pod imenom Berberi, na lijevoj obali poziciji pod imenom Trebačnik, smještena je oveća dvojna
Zrmanje nalazi se neveliko brdo s mnoštvom prapovijesne gradina s kamenim bedemom. Na površini je razasuto
keramike dobre fakture, osobito u kulturnom profilu deva- mnoštvo prapovijesne keramike grublje fakture i s raznim
stiranog dijela na zapadnoj strani toga lokaliteta. primjesama.
Karta lokaliteta: 1. Barbakan, 2. Berberi, 3. Budim, 4. Burzina glavica, 5. Dračevac, 6. Glavica Bukačina, 7. Gradina (Golubić), 8. Gradina
(Komazeci), 9. Gradina (Muškovci), 10. Gradina (Otrić), 11. Gradina (Podgradina), 12. Gradina (Prndelji), 13. Gradine (Velika Popina), 14.
gradinski lokalitet (Nadvode), 15. gradinski lokalitet (uz zapadni rub općine Novigrad), 16. Smokovac, 17. Stari Obrovac, 18. Trebačnik
655
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
656
Zadarska županija, HAG 13/2016
Dračevac, Glavica Bukačina, Gradina (Golubić), Gradina trbuha, te još jedna ručka amfore. Ostale nalaze čini inkru-
(Komazeci), Gradina (Muškovci), Gradina (Otrić), Gradina strirana hrpa ulomaka trbuha amfora. U podnožju jedne
(Podgradina), Gradina (Prndelji), Gradine (Velika Popina), stijene pronađeni su nalazi, koji su odvojeni od inkrustata,
a hillfort site (Nadvode), a hillfort site (the western edge of i to: ulomak tanjura, dio tubi fittilija, te jedno grlo amfore.
the Novigrad Muncipality), Smokovac, Stari Obrovac and Okvirno se arheološki materijal s tog područja može datirati
Trebačnik. u 1. – 2. st., a njegov kontekst nije definiran sa sigurnošću.
Pregledano je i podmorje otočića Kamenjaka, koji se nalazi
jugoistočno od otoka Molata i u neposrednoj blizini oto-
čića Trata. Na samom početku rekognosciranja podmorja
Redni broj: 361 Kamenjaka, na dubini od 7 m pronađeni su ostaci tereta
Lokalitet: Zadarska županija – podmorje brodoloma. Vidljivi ostaci tereta nalaze se između visokih
Naselje: – stijena i polja posidonije, u obliku inkrustriranih konglome-
Grad/općina: – rata različitih dimenzija (npr. 1x2 m, 0,5x1,5 m itd.). Jedan
Pravni status: – dio nalazišta devastiran je kopanjem u dubinu. Dio nalazi-
Razdoblje: A, SV, NV šta koji je prekriven pjeskovitim sedimentom očito skriva
Vrsta radova: podmorsko rekognosciranje nalaze, što je zaključeno na temelju manjih ručnih iskopa,
a fragmenti amfora mogu se uočiti na području od oko
Godine 2016. djelatnici Međunarodnog centra za podvodnu 20x40 m. Riječ je o ulomcima dugih šiljatih dna, dugih cilin-
arheologiju u Zadru nastavili su program rekognosciranja dričnih trbuha te grla i ručki, koji se mogu pripisati dijelo-
podmorja Zadarske županije. Voditelj istraživanja bio je vima više tipova amfora Spatheion. Amfore tipa Spatheion
Mladen Pešić, zamjenik voditelja dr. sc. Luka Bekić, a u proizvodile su se na teritoriju sjeverne Afrike, a primjerci s
istraživanju su sudjelovali Roko Surić, Maja Kaleb (MCPA) Kamenjaka pripadaju tipu 1, koji se može datirati od prve
te Max Fiederling iz Bavarskog društva za podvodnu arhe- polovice do sredine 5. st. (Bonifay 2004: 125). Od osta-
ologiju (BGfU). Rekognosciranja su na pojedinim loka- lih nalaza uočeno je nekoliko dijelova manjih globularnih
cijama provedena zahvaljujući koordinaciji institucija iz amfora s kratkim ručkicama, nekoliko dijelova izduženih
raznih ministarstava RH. amfora s narebrenim ramenima te obod zdjele.
Nakon dojave stanovnika Sutomišćice pregledana je pozi-
Rekognosciranjem Zadarske županije 2016. pregledano cija na kojoj se smatra da se nalazi njemačka peniša – plo-
je 13 novih pozicija, od kojih su na više lokacija utvrđeni vilo ravnog dna za transport, upotrebljavana tijekom Drugog
ostaci brodoloma te je otkriveno nekoliko balastnih hrpa, svjetskog rata. Radi se o lokaciji u Zadarskom kanalu,
koje treba dodatno pregledati i utvrditi je li riječ o ostacima istočno od ulaza u uvalu Sutomišćica na otoku Ugljanu.
brodoloma ili balastu koji su brodovi izbacivali neposredno Prostor oko dobivene GPS pozicije prvo je pregledan Side
prije ukrcavanja tereta, kao i nekoliko pojedinačnih nalaza. Imaging Sonarom i uočena je struktura koja se izdiže s dna
U sklopu koordinacije, koja je organizirana u suradnji s na 42 m dubine i koja odgovara dobivenim informacijama,
Konzervatorskim odjelom u Zadru, MUP-om, Ribarskom te je na tome mjestu obavljen zaron. Konstrukcija broda
inspekcijom i Carinskom upravom u Zadru, pregledana je ostala je sačuvana, tako da se može prepoznati pramac i
lokacija rt Križ na krajnjem sjeverozapadnom dijelu otoka krma, koja je kvadratnog oblika s malom platformom. Iznad
Sestrunja. Pregledano je područje uz obalu, na dubini platforme vidljiva je i mala niska ograda. Vidljivi su metalni
od 4 do 10 m. Unatoč činjenici da je većina dna prekri- uzdužni i poprečni konstruktivni elementi plovila, kao što su
vena gustom posidonijom, na nekolika stijena pronađeni središnji uzdužni pojas (kobilica) te elementi koji se protežu
su inkrustrirani ulomci amfora i posuđa manjih dimenzija. poprečno (rebra). S vanjske strane vidljiva je trbušasta tra-
Od nalaza koji su ostavljeni na morskom dnu izdvaja se kasta izbočina. Na metalnoj konstrukciji ima puno starih
dio amfore tipa Dressel 2-4, kojoj je sačuvano grlo i dio ribarskih mreža, pogotovo na pramcu s lijeve strane, koji je
Konglomerati amfora na rtu Zanavin na Rivnju (foto: M. Pešić) Nalazi amfora Spatheion s otočića Kamenjaka (foto: L. Bekić)
657
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
658
Zadarska županija, HAG 13/2016
Literatura
Mladen Pešić
Summary
Prapovijesni kulturni sloj i dio zida ukopan u njega
The underwater reconnaissance of the seawaters of the
Zadar County included 13 different locations. Several
unknown shipwrecks, ballast heaps and individual have
been discovered so far. The most interesting are the fol-
lowing: a shipwreck on the islet of Kamenjak with the finds
of fifth century African Spatheion 1 amphorae; the Cape
Zanavin a shipwreck, on the island of Rivanj with African
Afircana III amphorae and Hayes 50 and 58 vessels; a
shipwreck near the island of Rivanj with first and second
century amphorae; a shipwreck from the island of Vrgada
with the cargo of imbrices and bricks with stamps Q(uinti).
CLODI(i) AMBROSI and C(ai).T(iti).HERMETIS; as well as
the find of a WWII metal ship in the territory of Sutomišćica
on the island of Ugljan.
659
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Damir Martinov
Summary
660
Zadarska županija, HAG 13/2016
26, 21 i 11). Ti se slojevi nalaze u međusobno superponi- radni naziv Sektor SZ. Na tom su mjestu već nakon ukla-
ranim odnosima. Najmlađi sloj, SJ 11, osim keramike, koja njanja recentnih slojeva nasipa i šljunka (SJ 1 i 2) prona-
se može pripisati danilskoj kulturi, sadržavao je i nekoliko đeni ostaci arhitekture u vidu nekoliko zidova, različitih teh-
ulomaka koje je za sada teško datirati, ali se vjerojatno radi nika gradnje. Na JI dijelu sektora otkrivena su dva kraka
o nalazima iz brončanog ili željeznog doba. zida SJ 29, građena od lijepo oblikovanih komada pješče-
Dvije strukture, SJ 10 (zid) i SJ 8/22 (kanal za odvodnju), njaka složenih u pravilne redove, koji se spajaju u pravom
bilo je moguće datirati u rimsko doba, na osnovi prapovi- kutu uz južni profil, a nastavljaju pod sjeverni. S unutrašnje
jesnog karaktera slojeva koje su presjekli te rimskodobne strane JI kraka tog zida otkriven je ostatak starijeg zida
ruševinske slojeve, koji su u superponiranom odnosu na SJ 30, načinjenog od poluobrađenih blokova vapnenca,
temeljnu stopu zida SJ 10. Zid SJ 10 (širok oko 0,60 m) povezanih žbukom. Na južnom je dijelu taj zid presječen
otkriven je u dužini od 1,8 m. Uočena je velika razlika u zidom SJ 29.
načinju slaganja kamenja na JI i SZ licu tog zida. SZ lice Još jedan otkriveni zid (SJ 40) nalazio se na krajnjem SZ
slagano je pažljivim odabirom kamenja, s obzirom na rubu otkrivene površine te je djelomično uništen ukopom
izgled i veličinu, u pravilne jednake redove. Ta se strana na kanala za kanalizaciju, na koji se treba spojiti buduća trasa
osnovi izgleda može interpretirati kao unutarnja. Vanjska kanalizacije. Između tih struktura, na području od oko 2 m
je strana na JI slagana od neobrađenog kamenja vezanog širine, dokumentirano je nekoliko slojeva s pokretnim arhe-
velikom količinom žbuke. Cijeli objekt bio je ukopan u pra- ološkim materijalom, koji se može datirati u kasni srednji
povijesne slojeve SJ 11 i 21. Ruševinski slojevi SZ od zida i rani novi vijek. Nakon njihova uklanjanja otkrivene su
sadržavali su velike količine tegula, imbreksa, kamenja i temeljne stope zidova SJ 30 i 40, a površina iskopa suzila se
žbuke, kao i nalaze rimskodobne keramike i lucerni te pri- toliko da nije bilo moguće nastaviti istraživanja. U dogovoru
padaju urušenjima struktura koje je činio SJ 10. s nadležnim konzervatorom, odlučeno je da se istraživanja
Druga rimskodobna struktura, kanal SJ 8/22, otkrivena prekinu jer je na tom dijelu dosegnuta dubina potrebna za
je na istočnom kutu istražene površine. Kanal se sastoji polaganje cijevi budućeg kanalizacijskog spoja.
od dvaju paralelnih zidova povezanih ožbukanom pod-
nicom na dnu (SJ 22), a bio je nadsvođen konstrukcijom Literatura
od kamena vapnenca i pješčenjaka, povezanog žbukom
(SJ 8). Unutar kanala izdvojena su i zasebno dokumen- Borzić, Čelhar 2016 I. Borzić, Martina Čelhar, Gradina u
tirana tri različita superponirana sloja zapune (SJ 23, 24, Zemuniku donjem – nalazi iz brončanog i željeznog doba,
25), koji su sadržavali rimskodobni materijal. Kako se kanal Zemunik u prostoru i vremenu, Zadar, 2016.
nastavlja pod sjeverni i istočni profil, nisu poznati njegovi Gusar, Vujević 2016 K. Gusar, D. Vujević, Utvrda u
puni gabariti, ali na osnovi položaja i smjera, čini se da je Zemuniku Donjem u srednjem i novom vijeku: rezultati
povezan sa zidom SJ 10 negdje na sjeveru, jer su položeni arheoloških istraživanja 2014. godine, Zadar, 2016.
pod pravim kutom. Jakšić 2016 N. Jakšić, Zemunik: srednjovjekovni zadarski
Kasnosrednjovjekovna i novovjekovna faza u tom sektoru kaštel i turska kasaba, Split, 1997.
zastupljene su slojevima i strukturama otkrivenima izravno Marijanović, Horvat 2016 B. Marijanović, K. Horvat,
ispod sloja recentnog nasipa. Nekoliko manjih ukopa, slič- Početci naseljavanja na području Zemunika, Zemunik u
nih ležištima stupova, bilo je ukopano u prapovijesni sloj prostoru i vremenu, Zadar, 2016.
SJ 11. Iznad njih dokumentiran je ostatak urušene ili ras-
formirane strukture SJ 3/4. Njezin je karakter zbog lošeg Mario Bodružić
stanja u kojem je otkrivena dosta nejasan. Na južnom pro-
filu bilo je očito da je na SZ rubu ukopana u prapovijesne Summary
slojeve, ali joj se prema jugu (prema padini) gubila linija
ukopa. Možda se radi o razrušenom ili rasformiranom dijelu Rescue archaeological excavations were carried out on
bedema kasnosrednjovjekovne/novovjekovne utvrde. the route of the sewer system of the Nursing home in
Unutar te strukture dokumentiran je i manji sloj zapečene Zemunik, which is located at the site of Gradina (cadas-
zemlje koji vjerojatno pripada ostacima vatrišta (SJ 5). tral parcel *231/11, the cadastral municipality of Zemunik).
Nakon sanacije oštećene cijevi i njezina zatrpavanja, zapo- The archaeological excavations have confirmed a multi-
čelo je strojno uklanjanje sloja šljunka i nasipa na SZ dijelu layered character of the site. The layers can be dated from
kanala. Otvorena je površina od oko 5,5 m dužine i oko the Neolithic (the Danilo culture), over the Roman to post-
1,3 m širine. Taj je dio sonde tijekom istraživanja dobio medieval periods. All of the investigated buildings were
protected by geotextile, and the movable archaeological
finds were placed in the Zadar Archaeological Museum.
661
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
ŠIBENSKO-KNINSKA
ŽUPANIJA
364 Bilice – Dedića punta 372 Knin – Kapitul 381 Rogoznica – Medine
365 Biskupija – Crkvina 373 Knin – Podgrađe 382 Šibenik – Obala hrvatske ratne
366 Bribirska Glavica – crkva sv. Joakima 374 Knin – Šetalište H. Požara mornarice
i Ane 375 Kornat – uvala Tarac/crkva sv. Marije 383 Šibenik – tvrđava sv. Ivana
367 Burnum – vojno vježbalište i podmorje 384 Šibenik – tvrđava sv. Nikole
(Karlovac) 376 Miljevci – šire područje 385 Utvrda Ključica
368 Čista Mala – Velištak 377 Murter – Gradina 386 Utvrda Nečven
369 Gaćelezi – Privija 378 Orlić – Dolina 387 Žažvić – bazilika
370 Kadina Glavica – Glavčine 379 Otok Bisage 388 Žirje – uvala Juro
371 Knin – Gunjačine stube 380 Podmorje Šibensko-kninske županije
662
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
11.7132
0.9481
Prvi cilj revizijskih iskopavanja na lokalitetu Dedića punta
bio je istražiti očuvanost starokršćanske crkve, koja je
0.7984
663
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Sjeverni zid broda crkve tijekom istraživanja (foto: M. Jarak) Prilikom iskopavanja crkve praćene su stratigrafske jedi-
nice i bilježeni položaji pokretnih nalaza. To su osnovne
na Dedića punti, uz Z. Gunjaču treba svakako spomenuti L. dimenzije iskopane arhitekture: dužina crkve od vrha sre-
Jelića, Ć. M. Ivekovića, N. Cambija, M. Zorić, A. Uglešića i dišnje apside do ulaza iznosi 19,6 m, brod je širok 7 m, a
P. Vežića. L. Jelić u opširnijem tekstu na talijanskom jeziku širina zajedno s bočnim prostorijama iznosi 16,35 m. Crkva
dao je osvrt na karakteristike crkvene arhitekture. U nje- je orijentirana u smjeru sjeveroistok-jugozapad, što odgo-
govu arhivu sačuvan je precizan tlocrt trikonhalne crkve s vara prikazu na crtežu iz Jelićeva arhiva, dok je Ivekovićev
aneksima i uočenim fazama gradnje. Taj je crtež poslužio tlocrt orijentiran točno u smjeru istok-zapad, što se poka-
kao orijentacija prilikom ovogodišnjih revizijskih iskopava- zalo nevjerodostojnim.
nja i u mnogim se detaljima pokazao točnim i pouzdanim. Crkvu je, u liniji apsida, presjekao suvremen suhozid.
Drugi tlocrt crkve nalazi se kod Ivekovića. Detalji obaju Upravo ispod suhozida razabirali su se ostaci kasnoantič-
tlocrta i njihov odnos spram danas sačuvanih ostataka bit kog zida crkve, što je pomoglo prilikom određenja točnog
će razmatrani nakon iskopavanja crkve jer u prvoj kampa- položaja crkve i dobrih rezultata iskopavanja. Pružanje
nji prostor crkve nije istražen do kraja. N. Cambi obradio suhozida preko zidova dviju apsida – sjeverne i središnje
Apside presječene suhozidom (foto: M. Jarak) Ulomak kamenog spomenika (foto: M. Jarak)
664
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
– uvjetovalo je podjelu istraživane površine na dva osnovna Zorić 2001 M. Zorić, Rano kršćanstvo na širem području
sektora. U sektoru 1, zapadno od suhozida, nalazi se naj- grada Šibenika, (neobjavljeni magistarski rad), Šibenik,
veći dio arhitekture crkve i istražene površine njezinih pro- 2001.
storija. U sektoru 2 nalazi se veći dio zida središnje apside
i dio njezine podnice te dio zida sjeverne apside. Tijekom dr. sc. Mirja Jarak
ovogodišnje istraživačke kampanje suhozid nije uklonjen
jer za to nije bilo vremena ni osobitih razloga. Summary
Na prostoru otkrivene sonde, u oba su sektora evidenti-
rane različite stratigrafske jedinice. Ukupno je izdvojeno A revisionary excavation at the site of Dedića punta in Bilice
20 stratigrafskih jedinica. Stratigrafska jedinica 1 označava was conducted in the course of November and October
sloj humusa pokriven travom i drugim raslinjem. Debljina 2016. The excavation encompassed an Early Christian
sloja humusa, koji je prekrivao cijelu površinu sonde, varira church, from the apse to main façade, over a surface area
od 1 cm do oko 15 cm. Pod stratigrafskom jedinicom 2 of about 350 m2. The narthex was not excavated during the
označeni su svi zidovi trikonhalne crkve, inače zasebno campaign. The length of the church from the top of the cen-
numerirani kao zidovi od 1 do 7. Najveći broj zasebnih tral apse to the entrance equals 19.6 m, width of the nave
stratigrafskih jedinica dodijeljen je ostacima podnica na is 7 m, and with side rooms it equals 16.35 m. The church
različitim mjestima unutar i izvan zidova crkve. Određeni has a NE-SW orientation.
broj stratigrafskih jedinica odnosi se na druge otkrivene
strukture. Posljednja je stratigrafska jedinica (20) kamen
živac otkriven izvan prostorije 7. Unutrašnjost trikonhalne
crkve podijeljena je, zbog preciznije dokumentacije, na Redni broj: 365
pet prostorija. Još su tri prostorije izdvojene unutar zidova Lokalitet: Biskupija – Crkvina
aneksa crkve. Naselje: Biskupija
Grad/općina: Biskupija
Prostor crkve snimljen je totalnom stanicom. Zbog kiše nisu Pravni status: Z-4302
snimljeni istraženi prostori dijelova aneksa – sjeveroistočni Razdoblje: A, SV
i jugoistočni aneks, što slijedi u sljedećoj istraživačkoj fazi. Vrsta radova: zaštitno revizijsko iskopavanje, preven-
Podaci mjerenja, sa svim zabilježenim visinama i dimen- tivna sanacija zidova
zijama, bit će analizirani i predočeni u proširenom izvje-
štaju o arheološkim istraživanjima u Bilicama 2016. godine. Od 21. srpnja do 5. rujna 2016. nastavljena su revizijska
Uz podatke dobivene totalnom stanicom, u posljednjoj zaštitna iskopavanja na lokalitetu Crkvina (Sv. Marija) u
fazi istraživanja lokalitet je snimljen dronom. To je snima- Biskupiji kod Knina, započeta 2012. godine. U radovima su
nje, početkom studenog 2016., obavio Miroslav Vuković, sudjelovali dr. sc. Maja Petrinec (voditeljica), Ante Jurčević
dokumentarist s Odsjeka za arheologiju zagrebačkog (zamjenik voditeljice) i Branka Milošević iz Muzeja hrvat-
Filozofskog fakulteta. skih arheoloških spomenika u Splitu, dr. sc. Goran Bilogrivić
Tijekom iskopavanja pronađen je određeni broj pokretnih iz Zagreba, Miloš Biserko, mag. arheo., iz Knina i studen-
arheoloških nalaza. Riječ je o nalazima ulomaka kera- tica arheologije s Filozofskog fakulteta u Beogradu, Marija
mičkih posuda, ulomcima tegula i ulomcima stakla. Uz to, Rašković. Sudjelovale su i dokumentaristice Muzeja hrvat-
evidentirana su dva željezna čavla i nekoliko obrađenih skih arheoloških spomenika Maja Marković, Nada Šimundić
ulomaka kamena. Jedan kameni ulomak sa sačuvanim Bendić i Silvana Juraga. Istraživanja su financirana sred-
profilacijama pripadao je nekom većem spomeniku, možda stvima Ministarstva kulture, a radove je nadzirao dr. sc.
dijelu crkvenog namještaja. Marko Sinobad iz Konzervatorskog odjela u Šibeniku.
665
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Situacija u prostorijama O, P i L (grob 125, kamene peći i dio kanala Dio areala između prostorija R i V istražen 2016. godine (foto: A.
za otjecanje) (foto: A. Jurčević) Jurčević)
situacije ponovo otkopana i prethodno istražena prostorija nagorenim kamenom i pločama te ispunjena garom, pepe-
L. Iznad peći unutar prostorije L sačuvao se dio kamenog lom i nagorenim životinjskim kostima, a oštećena je prilikom
svoda, a u njezinoj unutrašnjosti pronađen je gar i pepeo te gradnje spomenutog kanala, koji je u potpunosti istražen
nagoreni kamen i nešto životinjskih kostiju. tijekom prethodnih kampanja. Nakon istraživanja i prekri-
Nakon uklanjanja zida r2 unutar prostorije P istražena je vanja novootkrivenih struktura (kamene peći i ostaci groba
i druga kamena peć, koja se nalazila ispod vrha kanala 125) geotekstilom, oba su zida (r1 i r2) rekonstruirana.
za otjecanje vode, otkrivenog još 1953. u doba revizijskih Ovom je prilikom istražen i zapadni dio unutarnjeg dvori-
istraživanja Stjepana Gunjače. Ta peć bila je prekrivena šta – koje je u starijoj literaturi nazivano „klaustar” – i to na
666
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
Dijelovi lokaliteta istraženi 2016. g. Kamene peći nakon čišćenja (foto: A. Jurčević)
prostoru između zida r2, zida s i zida austrijskog kanala iz U profilu ispod zida k, u prostoriji V zapaženi su ostaci
19. st. koji se nalazio uz uklonjenu seosku cestu. Ondje je podnice.
sloj nasipa bio najdeblji te se tek pri zdravici pojavio manji
broj nalaza ulomaka keramike i životinjskih kostiju. Literatura
Manje prostorije R i V u sjevernom dijelu kompleksa i
prostor između njih istraženi su do zdravice. Ondje nije Gunjača 1953 S. Gunjača, Revizija iskopina u Biskupiji
bilo intaktnog sloja, već su se u ispremiješanoj i nasutoj kod Knina god. 1950., Ljetopis JAZU, knj. 57, Zagreb,
zemlji pronalazili sitni ulomci keramike i životinjskih kostiju. 1953: 9 – 49.
667
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Jurčević 2009 A. Jurčević, Usporedba skulpture i arhitek- Danijel Džino (Sveučilište Macquarie), Nikolina Uroda,
ture s lokaliteta Crkvina u Gornjim Koljanima i Crkvina u Branka Milošević, Deni Tojčić (MHAS – arheolozi), Željko
Biskupiji kod Knina, SHP, 36, Split, 2009: 55 – 84. Krnčević (MGŠ – arheolog), Ivana Ožanić-Roguljić (Institut
Jurčević 2014 A. Jurčević, O klesarskim radionicama koje za arheologiju iz Zagreba – analiza keramike), Andrea
su djelovale na lokalitetu Crkvina u Biskupiji kod Knina, Di Miceli (ArcheoRes/UDSP, Perugia – dokumentacija),
SHP, 41, Split, 2014: 127 – 163. Kelly Reed (Sveučilište u Warwicku – arheobotaničar), Per
Petrinec 2009 M. Petrinec, Groblja od 8. do 11. stoljeća Rathsman (Rathsman Arkitekt Kontor AB, Karlstad – arhi-
na području ranosrednjovjekovne hrvatske države, Split, tekt). Ostaci kostiju analizirani su u Centru za antropolo-
2009. giju HAZU (Željka Bedić i Vlasta Voyroubal). Sudjelovali
Petrinec, Jurčević 2015 M. Petrinec, A. Jurčević, Crkvina su i studenti Sveučilišta Macquarie (Caro Derkenne,
– Biskupija: Insights into Chronology of the Site from Karen Fallico, Hannah Flood, Luke Griffiths, Rebecca
Late 8th to 15th Century, u: Swords, Crowns, Censers Hibberd, Caitlin Lawler, Joel Mason, Robert Tuliatu i Nicola
and Books (ur. M. Vicelja), Francia Media – Cradles of Wesseling), Teološkog fakulteta u Oslu (Brooke i Jesse
European Culture, Rijeka, 2015: 328 – 372. Ophoff), Sveučilišta u Zagrebu (Katarina Franušić) te
Petrinec, Vicelja 2015 M. Petrinec, M. Vicelja, Croatian Sveučilišta u Evori (Merita Dreshaj). Istraživanja su finan-
ducatum and kingdom at the borders of the empires, u: cirali Ministarstvo kulture, Sveučilište Macquarie i Teološki
The Legacy of Charlemagne 814-2014 (ur.: M. Gustin, D. fakultet u Oslu.
Hall, E. Schellen), Provincial Government of East Flanders,
Ghent, 2015: 267 – 286. Aktivnosti unutar projekta Varvaria/Breberium/Bribir odvi-
jale su se u nekoliko smjerova: iskopavanja novootvorenih
Maja Petrinec sondi u memoriji i oko crkve sv. Joakima i Ane; restaura-
Ante Jurčević cija i konzervacija zidova rotonde i krova memorije; antro-
pološka analiza kosturnih ostataka; prostorno skeniranje
Summary sondi i procesuiranje podataka; arheobotanička analiza
uzoraka; fotogrametrijsko modeliranje odabranih struktura;
Rescue archaeological excavations at the site of Crkvina (St 3D modeliranje istraženih dijelova lokaliteta; dokumentira-
Mary) in Biskupija near Knin were resumed in the course of nje nalaza u ARK internetskoj bazi podataka; prikupljanje i
2016. The excavations encompassed the area of the north analiza postojeće dokumentacije iz prethodnih iskopava-
extension to the medieval basilica of St Mary, and were nja; izdvajanje i analiza uzoraka tla i organskog materijala
focused on two zones. The first zone covered the parts of prikladnog za datiranje pute, metode C-14; izrada novog
the rooms marked O, L, P and associated part of the clois- izložbenog postava Zbirke na Bribirskoj glavici.
ter. The second zone covered rooms R and V, and the area Arheološka istraživanja 2016. obuhvatila su područje oko
in between. The excavations in the first zone revealed two današnje crkve sv. Joakima i Ane. Ukupno je istraženo
stone kilns filled with ash, burnt stone and animal bones. osam sondi: T1/T2, T7, T8, T9, T12, T14, T15 i T16.
They are older than the architecture of the rooms under
which they were found. Also investigated were the small T1/T2
rooms R and V in the northern part of the complex, where Ove je godine rastavljen recentan zid koji je dijelio prostor
the remains of flooring were identified in a profile under rotonde te je omogućen pristup intaktnim slojevima poveza-
the wall k in the room V. The research also encompassed nima s podnicom rotonde unutar bočne apside. Definirana
the western part of the inner courtyard, where scarce finds je temeljna stopa bočne apside ispod koje se nalazi živac.
of pottery and animal bones were identified under a thick
layer of deposited rubble.
668
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
Fotoplan istraženog prostora oko crkve sv. Joakima i Ane (foto: A. De Micheli)
Pronađen je tanak sloj morta, za koji se pretpostavlja da bio je pokriven zemljanim nasipom, u kojem se nalazilo
pripada ostacima podnice. Analiza organskog materijala dosta ulomaka keramike iz 15. st., kao i novac datiran u
ispod toga sloja upućuje na to da je podnica nastala iza 15./16. st. Među grobovima izdvaja se GR45, koji je bio
polovice 3. st. naslonjen na vanjsko lice zida današnje crkve, gotovo
po sredini apside. Sadržavao je ostatke najmanje deset
T7 osoba, među kojima je bilo osmero djece stare između 0 i
U sondi je pronađen velik broj grobnica, od kojih valja istak 9 – 11 godina, te jedne ženske osobe stare između 35 i 45
nuti GR23, unutar koje je bilo nekoliko ukopa. Grobnica je godina. Uz taj se ukop mogu vezati nalazi četiriju naušnica
građena uz temeljnu stopu zapadnog zida današnje crkve. te jedanaest pravokutnih aplika, koje ga datiraju u kasnije
Najstariji ukop unutar groba datiran je (metodom C-14) srednjovjekovno razdoblje. Na najnižem nivou te sonde
između 1290. i 1405. godine, što upućuje na terminus ante nalazio se sloj tegula, ispod kojeg je pronađen i čitav jelenji
quem za gradnju zapadnog dijela današnje crkve. rog datiran između 545. i 600. godine. Otkriveni su ostaci
podnice i zidovi građevine, koja je s unutrašnje strane bila
T8 premazana hidrauličnom mortom, i to u nekoliko slojeva
Istraživanje te sonde započeto je tijekom prve kampanje, koji su ostali mjestimično sačuvani. U središnjem dijelu
2014. godine. Unutar sonde pronađeno je 15 grobova u podnice nalazilo se udubljenje za taloženje mulja (implu-
dvama slojevima, a njihova je datacija otežana zbog nedo- vium). Sjeverni zid te građevine ujedno je i južni zid memo-
statka grobnih priloga i dijelova nošnje. Mlađi sloj grobova rije čija je cela, tj. prostorija sa sarkofazima, istražena
669
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
T9
Sonda je obuhvaćala pristupni dio memorije sa sarkofa-
zima. U južnom je dijelu istražena kosturnica E1, koja je
bila djelomično istražena tijekom prijašnjih kampanja. Na
nekima od kostiju lubanja pronađenih unutar te kosturnice
uočene su leprozne promjene, što je utvrđeno antropološ-
kom analizom. Najniži dio pristupnog hodnika, tzv. stomni-
ona, sadržavao je dvije grobnice, koje svjedoče o sekun-
darnoj upotrebi tog prostora. Analize kostura pronađenog
unutar južne grobnice govore o njezinoj dataciji između
885. i 995. godine.
T12
Istraženi su najniži slojevi sonde izvan apsida W22 i W33.
Otkriven je nivo ophoda izvan rotonde.
T14
U sondi je pronađeno 11 grobova položenih na više nivoa.
Najvjerojatnije pripadaju kasnijem srednjovjekovnom i
novovjekovnom razdoblju. U toj je sondi otkriven zid koji
je istočnim dijelom bio naslonjen na tjeme najzapadnije
apside sjevernog dijela rotonde. Zid je bio usmjeren od tje-
mena apside prema zapadu, a na njega se u istom smjeru
naslanjao suhozid, očito građen u mlađim razdobljima.
670
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
Literatura
Ante Milošević
Nikolina Uroda
Summary
This report gives the results of the third season of archae- Zračna snimka aglomeracije Burnum 2016. g. (foto: F. Levarda)
ological excavations at Bribirska glavica carried out as
part of the international archaeological project Varvaria/
Berberium/Bribir. The excavation encompassed the modern
graveyard of Bribirska glavica in the immediate vicinity of
the church of Sts Joachim and Ann. Eight trenches were
opened around the present day church of Sts Joachim and
Ann, with the aim of revealing the remains of a polyconch
building and architecture in its vicinity. The southern apses
of the polyconch building were discovered and the southern
wall attached to the western apse of the southern part of
the polyconch building was defined. The attire found in sev-
eral graves in upper layers of the trenches was dated to the
late medieval period (the 15th and 16th centuries). During
the excavations, several ossuaries were found and inves-
tigated. Pottery was analysed and systemised. Digital 3D
reconstructions of the buildings on Bribirska glavica were
made and all of the excavation records have been stored
in web-based ARK database. The architecture discovered
during this year’s excavations has been conserved.
671
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Joško Zaninović
Summary
672
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
including the levelling, were carried out in two phases. tek nekoliko recentnih sitnih nalaza. Ispod njega, na
The first phase encompasses backfilling and levelling 60 – 70 cm relativne dubine, nalazi se intaktan kulturni
during the construction of the Amphitheatre and reign sloj SJ 169, koji sadrži velik udio sitnih nalaza hvarske
of Emperor Claudius. The second phase encompassed kulture. Unutar sloja SJ 169 nalazi se površina od kom-
large-scale reconstruction works on the Amphitheatre paktno zbijenog kamenja SJ 168. Radi se o nekoj vrsti
and the construction of the military training ground pokrova otvorene površine unutar naselja koja je ove
during the reign of Emperor Vespasian. All of the finds godine definirana na otprilike polovici površine sonde I.
can be dated from the end of the first century BC to the Veći je dio dosad otkrivenog segmenta tvorevine SJ 168
year 80 AD. u niveleti na gornjoj razini sloja SJ 169, no prema jugu i
istoku gornja je razina SJ 168 zakošena te je na tim mje-
stima preko nje nataložen kulturni sloj SJ 169. Stoga je,
zbog definiranja gornje razine kamenja SJ 168, sloj SJ 169
Redni broj: 368 ove godine istražen tek manjim dijelom. U nastavku istra-
Lokalitet: Čista Mala – Velištak živanja plan je definirati čitavu površinu rasprostiranja te
Naselje: Čista Mala presjek tvorevine SJ 168, kao i debljinu i sastav kulturnog
Grad/općina: Vodice sloja SJ 169.
Pravni status: P-3127
Razdoblje: P Literatura
Vrsta radova: sustavno iskopavanje
Podrug 2010 E. Podrug, Čista Mala – Velištak: prve
U listopadu i studenome 2016. na nalazištu Velištak tri istraživačke kampanje na nalazištu hvarske kulture,
organizirana je deseta kampanja sustavnog arheološkog Diadora, 24, Zadar, 2010: 7 – 25.
istraživanja. Riječ je o nalazištu naselja na otvorenome Podrug 2016 E. Podrug, Velištak – život naselja kasnog
iz razdoblja rane hvarske kulture (tj. rane potfaze kasnog neolitika (katalog izložbe), Vodice, 2016.
neolitika, oko 5000. – 4700. g. pr. Kr.), čiji segment smje-
šten unutar k.č. 2382/2, k.o. Čista, djelatnici Muzeja Emil Podrug
grada Šibenika sustavno istražuju od 2007. godine.
Voditelj istraživanja bio je Emil Podrug, dipl. arheo., Summary
stručni tim činili su arheolozi Jelena Jović, Ana Karađole,
Bojan Lazinica, Ivan Huljev i Luka Eraković, a angaži- The tenth campaign of systematic archaeological
rano je i pet radnika koji su iskopavali teren. Istraživanja excavations at the site of Velištak was conducted in
financiraju Muzej grada Šibenika, Ministarstvo kulture i October and November 2016. The site represents a Late
Grad Vodice. Neolithic (Early Hvar culture) settlement. A probe, meas-
uring 10 x 7.5 m, was opened (Probe 1). A 25 – 35 cm
U ovogodišnjoj kampanji otvorena je nova sonda (sonda thick layer of intact sterile soil, spreading all over the
I) pravokutnog tlocrta, dimenzija 10x7,5 m, koja čini polo- probe, was unearthed under the layers of humus and
vicu bloka 2 – površine predviđene za istraživanja tijekom subhumus (SU 1 and 2). Under that layer, at a depth of
sljedećih kampanja. Sonda I postavljena je 12 – 15 m sje- 60 – 70 cm, there was an intact cultural layer, SU 169,
veroistočno od prostora istraživanog od 2007. do 2015. which contained small finds of the Hvar culture. Within
godine (blok 1). Ispod humusa i suphumusa (SJ 1 i 2), na SU 169 identified was an area of compact stone, SU 168,
čitavu prostoru sonde I nalazi se 25 – 35 cm debeo intak- which was defined over a half of Probe 1 during the 2016
tan sterilan zemljani sloj SJ 167, u kojem je sakupljeno excavations.
673
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Položaj lokaliteta u odnosu na selo Gaćeleze (arkod.hr) Unutarnji ulaz u špilju (foto: dokumentacija Odjela za arheologiju)
mag. arheo. Financijska sredstva za istraživanje osigurao muzeju u Šibeniku sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
je Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru. On je i upozorio na lokalitet te je nakon obilaska u proljeće
2012. zaključeno da ga je potrebno arheološki istražiti.
Arheološko nalazište špilja Privija nalazi se na prostoru Kratak spomen lokaliteta može se pronaći u radu B. Migotti
sela Gaćeleza (k.č. 876/1, k.o. Čista). Špilju su speleolozi (Migotti 1995: 129).
dokumentirali pod nazivom Tucanj. Lokalitet je prvi posjetio Lokalitet je špilja koja se u potpunosti nalazi pod zemljom
prof. dr. sc. Zdenko Brusić, dok je bio kustos u Gradskom i čiji je vanjski ulaz teško uočljiva pukotina u stijeni. Kad se
674
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
Literatura
Summary
675
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Redni broj: 370 da presiječe bedem i uhvati njegovu trasu na južnom dijelu
Lokalitet: Kadina Glavica – Glavičine te odredi njegov položaj naspram depozita. U sjevernom
Naselje: Kadina Glavica rubu sonde, na dubini od 0,50 m, uočeni su ostaci građe-
Grad/općina: Drniš vinske konstrukcije. Kako bi se obuhvatila njena kompletna
Pravni status: P-5392 širina, odlučilo se proširiti sjeverni profil sonde 1 te se
Razdoblje: A, NV ručnim stratigrafskim iskopom došlo do prethodno defini-
Vrsta radova: rekognosciranje, probno iskopavanje rane strukture. Otkrivena struktura sastavljena je od većeg
kamenja povezanog debljim slojem žbuke te je interpreti-
Godine 2016. rekognosciran je i probno arheološki istra- rana kao temeljna stopa bedema, čija širina u tlocrtu iznosi
žen lokalitet Glavičine u Kadinoj Glavici. Riječ je o lokaciji 2,50 m, a debljina u profili oko 0,20 m. Nakon pronalaska
koja dosad nije arheološki istražena te je temeljni cilj 2016. temeljne stope južnog bedema u sondi 1 bio je ispunjen pri-
bio probnim iskapanjem potvrditi ili opovrgnuti postojanje maran cilj istraživanja. Uslijedilo je rekognosciranje i zračno
augzilijarnog logora te prikupiti sve relevantne podatke o snimanje lokaliteta kako bi se definirao položaj nove sonde.
nataloženim kulturnim slojevima. Voditeljica je bila Silvia Sonda 2 (k.č. 685/4; E 478007, N 4858745) postavljena
Bekavac s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. je u unutrašnjem dijelu logora, u blizini njegova središnjeg
dijela, na mjestu gdje su zračne snimke pokazale moguće
Velik broj nalaza, od kojih su najvažniji epigrafski spomenici strukture ispod površine. Kako bi se zahvatio što veći pro-
nekoliko pomoćnih postrojbi, kohorta i ala (ala I. Claudia stor te dobio što cjelovitiji uvid u nalazište, primijenjena je
nova, kohorta III. Alpinorum equitata, kohorta I. Belgarum metoda presjeka (tranšeja). U smjeru sjeveroistok-jugoza-
equitata, kohorta I. Lucensium equitata, kohorta I. millia- pad postavljen je jedan rov dimenzija 7x1 m. Tom meto-
ria Delmatarum), pronađenih na užem području sjevernog dom dobili su se dugački profili, kojima je bilo lakše pratiti
dijela Petrova polja, ključni su za pretpostavku o postoja- situaciju na terenu te odrediti debljinu depozita. Na jugo-
nju augzilijarnog logora (castellum), u literaturi nazvanog zapadnom dijelu tranšeja napravljeno je okomito proširenje
Promona, na lokalitetu Glavičine, gdje je na zračnim snim- kako bi se što bolje odredio kontekst i stratigrafija otkrivene
kama uočen kvadratičan nasip s indikativnim zaobljenim kamene konstrukcije (peć/ognjište). U sondi 2 pronađene
krajevima, koji odudara od ostalih oblika u krajoliku. Radi su neočekivane strukture. Riječ je o arheološkim ostacima,
postizanja tog cilja, sveukupno su otvorene tri sonde, koji se po nalazu novca Mletačke Republike i ulomku gla-
numerirane arapskim brojkama od 1 do 3. zirane keramike rađene na lončarskom kolu datiraju u rani
Sonda 1 (k.č. 685/4; E 478038, N 4858670) postavljena novi vijek. Prema otkrivenim elementima, koje čine kamena
je na južnoj trasi četvrtastog kamenog nasipa, koji zatvara konstrukcija ognjišta ili peći čiju interpretaciju potvrđuje
pravokutnik dimenzija oko 200x200 m. Sonda je postavljena i deblji sloj pepela nataložen oko same strukture, zatim
Zračna snimka kvadratnog nasipa sa zaobljenim vrhovima Zračna snimka pretpostavljenog naselja elipsastog oblika
3D model sonde 1 s otkrivenom temeljnom stazom južnog bedema 3D model istočnog profila sonde 2
676
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
Summary
677
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
678
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
679
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Osim epigrafskih spomenika, pronađen je i velik broj nekoliko definiranih radionica. Ovdje se, prije detalj-
ulomaka crkvenog namještaja bez natpisa, ali se prema nije obrade nalaza, mogu spomenuti klesarska radio-
stilskim karakteristikama može pripisati klesarskim radi- nica majstora koljanskog pluteja, radionica iz vremena
onicama koje su djelovale na tome području od ranog 9. kneza Trpimira, tzv. dvorska i benediktinska radionica
do kasnog 11. st. (prvu cjelovitu objavu ulomaka skul- iz vremena kneza Branimira te romanička radionica iz
pture s Kapitula vidi u Burić 1988: 91 – 117; opširnije Knina.
o toj problematici: Marasović 2009: 503 – 509). Prema Uz arheološke nalaze, o važnosti toga lokaliteta može se
suvremenim proučavanjima ranosrednjovjekovne skulp suditi i prema sačuvanim povijesnim dokumentima, neovi-
ture, kapitulski nalazi mogli bi se prepoznati kao djela sno o tome je li riječ o diplomatskim spisima u kojima se
680
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
681
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Pogled na istraženu arhitekturu nakon istraživanja 2016. g. (prema istoku) (foto: A. Jurčević)
682
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
683
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
684
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
Summary
685
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
686
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
Miloš Biserko
687
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
688
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
započelo je uklanjanje suhozidne konstrukcije kako bi se Tijekom ovogodišnjih radova, u dogovoru sa župnikom u
dosegnuli zidovi u dubljim slojevima nalazišta. Za sada Murteru i nadležnim konzervatorima, postolje križa oblo-
su uklonjeni istočni i dio južnog zida, a tijekom sljedeće ženo je kamenim suhozidom kako bi se bolje uklopilo u
godine planira se uklanjanje ostatka južnog i zapadnog okolni kulturni krajolik. Osim toga, privremenim je suho-
dijela suhozidne konstrukcije. Veliki blokovi lomljenog zidom omeđen i dio istraženog prostora u južnome dijelu
kamena, nakon prethodnog dokumentiranja, uklonjeni su u sonde, namijenjen već spomenutom postavljanju oltara pri-
istraženi dio sonde između sjevernog pregradnog suhozida likom vjerskih svetkovina. U nastavku istraživanja planira
i današnjeg samostojećeg suhozidnog objekta, nakon što se ponovna razgradnja konstrukcije, a nakon istraživanja
je prethodno postavljena podloga od geotekstila. Prilikom realizacija trajnijeg rješenja, koje će zadovoljiti potrebe
uklanjanja velikih kamenih blokova istočnog zida suhozida, vjernika, ali i potrebe prezentacije arheoloških ostataka in
djelomično je oslobođen već uočen polukružan kameni situ.
spolij, za koji se pokazalo da je riječ o reljefno ukrašenom Istraživanje u sjeverozapadnom dijelu gospodarskog kom-
arhitektonskom elementu, koji vjerojatno pripada antičkoj pleksa za sada još nije privedeno kraju te ga je potrebno
fazi kompleksa. nastaviti tijekom sljedeće godine kako bi se precizno utvr-
Nakon uklanjanja blokova suhozidne konstrukcije, u dila stratigrafija otkrivenih zidova i interpretirala za sada još
cijelosti je oslobođen pristup ostacima objekta s više- nedovoljno jasna situacija na terenu. S obzirom na to da
slojnom podnicom, otprije vidljivog u površinskom sloju je istraživanje u tijeku, sva rješenja realizirana uz pomoć
nalazišta te djelomično očišćenog i dokumentiranog pri- suhozidnih konstrukcija samo su privremena pa će nakon
likom prijašnjih istraživačkih kampanja. Nakon detaljnog arheoloških radova biti potrebno dopuniti projekt prezenta-
čišćenja snimljeno je postojeće stanje objekta koji je cije kompleksa, konzervirati novootkrivene zidove i u dogo-
potom ponovo pokriven privremenim slojem geotekstila voru s konzervatorima prezentirati odabrane dijelove.
i kamena. Površina u unutrašnjosti djelomično razgrađe- Prilikom planiranja nastavka istraživanja potrebno je pro-
nog suhozidnog objekta tek je djelomično istražena 2015. naći odgovarajuće rješenje za grobove koji su dijelom pre-
i 2016., pa je radove na tom prostoru potrebno nastaviti kriveni postoljem velikoga križa te odrediti postupak kojim
s ciljem definiranja postojećih objekata i razvojnih faza će se oni u cijelosti istražiti ili dugoročno zaštititi in situ. S
kompleksa. obzirom na to da su svi dostupni ljudski ostaci iz prijaš-
njih istraživanja detaljno antropološki analizirani, predlaže
se da se u dogovoru s konzervatorima pronađe odgova-
rajuće rješenje za vraćanje kostiju na nalazište, tj. njihovo
ponovno ukapanje na odabranome mjestu, uz primjereno
označavanje mjesta ukopa. Svakako bi valjalo predvidjeti
rješenje kojim se neće narušiti postojeće stanje na terenu,
ali će se zadržati trajna uspomena na nekadašnje stanov-
nike otoka.
Summary
689
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Danilo
Danilo je skup više sela smještenih uz rub prostra-
nog Danilskog polja, između istočnih padina Trtra na
sjeveru/sjeveroistoku i Crnog brda s Podima na jugu/
jugozapadu. Prostor polja građen je od eocenskog fliša
i mlađih kvartarnih naslaga, a sa svih strana uokviruje ga
pojas donjoeocenskih foraminiferskih vapnenaca, kojima
prethode slatkovodni liburnijski vapnenci i starije forma-
cije gornje krede. Foraminiferski vapnenci čine prijelaz iz
polja u brdovit teren i u najmlađem dijelu njihova slijeda
koji prethodi flišu (turbiditu) pronađeni su noduli rožnjaka
Eocenski rožnjaci u foraminiferskim vapnencima u Danilu uklopljeni u stijenu.
690
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
Baljci
Sjeverno od izvora Čikole, na zapadnim obroncima Svilaje
nalaze se stijenske formacije iz gornje jure pokraj sela
Mirlović Polja i Baljaka. Geološka karta prikazuje vapnence
i rožnjake lemeškog tipa na području Mirlović Polja (što se
poklapalo s navodima iz izvora), dok je postojanje kame-
noloma u Baljcima poznato iz prostornog plana Šibensko-
-kninske županije i s topografske karte.
Baljci, gornjojurski rožnjaci u slojevima vapnenca Mirlović Polje pregledano je uz pomoć georeferenci-
rane geološke karte, ali nisu pronađeni rožnjaci koji su
Rožnjak je smeđe ili crne boje, često s kombinacijom na njoj naznačeni. Od lokalnog stanovništva u Mirloviću
boja unutar istog komada. Može biti i svjetlije smeđe do dobivena je informacija samo o rožnjaku (u govoru kre-
sive boje te se u tim slučajevima površina doima manje menu) u Baljcima, odnosno „baljačkoj dragi”. Postojanje
glatka i kompaktna. Na odlomljenoj su površini golim okom tog ležišta spominje se i u tumaču geološke karte „Drniš”,
jasno vidljivi silicificirani fosili numulita, što ga svrstava u pa naglasak u ovom slučaju nije bio na otkrivanju ležišta,
kategoriju zamjenskih rožnjaka. Numuliti veličine nekoliko nego na procjeni iskoristivosti i pogodnosti tog materijala
milimetara do jednog ili dvaju centimetara dominiraju i u za obradu.
okolnoj vapnenačkoj stijeni. Noduli su veličine od nekoliko Već na putu prema Baljcima iz smjera Ružića, slojevi
centimetara do petnaest centimetara, a nekad i više. Veći vapnenaca i rožnjaka vidljivi su na mjestima gdje je cesta
noduli javljaju se u nepravilnijim gomoljastim oblicima. Što usječena u okolne brežuljke. Uzorci su uzeti na jednom od
je paket sirovine manji, kvaliteta je uglavnom bolja. Najbolja tih mjesta, kao i u kamenolomu smještenom na ulazu u
je sirovina iznutra crne boje, svjetlopropusna, s oštrim pri- napušteno naselje. Taj rožnjak potječe iz gornje jure i pri-
jelazom prema jasno definiranoj bijeloj okorini debljine više pada u kategoriju lemeških naslaga, koje su također pri-
milimetara. sutne drugdje na Svilaji i okolnim područjima. Boje vari-
Okorina čini vrlo dobar supstrat za naseljavanje lišajeva, raju od bijele, prljavo bijele, hrđaste ili posutosti hrđastim
koji su na njoj bolje razvijeni nego na okolnom vapnencu. mrljama, do sive i plavičasto sive.
Zbog toga su noduli skriveni oku slučajnog prolaznika, Materijal je vrlo obilan, a rožnjak na pojedinim mjestima
ali i vrlo uočljivi onome tko zna da je prisutan rožnjak. dominira kao geološka podloga. Debljina slojeva varira od
Ležište je pronađeno među kućama zaseoka Vrljaka na manje od jednog centimetra do dvadeset centimetara i više.
sjevernom rubu polja, kao i u živoj stijeni u koritu suhog Lako ga je prikupiti u obliku velikih blokova, ali uglavnom
potoka Dabra te nasumično odabranoj poziciji uz cestu se jako mrvi zbog tektoniziranosti ili druge vrste trošenja.
na južnoj strani. Na sjevernoj strani slojevi su položeni Povremeno se pojavljuju manji kompaktniji komadi kakvi
koso ili okomito, a stijene su trošnije, što uvelike olak- su se nekada mogli upotrebljavati. Osim rožnjaka, pojav-
šava branje kamena koji strši između pukotina. Na južnoj ljuju se i veći komadi silicificiranog mikrita, koji je mekši
su strani rožnjaci uglavnom presječeni i poravnati s licem od čistog rožnjaka, ali je od njega neusporedivo otporniji
okolne stijene, koju treba razbijati da bi se izvadili. Osim u na lomljenje, a tvrđi od čistog vapnenačkog mikrita. Kad
živoj stijeni, mogu se pronaći i u gromadama od kojih su bi taj materijal bio izložen procesima erozije i naknadnom
građeni suhozidi. Rožnjaka ima dosta i kad se uoči može taloženju u vodotocima ili vododerinama, moguće je da
se pratiti poput žile. Vrlo je vjerojatno da ga ima u čitavu bi utjecaj destruktivnih procesa usitnio blokove podložne
pojasu foraminiferskih vapnenaca, koji opasuju polje u mrvljenju te bi cjeloviti ostali većinom kompaktni i iskoristivi
dužini od petnaestak kilometara. Tehnička kvaliteta varira komadi, koji bi se tad mogli efikasnije pobirati. Budući da se
– manji paketi sirovine prednjače po zastupljenosti poželj-
nih mehaničkih svojstava. U usporedbi s dosad poznatim
inačicama rožnjaka u Dalmaciji, neki od uzoraka čine se
zaista vrlo dobri.
Koliko bi taj rožnjak bio pogodan za posvjedočene lokalne
tradicije izrade oruđa tek će se vidjeti. Istraženo neolitičko
naselje u Danilu nalazi se gotovo u samom središtu polja,
na maloj udaljenosti od bilo kojeg lociranog ili pretpostav-
ljenog ležišta.
Pokraj okolice polja, zbog toponima je pregledano brdo
Kremenovo sjeverno od Danila, građeno od stijena gor-
njokredne starosti. Nisu pronađene tražene vrste kamena, Zelovske staje, rožnjaci iz srednjeg trijasa
691
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Glavni su rezultat projekta dokumentiranja tri različita leži- Uređenje vidikovca ponad istraženog dijela lokaliteta
šta sirovine pogodne za izradu kamenog oruđa. Eocenski
numulitni rožnjaci dobre kvalitete i prilične dostupnosti pro-
nađeni su u foraminiferskim vapnencima u okolici Danilskog
polja. Uslojeni jurski rožnjaci nešto lošije tehničke kvalitete
zastupljeni su u velikoj količini pokraj sela Baljaka iznad
izvora Čikole. U Zelovskim stajama zabilježeno je više
vrsta kamena iz srednjeg trijasa, od kojih se neke vjero-
jatno mogu izravno poezati s arheološkim materijalom iz
ciljanog područja istraživanja.
692
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
Summary
Archaeological excavations and conservation at the site of
Gradina in Murter were carried out in the course of 2016. The
previously excavated part of villa was restored this year. The
finds of architectural remains belong to four different peri-
ods. It seems that the villa was built in the first century, and
underwent several reconstructions until the Middle Ages.
Literatura
693
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Summary
694
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
od 35 m i proteže se do 40 – 45 m ispod stijene na kojoj leže proboj, kameni brus i jedan keramički tanjur. Prema karak-
topovi, gdje konfiguracija dna i debljina pijeska upućuju na teristikama, tanjur nije pripadao teretu broda, već inventaru
mogući pronalazak konstrukcije broda i drugih predmeta brodske kuhinje.
koji pripadaju brodskoj opremi i trgovačkom teretu. Radi izrade što vjernije dokumentacije lokaliteta, uz
Na navedenom je području prilikom pregledavanja i doku- opsežnu fotografsku i videodokumentaciju, s pomoću pro-
mentacije lokaliteta u površinskom sloju pronađeno i izva- grama Agisoft Photoscan, dodatno je izrađen digitalni orto-
đeno tridesetak primjeraka glinenih lula. Prema obliku svi foto i 3D model nalazišta. Takav oblik dokumentacije pogo-
primjerci lula mogu se svrstati u istočni ili mediteranski dan je za analizu općeg stanja lokaliteta te ispitivanje ili
tip, sastavljen od čašice, recipijenta za smještaj duhana i praćenje promjena na lokalitetu u određenim vremenskim
drvene cjevčice s usnikom za uvlačenje dima – kamiše. intervalima.
U većini slučajeva pronađene su samo čašice izrađene
od vrlo fine i dobro pročišćene crvene gline, bogato ukra- Literatura
šene utiskivanjem finim kotačićima, malim žigovima i ure-
zivanjem oštrim alatom. Prema obliku dosadašnji se nalazi Bekić 2000 L. Bekić, Uvod u problematiku glinenih lula
mogu podijeliti u šest grupa, a prema ukrasu na više od na području hrvatske, VAMZ, XXXII-XXXIII, Zagreb, 2000:
35 inačica. Pronađena su tri drvena kamiša, od kojih su 249 – 279.
dva izrađena od vrlo kvalitetnog i čvrstog drva te profili- Brusić 1986 Z. Brusić, Dio tereta s lađe iz 17. st. potonule
rana, dok je jedan potpuno jednostavnog oblika i izrađen kod otoka Bisaga u kornatskom arhipelagu, PPUD, 26,
od drva vrlo loše kvalitete. Dva profilirana kamiša, odnosno Split, 1986/7: 473 – 490.
usnika za lule, duga su 7,5 cm. Utori u drvu pokazuju da su Gosse 2007 Ph. Gosse, The Archaeology of the Clay
bili dodatno ukrašeni. Uz glinene lule, teret se sastojao od Tobacco Pipe XIX. Les pipes de la quarantaine: Fouilles du
zdjelica polukružnog oblika na prstenastoj nožici, od kojih port antique de Pomègues (Marseille), BAR, Int. Ser. 1590,
su ove godine pronađene tri cijele i deset ulomaka. Uz Oxford, 2007.
njih je pronađen trbuh vrča lukovičastog oblika, bez saču- Gusar 2008 K. Gusar, Arheološki nalazi keramičkih lula za
vanog izljeva i ručke. Za razliku od vrčeva lošije izrade, duhan iz zbirke Narodnog muzeja u Zadru, Prilozi IAZ, 25,
šalice se odlikuju tanjom i sivobijelom stijenkom te finom Zagreb, 2008: 135 – 154.
bijelom glazurom. Polukružan oblik na prstenastoj nožici
i dekoracija u vidu stiliziranih biljnih i životinjskih motiva u Vesna Zmaić Kralj
kobaltno i tamnoplavoj boji na bijeloj podlozi upućuju na to
da proizlaze iz kineskih porculanskih uzora, Min Yao zdje- Summary
lica namijenjenih širokoj i svakodnevnoj uporabi. Zdjelice
se po vrsti ukrasa mogu pripisati proizvodnji osmanskih The underwater archaeological investigation of a post-
keramičkih radionica, koje izrađuju keramičke proizvode medieval shipwreck near the islet of Bisage (the Kornati
po uzoru na kineski porculan, poput maloazijske Küthaye. archipelago) was conducted in the course of 2016. The
Njihova je proizvodnja najintenzivnija u 17./18. st., što shipwreck lies at a depth of 30 – 50 m, and can be dated
se datacijski podudara s glinenim lulama iz tereta broda. to the 17th/18th centuries. The ship carried an oriental
Na osnovi nalaza može se zaključiti da je brod stradao u cargo for the western market. It was armed with cannons,
17./18. st. prevozeći teret osmanskih keramičkih predmeta of which six large iron barrels and one small barrel were
za svakodnevnu upotrebu, poput keramičkih i porculanskih found. The finds at the seabed include three iron anchors,
šalica za kavu te glinenih lula. Ti proizvodi, karakteristični 3 m long and with arms` width about 2 m, parts of wooden
upravo za osmansku tradiciju i kulturu, u ovome su slučaju plating and the remains of the cargo, amongst which prevail
bili namijenjeni europskom tržištu. Od osobnih predmeta Ottoman clay pipes and pottery. A surface layer yielded a
posade broda ove je godine pronađena aplika nalik gumbu dozen of Ottoman pipes and wooden mouthpieces, painted
u obliku rozete, izrađena od bronce tehnikom lijevanja na semi-circular bowls produced in pottery workshops of the
Ottoman city of Kütahya as well as a Bronze applique, a
plate and a whetstone, which all belonged to a member of
a crew or were used as kitchen utensils.
Bisage, tipovi osmanskih keramičkih lula s lokaliteta (crtež: V. Zmaić Od 5. do 10. listopada 2016. nastavljeno je pregledavanje
Kralj) podmorja otoka Žirja i njegove okolice. Cilj rekognosciranja
695
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
696
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
su sastavljeni od dvaju dijelova: cijevi i komore za barut Drugog svjetskog rata. Trup i krila zrakoplova (sa sačuva-
(cannone), koji su bili ujedinjeni i fiksirani na drveno posto- nim naoružanjem, kokpitom s instrumentima i sjedalima)
lje za topove. pronađeni su na dubini od 28 m u gotovo cjelovitu stanju,
položeni na kotače. Zrakoplov je pronađen bez motora, no
Pličina Lumbarda, novovjekovno sidro pokazalo se da se pripadajući motor nalazio na dubini od
Na sjeverozapadnom dijelu pličine Lumbarda, iznad pod- 40 m, oko 700 m udaljen od pozicije zrakoplova. Njegov
vodnog špiljskog objekta, na dubini od 35 m u vertikalnom položaj upućuje na to da se prilikom udara u more motor
je položaju pronađeno veliko željezno admiralsko sidro s nosačima i hladnjakom odlomio i odmah potonuo, dok je
(sidro 3), s krakovima inkrustiranima uz stijenu. Sidro je preostali dio zrakoplova još neko vrijeme plutao i potom
duljine 200 cm, promjera krakova 160 cm, s lučno zakrivlje- potonuo na dno. Arheolozi iz Odjela za podvodnu arheo-
nim lopaticama, zašiljenima u formi trokuta duljine 60 cm i logiju HRZ-a i vanjski suradnici dosad su u dvama navra-
prečkom pri vrhu širine 240 cm te alkom za privez promjera tima stručno pregledali lokalitet. Prvi put, kada je lokalitet
50 cm. Na osnovi tipoloških karakteristika, riječ je o admi- ubiciran nakon dojave, i nekoliko mjeseci poslije, kada je
ralskom sidru iz novog vijeka koje se okvirno može datirati s olupine izvađen dio kokpita s osnovnim letačkim instru-
u 18./19. st. mentima i strojnica MG 15 radista strijelca. Nakon prijave
nalaza nadležnom konzervatorskom odjelu, lokalitet je regi-
Pličina Ljuta striran i pravno zaštićen, no u međuvremenu je iz pilotske
Pličina Ljuta nalazi se na sjeverozapadnoj strani otoka Žirja kabine nestala upravljačka palica. Nakon dodjele koncesije
i počinje na dva metra ispod površine te se spušta do 30 m ronilačkim centrima sa Žirja i iz okolice, uspostavljena je
dubine, gdje prelazi u okomit zid. Tijekom prošlogodišnjeg kontrola nad kulturnim dobrom, a motor je dopremljen u
rekognosciranja, na tom je mjestu ubiciran antički lokalitet neposrednu blizini zrakoplova. Tijekom ovogodišnjeg pre-
s ostacima antičkog tereta keramičkog krovnog pokrova i gleda lokaliteta ustanovljeno je da nema novih devastacija
amfora. Ove godine pregledana je zapadna strana pličine na kulturnom dobru. U cilju izrade što vjernije dokumen-
od cca 9 do 20 m dubine, na kojoj je pronađena najveća tacije kulturnog dobra, uz opsežnu fotografsku i video-
koncentracija tereta antičkoga krovnog pokrova, tegula i dokumentaciju, izrađen je i digitalni ortofoto i 3D model
imbreksa. Pregledan je dublji dio lokaliteta, koji se proteže zrakoplova in situ. Takav oblik dokumentacije pogodan je
prema jugozapadu na dubini od 25 do 30 m, gdje su prošle za analizu općeg stanja i deformacija objekta te praćenja
godine bile pronađene amfore tipa Dressel 6B. Tijekom promjena na njemu u određenim vremenskim intervalima.
pregledavanja područja pokazalo se da se samo manji
dio amfora zadržao na toj razini te da je većina materijala Literatura
skliznula preko okomitog zida. To potvrđuje i jedan primje-
rak gotovo cjelovite amfore tipa Dressel 6B, koji se prilikom Mihajlović 2016 I. Mihajlović, Stručno izvješće o reko-
pada zaglavio između dviju stijena na rubu padine. Za sada gnosciranju podmorja Splitsko-dalmatinske županije u
na amforama tipa Dressel 6B i tegulama nisu pronađeni 2016., Zagreb, 2016.
žigovi radionica, no postoji mogućnost da se na nepregleda- Zmaić Kralj 2015 V. Zmaić Kralj, Izvještaj o arheološkom
nom materijalu i u dubljim slojevima lokaliteta kriju nalazi koji rekognosciranju šibenskog podmorja u 2015. g., Zagreb,
će dati konkretnije informacije o brodolomu i o teretu broda. 2015.
Zmaić Kralj 2016 V. Zmaić Kralj, Izvještaj o arheološkom
Uvala Balun, olupina Junkers Ju 87 „Stuka” rekognosciranju šibenskog podmorja u 2016. g., Zagreb,
U rujnu 2014. u uvali Balun sa zapadne strane Žirja otkri- 2016.
vena je olupina bombardera Junkers Ju 87 „Stuka” iz http://archaeologydataservice.ac.uk/
Summary
697
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
The condition of a WW II Junkers 87 plane located in Balun je nekoliko kasnoantičkih grobova, a postoje podaci da
Cove on the island of Žirje was also inspected. A digital ih je na vrhu brijega nekoliko uništeno. Oko Rogoznice
orthographic photo and 3D model of the plane was made. otkriveno je nekoliko podmorskih arheoloških lokaliteta,
od kojih je istražen tek onaj na položaju Kopara, a radilo
se o antičkom brodolomu iz 2. st. Iz zaseoka Supin Čeline
potječe nadgrobna reljefna ploča rimske obitelji iz 1. – 2. st.,
Redni broj: 381 koja uz izgubljeni rimski titul Lucija Akutija Tigrina upućuje
Lokalitet: Rogoznica – Medine na puno prihvaćanje rimske kulture i običaja onoga vre-
Naselje: – mena. Nakon dolaska Hrvata, u rogozničkom se kraju
Grad/općina: Rogoznica osnivaju njihova naselja zabilježena i kod bizantskog cara
Pravni status: – Konstantina Porfirogeneta. Neka su od njih tò Stólpon i
Razdoblje: – Basilen ili Bosilen. Don Krstio Stošić piše da Rogozničani
Vrsta radova: rekognosciranje u blizini Gospe od kapelice, koja se nalazi na rtu Gradini,
imaju do 60 „stanova”, kako se nazivaju objekti za stoku i
U veljači i ožujku 2016. rekognoscirano je područje između skrovište za pastire napravljeni u suhozidnoj tehnici. Danas
uvala Koprišća i Soline kod Rogoznice, poznato i pod nazi- je na širem području Sabuna, nedaleko od Zmajeva oka,
vom turistička zona Medine. Voditelj rekognosciranja bio je preostao još samo jedan „stan”, evidentiran na graničnom
mr. sc. Željko Krnčević, a stručni suradnik Toni Brajković, području GP 1.
dipl. arheo. Sredstva za rekognosciranje osigurala je tvrtka Cijelo područje unutar granica obuhvata radnog područja i
„Laguna trade” d.o.o. intaktno granično područje (GP) s južne i sjeverne strane
izvan granica obuhvata radnog područja, podvrgnuto
Pregledan je cijeli prostor radnog područja i njegova nepo- je detaljnim rekognosciranjima, s posebnim osvrtom na
sredna okruženja. Pod neposrednim okruženjem podrazu- izdvojena područja unutar granica obuhvata radnog pod-
mijeva se prostor od oko 200 m2 površine oko perimetra, ručja (u daljnjem tekstu IP), koja u novije vrijeme nisu
u ovom slučaju samo s južne strane jer je na ostalim stra- doživjela bilo kakve vidljive građevinske intervencije. Pod
nama ili more ili izgrađena površina. Cilj rekognosciranja ostalim prostorom unutar granica obuhvata (OP) urbani-
bilo je utvrđivanje postoje li na navedenom području arhe- stičkog plana turističke zone Medine podrazumijeva se
ološki, kulturno-povijesni ili etnološki ostaci. strojevima već očišćen i poravnat prostor na kojem nema
Šire rogozničko područje naseljeno je još od prapovije- vidljivih ostataka bilo kakve ljudske aktivnosti prije toga.
sti, o čemu svjedoči dosta tumula – ukopnih mjesta pod Na tom prostoru, koji čini glavninu radnog područja, nisu
kamenim gomilama – primjerice na vrhu Jagleša u Dragi, uočeni nikakvi ostaci površinske keramike ili kakve druge
oko vode Bojane, između Drage i Prhova, kao i brojne pra- ljudske izrađevine koji bi se mogli svrstati u definiciju kul-
povijesne gradine. Najbliže su gradina u Rogoznici, gra- turnog dobra.
dina Kruglica i Stupinska glavica. Prvi pisani spomen o
području, koje se sve do 19. st. zvalo poluotok Bosoljina, Na temelju terenskog pregleda radnog područja unutar i u
a smješteno je između Jadrtovca i Kaštelanskog zaljeva, neposrednoj blizini granica obuhvata urbanističkog plana
donosi Skylax iz Karyadne, spominjući da na njemu živi uređenja turističke zone Medine, utvrđeno je da:
narod Hila, po kojima se Bosoljina zvala i Hilički poluotok. - ne postoji ni jedno ovim pregledom utvrđeno kulturno
Gotovo uz samu Rogoznicu, koja je geografsko središte dobro (pokretno ili nepokretno) koje se odnosi na arheo-
naše strane Jadrana, na rtu Ploča sredinom 90-ih godina lošku baštinu (nije prepoznat i utvrđen ni jedan arheološki
prošlog stoljeća istraženo je helenističko svetište na otvo- lokalitet ili potencijalni arheološki lokalitet i nisu pronađeni
renom, sub divo, posvećeno grčkom bogu Diomedu. U površinski ulomci ikakve ljudske rukotvorine (keramika,
samoj Rogoznici, kod crkve, na položaju Brca istraženo metal, kost...),
Pastirski stan, pogled s juga Topografska karta šire okolice radnog područja
698
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
Željko Krnčević
Toni Brajković
Summary
699
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
700
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
radova u okviru projekta „Revitalizacija tvrđave sv. Ivana”. bili su ojačani i SZ i SI ugao polubastiona. Istražene su
Istražena je površina od 2800 m². Istraživanje je izvela i dokumentirane i strukture manjih dimenzija nepoznate
tvrtka Geoarheo d.o.o. iz Zagreba, a financijska sredstva funkcije, manji objekt s podnicom uz unutarnje lice kurtine,
osigurao je Grad Šibenik. bunker u SI polubastinu i pet manjih zaklona/grudobrana
u SI i I polubastionu, koji se vežu uz fašistička vojna dje-
Tvrđava sv. Ivana fortifikacijski je objekt na južnoj strani lovanja u Drugom svjetskom ratu. Na zvijezdi, na platou
brijega sjeverno od stare gradske jezgre Šibenika, a gra- južno od današnjeg repetitora, a zapadno od istočne kur-
đena je 40-ih i 50-ih godina 17. st., tijekom Kandijskog rata. tine, otvorene su dvije probne sonde (sonda 2 i 3). Pružaju
Tvrđava prati konfiguraciju terena, okružena je strminama se u smjeru I-Z i međusobno su paralelne. Tim probnim
te izdužena u smjeru S-J. Na najvišem dijelu tvrđave nalazi sondama pokušao se utvrditi položaj nekadašnje crkvice
se „zvijezda” s dvama velikim, simetričnim polubastionima sv. Ivana, koja je prema povijesnim podacima postojala na
okrenutima prema sjeveru. Ispod zvijezde, a prema sje- tome mjestu. Sonda 4 postavljena je na nižoj terasi, sje-
veru, sagrađena je „tanaja” izduženoga tlocrta. Na krajnjem verno od sjeverozapadnog polubastiona i SZ od tribina,
sjeveru tvrđave nalaze se dva polubastiona, slična onima građenih u novije vrijeme. U sondi je definirano južno lice
na zvijezdi. Prema sačuvanim pisanim izvorima i grafičkim (pokos) sjeverne kurtine SZ polubastiona srednjih klije-
prikazima, tvrđava je više puta dograđivana, a sačuvani šta. Sonde 5 i 6 otvorene su okomito na unutrašnje lice
arhitektonski sklopovi pripadaju različitim fazama gradnje. istočne linije bedema sjevernog platoa i pravokutnog su
Cilj arheološkog iskopavanja bio je utvrditi faze gradnje, oblika. Iskop u sondama dosegnuo je razinu kamena živca
stupanj njihove očuvanosti te u kojoj se mjeri arhitektonski (litice). Osim tih probnih sondi, iz dviju su prostorija (ruše-
elementi podudaraju s podacima poznatima iz sačuvane vine), smještenih na platou JZ od grudobrana, a sjeverno
arhivske građe. Navedene strukture prije iskopavanja nisu od cisterne, uklonjeni šuta i smeće. Unutar prostorija istra-
bile vidljive jer su bile obrasle vegetacijom i prekrivene žene su probne sonde 7 i 8. U sondi 7, nakon uklanjanja
nanosima zemlje i kamenja. cementnog poda te njegove nivelacije od sloja šljunka, koji
Istraženo je osam arheoloških sondi. Sonda 1 nalazila se su pripadali recentnoj postojećoj prostoriji, otkriven je sloj
na najvišem dijelu tvrđave, tzv. zvijezdi. Sondom u odnosu rastresite crvenice bez primjesa (SJ 5), ispod čega su defi-
na unutarnje lice parapeta/vanjskog zida grudobrana nirana dva zida. U sondi 8, nakon uklanjanja cementnog
obuhvaćen je unutarnji zid grudobrana u čitavoj širini koji poda te njegove nivelacije, i u ovom je slučaju otkriven sloj
omeđuje više topovskih otvora, koji su mjestimice izvirivali rastresite crvenice bez primjesa, ispod kojeg je na južnoj
iznad humusa. Bedemi tvrđave s unutrašnje strane bili su strani sonde definiran zid te zapuna kanala uz istočni profil
ojačani masivnim kontraforima, a masivnim strukturama sonde.
701
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Sjeverni dio tvrđave istražen u Sondi 1 (SZ polubastion, kurtina, SI i I polubastion te unutarnji zid grudobrana) (foto: J. Goričanec)
702
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
Literatura
Helena Nodilo
Tvrđava sv. Nikole, unutarnje lice bedema (foto: Ž. Krnčević)
Summary
Tvrđava sv. Nikole pomorski je fortifikacijski objekt, smje-
Rescue archaeological excavations at the fortress of šten na otočiću Ljuljevcu na ulazu u Kanal sv. Ante.
St John in Šibenik were conducted within the framework of Građena je prema projektu Giana Girolamea Sanmichelija,
the project “Project of revitalisation of St John’s Fortress” in a gradnja je započeta 1540. godine.
the course of December 2016. The fortress was built in the Arheološkom iskopavanju prethodilo je termografsko mje-
17th century during the War of Candia. The excavations renje zapadnog orekiona i zida s otvorom za top. Nakon
encompassed an area of 2800 m2 and eight archaeological analize termograma uočene su različite građe zone
probes. The aim of the excavation was to determine con- bedema. Pretpostavljeno je da je u nekoj starijoj fazi otvor
struction phases, the condition and a degree to which the za top bio znatno niže ili da je riječ o otvoru kopnenog ulaza
architectural remains correspond to the archival records. u tvrđavu. Cilj iskopavanja bio je utvrditi postojanje pretpo-
stavljenog otvora.
Sonda je postavljena na platou tvrđave, u prostoru između
zapadnog orekiona i kortine tvrđave, u podnožju dijela
Redni broj: 384 bedema s otvorom za top. U potpunosti je omeđena zido-
Lokalitet: Šibenik – tvrđava sv. Nikole vima, čime je definiran njezin oblik nepravilnog četvero-
Naselje: Šibenik kuta: na sjeveroistoku je omeđuje bedem s lukom koji nad-
Grad/općina: Šibenik svođuje otvor za top, a na ostalim trima stranama kameni
Pravni status: Z-6516 zidovi. Maksimalne su dimenzije sonde 6x5,25 m (na sje-
Razdoblje: SV, NV veroistočnoj strani sužava se do 4 m širine), a orijentirana
Vrsta radova: sondažno iskopavanje je u smjeru sjeverozapad-jugoistok.
Prije iskopavanja bilo je vidljivo gornjeg 4,50 m lica
Od 22. veljače do 1. travnja te od 7. do 21. prosinca 2016. bedema, koji se sastoji od segmenta zidanog od opeke i
godine trajalo je sondažno arheološko iskopavanje na segmenta zidanog od kamena, unutar kojeg je niša uokvi-
tvrđavi sv. Nikole (k.č. 92 ZGR, k.o. Donje Polje). Voditelj rena kamenim lukom. U niši se, unutar zida, nalazi četvr-
istraživanja bio je mr. sc. Željko Krnčević iz Muzeja grada tast otvor uokviren kamenim gredama. Veći je dio tog zida
Šibenika, a u radovima su sudjelovali diplomirani arheolozi ožbukan, a segmenti na kojima nedostaje žbuka pokazuju
Jelena Jović i Luka Eraković. da je složen uglavnom od kamena i manjim dijelom od
703
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
704
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
Pogled na mjesto istraživanja na utvrdi Ključica (foto: J. Zaninović) Gotički kapitel (foto: J. Zaninović)
Pogled na sondu 1 detalj (foto: J. Zaninović) Poligonalni stupić gotičkog prozora (foto: J. Zaninović)
Ključica je najveća srednjovjekovna utvrda na drniškom Utvrda se sastoji od utvrđenja i ograđenog podgrađa.
prostoru, s visokim stupnjem sačuvanosti izvorne arhitek- Ima pravokutan oblik s višekatnom okruglom kulom,
ture. Pripada sustavu utvrda koje su podigli velikaši iz obi- koja je smještena sa zapadne strane. Unutar utvrđe-
telji Nelipić u 14. st., a služila je za nadzor trgovine između nja, gotovo u izvornim visinama, sačuvani su zidovi
Primorja i unutrašnjosti te mosta na rijeci Čikoli. Formalno, višekatne palače, kule kružne osnove, kuće katnice
podignuta je zbog ometanja trgovine primorskih gradova s i pomoćnih prostorija prislonjenih uz sjeverni zid te
unutrašnjosti. cisterna za vodu.
705
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Joško Zaninović
Summary
Literatura
706
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
Na sjeverozapadnoj strani sela Nečvena, iznad lijeve vanjskog lica temeljnoga zida i njegove točne debljine
obale rijeke Krke, u 13. ili početkom 14. st. sagrađena je (Blok 1, sonda 1/2016). Također je bilo potrebno utvrditi
utvrda Nečven. Sagradila ju je velikaška obitelj Nelipić, a izvornu niveletu i pravac komuniciranja, koji je tekao uz
pod njihovom se vlašću prvi put spominje 21. rujna 1376. čitavu vanjsku stranu utvrde, a nije bio vidljiv zbog velike
godine. U mlađim povijesnim izvorima Nečven spominje se količine urušene zidne mase.
još dvaput – kao Nelipićev posjed 1388. godine te 1421. Pošto je utvrđena izvorna niveleta i djelomično raščišćen
godine. U prvoj polovici 16. stoljeća, oko 1522. Nečven pravac komuniciranja, detaljno je istražen sloj između nive-
su osvojile Osmanlije. Ubrzo je postao sjedište nahije, a lete i temeljne stijene. Dubina sloja iznosila je između 10 i
potom i kadiluka. Početkom Kandijskog rata, mletački su 90 cm. Nije uočena arheološka slojevitost, što dokazuje da
uskoci, na čelu s don Stjepanom Sorićem, godine 1647. je nasipni materijal iz vremena nastanka aneksa. Utvrđeno
porušili most na Krki podno Nečvena. Godinu dana prije je da se nanos sastoji od miješanog materijala (sitnog
konačnog protjerivanja Osmanlija i oslobađanja grada kamenja, zemlje i građevnog otpada), a jedini materijalni
Knina 1688., utvrda Nečven u rukama je Skradinjana, koji ostatci koji su u njemu pronađeni bila su tri kovana željezna
iz nje čuvaju pograničje. Od 18. st. utvrda je trajno napu- čavla, koji su povezivali drvene gredne konstrukcije naslo-
štena te je s vremenom postala „kamenolom” za gradnju njene na zidove utvrde.
kuća u okolnim selima. Budući da se utvrda Nečven nalazi na rubu kanjona rijeke
Sredinom 2016. nastavljena su arheološka istraživanja na Krke, a zbog kontinuiteta utvrđenoga mjesta, pretpostavlja
utvrdi. Istraživačka kampanja odvijala se uz srednjovje- se da je ondje nekoć bila prapovijesna gradina, kao što je to
kovni sjeveroistočni obrambeni zid, na koji je naknadno slučaj s utvrdom Trošenj, koja se nalazi nasuprot Nečvena.
prislonjen objekt trokutaste tlorisne osnove. Njegova je Arheološka su istraživanja pokazala da nema tragova sta-
svrha bila, po svemu sudeći, zaštita starijeg, neadekvatno rijih gradnji, ni ostataka starijih materijalnih kultura.
građenog obrambenog zida utvrde od topovskih projektila. Arheološka istraživanja rezultirala su sljedećim: nisu pro-
S vanjske strane aneksa otvorena je sonda radi utvrđivanja nađeni ostaci materijalnih kultura iz starijih razdoblja, ali
707
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Joško Zaninović
Summary
708
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
709
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Amfora označena brojkom 100, izvađena s ciljem izrade fotogrametrijskog modela i tehničke dokumentacije (foto: D. Frka)
- malene oznake od crnog kalandera, dimenzija 7x5 cm, s Lokalitet je pregledan detektorom metala, tijekom čega
otisnutim bijelim kodom i mjerilom pri dnu (kod se sastoji su otkrivene olovne prečkice s ostatkom čavla, dimenzija
od slova ŽJ u značenju Žirje – Juro, godine 2016. i progre- 20x5x1,5 cm. Pozoran pregled morskog dna rezultirao je
sivnog broja), kojima su uz pomoć bijelih vezica označene otkrićem niza keramičkih posuda, od kojih su neke pripa-
amfore i keramičko posuđe; dale brodskom teretu, a neke vjerojatno opremi broda.
- malene oznake od žutog kalandera, s otisnutim crnim Riječ je pliticama, većim loncima i zdjelama, skifosima i
kodom identičnim kao u prethodnom slučaju, upotreblja- vrčićima kuglastog tijela, koji su zasigurno pripadali brod-
vane za označavanje izvađenih nalaza. skom teretu, jer je za sada uočeno četrdeset primjeraka.
710
Šibensko-kninska županija, HAG 13/2016
Katarina Batur
Irena Radić Rossi
711
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
SPLITSKO-DALMATINSKA
ŽUPANIJA
389 Aržano – Maglića greb 415 Most kopno – Čiovo 441 Solin – Ul. dr. F. Tuđmana, k.č. 4966
390 Čitluk – antički Aequum 416 Most kopno – Čiovo 442 Solin – Ul. Jajići, Ul. sv. Anastazije,
391 Dicmo 417 Novo Selo – Bunje Ul. solinske mladeži
392 Dobrinče – crkva sv. Stipana 418 Omiš – Brzet 443 Solin – Ul. kneza Trpimira
393 Dolina rijeke Cetine 419 Otočić Stipanska – bazilika 444 Solin – Vranjic – k.č. 7682/1
394 Dugopolje – Podi 420 Otok Čiovo – pećina Bilosoj 445 Solin – Vranjic – k.č. 778, 7789
395 Dugopolje – Podi – šest tumula 421 Otok Šćedro 446 Solin – Vranjic – Krešimirova ul.
396 Gardun (Tilurium) 422 Podstrana – obalni pojas 447 Solin – Vranjic – rijeka Jadro
397 Grohote – spojna cesta 423 Podstrana – Strožanac – crkva NV 448 Solin (Salona) – antički vodovod
398 Hrvace – Krtelj 424 Podstrana – Strožanac – crkva 449 Solin (Salona) – antički vodovod
399 Hvar – Ispred Arsenala 425 Pučišća – luka 450 Solin (Salona) – Klis, antička cesta
400 Hvar – k.č. 109 426 Ričice – Gradina 451 Solin (Salona) – zapadni bedem
401 Hvar – k.č. 461 427 Rupotina – Rižinice 452 Soline – rimska vila
402 K. Novi i K. Štafilić 428 Seget Donji – fekalni kolektor 453 Split – Čiovska ul., Ul. B. Trogiranina
403 K. Novi i K. Štafilić 429 Sinj – Tvrđava Grad i Meštrovićevo šetalište
404 K. Sućurac i K. Stari 430 Solin – amfiteatar 454 Split – Dioklecijanova p. (Alešijeva 13)
405 K. Štafilić – k.č. 2069 431 Solin – Bencunuše 455 Split – Dioklecijanova p. (Bulićeva 5)
406 K. Štafilić – k.č. 2070/1 432 Solin – Bencunuše 456 Split – Dioklecijanova p. (katedrala
407 K. Štafilić – Resnik – Sikuli 433 Solin – Dioklecijanova ul. 22 sv. Duje)
408 Katuni – rimska cesta 434 Solin – Episkopalni centar 457 Split – Dioklecijanova p. (katedrala
409 Komiža – crkva sv. Nikole 435 Solin – Episkopalni centar sv. Duje)
410 Kučiće – crkva sv. Luke 436 Solin – k.č. 5073/1 458 Split – Dioklecijanova p. (katedrala
411 Lokvičići – Grad 437 Solin – Marusinac sv. Duje)
412 Lovreć – Bošnjakova gradina 438 Solin – Marusinac 459 Split – Dioklecijanova p. (Medulićeva 2)
413 Makarska – Sv. Petar 439 Solin – Porta Caesarea 460 Split – Dioklecijanova p. (Poljana
414 Marina – Drid – crkva Gospe od Sniga 440 Solin – Ul. dr. F. Tuđmana, k.č. 4937/1 kraljice Jelene 2)
712
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
713
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Slavko Galiot
Summary
714
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
715
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
jasno upućuju na zidane strukture koje se očito nalaze Redni broj: 391
ispod površine, za čiju bi detekciju bilo najbolje mjerenje Lokalitet: Dicmo
područja georadarom. Premda mjerenja konduktivnosti Naselje: Dicmo
u sklopu ovog istraživanja upućuju na kružni objekt nalik Grad/općina: Dicmo
amfiteatru, potrebno je mnogo više detalja da bi se ned- Pravni status: –
vojbeno moglo potvrditi da je riječ o rimskome amfiteatru. Razdoblje: –
Sustavna geofizička istraživanja s primjenom više metoda Vrsta radova: arheološki nadzor
osigurala bi točniju interpretaciju anomalija vidljivih na
rezultatima dobivenima s CMD uređaja. Opširnija geora- Od 11. listopada do 22. prosinca 2016. arheološki su nad-
darska mjerenja na ovome području znatno bi pridonijela zirani zemljani radovi prilikom rekonstrukcije državne ceste
razumijevanju tlocrtne situacije tog potencijalnog objekta i DC 1 – prolaz kroz Dicmo, od građevinske stacionaže 0+290
područja rasprostiranja rimskoga grada Aequuma. do stacionaže 1+045. Radove je nadzirala tvrtka Delmar
Galiot d.o.o. Voditelj nadzora u prvom dijelu bio je Dean
Literatura Filipčić, mag. archeo., a potom Slavko Galiot, dipl. arheo.
Članovi stručne ekipe bili su Srđan Đuričić, mag. arheo.,
Bonsall et al. 2013 J. Bonsall, R. Fry, C. Gaffney, I. Armit, A. Barbara Talaja, uni. bacc. arheologije, Josip Galiot, uni.
Beck, V. Gaffney, Assessment of the CMD Mini-Explorer, a bacc. arheo., i dokumentarist Josip Bazo.
New Low-frequency Multi-coil Electromagnetic Device, for
Archaeological Investigations, Archaeological Prospection, Zona arheološkog nadzora nalazi se na trasi državne ceste
20, 2013: 219 – 231. DC 1 (Split – G. P. Macelj) u mjestu Dicmu. Nadzor trase
Cambi 2002 N. Cambi, Antika, Zagreb, 2002. započeo je od stacionaže 0+290 do stacionaže 1+045, tj.
Suić 2003 M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, 2. od jugozapada prema sjeveroistoku. Praćen je strojni iskop
izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2003. širine do 3 m i dubine od 0,30 do 0,50 m, koji je obavljen
za potrebe rekonstrukcije kolnika, izradu stajališta za javni
Miroslav Vuković prijevoz, nogostupa te postavljanje uređaja za signalizaciju
Petra Basar i regulaciju prometa.
Anita Librenjak Ukupno je evidentirano deset stratigrafskih jedinica, od kojih
su četiri sloja, dok ostalih šest stratigrafskih jedinica pripada
Summary
716
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
717
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
718
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
719
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
720
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
kojih su neki traktovi bili jednostavno neprohodni. Strme were tumuli (many were investigated in the 20th century, but
padine klisure Rumin u sjevernom dijelu i naseljeni dijelovi some of them were looted). The results of the 2015 and 2016
južnog područja također su bili neprohodni. surveys are satisfactory. Four significant sites were revealed,
Rezultati terenskog pregleda 2015. i 2016. ukupno zado- all of which are susceptible to excavations (especially the site
voljavaju. Otkrivena su četiri važna nalazišta, od kojih 004, a stone mound near Gusići). A preliminary analysis of
su sva bila pogodna za iskopavanje (posebno lokalitet the finds has not revealed a single Bronze Age find (most of
004 – kamena gomila kod Gusića). Preliminarna ana- them belong to the Iron Age, Roman and medieval periods).
liza materijala prikupljenog u pregledanim traktovima nije Two sites – the Rumin Cave and Krivodol tumulus represent
potvrdila nalaze iz brončanog doba (većina nalaza pripada potential locations for Bronze Age finds, even the Cetina
željeznom dobu, rimskom i srednjovjekovnom razdoblju), culture period. The 2016 excavation of the stone mound of
ali detaljnija analiza može promijeniti tu sliku. Gustav I was not completed due to an unexpected find of
Dva lokaliteta – Špilja Rumin i Krivodolski tumul – poten- intact graves. Another tumulus of the same size (Gustav II)
cijalna su mjesta gdje se može očekivati materijal iz bron- undoubtedly contains intact graves. It is possible that possi-
čanog doba, čak i iz perioda cetinske kulture. Istraživanje ble future finds of graves in Gustav I and Gustav II will contain
kamene gomile Gustav I ove godine nije dovršeno zbog grave goods that belong to the Cetina culture and even those
neočekivanog otkrića netaknutih grobova. Tumul je još that might enlighten the contacts with the Aegean.
uvijek izdignut od razine tla pa je moguće da sadrži još gro-
bova. Drugi kameni tumul jednake veličine (Gustav II), koji
leži samo 100 m od Gustava I, zasigurno sadrži netaknute
grobove – pokušaj pljačkanja očito je bio neuspješan, pljač- Redni broj: 394
kaši jednostavno nisu pogodili pravo mjesto, stoga bi lokali- Lokalitet: Dugopolje – Podi
tet trebalo što prije istražiti. Moguće je da će eventualni dalj- Naselje: Dugopolje
nji grobovi u Gustavu I i Gustavu II sadržavati neke grobne Grad/općina: Dugopolje
priloge koji će se moći dovesti u vezu s cetinskom kulturom, Pravni status: Z-6478
a možda čak i one koji bi mogli rasvijetliti kontakte s Egejom. Razdoblje: A
Cetinska kultura i njezine veze s Egejom najzanimljiviji su Vrsta radova: arheološki nadzor
za ovaj projekt. No, kao što je slučaj s bilo kojim sustavnim
istraživanjem, u CeVaS projektu prikupljeno je i mnoštvo Od 23. do 30. studenog 2016. arheološki su nadzirani
drugih arheoloških podataka sa širokim kronološkim raspo- zemljani radovi prilikom nadogradnje energetske i tele-
nom. Nova nalazišta i uspostavljena koncentracija nalaza komunikacijske infrastrukture na k.č. 1914/149, 1914/32,
stvorit će detaljnu kartu arheoloških resursa regije i postaviti k.o. Dugopolje, na području zaštićenoga arheološko nala-
prioritete za buduća iskopavanja i istraživanja. Istraživanje zišta – rimska cesta na predjelu Podi – zapad u Dugopolju.
bi trebalo pružiti obilje podataka za proučavanje obrazaca Voditelj arheološkog nadzora bio je Dinko Tresić Pavičić,
naselja, prostornih odnosa tumula i naselja, upotrebe dipl. arheo., iz tvrtke Kaducej d.o.o. iz Splita. Stručni arhe-
poljoprivrednih zemljišta i teritorijalne organizacije doline, ološki nadzor obavili su Saša Denegri, dipl. arheo., i Silva
od prapovijesti do modernog doba itd. Kao i kod mnogih Kukoč, dipl. arheo, iz Konzervatorskog odjela u Splitu.
drugih sličnih projekata, jedan je od ciljeva CeVaS-a i uklju- Financijska sredstva osigurao je HEP Elektrodalmacija Split.
čivanje etnološke komponente u istraživački rad.
Na kraju treba naglasiti da je lokalna zajednica bila vrlo Nakon uvida u situaciju na terenu, dana 23. studenog 2016.
otvorena i uvelike je pomogla projektu. Jedan od ciljeva utvrđeno je da je zemljanim radovima na k.č. 1914/149,
ovog projekta jest jačanje lokalne svijesti o njihovoj bogatoj 1914/32 obuhvaćena trasa rimske ceste, koja na zaravni Podi
prošlosti. Razne izložbe i medijske prezentacije povezane pripada zajedničkoj trasi triju magistralnih cesta, čija je gradnja
s projektom usmjerit će veću pozornost javnosti na to arhe-
ološki i povijesno bogato područje.
Summary
721
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Summary
Archaeological supervision over the earthworks carried Zračna snimka geološke tvorevine označene kao gomila 1 (foto: J.
out for the upgrading of underground electricity cables and Goričanec)
722
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Nakon analize rezultata otkopa probnih rovova na preosta- Redni broj: 396
lih 11 kameno-zemljanih gomila, s obzirom na stratigraf- Lokalitet: Gardun (Tilurium)
ske odnose te izostanak dokaza antropogenog djelovanja Naselje: Gardun
te arheoloških nalaza i tragova, zaključeno je da je riječ o Grad/općina: Trilj
geološkim tvorevinama, dok su dvije gomile nastale prili- Pravni status: Z-2315
kom uklanjanja kamena s tog područja za potrebe poljopri- Razdoblje: A
vrede te njegova odlaganja na hrpu. Vrsta radova: sustavno iskopavanje, konzervacija
Važno je naglasiti da je istraživano područje dio dugopolj-
ske krške zaravni kao stjenovite površine s kamenjarskim U lipnju i srpnju 2016. održana je dvadeseta uzastopna
travnjacima i degradiranom vegetacijom, dakle riječ je sezona sustavnih arheoloških istraživanja u selu
o jednom tipičnom krškom krajoliku (Vrbanac 2013), tzv. Gardunu, na mjestu nekadašnjega rimskog vojnog logora
stožastom kršu (kegekarst) kao vapnenačkom krajoliku s Tilurija. Istraživanja je organizirao Odsjek za arheologiju
brojnim, blisko smještenim humcima (stožac, tzv. koničan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stručna vodi-
humak na krškom krajoliku), koji je prošaran zatvorenim teljica istraživanja bila je red. prof. dr. sc. Mirjana Sanader,
udolinama i uskim krškim dolinama. Vapnenac jače i brže a njezin zamjenik doc. dr. sc. Domagoj Tončinić. U istra-
korodira ispod biljnoga pokrova, gdje ima više humusa, jer živanju su sudjelovali i red. prof. dr. sc. Marina Milićević
se ondje, zbog biološkog procesa, stvara ugljikov dioksid Bradač, stručna suradnica dr. sc. Zrinka Šimić-Kanaet,
koji je aktivniji od ugljikova dioksida iz zraka. Prilikom ota- doc. dr. sc. Ina Miloglav, više asistentice dr. sc. Iva Kaić,
panja vapnenca ostaje i nešto netopljivih mineralnih tvari, dr. sc. Vinka Bubić i dr. sc. Ana Pavlović, mag. archeo.,
u kojima prevladavaju oksidi metala (crvenica, tal. terra Mirna Vukov i stručni suradnik Miroslav Vuković, mag.
rossa) (Vrbanac 2013). Navedeno je indikacija načina archeo., s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakul-
nastajanja humaka koji su sondirani tijekom ovogodišnjeg teta Sveučilišta u Zagrebu, te studenti dodiplomskog i
istraživanja te potvrda da je riječ isključivo o geološkim diplomskog studija arheologije na istome odsjeku – Tina
tvorevinama. Bertetić, Jelena Šekrst, Karla Ivak, Filip Medar, Mia Jurić,
Nakon istraživanja mogućih kolotraga kao indikacije posto- Mirko Kežić, Sara Primc, Marija Ivandekić, Ivana Mlinarić,
janja antičke ceste, zaključeno je da (s obzirom na izosta- Vesna Matić, Doris Šugar, Jakov Piškorić, Igor Rumiha,
nak drugih indikativnih nalaza na širem području te s obzi- Leona Valenta, Darija Dugandžić i Erika Trbojević te stu-
rom na rezultate sondiranja) nije riječ o kolotrazima. Na dent Sveučilišta u Ankari Tuğcan Ündemir. Za iskopavanje
stijenama koje se nalaze na tom području uočeni su slični,
višesmjerni tragovi. S obzirom na takve karakteristike sti- SJ 64
SJ 18
jena, vjerojatno je riječ o prirodnim strukturama, odnosno
oblicima nastalima zbog topljenja vapnenca zbog djelova-
nja kiša i ostalih atmosferilija. 13 SJ
66
SJ
89
Literatura
12
rimskoj provinciji Dalmaciji, Centar za balkanološka ispiti- SJ 18
58
SJ SJ 67
SJ 11
Borzić, Jadrić 2007 I. Borzić, I. Jadrić, Novi prilozi arhe- 77 SJ 89
SJ
Vrbanac 2013 B. Vrbanac, Pojmovnik fenomena krša
SJ 1
2013: 64 – 76.
Jelena Lapić
11 SJ 98
SJ 97
5
SJ 9
Summary SJ 98
10
Rescue archaeological excavations at the site of Podi – six
SJ 79
723
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Sonda D, kvadrant F/11, SJ 95, ulomak arhitektonske plastike kao Sonda D, kvadrant G/11, SJ 97, ulomak arhitektonske plastike kao
spolij u zidu spolij u zidu
su angažirana dva fizička radnika. Iskopavanje je bilo dio jedna drugoj (kvadranti D – G/8 – 20). Tijekom istraži-
programskog plana projekta Hrvatske zaklade za znanost vanja 2010. – 2015. dokumentirani su zidovi i strukture
„Between the Danube and the Mediterranean. Exploring koji se uklapaju u pretpostavljeni tlocrt dviju centurija
the role of Roman military in the mobility of people and i potvrđuju ga svojim položajem i dimenzijama, a isto-
goods in Croatia during the Roman Era”, a uz potporu dobno zidovi i strukture jasno upućuju na zaključak da su
Ministarstva kulture, Splitsko-dalmatinske županije i u sondi D zastupljene još dvije faze (usporedi Sanader,
Grada Trilja. Tončinić, Miloglav 2015: slika 1). Drugoj fazi pripadaju
zidovi SJ 26, 27 i 46, koji negiraju zidove centurija SJ 3
Arheološka istraživanja Tilurija kontinuirano traju od 1997. i 19, iako istodobno sa zidom centurija SJ 17 zatvaraju
(Sanader 1998; 2000; 2001; 2002; 2003, 2009; Sanader, jedan objekt, koji ima otklon u odnosu na centurije.
Tončinić, Ožanić 2004; 2005; Sanader, Tončinić, Ožanić, Trećoj fazi u sondi D pripadaju suhozidi SJ 40 – 43, što
Miloglav 2006; Sanader, Tončinić, Demicheli, Miloglav ponajprije potvrđuju suhozidi SJ 40 i 41, koji su sjeli na
2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2014, 2015; zidove SJ 19 i 27, dakle na zidove prve i druge faze.
Sanader, Tončinić, Miloglav 2016; Sanader, Tončinić, Za strukture koje tvore zidovi SJ 59 – 61 i 68, zajedno
Buljević, Ivčević, Šeparović 2014). s podnicom SJ 76, nadalje zidovi SJ 12 i 88, te zidovi
Godine 2016. radovi su nastavljeni u sondi D (k.č. 2679, SJ 79 i 85, odnosno za strukture od kamena SJ 62 i 69,
2663, 2658/1, 2658/2, 2659/1, 2659/2, k.o. Košute), teško je na ovom stupnju istraživanja zaključiti jesu li pri-
odnosno na zemljištu koje je Grad Trilj otkupio za padali drugoj ili trećoj fazi arhitekture u sondi D. Uzrok je
potrebe arheološkog istraživanja. Nakon arheološkog tome nepotpun tlocrt te nemogućnosti da se navedene
iskopavanja i geofizičkih istraživanja 2007. i 2009., bilo stratigrafske jedinice povežu u jednu cjelinu sa zidovima
je moguće, na razini teoretske pripreme daljnjeg istra- SJ 26, 27 i 46 ili sa suhozidima SJ 40 – 43.
živanja, pretpostaviti izvorni tlocrt i namjenu antičke Istraživanje je 2016. započelo uklanjanjem SJ 36, čime su
arhitekture, čiji su tragovi dokumentirani u sondi D. Oni dokumentirani zidovi SJ 95 i 97, strukture od kamena SJ 77
se s malim odstupanjima mogu uklopiti u idealnu rekon- i 101, te slojevi SJ 98 – 100 i 102. Zid SJ 95 nadovezuje
strukciju sklopa od šest vojničkih spavaonica (centuriae) se na zapadni kraja zida SJ 79 i pruža se u smjeru sjever-
jedne legijske kohorte, koje su položene u smjeru sjever- -jug. Pritom ulomak arhitektonske plastike, koji je pripisan
-jug. Takva se rekonstrukcija zasniva na komparativnoj kamenoj strukturi SJ 77, pripada zidu SJ 95. Na sjevernom
analizi antičke arhitekture, čiji su tragovi dokumentirani kraju zida SJ 95 na njega se u smjeru istoka nadovezuje
u sondi D, tlocrtnom prikazu geofizičkih istraživanja na zid SJ 97, u koji je ugrađen ulomak arhitektonske plastike.
sondi D, konfiguraciji terena, karakterističnim tlocrtima Riječ je o obrađenoj kamenoj ploči s profiliranim rubom
rimskih legijskih logora te ostacima rimske arhitekture u poput natpisnog polja, ali bez sačuvanog natpisa. Zidovi
sondi A (Sanader, Tončinić, Demicheli, Miloglav 2008). SJ 79, 95 i 97 tvore jednu istodobnu cjelinu, odnosno
Ostaci arhitekture u sondi A također se tumače kao objekt građen tehnikom suhozida i položen u smjeru istok-
niz od šest vojničkih spavaonica, koje su položene u -zapad. Sjeverno od navedenog objekta dokumentirana je
smjeru istok-zapad, i čine sklop spavaonica jedne legij- kamena struktura SJ 101, koja se može interpretirati kao
ske kohorte (Sanader 2009; Sanader, Tončinić, Buljević, zid sa zapadnim i istočnim licem te ispunom od sitnijeg
Ivčević, Šeparović 2014). Za potrebe iskopavanja pod- kamena u sredini. Ni strukturom i dimenzijama, ni polo-
ručje sonde D obuhvaćeno je mrežom od 8x21 kvadra- žajem i orijentacijom SJ 101 ne može se jasno povezati
nata (A – H/1 – 21), dimenzija 5x5 m. Na osnovi opi- s ostacima centurionskog stana, odnosno zidovima SJ 57
sane analize, zaključeno je da je na navedenoj površini (sa stopom 67), 18 i 11, ali ni s objektom koji tvore zidovi
moguće obuhvatiti dvije čitave centurije okrenute leđima SJ 79, 95 i 97.
724
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Sanader 1998 M. Sanader, Tilurij – rimski vojni logor, dr. sc. Mirjana Sanader
Prethodno izvješće s arheoloških istraživanja u 1997. i dr. sc. Domagoj Tončinić
1998., OA, 22, Zagreb, 1998: 243 – 255. dr. sc. Ina Miloglav
Sanader 2000 M. Sanader, Tilurij – rimski vojni logor,
Obavijesti HAD, 32, 1, Zagreb, 2000: 51 – 62. Summary
Sanader 2001 M. Sanader, Tilurij – rimski vojni logor,
Prethodno izvješće o arheološkim istraživanjima u sezoni The 20th season of systematic archaeological excavations of
2000., OA, 25, Zagreb, 2001: 183 – 194. the Roman camp Tilurium in the village of Gardun took place
Sanader 2002 M. Sanader, Tilurij – arheološka istraživa- in June and July 2016. The excavations were resumed in
nja u godini 2002., Obavijesti HAD, 34, 3, Zagreb, 2002: probe D (cadastral parcels nos. 2679, 2663, 2658/1, 2658/2,
87 – 97. 2659/1, 2659/2, the cadastral municipality of Košute), on a land
Sanader 2003 M. Sanader, Tilurium I., Istraživanja – that the City of Trilj had acquired for this purpose. Following
Forschungen 1997 – 2001, Zagreb, 2003. the archaeological excavations and geophysical survey
Sanader 2009 M. Sanader, Mannschaftsbaracken mit conducted in 2007 and 2009, it was possible to estimate a
Strebepfeilern im Legionslager Tilurium, u: (ur. A. Morillo, layout and purpose of a Roman structure, whose traces were
N. Hanel E Martin), LIMES XX Estudios sobre la frontera recorded in probe D. Apart from minor deviations, they fit into
romana/ Roman Frontier Studies, Madrid, 2009: 1509 the ideal reconstruction of the complex with six north-south
– 1514. oriented barracks (centuriae) of a legionary cohort.
725
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
726
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Literatura
Vedran Koprivnjak
Summary
727
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Tomislav Jerončić
Summary
728
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Nebojša Cingeli
Summary
729
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
730
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
zagrijavanju prostorija, odnosno cirkulaciji vrućeg zraka i u zemlju, riječ je o sloju koji se treba vezati uz ostatke
taloženju dima. Prostor između stupića hipokausta ispunja- mozaičkog poda iz mlađe faze, uništenog tijekom naknad-
vala je rahla tamnosiva zemlja, pomiješana s velikom količi- nih gradnji. Područje između bunara, kasnoantičkog zida i
nom ulomaka opeke (nastalih kao rezultat uništenja dijelova recentne cisterne ispunjavala je tamnosiva zemlja s inklu-
hipokausta) i žbuke. Uz brojne ulomke keramike, željeza i zijama žbuke i sitnog kamenja. Karakterizira je velika koli-
stakla, sadržavala je i brončani novac iz 4. st. (Licinije I., čina nalaza, ponajprije građevnog materijala i kasnoantičke
Konstancije II., Julijan II.). Pregradni zid, čiji je smjer defini- keramike, ali zastupljeni su i stakleni i metalni ukrasni te
ran tijekom prethodne faze, nadograđuje se kombinacijom uporabni predmeti. Iznimku čini jedan primjerak kovanice s
manjih lomljenaca i opeke, nakon čega je ožbukan. U isto je oznakom Pharos (druga polovica 4. st. pr. Kr.), kao i ulomak
vrijeme prežbukano sjeverno pročelje, čime su prekrivene brončane fibule tipa proto-Certosa (6. – 4. st. pr. Kr.).
freske. Iznad hipokausta nastaje nova podnica s mozai- Prilikom gradnje bunara uništen je mozaičan pod u zapad-
kom, no i ona je bila prežbukana u sljedećoj fazi gradnje. noj polovici kuće, kao i sustav hipokausta koji se nastavljao
Prilikom uklanjanja recentne cisterne, koja je bila sagra- i u tom dijelu. Tek je djelomično sačuvana žbukana pod-
đena u sjeveroistočnom dijelu kuće, uočen je sloj pjeskovite nica, na čijoj su površini bili vidljivi otisci stupića hipokau-
zemlje, iznimno bogate kasnoantičkim materijalom. Osim sta. Iako se sjeverno pročelje nastavlja u punoj visini, nema
uobičajenih ulomaka keramike i stakla, sadržavao je veliku traga mozaiku iz starije faze. Kasnoantička podnica na tom
količinu kasnoantičkog brončanog novca. Sudeći prema je dijelu legla izravno na sloj rahle smeđe zemlje, pomije-
iznimnom broju tesera i čestica žbuke koji su bili umiješani šane s mnoštvom ulomaka grube prapovijesne keramike.
Tijekom istraživanja pronađeno je ukupno 140 komada bron-
čanog novca koji se, osim spomenute farske kovanice, datira
u kraj 3. i u 4. st. Nakon analize metodom izotopa ugljika
C-14, utvrđeno je da se mozaički pod iz starije faze može
datirati u sam kraj 1. st., a onaj iz mlađe faze u kraj 3. st.
Između 13. i 15. st. nastaju gradske zidine koje prekrivaju
južni dio mozaičkog poda iz starije faze. Kako bi se tlo nive-
liralo i stvorila baza za gradnju novog objekta, nasipa se
zemlja pomiješana s velikom količinom ostataka građevnog
materijala, keramike i životinjskih kostiju. Srednjovjekovna
kuća nastaje izravno iznad sjevernog pročelja, što je doka-
zalo da se tadašnji ortogonalni raster temeljio na kasnoan-
tičkoj matrici.
Literatura
731
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Ivana Protulipac
Summary
732
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Nebojša Cingeli
Summary
733
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
734
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
kanala kanalizacije iz prve polovice 20. st., koji se pruža po recentne instalacije iz 20. st., čijom je zamjenom uspostav-
središnjoj osi ulice Velika štrada sve do glavnog trga Brce, ljen nov kanalizacijski cjevovod.
koji nastaje neposredno izvan utvrđenog naselja uz sjeverni
ulaz u njega. Budući da struktura recentnog kanala nije bila Ivica Pleština
pogodna za postavljanje nove kanalizacijske cijevi, kao
jedino rješenje ostalo je polaganje nove cijevi kanalizacij- Summary
skog kolektora na mjestu pronađenog zida. Nakon izrade
konzervatorskog elaborata i projekta, struktura zida pažljivo Archaeological supervision of the earthworks for the con-
je razgrađena te je jedan kameni blok djelomično ispiljen, struction of the sewer system of Kaštela-Trogir, Kaštela
a u nastalu šupljinu položena je nova kanalizacijska cijev. subsystem was carried out in the course of 2016. The his-
Nakon postavljanja cijevi, ostatak zida složen je u prethodno toric core of Kaštel Novi was formed opposite to the 16th
zatečeno stanje te je zaštićen geotekstilom i pijeskom. century fortified summer house of Pavao Antun Ćipiko. The
Na samom kraju ulice Velika štrada, a pred ulazom na trg settlement was enclosed by city walls. It had an irregular rec-
Brce, otkriven je djelomično devastiran sjeverni bedem na tangular layout with a main north-south oriented street that
mjestu pretpostavljenog glavnog ulaza u naselje. Bedem connected the Ćipiko summer house to the north city gate.
je devastiran prilikom gradnje spomenutog zidanog kanala This cardo is called Velika štrada today. A segment of a wall
kanalizacije s početka 20. st. Upravo ta pozicija, već nepo- made of massive stone blocks with rustic pitched face was
vratno razorenog sjevernog bedema, iskorištena je za unearthed in the southern part of the street and just a few
polaganje cijevi nove kanalizacije. Arheološki su istraženi meters to the north of the Ćipiko summer house. Based on
neoštećeni dijelovi bedema istočno i zapadno od deva- a few pottery fragments the wall can be dated to the 16th
stiranog dijela. Bedem širine 0,70 m građen je od pravil- century, i.e. the time of the construction of the settlement.
nih vapnenačkih klesanaca s dvama licima te ispunom The remains of the partly destroyed north city wall were
od manjeg kamena i vapnenog morta. Utvrđeno je da se unearthed on the location of the assumed main settlement
bedem nastavlja pod susjednim kućama na istoku i zapadu, gateway at the end of Velika štrada Steet and the entrance of
što znači da su sjeverna pročelja kuća u toj liniji naselja Brce Square. The destruction occurred during the construc-
formirana nadogradnjom bedema. Arheološko istraživanje tion of a sewer system at the beginning of the 20th century.
također je pokazalo da je bedem temeljen relativno plitko
na kamenu živcu, što potvrđuje povijesni izvor, odnosno
dozvola trogirskog kneza za gradnju naselja, u kojoj se
navodi da se utvrđeno naselje gradi na morskim hridima. Redni broj: 404
Štoviše, građevinski iskopi kroz ulicu Velika štrada pokazali Lokalitet: Kaštel Sućurac i Kaštel Stari, fekalni kolektor
su da se kamen živac, odnosno morska hrid, nalazi vrlo Naselje: Kaštel Sućurac i Kaštel Stari
plitko ispod hodne površine kroz čitavu dužinu ulice. Grad/općina: Kaštela
U povijesnoj jezgri Kaštel Štafilića tijekom arheološkog Pravni status: Z-3247 (Kaštel Sućurac), Z-2903 (Kaštel
nadzora građevinskih radova nisu pronađene arheološke Stari)
strukture ni artefakti. Uz župnu crkvu Uznesenja Blažene Razdoblje: NV
Djevice Marije i javni park južno od crkve položene su Vrsta radova: arheološki nadzor
735
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Nebojša Cingeli
Summary
SJ 1, sloj asfaltnog puta i tampona SJ 2 te sloj recentne šute Redni broj: 405
SJ 3 s novijim instalacijama, do relativne dubine 0,55 m. Lokalitet: Kaštel Štafilić – k.č. 2069
Ispod tih slojeva nalaze se ostaci kamene kaldrme SJ 4. Na Naselje: Kaštel Štafilić
mjestima gdje je kaldrma probijena otpadnim jamama ili je Grad/općina: Kaštela
uklonjena nalaze se slojevi starijih nasipa masnog sastava, Pravni status: –
tamnosive boje pomiješani s garom SJ 5, često na nivou pod- Razdoblje: A
zemnih voda. Na mjestima gdje je relativna dubina prelazila Vrsta radova: arheološki nadzor
1 m pronađen je sloj zemlje kompaktne konzistencije SJ 06
sive boje. Jedino je u južnim dijelovima, tijekom nadzora uz Od 9. do 11. svibnja 2016. arheološki je nadziran iskop
more, pronađena živa stijena. Kako je praćena dinamika rada temelja za stambenu građevinu u Kaštel Štafiliću, na
736
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
k.č. 2069, k.o. Kaštel Štafilić. Voditeljica nadzora bila je (zapadno od kaštela Lodi, Kaštel Štafilić) sagradi svoj
Anita Penović, dipl. arheo. iz tvrtke Neir d.o.o., Split. kaštel. Kaštel Kvarko prvi se put spominje 1588. u popisu
stanovništva i tada ima 17 stanovnika. Danas se na obali
Tijekom pregledavanja okolnih parcela, ponajprije onih koje mogu vidjeti ostaci zidova kaštela koji formiraju pravokutnik
se obrađuju, uočena je manja količina jako fragmentiranih dimenzija 14,8x18,5 m, položen u smjeru pružanja hridi, tj.
keramičkih nalaza, koji se mogu datirati u antiku. Ukupno sjeveroistok-jugozapad. Istočni zid bio je položen na hrid, a
su definirane tri stratigrafske jedinice: sloj humusa SJ 1, sloj ostali su zidovi temeljeni u moru. Na temelju vidljivih ostataka
tamnosmeđe zemlje bez pokretnih arheoloških nalaza SJ 2 i ne može se reći kojem je tipu utvrde pripadao. Povjesničar
sloj tupine sa sporadičnom pojavom matične stijene SJ 3. U Pavao Andreis piše da je dvorište (corativo) tog kaštela bilo
početku je bilo planirano da se naprave trakasti temelji kuće, prostrano i da je ulaz branila jedna kula (torretta). Prilikom
ali s obzirom na činjenicu da se sterilan sloj tupine nalazio pregledavanja okolnih parcela, ponajprije onih koje se obra-
na većoj dubini od predviđene, iskopana je cjelokupna povr- đuju, uočena je manja količina jako fragmentiranih keramič-
šina buduće građevine do sterilnog sloja tupine i matične kih nalaza, koji se mogu datirati u antiku.
stijene. Prilikom strojnog iskopa nisu pronađene nepokretne Ukupno su definirane tri stratigrafske jedinice: sloj humusa
arheološke strukture, kao ni pokretni arheološki materijal. SJ 1, sloj tamnosmeđe zemlje bez pokretnih arheoloških
nalaza SJ 2 i sloj tupine sa sporadičnom pojavom matične
Anita Penović stijene SJ 3. Temelji kuće trebali su se izvesti kopanjem traka-
stih temelja, ali s obzirom na činjenicu da se sterilan sloj tupine
Summary nalazio na dubini većoj od predviđene, iskopana je cjelokupna
površina buduće građevine do sterilnog sloja tupine i matične
In the course of May 2016 archaeological supervision was stijene. Prilikom strojnog iskopa nisu pronađene nepokretne
conducted during the earthworks for the construction of the arheološke strukture, kao ni pokretni arheološki materijal.
foundations of a building on cadastral foundations 2069, the
cadastral municipality of Kaštel Štafilić. The inspection of the Ivica Pleština
surrounding land plots revealed a small quantity of pottery that
can be dated to Antiquity. During the earthworks, no immova- Summary
ble structures or movable archaeological finds were detected.
In the course of October 2016 archaeological supervision
was conducted during the earthworks for the construc-
tion of the foundations of a building on cadastral parcel
Redni broj: 406 no. 2070/1, the cadastral municipality of Kaštel Štafilić.
Lokalitet: Kaštel Štafilić – k.č. 2070/1 During the earthworks, no immovable structures or mov-
Naselje: Kaštel Štafilić able archaeological finds were detected.
Grad/općina: Kaštela
Pravni status: –
Razdoblje: NV
Vrsta radova: arheološki nadzor Redni broj: 407
Lokalitet: Kaštel Štafilić – Resnik – Sikuli
Od 7. do 19. listopada 2016. arheološki je nadzirano isko- Naselje: Kaštel Štafilić
pavanje temelja za stambenu građevinu u Kaštel Štafiliću, Grad/općina: Kaštela
na k.č. 2070/1, k.o. Kaštel Štafilić. Voditelj nadzora bio je Pravni status: Z-3761
Ivica Pleština, dipl. arheo., iz tvrtke Temenos d.o.o., Split. Razdoblje: A
Vrsta radova: sustavno iskopavanje
U neposrednoj blizini predmetne parcele nalaze se ostaci
Kaštela Kvarko. Trogirski plemić Ivan Quarco (Kvarko) U rujnu, listopadu i početkom studenog 2016. zaštitno
godine 1558. dobio je odobrenje da na položaju Bile su arheološki istraženi antički Sikuli u Kaštel Štafiliću.
737
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
U istraživanjima su sudjelovali arheolozi Muzeja grada je istraživanje starijeg helenističkog sloja te je definiran
Kaštela Ivanka Kamenjarin (voditeljica), Ivan Šuta, viši zapadni rub insule i prostorija unutar bloka. U prostoriji
kustos, Dijana Žaja, mag. archeo., pripravnica u Muzeju u kojoj je prošle godine pronađena u cijelosti sačuvana
grada Kaštela, te Ivana Klaić, mag. arheo., Dominik Žanić, kamenica za ulje (SJ 61), pronađen je dio pitosa (dolija) i
dokumentarist i Ante Jureškin, restaurator i fotograf. U pet amfora, koje su sačuvane gotovo u cijelosti. Uz amfore
istraživanjima, koja su se odvijala uz potporu Ministarstva je pronađen i cjelovit sivi vrč s jednom ručkom, sivi skifos,
kulture i Grada Kaštela, također je sudjelovalo 12 stude- reljefna („megarska”) čaša i zdjela na nozi. Sav pronađeni
nata arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti. materijal bio je ispod sloja urušenja od imbreksa „lakon-
skog” tipa. Pronađeno je dobro očuvano kućno ognjište
Ove je godine istražen prostor stambenog bloka u zapad- od kamenih ploča posloženih u kvadratan oblik. Južno od
nom dijelu naselja. Godine 2015. istraženi su gornji slo- te prostorije pronađen je ulaz u drugu prostoriju, koja ima
jevi u zapadnom dijelu bloka te je otkrivena slabo oču- izražen sloj gareži i tek manju količinu urušenih krovnih
vana kasnoantička arhitektura. Ove godine nastavljeno kupa, što navodi na pretpostavku da nije bila natkrivena.
738
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Ivanka Kamenjarin
Summary
739
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
razvoda i priključivanje na postojeću elektroenergetsku k.č. 7429, k.o. Katuni, nalazi se i raskrižje rimske vicinalne
mrežu, pojavila se potreba za stručnim arheološkim nad- ceste, čiji se istočni krak pruža preko prostora koji je zahva-
zorom tijekom pripremnih i zemljanih radova te gradnje ćen građevinskim radovima.
vjetroagregata i prilaznih putova u zoni izravnog i neizrav- Na području Katuna nalaze se dva pravca rimskih vicinal-
nog utjecaja, zbog uvijek prisutne mogućnosti pronalaska nih cesta, koji presijecaju jedan drugi na visoravni Katuni
dosada nepoznatih arheoloških lokaliteta, odnosno naila- – Brdo, odnosno Katuni – Prpuša.
ska na nepoznate kulturne slojeve, koje je nemoguće uočiti Sjeverni krak tog raskrižja pruža se sjeveroistočno preko
prilikom pregledavanja površine terena. Osim toga, unutar položaja Vlake, jugoistočno od zaseoka Gornjih Rubića i
šireg područja zahvaćenoga gradnjom vjetroelektrane, na istaknutog položaja Golo brdo, prema položaju Dražica,
740
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
odnosno izvoru Pišćet, a vjerojatno i dalje. Spurile su doku- i zasad neobjavljen pronađeni kameni stolac na prostoru
mentirane i pozicionirane do otprilike 740 m od samog današnje Hrvatske). Osim kamenog stolca, koji nije bio
raskrižja. ugrožen gradnjom vjetroelektrane, tijekom nadzora nisu
Južni se krak ceste od raskrižja pruža oko 150 m jugoza- uočeni drugi arheološki nalazi jer se iskopavalo u nasipnim
padno pokraj položaja Moči, da bi kod položaja Podimber ili geološkim slojevima. Također, nije devastirana obližnja
skrenuo prema jugu, odnosno jugoistoku. Nakon šezdese- dionica rimske vicinalne ceste.
tak metara spuštanja između Podimbera i Bašićeve drage,
put skreće prema jugozapadu te ga je moguće pratiti još Literatura
četrdesetak metara do položaja ispod Podimbera, kojim
slijedi izohipsu na 376 m n. v. prema jugozapadu, odnosno Bešlagić 1985 Š. Bešlagić, Kamene stolice srednjovje-
zapadu. Ondje nedostaju spurile jer je put na tom dijelu kovne Bosne i Hercegovine, Djela, knjiga LIX, Sarajevo,
bio građen s podzidom te nasipan zemljom i kamenjem. 1985.
Danas su podzidi ostali sačuvani samo u tragovima, dok je Jerončić 2011 T. Jerončić, Istraživanje tumula i gradine
glavnina konstrukcije ceste erodirala. na Ledinama u Ravči kod Vrgorca, u: (ur. M. Tomasović),
Istočni se krak te ceste od raskrižja krivudavo pruža prema Arheološka istraživanja na trasi autoceste u Zabiokovlju i
istoku, odnosno istoku-sjeveroistoku. Na otprilike 360 m Plini, Makarska, 2011.
udaljenosti od raskrižja, trasa rimske ceste vjerojatno je
poslužila kao podloga za gradnju srednjovjekovnog kaldr- Tomislav Jerončić
manog puta, čiji su ostaci na tome mjestu još uvijek vidljivi.
Malo dalje prema istoku, rimsku cestu presijeca današ- Summary
nja asfaltirana lokalna prometnica koja povezuje zaselke
Gornje Baliće i Baliće. Šezdesetak metara istočno od An archaeological survey prior to the construction of a wind
asfaltne ceste uočeno je još nekoliko spurila. Pretpostavlja farm in the territory of Katuni was carried out in the course of
se da se taj krak pruža dalje prema istoku, dakle prema 2016. The inspection revealed the remains of a roman vicinal
mreži puteva potrebnih za gradnju vjetroelektrane Katuni, road with wheel ruts. A stone chair made of several dressed
ali prilikom terenskog pregleda nisu uočene spurile i drugi stone blocks was detected to the west of Gornji Mandušići,
tragovi rimske ceste. Na tom dijelu visoke zaravni, na otpri- i.e. NE of the access road between VA 11 and VA 10.
like 414 m n. v., konfiguracija terena i struktura kamene
litice vjerojatno nisu omogućili stvaranje spurila, odnosno
njihova gradnja i trasiranje nisu bili potrebni.
Zapadni krak rimske ceste pruža se od raskrižja prema Redni broj: 409
zapadu te ga je moguće pratiti u duljini od otprilike 280 m Lokalitet: Komiža – crkva sv. Nikole (Muster)
zapadno od raskrižja gdje ga presijeca lokalni kaldrmani Naselje: Komiža
put. Nakon toga, rimska cesta blago skreće prema sjevero- Grad/općina: Komiža (otok Vis)
zapadu uzbrdo prema lokaciji gdje je uočeno još nekoliko Pravni status: Z-5861
spurila, a onda vjerojatno skreće prema zapadu. Zapadnije Razdoblje: A, SV, NV
od tog položaja nisu uočene spurile. Vrsta radova: arheološki nadzor, zaštitno iskopavanje
Istodobno s dokumentiranjem rimske vicinalne ceste,
arheološki je nadzirana (siječanj – lipanj) gradnja vjetro- Od 6. listopada do 27. studenog 2016. arheološki su nad-
elektrane Katuni. Planirana gradnja obuhvaćala je 12 vje- zirani zemljani radovi prilikom obnove crkve sv. Nikole u
troagregata te pripadajuću mrežu od 5 km putova koji ih Komiži, prilikom čega je uz jugoistočni zid planirana gradnja
međusobno povezuju. Zapadno od Gornjih Mandušića, drenažnog sustava. Voditelj nadzora bio je Vedran Katavić,
odnosno sjeveroistočno od pristupnog puta između VA prof. pov. i arheo., a zamjenice Marica Milić, prof. pov. i
11 i VA 10, uočen je kameni stolac napravljen od više blo- arheo., te Ana Sunko Katavić, dipl. arheo. Budući da su
kova obrađenog kamena (kameni su stolci u Hrvatskoj vrlo prilikom arheološkog nadzora registrirane zidane strukture
rijetka zabilježena pojava, a ovaj je tek treći dokumentiran i kosturni ostaci, zbog potreba njihova definiranja i doku-
mentiranja, u radovima su sudjelovali i Tomislav Jerončić,
dipl. arheo., i Ante Radovčić, tehničar, svi zaposlenici tvrtke
Kaukal d.o.o. Logističku potporu arheološkim radovima u
vidu ručnog iskopa, odvoza, deponiranja, zaštite na radu
i osiguravanja iskopa, obavio je glavni izvođač radova,
tvrtka XIA inženjering d.o.o. Split. Sve faze radova popratili
su Saša Denegri, dipl. arheo., i Sanja Buble, dipl. ing. arh.,
iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Financijska sredstva
osigurana su iz programa Ministarstva kulture, čiji je nosi-
telj Župni ured sv. Nikole.
741
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
i utvrđivanja parametara za buduće arheološke radove, zazidani). Nakon uklanjanja zida (SJ 1), u profilu nasipa
na predmetnoj je lokaciji propisan arheološki nadzor. registriran je sloj smeđe rahle zemlje sa sitno lomljenim
Arheološki nadzor i istraživanja odvijali su se uglavnom kamenom, rijetkim ulomcima žbuke i dosta korijenja biljaka
unutar uskog prostora između jugoistočnog zida crkve i (SJ 3). Pronađeni pokretni arheološki materijal čine ulomci
jugozapadnog dijela bedema, na površini od 15 m². krovne opeke i žbuke, čavli i životinjske kosti te keramički
Gradnja drenažnog sustava uz jugoistočni zid crkve zapo- nalazi. Prikupljeni nalazi upućuju na recentniju nivelaciju
četa je uklanjanjem kamenog zida (SJ 1), koji je vjerojatno (dislocirani slojevi) krajem 19. st. Uslijedio je iskop do
nastao kao posljedica širenja crkve na dvorišni prostor, dna temelja zida crkve te su registrirani kompaktni slojevi
radi neke vrste podzida za novonastalu dvorišnu terasu. (SJ 12, 13, 16, 17 i 18), unutar kojih su pronađeni nalazi
Sjeverno, ujedno i jedino lice zida, bilo je zidano od obra- poput čavala, opeke, žbuke, kao i ulomci stakla te glazi-
đenog pravokutnog kamena, pravilno složenog u jedan rane novovjekovne keramike. Među posebnim nalazima
red, međusobno povezanog vapnom. Prilikom njegove izdvajaju se nalazi novca, brončane igle te noža s koštanim
razgradnje, u drugom redu pronađen je ulomak antičke drškom. S obzirom na čitljive nalaze novca, nastanak tih
arhitektonske dekoracije, ukrašen jonskom kimom (koju slojeva može se datirati u duže razdoblje, od 15. do 17. st.
čini ritmično izmjenjivanje ovula i kopalja) i astragalom tro- U sjeveroistočnom dijelu iskopnog prostora, na visini od
kutaste profilacije. Unutrašnje lice jugozapadnog bedema 64,94 m n. v. registriran je zid (SJ 19) smjera sjeverozapad-
(SJ 5) građeno je od manje-više pravilnog pravokutnog -jugoistok, građen od manjeg neobrađenog kamena slože-
kamenja, obnovljenog betonskim vezivom. Tijekom pregle- nog u redove, međusobno povezanog žbukom. Taj je zid
davanja vanjskog dijela obrambenih zidova jasno se uoča- integriran u sjeveroistočni temelj crkve (SJ 15) te je parale-
vaju veće površine zidane od raznih vrsta kamena, pravilno lan sa smjerom pružanja jugozapadnog bedema kompleksa
obrađenog u različitim dimenzijama, što upućuje na neko- (SJ 5). Ovom prilikom dokumentiran je u dužini od 3 m te se
liko faza dogradnje i obnove. Taj je obrambeni zid prema pruža pod jugozapadni profil sonde u smjeru jugoistočne
zapadu nadovezan na fasadu crkve, a na jugu se lomi i kule kompleksa. Sjeverno, na visini od 64,22 m n. v., pro-
spaja na jugoistočnu kulu. Također, spomenuti dio bedema nađena je zidana grobnica, grob 1 (SJ 23/24), unutar kojeg
ima tri otvora, koji su u funkciji drenaže (s vanjske su strane su pokopane četiri osobe, čiji su kosturni ostaci dobro
742
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Ulomak arhitektonske dekoracije ukrašen jonskom kimom i astraga- Krunica izrađena od kosti, 16./17. st. i ovalna medaljica 17./18. st.
lom (PN 1) (PN 21)
očuvani. Pokojnici su položeni jedan do drugog, s glavama rabljeni stoljećima, stoga je otežano njihovo preciznije kro-
okrenutima prema sjeverozapadu i pogledom prema jugo- nološko determiniranje. Ukupno je pronađeno devet primje-
istoku, dok su ruke bile na prsima. Južna stranica grobne raka novca. Najstariji je primjerak bavarski pfenning (kovan
arhitekture djelomično je iskoristila temelj zida (SJ 19), između 1392. i 1479.), a najmlađi austrougarski filir (heller),
dok je sama grobnica s unutrašnje strane ožbukana. Kao kovan 1897. (av: okrunjeni carski dvostruki orao). Najbrojniji
grobni prilozi pokojnika pronađeni su ulomci koštane kru- je novac Venecije, s ukupno pet primjeraka. Najstariji je
nice koja ima medaljon s prikazom raspela, nalazi novca, primjerak soldina, koji pripada seriji anonimnih kovova
brončane igle te keramika. Pronađeni predmeti datirani su (bez imena dužda), a kovan je prema dekretu Senata od
od 16. do 18. st. U cilju definiranja spomenute zidane grob- 12. rujna 1565. (av: Krist s aureolom na prijestolju, blago-
nice, iskop je proširen prema jugoistoku dvorišta, na povr- slivlja desnom rukom, u lijevoj drži kuglu s križem te natpis
šini od 2,5 m². Prilikom proširenja iskopa, ispod relativno TV SOL DOMIN; rv: lav sv. Marka s aureolom i krilima te
recentnog sloja tzv. nasipa (SJ 3), datiranog novcem, regi- natpis SANCT.MARC.VEN.). Dvije medaljice, dijelovi kru-
striran je sloj rahle smeđe zemlje s više sitnog kamenja, nice (zrna su koštana), lanac s karikama i dva križa, pri-
ostacima ljudskih kostiju i žbuke (SJ 25). Prilikom čišćenja padaju nabožnim predmetima. Svi su, osim jednog križa,
kosturnih ostataka, na osnovi kostiju lubanje definiran je pronađeni unutar dviju grobnih cjelina. Obje su medaljice
veći broj jedinki, dokumentiranih kao grob 2 (SJ 25, 26, 27 ovalnog oblika te su datirane u 17. i 18. st. Među keramikom
i 29). Pokojnici su ukopani bez jasnog reda polaganja. Na prevladava grubo kuhinjsko posuđe, dok je glazirana kera-
osnovi kronološko databilnih nalaza, može se zaključiti da mika zastupljena sljedećim podvrstama: invetriata, engo-
ti slojevi nastaju dislociranjem slojeva nastalih u 17. i 18. st. biata (lionata, macultata), smaltata, majolika (višebojna rive-
Tijekom zaštitnog arheološkog nadzora i istraživanja nađeni stita, famiglia gotica, alla porcelanea, alla robiana, corona
su brojni metalni predmeti, ulomci keramičkih posuda te u con fiori e frutti, geometrico fiorito, comprendiata…) itd.
manjem broju ulomci stakla, a zabilježeni su i nalazi živo- Djelatnici Odsjeka konzervatorstva i restauratorstva
tinjskih kostiju te ljudski osteološki ostaci u dvama grobo- Umjetničke Akademije u Splitu restaurirali su i konzervirali
vima. Veći dio metalnih predmeta pripada oblicima koji su metalne posebne nalaze. Kosturni ostaci intaktnih jedinki
743
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Vedran Katavić
Marica Milić
Ana Sunko Katavić
Tomislav Jerončić
Summary
744
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
745
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Otkriveni temelji sjevernog zida gotičke crkve – u prednjem planu vidi Otkriveni temelji sjevernog zida gotičke crkve – u prednjem planu
se pravilnija linija koljena apside (foto: M. Tomasović) vidljiva je pravilnija linija gradnje (foto: M. Tomasović)
otkriven je u najvećem dijelu, osim površine na kojoj se toj je strani zid crkve iz 18. st. gotovo izbrisao temelje sred-
njegovo pružanje nije dovodilo u sumnju. Otkriven je i unu- njovjekovne, jer je za ukopavanje njegove temeljne stope
trašnji pročelni ugao stare crkve, čime je utvrđena i njezina na dubini od 0,60 m bio potreban iskop u širini oko 1,70 m.
dužina bez svetišta. Temelj njezina pročelja, sačuvan u Budući da je sonda pozicionirana na slobodnom prostoru,
dužini od svega 1,03 m, većim je dijelom uništen gradnjom nije se mogao otkriti vanjski ugao stare crkve nad kojim su
pročelja crkve u 18. st., podignutog uz liniju starog. Ono je postavljene metalne stube za zvonik.
otkriveno u jednom dijelu, u dužini od 2,60 m i širini zida od U razini stope rane crkve pronađen je ulomak zemljane
0,80 m. Širina vrata iznosila je oko 1,38 m, približno koliko posude s urezanom valovnicom (vel. 2,8x4,5x1 cm).
i današnjeg ulaza s kraja 19. st. Uz ugao otkrivenih temelja Pripada istom kulturnom sloju srednjeg vijeka, ali zbog
ukopan je grob u smjeru vrata crkve. Otkriven je tek na učestalosti motiva nije zahvalan za uže datiranje.
svojoj zapadnoj strani, u dužini od 0,35 i širini 0,80 m, jer Prilikom dizanja stuba svetišta i donjeg dijela oltara (od
se njegov veći dio nalazio ispod podnih ploča na relativ- kvalitetnijeg mramora) djelomično je zahvaćena i vanj-
noj dubini od 0,40 m. Vjerojatno se radi o srednjovjekov- ska temeljna linija apside, dok je unutrašnja ostala ispod
nom grobu od nepravilnih obložnica i zatvorenog masivnim stuba trijumfalnog luka nove crkve. Time su rekonstrui-
amorfnim poklopnicama. rani izgled i veličina pravokutne apside stare crkve, na
Otkriveni temelji sjevernog zida stare crkve odaju izgled južnom dijelu uništene u 18. st. ukopavanjem temelja nove
različitosti u gradnji. Na istočnijem dijelu imaju pravilne linije, crkve. Također je omogućena i cjelokupna rekonstrukcija
dok je zapadniji potez zadebljan. U navedenom slučaju nije izgleda stare crkve sv. Luke, s plićom pravokutnom apsi-
riječ o dvjema vremenskim fazama, već o gradnji prilagođe- dom dubine oko 1,5 m, osjetno manje od svetišta barokne
noj tlu. Naime, na mjestu koljena apside i uz nju gradnja je crkve. Sveukupna je dužina unutrašnjosti starije crkve sa
temeljena na živcu, dok se u preostalim dijelovima zid poja- svetištem iznosila 8 – 8,3 m, a širina oko 3,4 m.
čavao širom stopom zbog mekšeg tla u širim procjepima Tip jednobrodnih crkava neraščlanjene unutrašnjosti s
terena i uporabom većeg kamenja za gradnju. Djelomična pravokutnom apsidom, kojemu pripadaju otkriveni temelji
rekonstrukcija tlocrtnog izgleda srednjovjekovne crkve ispod barokne sv. Luke, javlja se u 14. st. i karakterističan
bila je moguća nakon otkrića temeljne stope južnog zida u je za 15. st. te stilsku pripadnost zrelom gotičkom graditelj-
dužini od svega 2 m u vanjskoj sondi III (vel. 2,65x0,75 m stvu. Pouzdan odgovor na pitanje o užem vremenu grad-
i relativne dubine 0,80 m) uza zid nove crkve. Približna nje kučićke crkve nije moguć. Crkve sv. Nikole u nedalekim
širina unutrašnjosti rane crkve iznosila je oko 3,40 m jer se Gonjim Brelima, kao oblikovno najbližoj analogiji spomenu-
debljina temelja južnog zida nije mogla precizno utvrditi. Na toj 1597., i crkve sv. Kuzme i Damjana u Lokvi Rogoznici
746
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Polukružna struktura na istočnoj strani grobnice ispred svetišta (foto: Otkriveni temelji gotičke crkve na mjestu spoja apside i sjevernog
M. Tomasović) zida (foto: B. Šarac)
spomenutoj 1461., s kučićkim Sv. Lukom povezuje gotički da je crkva sv. Luke podignuta tek nakon odlaska Osmanlija
stil i neizravno spomen njihovih sela u istom izvoru 1315. u 17. – 18. st. Proturječi joj i sam spomen crkve sv. Luke
(Tomasović 2017: 278 – 281). Svejedno, otkrivene temelje 1620., u vremenu osmanske vlasti, i osobito njezin položaj
crkve sv. Luke sa sigurnošću valja datirati od druge polo- u blizini najstarije naseobinske jezgre Kučića. Najstarija
vine 14. do sredine 15. st., svakako prije dolaska Osmanlija kučićka plemena (Srdanovići, Vukasovići) kuće su oduvijek
u omiško zaleđe. imali istočno i južno od crkve, na ravnomjernoj udaljenosti
Istraživanjima se nije ništa doznalo o uređenju i opremi od Kuka, stoga se ne čini vjerojatnim da se njihova crkva s
srednjovjekovne crkve sv. Luke. Njoj je vjerojatno pri- pokapalištem nalazila na Greblju (Miovilišću).
padala kružna škropionica (vel. 0,21x0,24 m) s reljefnim Najstarija kučićka crkva, na temelju pretpostavke o posto-
istokračnim križem (vel. 8x8,5 cm), danas uz vrata bočne janju u 13. – 14. st. i položaja na kojem su otkriveni njezini
kapele. Sličan oblik neprofilirane škropionice s masivnijim ostaci iz 14. – 15. st., morala je imati polukružnu apsidu.
križem ponegdje se datira i u starije, romaničko razdoblje Njezini ostaci vjerojatno se naziru na istočnoj strani otkri-
(Žeravica 2011: 361, sl. 42). vene svećeničke grobnice ispred svetišta, iznutra vel.
U vrijeme spomena Kučića sredinom 13. st. i početkom 2,13x0,51 m. Na površini te strane zidane i ožbukane
14. st. tip jednobrodne crkve s pravokutnom apsidom nije komore ocrtava se polukrug širine do 0,52 m. I na unu-
uobičajen. Takve apside crkava, osobito u izvangradskim trašnjem licu komore vidljive su neravnine, za razliku od
sredinama, učestale su od kraja 14. st., čime ni kučićki pravilnije građene zapadne stranice debljine svega 0,11 m.
Sv. Luka nije iznimka. Hipotetično domišljanje da selo spo- Očito je za gradnju istočne strane grobnice upotrebljavana
menuto u izvorima u 13. i 14. st. nije imalo crkvu, a odjed- masivna struktura te se stječe dojam je ondje komora „ugu-
nom je podiže od polovine 14. st., ne treba razmatrati. rana” u ziđe, gdje polukrug podsjeća na obris polukružne
Prijašnje mišljenje da se prva kučićka crkva nalazila na apside. U tom slučaju radilo bi se o jedinom preostatku
dosta udaljenijem Mijovilišću u prostornom okviru groblja iz prve, romaničke crkve sv. Luke iz 13. st., čiji su preostali
12. – 14. st., da bi se potom ono prenijelo na današnji polo- dijelovi izbrisani gradnjom mlađih crkava.
žaj uz crkvu sv. Luke, izloženo je primjedbama (Tomasović Uočljivo je da ta grobna komora, usmjerena kao i crkva, ne
2011: 244). Takvo shvaćanje polazilo je od netočne tvrdnje stoji u središnjoj osi današnjeg svetišta, jer je pomaknuta
747
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
prema južnoj kapeli. Budući da grobnica nije istražena, to 1753. At the end of the 19th century two chapels were
iz pijeteta prema ukopanim svećenicima, čije su stole još added. Two historical records from 1620 and 1637 that
uvijek sačuvane, dopušteno je tek pretpostavljati razloge mention a graveyard point to an earlier dating. The refer-
takva odstupanja. Slične zidane i ožbukane grobne komore ence to the village in 1237 and 1315 may be taken as an
na temelju samog izgleda teško je pobliže datirati unutar indication of the existence of the church in the Middle Ages.
14. – 18. st., stoga ostaje nepoznato je li riječ o grob- Outer probes, probe I in the north and probe II in the south,
nici s dugotrajnom uporabom, preuzetoj još od gotičke opened next to the junction of the sanctuary and a chapel
crkve i adaptiranoj za nove ukope ili iznova sagrađenoj were sterile. The northern wall and a segment of a facade
1762. – 1763., prilikom gradnje današnje crkve. Gotovo corner of an earlier church were unearthed under the trium-
da nema sumnje da bi u tom slučaju njezin smještaj izvan phant arch in the interior of the church. Next to the corner a
osi svetišta bio uvjetovan terenom, prilikom čega je za medieval burial was partly opened. In the outer probe III, a
grobnicu iskorišten stjenovit procjep. Isto vrijedi i za nešto 2 m long foundation of the south wall was uncovered next to
manje odstupanje položaja grobnice od središnje osi sve- a wall of the existing church. It is not possible to determine
tišta gotičke crkve, pri čemu se podrazumijeva da je njezin its width, because an 18th century wall destroyed its founda-
oltar bio prislonjen uz dno dosta pliće apside. tions. After the altar step was dismantled, the outer foundation
Nakon istraživanja i dokumentiranja, istraženi ostaci pre- of the apse was detected in a length of 1.5 m. This discovery
kriveni su građevinskim pijeskom, a podne su ploče vra- enabled the reconstruction of the layout of the old church, a
ćene na izvorno mjesto. Nađeni ulomak keramičke posude one-nave structure with the rectangular apse, whose inner
pohranjen je u Gradskom muzeju Makarska. length with the sanctuary equals 8 – 8.3 m. The foundations
can be dated from the second half of the 14th to 15th centu-
Literatura ries, prior to the Ottomans. This church type is characteris-
tic of the Gothic style. However, such a church type was not
DZ 1910 Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, common at the time of the first reference to Kučići in the histor-
Dalmacije i Slavonije (ur. T. Smičiklas), VIII, listine g. 1301.- ical sources. The earliest church, which presumably existed
1320., Zagreb, 1910. in the 13th and 14th centuries on the same location, probably
Kovačić 1996 S. Kovačić, Dobra crikovna i redovnička had a semicircular apse. Its remains can be discerned on the
u staroj matičnoj knjizi, Zov rodnih ognjišta, List župe Sv. surface of a priest`s tomb in front of the sanctuary.
Luke-Kučiće, II/1(2), Kučiće, 1996: 15 – 26.
Kovačić 2005 S. Kovačić, Najstariji je poznati spomen sela
Kučića u dokumentu od 23. lipnja 1237., Zov rodnih ognji-
šta, List župe Sv. Luke-Kučiće, XI, 1 (20), Kučiće, 2005: Redni broj: 411
12 – 15. Lokalitet: Lokvičići – Grad
Kovačić 2016 S. Kovačić, Starije crkve Sv. Luke u Kučićima Naselje: Lokvičići
(prije osamdesetih godina 19. stoljeća), Zov rodnih ognji- Grad/općina: Lokvičići
šta, List župe Sv. Luke-Kučiće, XXII/1(42), 2016: 17 – 31. Pravni status: Z-7137
Tomasović 2003 M. Tomasović, Arheološke potvrde nase- Razdoblje: A, SV
ljavanja prostora sela Kučiće od prapovijesti do srednjeg Vrsta radova: sustavno iskopavanje
vijeka: III. Groblja između Dubaca i Podašpilja: Topografsko
opisni podaci i problemi datiranja, Zov rodnih ognjišta, List Od 24. listopada do 5. prosinca 2016., uz prekide su trajala
župe Sv. Luke-Kučiće, IX/2 (17), Kučiće, 2003: 17 – 32. arheološka istraživanja na lokalitetu Grad pokraj mjesta
Tomasović 2011 M. Tomasović, Arheološka topografija Lokvičići, Donja Dolića Draga i Postranje, na k.č. 1295 i
lijeve strane donjeg toka Cetine, u: Arheološka istraživa- 5789, k.o. Lokvičići. Riječ je o nastavku sustavnih istraživa-
nja u Cetinskoj krajini, Izdanja HAD, 27, Zagreb, 2011: 229 nja čiji je cilj dokumentiranje i valorizacija lokaliteta i okolnog
– 265. prostora te uspostava što kvalitetnijeg upravljanja i korište-
Tomasović 2017 M. Tomasović, Gotička umjetnost u nja kulturnim dobrima Općine Lokvičići. Stručnu arheo-
Primorju, Gorskoj Župi i Radobilji u vremenu Hercega lošku ekipu činili su voditelj istraživanja Tomislav Jerončić,
Stjepana Kosače – između stvarnosti i predaje, dipl. arheo., dokumentarist Marin Kraljev, tehničari Ante
Hercegovina, 3. ser., 3, Mostar, 2017: 273 – 329. Radovčić i Željko Jeličić te osam radnika (Paulo Begić,
Žeravica 2011 Z. Žeravica, Križevi kao simbol kršćanstva Jozo Matijević, Ivan Bliznac, Mario Juričević, Elvis Milavić,
na srednjovjekovnim kamenim nadgrobnim spomenicima Josip Matijević, Mario Bilić i Stipe Tičinović), svi zaposlenici
– mramori (tzv. stećci) u Konavlima, u: Hum i Hercegovina tvrtke Kaukal d.o.o. Nadležni konzervator tijekom istraži-
kroz povijest, I, Zagreb, 2011: 331 – 401. vanja bio je Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskog odjela
u Imotskom. Istraživanje je financirano u sklopu programa
Marinko Tomasović Ministarstva kulture, čiji je nositelj Općina Lokvičići.
748
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Ukupna površina bedemom obzidane utvrde mogla je u pretpostaviti nekoliko dužih ili kraćih faza funkcioniranja,
izvornom obliku iznositi do 2100 m², od čega barem oko odnosno propadanja utvrde – od samih početaka gradnje
300 m² nedostaje na sjeveroistočnom rubu zbog pucanja i u antici, preko brojnih pokušaja pregradnji i obnova u antici
urušavanja dijela uslojenih stijena. Godine 2015. istražena je i srednjem vijeku, do krajnjeg propadanja, urušavanja i
površina od otprilike 50 m² na sjeverozapadnom, najvišem napuštanja utvrde tijekom turbulentnog srednjeg vijeka:
dijelu gornjeg platoa, gdje su zatečene ruševine kamenih 1. faza gradnje najstarijih zidova (SJ 14, 18, 21, 23 i 65) i
zidova dviju prostorija (sonde 1 i 2), dok su 2016. istražene podnica (SJ 9 i 58), njihovo niveliranje s obzirom na pad
tri sonde (sonde 3, 4 i 5), ukupne površine od oko 72 m². terena (kamene litice) prema jugoistoku;
Uzevši u obzir stratigrafsko-kronološke odnose na loka- 2. faza obnova i dogradnji zidova bedema, odnosno grad-
litetu ustanovljene tijekom obiju kampanja, moguće je nja unutarnjih pregradnih zidova poput SJ 19, 20, 28 i 46 te
749
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
750
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Pogled iz zraka na Bošnjakovu gradinu (foto: T. Jerončić) Otisci drvenih obloga na podnici SJ 10 (foto: A. Nađander)
751
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Andreja Nađander
Summary
752
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
753
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
754
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Miletić 1979 N. Miletić, Ranosrednjovjekovna nekropola u arheoloških istraživanja, čiji je cilj dokumentiranje i valori-
Koritima kod Duvna, GZM, (N. s., Arheologija), 33/1978, zacija lokaliteta i okolnog prostora te uspostava kvalitetnog
Sarajevo, 1979: 141 – 204. upravljanja i korištenja kulturnim dobrima Općine Marina.
Miletić 1982 N. Miletić, Izvještaj o iskopavanjima sred- Lokalitet su istražili Tomislav Jerončić, dipl. arheo. i Vedran
njovjekovnih nekropola u Buškom blatu, GZM, (N. s., Katavić, prof. pov. i arheo., dokumentarist Marin Kraljev,
Arheologija), 37, Sarajevo, 1982: 123 – 165. tehničar Ante Radovčić te šest radnika (Paulo Begić, Jozo
Tomasović 2011 M. Tomasović, Kasnosrednjovjekovno Matijević, Josip Matijević, Elvis Milavić, Željko Jeličić i
groblje u tumulu 1 na Ogradi (Dražice) u Eracima (Istočna Mario Markovac), svi zaposlenici tvrtke Kaukal d.o.o., Split.
Plina), Arheološka istraživanja na trasi autoceste u Nadležni konzervator bio je dr. sc. Miroslav Katić, pročelnik
Zabiokovlju i Plini, Katalog izložbe (ur. M. Tomasović),
Makarska, 2011: 285 – 322.
Tomasović 2012 M. Tomasović, Makarska – Sv. Petar,
HAG, 8/2011, Zagreb, 2012: 620 – 625.
Tomasović 2015 M. Tomasović, Makarska – Sv. Petar,
HAG, 11/2014., Zagreb, 2015: 598 – 601.
Tomasović 2016 M. Tomasović, Makarska – Sv. Petar,
HAG, 12/2015., Zagreb, 2016: 697 – 699.
Marinko Tomasović
Summary
755
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Kameni odvod na objektu 1 (foto: T. Jerončić) Podnica od pravilno klesanih kamenih ploča (foto: T. Jerončić)
756
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Literatura
Tomislav Jerončić
Summary
Redni broj: 415 prvi tragovi ljudske prisutnosti u polju sežu i u paleolitik
Lokalitet: Most kopno – Čiovo: spojna cesta 1 (Malo (Karavanić, Paraman 2018). U prapovijest je moguće
polje) datirati mrežu komunikacija kroz polje, čija su okosnica
Naselje: Trogir putovi koji su prirodnim prijevojima između brda sa sje-
Grad/općina: Trogir verne strane polja vodili iz prapovijesnog naselja u Trogiru
Pravni status: postupak u tijeku prema zaleđu. Ishodište je te mreže raskrižje koje se
Razdoblje: P, A, SV, NV pruža na kopnu sa sjeverne strane grada uz izvor Dobrić,
Vrsta radova: terenski pregled, arheološki nadzor, odakle se pružaju dvije glavne rute: današnja ulica Put
probno iskopavanje Dragulina, koja vodi prema brdu Sutlija i zapadnom izlazu
iz polja te vjerojatno današnja Ulica dr. Ante Starčevića,
Od travnja do listopada 2016., sklopu izvedbe projekta koja vodi prema istočnom izlazu iz polja i dalje prema
Most kopno – otok Čiovo (oznaka projekta TD 364 – P3), Labinskoj dragi na zapadnom rubu Kaštelanskog polja
Muzej grada Trogira obavio je terenski pregled i dokumen- te prema istoku. Na važnost tih komunikacija upućuje i
tiranje tradicijske baštine te probno istraživanje i arheološki koncentracija prapovijesnih nalazišta – gradina i gomila
nadzor na trasi tzv. spojne ceste 1 (SC1), odnosno spojne uz te prijevoje (Babić 1991: 31, 32). Početak kultivacije i
ceste između državne ceste D315 i zaobilaznice D8 u tro- oblikovanja prostora u polju može se pretpostaviti već u
girskom Malom polju (k.o. Trogir). Voditeljica istraživanja prapovijesnom i helenističkom razdoblju, uz uzgoj vinove
bila je Lujana Paraman, a u terenskom pregledu trase loze i maslina, koji će ostati okosnica trogirskoga gospo-
sudjelovala je i arheologinja Dobrila Kalebota. Geodetsko darstva do početka 20. st. (Babić 1991: 45, 46). Dolaskom
dokumentiranje obavili su Marin Kraljev, Ante Radović Tragurija pod rimsku upravu početkom 1. st. na kopnu
i Željko Jeličić, djelatnici tvrtke Kaukal d.o.o. Split, čiji su nasuprot povijesnoga grada uz putove se uređuju gradska
djelatnici obavili i pripremne radove za potrebe dokumen- groblja (položaji Dobrić i Travarica – Ošljak: Bulić 1901b;
tiranja, ručni iskop u probnim sondama i rovovima te su Bulić 1904; Slade Šilović 1957; Bilić 2012), dok je polje
sudjelovali u intenzivnom terenskom pregledu paleolitičkog limitirano, odnosno katastarski uređeno parcelacijom i
lokaliteta (arheolozi Vedran Katavić, Ana Sunko Katavić, organizacijom zemljišta u pravilnu mrežu omeđenu suho-
Tomislav Jerončić, Ida Beg Jerončić, Andreja Nađander i zidima i putovima – koja je uz preinake tijekom srednjeg i
Marica Milić). Konzervatorski nadzor na projektu vodio je novog vijeka sačuvana i danas. Okosnica je rimskog kata-
Miro Katić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Trogiru. stra ulica Rimski put, kao glavni dekuman centurijacije,
koji se u smjeru istok-zapad proteže cijelom dužinom polja
Smješteno na kopnu nasuprot Trogira, trogirsko je Malo i dijeli ga na dva dijela, dok linije karda i sporednih deku-
polje (zapadni rub plodnog područja oko Kaštelanskog mana polje dijele na centurije dimenzija oko 710×710 m
zaljeva, dužine oko 4 km i širine oko 1,5 km) najbliži (Babić 1991: 44, 50). Unutar te mreže, na temelju teren-
dio teritorija povijesnog Tragurija odnosno njegov ager/ skog pregleda, slučajnih nalaza i nalaza grobova, registri-
astreja, čiji je prostorni razvoj neodvojiv od povijesti rano je postojanje 10-ak rimskodobnih vila rustika i gospo-
grada, koji bilježi kontinuitet naseljavanja najmanje od darsko-lučkih postrojenja, smještenih uz rubove parcela
srednjeg brončanog doba (Babić 1991: 21, bilj. 44) – iako veličine 1/4 centurije, s većom koncentracijom uz obalu
757
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
i magistralne putove u polju (Ritrovamenti 1896; Bulić Terenski pregled i dokumentiranje tradicijske baštine
1901a; 1914; Kortšek 1941; Slade Šilović 1953; Fisković Trasa SC1 pruža se u istočnom rubnom dijelu trogirskog
1957: 213, 218; Jeličić 1981; Babić 1991: 44, 52 – 54; Malog polja u dužini od 720 m, spajajući se s magistralnom
Gluščević 2004; Radić Rossi 2006; 2009; Zupčić 2007; cestom D315 u priobalnom dijelu na predjelu Brigi te zao-
Koprivnjak 2016; Paraman 2017). Dostupni podaci govore bilaznicom D8 na sjeveroistočnom rubu polja, u podnožju
o napuštanju stanovanja u polju na prijelazu antike u rani brda Krban (predio „pod Krban”).
srednji vijek. U kasnoj se antici, uz cemeterijalnu baziliku Trasa prolazi oranicama koje su manjim dijelom održavane
na groblju, starokršćanske crkve podižu i u sklopu objekata i zasađene poljoprivrednim kulturama (voćnjak, maslinici),
u polju (Bulić 1904; Kortšek 1941; Fisković 1957: 213), dok je veći dio zapušten i obrastao u travu i korov ili u šikaru,
a veći broj crkvica podignut je uz putove tijekom ranog posebno u sjevernom dijelu trase iznad zaobilaznice D8.
i razvijenog srednjeg vijeka – P. Andreis u 17. st. bilježi Najbolji rezultati terenskog pregleda ostvareni su u južnom
na prostoru polja postojanje čak 21 crkve (Andreis dijelu trase, na održavanom zemljištu (k.č. 3047/5, 3048/3,
1977: 346 – 351), uz koje su većinom postojala i groblja. 3047/4) između Ulice kneza Trpimira i Ulice dr. Ante
Veći dio sakralnih objekata napušten je i/ili porušen za Starčevića, gdje je u dužini od 160 m tijekom terenskog pre-
vrijeme mletačko-turskih ratova, kada je polje branjeno i gleda zabilježena veća količina novovjekovnog keramičkog
brojnim obrambenim kulama od kojih su danas sačuvane materijala te koncentracija litičkog materijala (rožnjaka) s
samo dvije (Babić 1991: 126). Nakon ratova samo je manji manjom količinom litičkih izrađevina, čija je preliminarna
dio crkava obnovljen – danas ih je u funkciji tek pet, dok analiza uputila na to da je riječ o paleolitičkom nalazištu na
su od triju sačuvani djelomični ostaci (Fisković 1957: 213, otvorenom. Na oranicama između Ulice dr. Ante Starčevića
218; Koprivnjak 2016). Do 1950-ih povijesni kultivirani i ulice Rimski put (k.č. 2952/3, 1463/4, 1461/2), vidljivost
agrarni krajolik trogirskog Malog polja bio je u potpunosti je bila znatno smanjena, ali je i na tom dijelu zabilježena
sačuvan. Modernom gradnjom i „urbanizacijom”, posebno manja količina novovjekovne keramike, kao i sporadični
od 1970-ih, taj tisućama godina stvaran krajolik rapidno komadi litičkog materijala, među kojima i nekoliko izrađe-
nestaje. Ostaci oblikovanja prostora polja kroz terasiranje, vina (k.č. 2952/1, k.č. 1461/2). Slična je situacija bila i na
kanaliziranje potoka i oborinskih voda i izradu sustava oranicama između Rimskog puta i zaobilaznice D8, gdje je
odvodnje i natapanja zemljišta, još uvijek su dosta dobro na parcelama k.č. 1464/5, 1467/2, 1471/3, 1473/3, 1478/2,
sačuvani samo u rubnim dijelovima polja. 1477/2, 1482/2, 1481/1 zabilježen rijedak novovjekovni
758
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
keramički te litički materijal, kao i ulomci antičke keramike dosezao debljinu i više od 1 m, obavljeno je strojno, nakon
i troske (k.č. 1472/3). Na parcelama k.č. 1469/2, 1481/3 čega je slijedilo čišćenje i ručni iskop definiranih antropo-
nisu zabilježeni nalazi, dok na k.č. 1470/3, 1473/1, 1313/3 genih značajki i geodetsko dokumentiranje zatečene strati-
i 1316/5 zbog vegetacije terenski pregled nije bio moguć. grafije u rovovima. U rovovima je prikupljeno 1019 pokret-
Na parcelama sa sjeverne strane zaobilaznice D8 terenski nih nalaza.
je pregled obavljen tek nakon krčenja terena, odnosno prili- U probnim rovovima sa sjeverne strane zaobilaznice
kom početka građevinskih radova na trasi. Nakon prolaska D8 (R1 – R15) nisu zabilježene arheološke strukture ni
mehanizacije na površini nije bilo moguće uočiti pokretan pokretni nalazi.
arheološki materijal – osim ulomaka antičkoga građevnog U rovovima između Rimskog puta i zaobilaznice D8
i keramičkog materijala zabilježenog na suhozidu uz kanal pokretni nalazi i antropogeni ostaci zabilježeni su u rovo-
za odvodnju označen kao EB4 (k.č. 1483/4). Prilikom teren- vima: R19 (k.č. 1482/2, ostaci urušenja(?) na dubini od
skog pregleda (osim paleolitičkog lokaliteta) prikupljeno je 1,20 m, pokretni materijal iz antike (keramika, novac, sitni
155 pokretnih nalaza. metalni predmeti, ostaci prehrane), novog vijeka, recen-
Tijekom terenskog pregleda zabilježeni su ostaci parcela- tan stakleni materijal, litičke izrađevine); R20 (k.č. 1477/2,
cije, odnosno međašni zidovi i podzidi terasa koje, kao dio ostaci urušenja(?) na dubini od 0,50 m, pokretni materijal iz
infrastrukture agrarnog krajolika, prate i kanali za odvodnju. novog vijeka); R22 (k.č. 1478/2, sloj plavljenja uz odvodni
U sjevernim dijelovima polja sačuvani su kanali izrađeni u kanal, ulomci prapovijesne(?) keramike); R25 (k.č. 1471/1,
tradicijskoj tehnici suhozida, pojedini i s popločanim dnom, plitak ukop na dubini od 0,80 m s rimskim materijalom
dok su u južnim dijelovima polja stari suhozidni kanali, kao (keramika, ostaci prehrane)); R26, R40, R41 (k.č. 1470/1
i pojedini podzidi u drugoj polovici 20. st. zamijenjeni novim i 1470/3, erozijski(?) sloj na dubini od 0,80 do 1,00 m,
betonskim. debljine do 1,5 m, s helenističkim i rimskodobnim materi-
Nakon krčenja zemljišnih parcela oko zaobilaznice D8, na jalom (fino i kuhinjsko keramičko posuđe, amfore, pitosi,
tome dijelu trase registrirano je više suhozidnih struktura stakleno posuđe, brončani predmeti, građevna keramika,
(podzidi terasa, kanali), od kojih su one bolje očuvane oči- žbuka)).
šćene i fotogrametrijski dokumentirane. Uz njih su zabi- U rovovima između Ulice dr. Ante Starčevića i Rimskog
lježeni, očišćeni i fotogrametrijski dokumentirani objekti puta, uz dokumentirani sloj plavljenja u blizini odvodnog
tradicijske arhitekture – dvije poljske kućice i dva bunara, kanala u rovu R29 (k.č. 1454/2), u kojemu su zabilježeni i
dok je u južnom dijelu trase dokumentirana i veća kamena ulomci prapovijesne(?) keramike, veća koncentracija arhe-
katnica. Ukupno je dokumentirano 15 lokaliteta tradicijske oloških struktura i geoloških slojeva (u kojima je prisutan i
baštine: suhozidna poljska kućica s betonskim bazenom arheološki materijal) zabilježena je na parceli k.č. 2952/4
za kišnicu (EB1, iznad zaobilaznice D8, k.č. 1510/3, dim. sa sjeverne strane Ulice dr. Ante Starčevića gdje je postav-
4,08x3,24 m, bazen 1,78x1 m), suhozidni kanali (EB2, EB3, ljeno devet rovova (R31 – R39). U sjevernom dijelu par-
sa sjeverne strane zaobilaznice D8, k.č. 1485/4), suhozid cele, ispod sloja oranice debljine 0,40 – 0,60 m zabilježeni
i suhozidni kanal (EB 4, sa sjeverne strane zaobilaznice su ukopi recentnih kanala (R31, R34) i temelj(?) novovje-
D8, k.č. 1483/4), suhozidni bunar (EB5, sa sjeverne strane kovnog zida (R32). U južnom dijelu parcele u rovovima R38
zaobilaznice D8, k.č. 1316/4, dim. 3,00x2,50 m), betonski i R39, ispod sloja oranice na dubini od 0,60 m zabilježen
bazen za kišnicu (EB6, sa sjeverne strane zaobilaznice D8, je debeo erozijski(?) sloj s većom količinom rimskodobnog
k.č. 1311/3), masivni suhozidni podzid (EB7, sa sjeverne
strane zaobilaznice D8, k.č. 1312/1), suhozidni bunar (EB8,
ispod pokosa zaobilaznice D8, k.č. 1480/3, prom. 0,70 m),
suhozidna poljska kućica (EB9, s južne strane zaobilaznice
D8, k.č. 1316/5, dim. 4,5x3,5 m), suhozidni podzid i kanal
s krčevinskom gomilom (EB 10, s južne strane zaobilaz
nice D8, k.č. 1477/2), kamena katnica (EB17, južni dio
trase, k.č. 3047/3, 3047/5, dim. 4,4x5 m) i kameni podzid
(EB18, južni dio trase, k.č. 3047/5) te tri povijesne komu-
nikacije – rimski dekuman sa sjevernim podzidom (EB11,
ulica Rimski put, k.č. 6299/3), prapovijesna i antička cesta
s južnim suhozidom (EB 19, Ulica dr. Ante Starčevića,
k.č. 6298/4), francuska cesta Strada postale per Spalato
sa sjevernim podzidom i kanalom (EB 12, Ulica kneza
Trpimira, k.č. 3062/3).
Probni rovovi
S obzirom na lošu površinsku vidljivost, kako bi se utvrdilo
postojanje arheoloških slojeva i struktura ispod površine,
prije zemljanih radova na trasi lokalitet je preventivno son-
diran probnim rovovima. Na različite pozicije dužinom trase
postavljen je 41 probni rov (R1 – R41), ukupne površine oko Plan južnog dijela trase SC1 (paleolitičko nalazište) s dvostranim
1200 m2 (2,8% ukupne površine trase). Uklanjanje humus izbočenim strugalom (N_43) iz sonde 2 (autor: L. Paraman; foto: I.
nog sloja i sloja oranice, koji je na pojedinim mjestima Čulina; podloga: Google Earth, Hrvatske ceste d.o.o.)
759
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
760
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Bulić 1901b F. Bulić, Ritrovamenti antichi a Traù, Buletino runs along the eastern edge of Trogir`s Malo polje – the
di archeologia e storia dalmata, 24, Split, 1901: 69 – 70. ager of the Antiquity Tragurium, where the remains of ten
Bulić 1904 F. Bulić, Ritrovamenti di un’ antica chiesa a odd Roman villas and commercial and harbour facilities
Traù nell’ a 1903, Buletino di archeologia e storia dalmata, have been registered so far within the Roman centuriation
27, Split, 1904: 20 – 26. network. In the Middle Ages there were 21 churches. The
Bulić 1914 F. Bulić, Trovamenti antichi a Zvirače di Seget route was 720 m long. The field survey of the southern part
presso Traù, Buletino di archeologia e storia dalmata, 37, of the route, between Knez Trpimir and Dr Ante Starčević
Split, 1914: 98 – 102. Streets revealed a large quantity of post-medieval pottery
Fisković 1957 C. Fisković, Segetski spomenici, VAHD, and high concentration of lithic material (chert) with small
56–59/2 (1954–57) (Abramićev zbornik, II), Split, 1957: quantity of lithic tools, whose preliminary analysis points
213 – 232. to a Paleolithic open-air site. Their visibility on the plough-
Gluščević 2004 S. Gluščević, Podmorsko istraživanje u lands between Dr Ante Starčević and Rimski put Streets
Trogiru i na Pantani, Obavijesti HAD, 36, br. 1, Zagreb, as well as between Rimski put Street and the D8 bypass
2004: 124 – 133. was reduced, but the survey of this area also yielded
Jeličić 1981 J. Jeličić, Heraklov žrtvenik i ostali nalazi u small quantities of post-medieval and Antiquity pottery
Segetu Donjem kod Trogira, VAHD, 75, Split, 1981: 97 and sporadic pieces of lithic material, including lithic tools.
– 104. The inspection (with the exception of the Paleolithic site)
Karavanić, Paraman 2018 I. Karavanić, L. Paraman, revealed 155 archaeological finds of various types.
Paleolitički lovci skupljači na prostoru Trogira i Kaštela, u: The field survey also revealed the remains of land division,
(ur. L. Paraman), Osam stoljeća štovanja štovanja Gospe i.e. boundary walls, terrace walls and drainage channels.
od Anđela i prvog franjevačkog samostana u Trogiru, Traditional buildings and better-preserved drywall structures
Knjiga sažetaka međunarodnog znanstvenog skupa, were documented. Also recorded were three historic com-
Trogir, 18. – 19. listopada 2018, Trogir, 2018: 19. munications: prehistoric, Antiquity and post-medieval roads.
Koprivnjak 2016 V. Koprivnjak, Stručni izvještaj sa son- The probe archaeological excavations preceded the earth-
dažnog arheološkog istraživanja na lokalitetu sv. Danijel works for the construction of the junction road 1 (SC1). 41
(sv. Mihovil) u Segetu Donjem na položaju Ivernić (Lavdir), trenches with a total surface area of about 1200 m2 were
neobjavljeni stručni izvještaj, Split, siječanj 2016. located on different positions along the route. The excava-
Kortšek 1941 J. Kortšek, Važno arheološko otkriće u tions yielded 1019 movable finds. Also registered and docu-
Dalmaciji: u trogirskom polju otkrivena je crkvica sv. Lovre iz mented were various geological layers and man-made struc-
IX. ili X. vijeka, koju spominje trogirski historičar P. Andreis tures and remains that belong to post-medieval and recent
prije 300 godina, Zanimljivi nalazi iz rimskog, starokršćan- periods, with large quantities of Antiquity finds. The existence
skog, sredovječnog i starohrvatskog doba, Novosti, 70, 11. of archaeological sites on the route was not established, but
3. 1941: 18, 19. prehistoric, Hellenistic and Roman-period finds on the ter-
Paraman 2017 L. Paraman, Spasilačko istraživanje races beneath Rimski put and Dr Ante Starčević Streets
segmenta rimskodobne nekropole u ulici Put Dragulina point to an intensive use of landscape and the existence of
u Trogiru, u: (ur. J. Balen, I. Šuta), Okolica Kaštelanskog a site at the eastern edge of Malo polje, in the vicinity of the
zaljeva u prošlosti, Kaštela 2. – 6. listopada 2017., Program SC1 route. The Hellenistic finds are of the utmost importance
i sažeci, Kaštela, 2017: 14. because they represent the first archaeological confirmation
Radić Rossi 2006 I. Radić-Rossi, Kopilice/Trogir 2006, of the use of the polje in the Pre-Roman period and point to
rukopis terenskog dnevnika, Trogir, listopad 2006. the existence of possible Hellenistic country estates.
Radić Rossi 2009 I. Radić-Rossi, Arheološka baština u The last phase of the investigations on SC1 encompassed
podmorju Kaštelanskog zaljeva, Archaeologia Adriatica, 2, an intensive field survey and probe excavations at an open-
Zadar, 2009: 489 – 506. air Paleolithic site located at the crossroad of Knez Trpimir
Ritrovamenti 1896 Ritrovamenti antichi, Buletino di arche- and Dr Ante Starčević Streets. The intensive inspection of
ologia e storia dalmata, 19, Split, 1896: 160. a 160 m long route revealed the remains of lithic finds over
Slade Šilović 1953 M. Slade Šilović, Nalazi u Trogiru i oko- the entire surface. It was followed by probe excavations on
lici, VAHD, 53, (1950–1951), Split, 1953: 268. three locations. The sediment was sieved. Lithic material
Zupčić 2007 K. Zupčić, Kopilice/Trogir 2007, rukopis was not identified in an isolated layer but rather in all of
terenskog dnevnika, Trogir, ožujak 2007. the excavated layers, intermixed with later finds. The depth
of the excavated layers ranged from 0.8 to 1 m and their
Lujana Paraman character as well as vertical distribution point to intensive
agricultural activities.
Summary The filed survey and excavations yielded a total of 11551
individual finds of which 5812 were lithics. Other finds
A field survey and recording of traditional heritage as well include rare fragments dating from the Roman period and
as probe excavations and archaeological supervision on a considerable amount of post-medieval finds that point to
the route of the so-called junction road 1 (SC1), i.e. a junc- an intensive activity in this area from the turn of the 17th
tion road between the state road D315 and bypass D8 at century onwards. The food remains were also identified. A
Malo polje in Trogir were carried out from April to October preliminary analysis of the lithics undoubtedly points to the
2016, within the framework of the implementation of the Mousterian and the Middle Paleolithic, whilst several tools
mainland – Čiovo island bridge project. The SC1 route point to the Upper Paleolithic.
761
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
762
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
oko 2,00x2,00 m. Ulomci amfora (identificiran je jedan strane gradine te je prilikom izrade projekta njezine grad-
ulomak amfore iz helenističkog/rimskog republikanskog nje potrebno predvidjeti arheološko istraživanje i nadzor na
razdoblja) i građevne keramike uočeni su i zabilježeni na k.č. 5512, 5513 i 5490 (k.o. Trogir).
više mjesta u utvrđenom prostoru. Na nekoliko su lokacija, U nastavku, jugoistočno od miševačke drage (između
posebno u jugoistočnom nižem dijelu utvrđenja, pronađeni stacionaža 0+525 i 1+425), na kojoj su zabilježeni ostaci
sitni ulomci prapovijesne keramike – vjerojatno se radi o uređenog puta i prijelaza preko usjeka, trasa spojne ceste
ranom/srednjem brončanom dobu. 2 prolazi preko nekoliko zemljišnih parcela (k.o. Trogir:
Navedene ograde na terasiranim padinama brda južno, k.č. 5490, 5491, 5492, 5493; k.o. Žedno: k.č. 24, 15/8,
jugoistočno i zapadno od utvrđenog dijela lokaliteta inten- 15/7), na kojima se nalaze ostaci tradicijskog suhozid-
zivno su upotrebljavane u srednjem i novom vijeku, a nije noga graditeljstva u obliku sačuvanih međašnih zidova i
isključeno i postojanje manjeg naselja na južnoj padini brda uređenih putova između parcela te tragova unutrašnjeg
(iznad doline Bili dolac), kako u srednjem vijeku, tako i u sta- uređenja parcela (zidovi, podzidi, krčevinske gomile), koji
rijim razdobljima, jer je strateška pozicija gradinskog utvrđe- su dobro vidljivi na katastarskim podlogama s kraja 19. i
nja, osim u prapovijesti, sigurno upotrebljavana i u antici. početka 20. st., kao i na aerofotogrametrijskim snimkama
Sa sjeverne strane tih ograda i utvrđenja prolazio je i stari iz 1953. g. (DGU, foto 1953_9035). Uz njih, evidentirano
pješački put, koji je vodio od Bilinog doca do uvale Miševac je nekoliko istaknutih lokaliteta tradicijske baštine, koji su
(Strada per Cobiak, HR-DAST-152-AMD-657, Fog. IX). očišćeni i dokumentirani (EB = etnološka baština).
Osim u literaturi poznate (i u novije vrijeme devastirane) S jugoistočne strane miševačke drage registrirani su i
gomile promjera 20 m, smještene na zapadnom uzvišenju dokumentirani ostaci suhozidne ograde s terasama i krče-
brda Gradine (91,5 m n. v.), na udaljenosti od 330 m od vinskim gomilama i objektom za zaklon (EB 14, dimenzije
istočnog bedema gradine registrirana je još jedna gomila 88,50x46,00 m) na istaci sjeverne padine brda Kobijak
promjera 9 m, na istaci sjeverne padine brda Kobijaka iznad (k.č. 5491, između stacionaža 0+725 i 0+775), oko 60 m
uvale Miševac, a u njezinoj blizini i napuštena lokva (EB 15). zapadno od spomenute gomile na sjevernom rubu istake.
Nakon pregledavanja povijesnih aerofotogrametrijskih snimki Moguće je da je riječ o starom vinogradu ili masliniku.
(DGU, foto 1953_9035, 1967_4466), utvrđeno je da se veća Objekt za zaklon, vjerojatno bunker, smješten je na vrhu
gomila (Ø oko 20 m) nalazila i na padinama uz obalu u danas jugoistočnog dijela ovalne krčevinske gomile dimenzija
sagrađenom dijelu uvale Miševac, a dvije manje (Ø oko 8 m) 7,00x3,50 m, izdužene u smjeru SZ-JI, koja je dokumen-
nalazile su se na sličnom položaju, oko 700 m istočno od tirana u jugozapadnom dijelu ograde (gomila 2). Objekt je
uvale Miševac (današnje naselje Mastrinka). polukružnog oblika, unutrašnjih dimenzija 1,20x1,00 m i
Tijekom pregledavanja područja sjeverno i istočno od loka- visine 0,80 cm, s ulazom na sjeverozapadnoj strani.
liteta Gradina i njegova šireg okruženja, utvrđeno je da pra- U blizini je, oko 50 m u smjeru jugoistoka, registrirana i
povijesni lokaliteti na uzvišenju Gradina nisu ugroženi grad- manja vrtača ili zapuštena lokva (k.č. 5491, između sta-
njom spojne ceste 2, jer sa sjeverne i istočne strane gradine cionaža 0+800 i 0+825), označena kao EB 15. Riječ je o
(sjeverni dio trase spojne ceste 2, između stacionaža 0+000 manjoj prirodnoj udubini promjera oko 14 m, koju s južne i
i 0+525) nisu uočeni ostaci antropogenih struktura ili aktiv- istočne strane formira visoka litica, dok je sjeverni i zapadni
nosti, a sama trasa pruža se u istočnom podnožju brda, dio ograđen niskim lučnim suhozidom temeljnim na nešto
na udaljenosti od oko 100 m od istočnog bedema gradine. nižoj stijeni položenoj koso prema jugu te ogradom puta koji
S druge strane, na prostoru južno od gradine planirana je se pružao između parcele k.č. 5491 i 5492, povezujući dva
gradnja glavne otočke ceste Čiovo – dionice 2, koja se veže lokaliteta. U prostor se ulazilo sa sjeverozapadne strane, uz
na spojnu cestu 2, čiji je obuhvat predviđen na udaljenosti ogradu puta. U južnom, dubljem dijelu vrtače, ispod litice se
od samo 50 m od južnog bedema gradinskog utvrđenja, vjerojatno zadržavala voda, na što upućuje i veća koncen-
obuhvaćajući dio spomenutih terasa s južne i jugoistočne tracija raslinja na tome području. Nakon čišćenja raslinja,
763
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
764
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Summary
765
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
oštećeni poljoprivrednim radovima, a mlađi su zidovi oču- afrička sigilata, veća količina ulomaka amfora, raznovrsna
vani u razini temelja. Nalaz manjih termi u sektoru 5 upu- stolna keramika, opeke, ulomci mozaika, staklenih posuda,
ćuje na to da je zapadni dio vile služio u stambene svrhe. prozorsko staklo, staklena narukvica, novac Konstantina
Godine 2015. pretpostavljeno je da je sektor 5 dio gos- II., ulomci freski, ključ, klinovi i okovi.
podarskog dijela vile, što je potvrđeno 2016. Istraženi su Sljedeće godine planira se istraživanje dijela koji povezuje
južni zid i otkriven je njegov nastavak prema sjeveru. Na gospodarski i stambeni dio vile, što je zanimljivo i zbog
taj je način definirana prostorija u kojoj je smješten velik visinske razlike od 2 m između njih. Taj će dio biti zahtjevan
mlin za masline, a u prostoriji sjeverno od njega bazen za za istraživanje jer je prekriven velikom nepravilnom gomi-
filtriranje ulja, čije je dno prekriveno u potpunosti očuvanim lom, a može se očekivati i stubište kako bi se premostila
mozaikom od bijelih tesera. U sredini se nalazi kamenica visinska razlika između termi i središnjeg dvorišta, koje je
za prikupljanje nečistoće. U toj se prostoriji, vjerojatno pod na istoj razini kao i gospodarski dio vile.
gomilom, nalazila preša. Oko trapetuma (mlina) pronađena
je veća količina žbuke s crvenim slikanjem na bijeloj pod- Literatura
lozi, a u zapuni bazena veći komadi mozaika, iznad kojih
se nalazi hidraulička žbuka te manje opeke za opus spica- Botte et al. 2016 E. Botte, A. Bertrand, K. Jelinčić, Bunje
tum. Nalaz freski govori da je taj radni prostor bio ukrašen, (Novo Selo, Croatie), Campagne de fouilles 2015, Cronique
podovi su bili prekriveni opekama u tehnici opus spicatum, des activités archéologiques de l’École française de Rome
a nalaz mozaika prekriven hidrauličkom žbukom govori o (web izdanje od 10. ožujka 2016.)
preuređenju i postojanju više faza i tog prostora. Jelinčić 2005 K. Jelinčić, Topografija rustičnih vila na otoku
Oba sektora povezuje dugačak južni zid, što govori o plan- Braču, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb,
skoj gradnji vile i organizaciji prostora. Metalni i stakleni 2005.
nalazi poslani su na konzervaciju, a keramički nalazi na Jelinčić 2005 K. Jelinčić, Rustična vila na Bunjama kod
znanstvenu obradu. Prilikom iskopavanja prikupljeno je i Novog Sela na otoku Braču, VAPD, 98, Split, 2005: 121 – 132.
nekoliko uzoraka zemlje i pepela za antrakološke i arheo- Jelinčić Vučković 2013 K. Jelinčić Vučković, Terenski pre-
botaničke analize te životinjske kosti, školjke i puževi. gled lokaliteta Novo Selo Bunje na otoku Braču, AIA, IX,
Nalazi italske i orijentalne sigilate te keramike tankih sti- Zagreb, 2013: 167 – 174.
jenki i višebrojni nalazi pečata PANSIANA na opekama Stančič et al. 1999 Z. Stančič, N. Vujnović, B. Kirigin,
govore da je vila građena u 1. st. Također je pronađena S. Čače, T. Podobnikar, J. Burmaz, The Archaeological
766
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Summary
767
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
Tijekom čišćenja raslinja oko arheoloških struktura, bilo sjevernog zida bazilike, koji su u vidno lošem stanju te prijeti
je potrebno pripaziti na suhozide koji su nadograđeni na velika opasnost od urušavanja preostalih struktura.
izvorne zidove bazilike. Uklonjeno je sve na udaljenosti od
3 m, koliko je bilo potrebno za kvalitetnu snimku. Također je Anita Penović
očišćen prostor oko temelja svih struktura radi dokumentira-
nja pojedinih struktura oko crkve, kao i definiranja pružanja Summary
lokaliteta. Napravljena je geodetska snimka bazilike, a zatim
i skeniranje 3D skenerom te fotografiranje. Nakon obrade The clearing of the remains of an Early Christian basil-
dokumentacije izrađen je troškovnik sanacije istočnog i ica on the islet of Stipanska near the island of Šolta was
768
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
archaeologically supervised. The unearthed structures 32 m², dok je maksimalna visina 5,7 m. Dvorana se nalazi
were documented. The foundations and walls of the church na oko metar nižoj razini te je s ulaznim prostorom hodnika
were defined. The site was recorded by means of photog- povezuje pet stuba, načinjenih od po dva pravilno obra-
raphy, 3D scanning and surveying. đena pravokutna kamena. Simetrično se s obiju strana
ulaza u Dvoranu 1, prislonjene uz zidane sjeverne stijenke
pećine, nalaze ožbukane tvorevine u obliku posuda. Na
istočnoj stijenci (2,0x1,5 m) urezana je 1834. godina, a na
Redni broj: 420 zapadnoj (3,0x1,5 m) 1838., što upućuje na godinu njihova
Lokalitet: Otok Čiovo – pećina Bilosoj (samostan) nastanka. Pod Dvorane 1 u cijelosti je popločan, međutim
Naselje: Trogir (čiovska strana) znatno je lošije očuvan u odnosu na Ulaznu dvoranu. U
Grad/općina: Trogir središnji dio poda integriran je dovodni kanal, koji je na
Pravni status: Z-3878 jednom dijelu neadekvatno obnavljan cementom. Kanal
Razdoblje: P, NV vodi u središnju dvoranu (Dvorana 2), gdje se nalaze
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje dva bunara. Dvoranu 1 i 2 dijeli znatno uži prirodan lučni
prolaz, dugačak svega nekoliko metara, nakon čega slijedi
U listopadu 2016. zaštitno je arheološki istraživana pećina monumentalna središnja dvorana. Sama Dvorana 2 strmih
ispod samostana Uznesenja Marijina ili Gospe od Drida ili je stijenki, kupolastog oblika, površine oko 107 m². Visina
Sv. Ante na otoku Čiovu, s ciljem prezentacije pećine te dvorane iznosi oko 6 m, a na središnjem dijelu stropa vid-
zbog potrebe iskopavanja kanala za elektrifikaciju pećine ljiv je otvor za zahvaćanje vode, načinjen od opeke visine
(kako bi se osigurali uvjeti za primanje posjetitelja). Voditelj 1,30 m. Dvorana 2, kao i prethodne prostorije, gotovo je
istraživanja bio je Vedran Katavić, prof. pov. i arheo., a u cijelosti popločana pravilnim četvrtastim kamenom. Na
zamjenik Tomislav Jerončić, dipl. arheo. U istraživanju su jugoistočnom dijelu dvorane nalazi se stubište, koje vodi
sudjelovali dokumentaristi Marin Kraljev i Ante Radovčić te kroz manje pristupačan, dijelom zatrpan prolaz visine do
četiri pomoćna radnika, svi djelatnici tvrtke Kaukal d.o.o. 1 m, širine do 2 m i dužine oko 3 m te dalje vodi u manju
Split. Fotodokumentaciju je izradio Zlatko Sunko. Radove nepravilnu dvoranu površine oko 60 m².
je nadzirao dr. sc. Miroslav Katić iz Konzervatorskog odjela Nakon osiguravanja vidljivosti, arheološki radovi započeli
u Trogiru. Financijska sredstva osigurao je Samostan. su dokumentiranjem zatečenog stanja. Uslijedilo je uklanja-
nje građevnog i ostalog otpada, uglavnom deponiranog po
Ulaz u pećinu nalazi se sa sjeverne, dvorišne strane rubovima pećine te površinskog (humusnog) sloja, unutar
samostanskog kompleksa. Sadašnji, relativno recentan kojeg se nalaze recentni nalazi keramike, opeke, plastike,
ulaz priječi metalna ograda, do koje prema istoku vodi metala (uglavnom željezni čavli). Sloj je nastao taloženjem
devet strmih stuba, načinjenih od jednodijelnih i dvodi- vodenih nanosa te je uglavnom registriran iznad hodne
jelnih kamenih pragova, koje povezuju visinsku razliku
nešto manju od dva metra, između današnjeg dvorišnog
prostora i ulaza u pećinu. Ulaznu dvoranu u pećinu čini
izdužen poput hodnika, tunelast prostor dužine 5,5 m,
obzidan i popločan pravilnim, četvrtasto obrađenim kame-
nom, dok je blag bačvast svod načinjen od pravokutnih
kamenih blokova. S lijeve, istočne strane ulaznog pro-
stora u smjeru pećine, odnosno juga, pruža se dovodni
kanal širine 0,40 m, koji je prekriven pravilnim četvrtastim
kamenim pločama. Ulazni prostor vodi dalje u Dvoranu 1
i nepravilnog je izduženog oblika, s manjim proširenjem
prema zapadu. Površina te kupolaste dvorane iznosi oko Prapovijesno grebalo (foto: T. Jerončić)
Dvorana 2, pogled prema sjeveru (foto: Z. Sunko) Fragment majolike (foto: T. Jerončić)
769
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Vedran Katavić
Summary
770
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
771
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
Podvodni pregled kasnoantičkog brodoloma Godine 2016. rekognosciran je obalni pojas kopna i pod-
Godine 2015. registriran je nov nalaz kasnoantičkog bro- morja općine Podstrana, gdje je planirana gradnja športske
doloma. S obzirom na nedostatna financijska sredstva, lučice. Arheološko rekognosciranje bilo je potrebno radi
godine 2016. nije bilo u planu istraživanje samog brodo- određivanja mjera zaštite u okviru projekta gradnje lučice.
loma, već samo provjera lokacije. Tom prilikom, nedaleko Voditeljica istraživanja bila je Anita Penović, dipl. arheo., iz
od nalazišta, registrirana je olovna antička prečka sidra tvrtke Neir d.o.o., Split.
dužine 1,5 m, s kvadratnim utorom za nasad drvene grede.
U Arheološkom muzeju u Splitu čuva se velik broj pokretnih
Plan za daljnje istraživanje arheoloških nalaza iz Podstrane, koji ničim ne zaostaju za
1. Nastaviti istraživanje podvodnih i kopnenih dijelova vile onima iz Salone. Najčešće je riječ o staklenom i keramič-
maritime u uvali Rake radi njezine trajne zaštite i formiranja kom posuđu, firma-lampama, ali nisu rijetki ni metalni pred-
podvodnog i kopnenog arheološkog parka. meti: fibule, narukvice i dr. Zanimljivi su nalazi relativno
4. Organizirati intenzivno rekognosciranje uvale Duge velikog broja brončanih udica, što pokazuje da je ribarstvo
Pazuhe kako bi se utvrdilo postoji li još ukopa u plićaku ili bila važna grana privređivanja. Svi ti nalazi prikupljeni su
u samoj uvali. slučajno jer na području Podstrane nikada nije bilo arheo-
3. Izvaditi olovnu prečku sidra iz mora te detaljno istražiti loških istraživanja. U doba kasne antike dolazi do promjena
područje kasnoantičkog brodoloma registriranog 2015. u naseljavanju na području Podstrane. Nemiri prouzročeni
godine. prodorom naroda s istoka te bizantsko-gotskim sukobima,
4. Provjeriti sve novoprijavljene lokalitete radi njihove trajne reflektirali su se i na šire salonitansko područje. U to vri-
zaštite. jeme ponovno se naseljavaju prapovijesni strateški važni
položaji. Tako su ostaci kasnoantičke arhitekture zabilje-
Literatura ženi na gradinama Perunsko i Velikom Mutograsu, koji
tada, kao i u helenističko doba, kontrolira plovidbu Bračkim
Katunarić Kirjakov 2015 T. Katunarić Kirjakov, Šćedro – kanalom. Također, na položaju Polače nalaze se iznimno
podmorje otoka, HAG, 11/2014, Zagreb, 2015: 660 – 663. sačuvani ostaci kasnoantičke villae rusticae. S položaja Sv.
Katunarić Kirjakov 2016 T. Katunarić Kirjakov, Šćedro – Martin potječe ulomak sarkofaga s natpisom u kojem se
podmorje otoka, HAG, 12/2015, Zagreb, 2016: 702 – 704. spominje postolar Honorato. Najnoviji je arheološki nalaz
iz Podstrane ulomak reljefa s likom Sola Invikta, pronađen
J. Tea Katunarić Kirjakov tijekom čišćenja okoliša crkve sv. Martina 2014. godine.
772
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
773
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
konstrukcije u dubljim slojevima, na koju se u mlađim raz- i nacrtnu dokumentaciju izradila je ovlaštena tvrtka Kaukal
dobljima nadovezala novija gradnja zidova pristaništa. S d.o.o. iz Splita. Geodetsko snimanje te arhitektonski nacrt
obzirom na opisane karakteristike predmetnog područja te nepokretnih arheoloških nalaza napravio je Marin Kraljev, dipl.
na činjenicu da se zbog spuštanja istočne jadranske obale oec., uz voditeljicu radova Maricu Milić, dipl. arheo. i prof. pov.
(otprilike 1 mm godišnje) podigla razina mora, izvjesno je Naručitelj radova bila je tvrtka Kvinar j.d.o.o., Podstrana.
da se dio današnjeg morskog područja u određenom raz-
doblju povijesti nalazio iznad morske razine, odnosno da Konzervatorski odjel u Splitu uvjetovao je sondažno arhe-
se radilo o kopnenom prostoru. Sukladno tome te sukladno ološko istraživanje. Izlaskom nadležne konzervatorice
velikom broju i važnosti arheoloških/arhitektonskih ostataka Zrinke Radunić na predmetnu lokaciju, odustalo se od
na neposrednom kopnu (prije svega antičkoga gospodar- sondažnog istraživanja te je uvjetovano samo dokumenti-
skog objekta – villa rustica, i mlađih sakralno-gospodarskih ranje postojećeg poda u unutrašnjosti crkve, načinjenog od
sklopova), može se pretpostaviti postojanje ostataka luke i kamenih ploča i opeka.
lučkih postrojenja te različitih arhitektonskih (villa maritima)
i arheoloških ostataka na području koje je danas morsko Marica Milić
dno. To se pogotovo odnosi na dijelove morskog dna, na
kojem su pronađeni ostaci antičkog/kasnoantičkog zida koji Summary
je i sam najvjerojatnije bio dio kasnoantičke vilae maritimae.
The floor of the church of Our Lady in Sita located in
Anita Penović Strožanac in Podstrana was recorded during the removal
of the existing walking surface in the course of July 2016.
Summary The floor was made of stone slabs and bricks.
774
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
775
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Jugozapadna strana uvale, rekognoscirana zona
Gjurašin 1997 H. Gjurašin, Kasnosrednjovjekovno groblje
u Strožancu uz crkvu Gospe od Site, SHP, III, 24, Split,
1997.
Gjurašin, Oreb 1997 H. Gjurašin, F. Oreb, Arheološka
iskopavanja u Strožancu nedaleko Splita, Katalozi izložbi,
Split, 1997.
Andreja Nađander
Summary
776
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
muljevito, s dubokim naslagama pijeska i dijelovima pokri- Bosnom i Hercegovinom), nešto istočnije od župne crkve
venima posidonijom (lat. Posidonia oceanica). Na čitavu sv. Ivana Krstitelja. Radi se o arheološkom lokalitetu na
području obuhvata, na morskom dnu i u plićim slojevima brdu iznad umjetnog jezera, s najmanje dvjema razvojnim
pijeska, ustanovljeno je postojanje izrazito rijetkih ostataka fazama. Prvoj fazi pripada kasnobrončanodobna i željez
ulomaka majolike, vrčeva, noćnih posuda, novovjekov- nodobna gradina, na što u prvom redu upućuju brojni
nog stakla, ljekarničkih bočica i municije iz 1943. godine. nalazi keramike, ponajprije na sjevernoj padini brda. Na
Gotovo kompletna površina morskog dna u uvali je oneči- samom vrhu brda nalazi se manji plato dug oko 30 m i
šćena recentnim smećem – dijelom zbog utjecaja morskih širok najviše 10 m. Na južnoj i sjevernoj strani platoa jasno
struja, a većinom zbog ljudskog faktora. Također je uočen se vide ostaci bedema širokih od 0,50 m do 1 m. Bedemi
veći broj ostavljenih brodskih sidara. su mjestimično sačuvani do 1,50 m visine. Na istočnoj
strani platoa naziru se ostaci jedne kule. Utvrda se prvi
Anita Penović put spominje početkom 15. st., kao jedan od posjeda
hercega Stipana Vukčića Kosače. Tadašnje joj je ime „…
Summary civitate Rieachi…”. U upotrebi je vjerojatno do odlaska
Turaka s ovih prostora u prvoj polovici 18. st. S južne
The reconnaissance of the foreshore in the harbour of
Pučišća on the island of Brač was carried out in the course
of 2016 due to planned reconstruction works. The under-
water reconnaissance was conducted along the entire
reconstruction area as wells as its immediate buffer area
that could have been affected by the works. The inspec-
tion of the seabed and shallows revealed the existence of
extremely rare remains of maiolica, chamber pots, post-
medieval glass, pharmacy bottles and 1943 ammunition.
Pogled na arheološki lokalitet Gradina (foto: I. Alduk) Bedem nakon konzervacije (foto: K. Cvitanić)
777
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Katarina Cvitanić
Summary
Redni broj: 427 Stanje prije i poslije zahvata 2016. g. (foto: Z. Alajbeg)
Lokalitet: Rupotina – Rižinice (zadužbina kneza Trpimira)
Naselje: Solin (Rupotina) terena pružili su volonteri povezani akcijom „72 sata bez
Grad/općina: Solin kompromisa” te članovi studentske udruge Toma Arhiđakon
Pravni status: Z-6116 iz Splita. Radove je financiralo Ministarstvo kulture te u
Razdoblje: A, SV manjem dijelu i Grad Solin.
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje, konzervacija,
uređenje Tijekom gradnje ceste Solin – Klis početkom pedesetih
godina dvadesetog stoljeća lokalitet je djelomice zatr-
Od 6. listopada do 22. prosinca 2016. trajalo je zaštitno pan nasipom omeđenim visokim zidovima te presječen
iskopavanje, konzervacija i uređenje lokaliteta Rižinice u na dva dijela, što je potvrđeno istraživanjima nakon uru-
Rupotinama pokraj Solina. Nositelj projekta je Muzej hrvat- šavanja prometnice 2006. godine. Premda problem nije
skih arheoloških spomenika iz Splita. Voditelj radova bio riješen, u podvozje kolnika oštećene ceste postavljena je
je dr. sc. Ante Milošević, ravnatelj MHAS-a, a aktivnostima magistralna kanalizacijska cijev sustava Eko kaštelanski
na terenu upravljao je Ljubomir Gudelj, viši kustos muzeja zaljev većeg promjera, a na isti pravac planira se postaviti
MHAS-a. Stručnu ekipu činili su diplomirani arheolozi Deni i instalacija plinovoda. Taj projekt izazvao je javni prosvjed
Tojčić i Mira Ursić, student arheologije Robert Kordić, mještana naselja Rupotina, među kojima je bilo i nekoliko
studentica povijesti umjetnosti Josipa Ćelić, studentice vijećnika Grada Solina. Osnovano je Povjerenstvo za pra-
umjetničke akademije (smjer Konzervacija-restauracija ćenje aktivnosti oko Rižinica, a čine ga predstavnici Grada,
arheološke građe) Karmen Bušić i Marita Marković, stu- Županijske uprave za ceste, Konzervatorskog odjela u
dent teološko-katehetskog studija Jure Gudelj, studentica Splitu, Muzeja Hrvatskih arheoloških spomenika te tvrtke
likovne kulture Nikolina Ćuk te osam radnika. Na terenu su EVN Croatia plin, investitora gradilišta plinovoda. Na pri-
također radile dokumentaristice MHAS-a Silvana Juraga, jedlog povjerenstva postavljanje cijevi kroz oštećenu pro-
Maja Marković i Nada Šimundić Bendić te fotograf Zoran metnicu i preko lokaliteta privremeno je zaustavljeno do
Alajbeg. Malu, ali znatnu pomoć prilikom raščišćavanja pronalaženja prikladnog rješenja.
778
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Godine 2016., tijekom 20 radnih dana, očišćeno je oko strana obnovljene prometnice te pristupe za istraživače,
4000 m2 parcele. Jednako tako, uslijedila su arheološka radnike i buduće posjetitelje arheološkog parka.
istraživanja manjeg opsega te spremanje i razvrstavanje Novootkriveni zid pružen po sredini kompleksa, a preko
prikupljene arheološke građe. južnog dijela udoline, pomaknut je u odnosu na izvorno
stanje. Građen je obrađenim kamenom povezanim
1. Arheološka istraživanja mortom, zamazanih sljubnica naglašenih crtom. Pod više-
U dogovoru s konzervatorima, a nakon upozorenja arhe- stoljetnim pritiskom podzemne vode taj je zid na nekoliko
ologa da je riječ o većem i složenijom sklopu otprije mjesta puknut i zavaljen prema istoku, stoga nije uputno
poznatog, započelo je otkrivanje ostatka kasnoantičkog nastaviti njegovo otkrivanje bez prethodne pripreme i oslo-
zida, koji se pruža u smjeru sjever-jug po sredini ostataka bađanja šire površine.
kompleksa, do litice na koju je prislonjen. Radi otkrivanja Pri litici, na južnom kraju opisanog zida, bilo je odloženo
tih ostataka, uklonjen je usporedno pružen, novovjekovni pet urni. U kamenoj urni, pronađenoj bez poklopca, zate-
suhozid, koji je podupirao poljoprivrednu terasu, sloj zemlje čeni su ostaci razbijene staklene posude. Blizu spomenute,
te veća količina različitog materijala, koja je početkom otkrivene su još četiri keramičke urne. Oko njih pronađene
devedesetih godina zgurana sa sjeverne na južnu stranu su četiri antičke svjetiljke, dva sačuvana i deset rastaljenih
udoline radi oslobađanja pristupa djelomice otkrivenim ili razbijenih staklenih balzamarija, brončana pinceta i fino
ostacima povijesnog sklopa. Tada odložen kamen i zemlja obrađena ljekarnička pločica za razmazivanje.
otežavaju nastavak radova, stoga se planira njihovo pre- Nedaleko od tog nalaza otkrivena je amfora ispunjena osta-
mještanje, kao i premještanje ostalog materijala koji ispu- cima dječjeg kostura, osam primjeraka antičkog novca te
njava udolinu ispod oštećene prometnice Solin – Klis. Riječ stotinjak ulomaka antičkih keramičkih posuda. Spomenuti
je o opsežnom zahvatu, koji neće biti moguć bez pomoći nalazi pripadaju antičkoj nekropoli, nastaloj između sredine
javnih poduzeća lokalne zajednice. 1. i početka 2. st., a svjedoče o počecima pokopavanja na
Prije tog zahvata i ponovnog otkrivanja privremeno zatrpa- tom položaju. Sjevernije, a neposredno ispod sadašnje
nih ostataka antičkog hrama, nužna je obnova prometnice, razine tla, raspoređena je veća skupina srednjovjekovnih
odnosno premošćivanje udoline, što bi omogućilo priku- grobova, čije istraživanje za sada nije planirano.
pljanje oborinskih i protok podzemnih voda te postavljanje
komunalnih instalacija. To je i pretpostavka za nastavak 2. Čišćenje i uređenje parcele
istraživanja te prezentaciju arheoloških ostataka. Valjalo bi, Prije neprohodno i zapušteno zemljište, prekriveno gustom
također, projektirati ugibališta za parkiranje vozila s obiju šumom i šikarom, bilo je nužno očistiti radi preglednosti,
779
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
780
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Nakon vađenja pedesetak panjeva posječenih biljaka, na tu glass vessel. Also found were four ceramic urns. Four
je površinu odloženo oko 500 metara kubičnih zemlje te je Antiquity lamps, a glass balsamarium, Bronze tweezers
posađeno 18 sadnica maslina, koje s trima zatečenim sta- and a well-dressed pharmaceutical smearing plate were
blima čine osnovu obnovljenog maslinika. Jedna sadnica found around them. Not far away there was an amphora
posađena je na sjevernoj strani parcele, a između postoje- filled with the remains of a child`s skeleton, eight Antiquity-
ćih stabala iste kulture. Sadnice su maslina darovane, za period coins and a hundred odd pottery fragments. The
što se pobrinuo stanovnik Rupotine, Marin Matijević. finds belong to an Antiquity period necropolis dating from
Na isti način valja nastaviti obnovu suhozida terasa izvan the mid-first to the beginning of the second century. A large
opsega arheološkog nalazišta, na južnoj i sjevernoj strani group of medieval graves occupies the area to the north,
parcele, omogućiti odlaganje materijala koji zastire arheo- under the existing walking surface.
loške ostatke, a teren urediti, kako priliči značenju starosla-
venske osnove imena Rižinice.
Pet kamiona zemlje s lokaliteta odvezeno je ispred zgrade
MHAS-a, dvadeset kamiona prebačeno je u napuštenu Redni broj: 428
kavu cementare, privremeno odlagalište grada Solina, Lokalitet: Seget Donji – fekalni kolektor
odakle će se prema potrebi upotrebljavati za uređenje Naselje: Seget Donji
javnih površina. Grad/općina: Seget
Nakon uklanjanja raslinja, kamena i zemlje iz srednjeg Pravni status: Z-2992 (kulturno-povijesna cjelina)
dijela udoline, omogućen je nastavak arheoloških istraži- Razdoblje: –
vanja dijela površine ispunjene antičkim i srednjovjekovnim Vrsta radova: arheološki nadzor
grobovima te nepoznatim arhitektonskim ostacima, koji se
naziru ispod tla. Od 11. studenog 2015. do 15. lipnja 2016. arheološki
Očišćene su dvije betonske kamenice, stubište, bazen na su nadzirani zemljani radovi u Segetu Donjem, prilikom
južnoj strani parcele, a djelomice i betonski kanal, koji ga gradnje I. etape kanalizacijske mreže priobalnog dijela
je punio vodom iz potoka Rupotine. Ti objekti sagrađeni općine Seget. Nadzor je obuhvatio područje od stacionaže
su sredinom i tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, 1+646,10 do 2+031,20 (k.č. 2456/1, 2412/1, 3212 i 3213,
kada se ondašnje zemljište intenzivno obrađivalo. Radi k.o. Seget Donji), koja je na području kulturno-povijesne
ukupnog dojma i vraćanja izvorne namjene (zalijevanje cjeline Seget Donji. Istraživanja je vodio Nebojša Cingeli, a
usjeva), vrijedilo bi obnoviti ustavu i dvije napuštene vode- zamjenjivala ga je Anita Penović, dok je fotografsku i teren-
nice, koje se nalaze stotinjak metara uzvodno od arheološ- sku dokumentaciju vodio Ivica Pleština (diplomirani arheo-
kog lokaliteta, te zadržati uspomenu na posljednju genera- lozi iz tvrtke Neir d.o.o.). Financijska sredstva osigurao je
ciju koja je održavala taj teren prije divlje urbanizacije. Cestar d.o.o.
781
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Nebojša Cingeli
Summary
782
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Summary
Literatura
783
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Ema Višić-Ljubić
784
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Grob 11, faza 2 (foto: A. Radovčić) Staklena perlica (PN 3) iz Groba 9 (foto: A. Radovčić)
785
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
Položaj i vrsta istraženih grobova
Archaeological supervision, followed by archaeological
excavations, was carried out at the location intended for the
construction of Porta Salonae Hotel in Solin, on cadastral
parcels nos. 4309/1, 4308, 4305/1, the cadastral munici-
pality of Solin. This area, known as Bencunuše, belongs to
the north necropolis of Salona. Part of the Antiquity period
necropolis was uncovered in the NW part of the site where
two types of burials were identified: in amphorae and cov-
ered by tegulae. It probably represents the westernmost
part of the north necropolis of Salona. Apart from the
necropolis, also found were archaeological features (cuts
of unknown use) which can be dated to an earlier phase.
786
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Zračna snimka šireg prostora istraživanja (podloga: ARKOD) Prostor istraživanja s ucrtanim sondama (izradila: I. Vukšić)
parkirališnih mjesta i parkom, sveukupne površine oko sondi 15, smještenoj zapadnije, pronađena je još jedna
10.000 m2. Ta je lokacija sa sjeverne strane omeđena dvojna zidana grobnica, orijentacije sjever-jug (ZG 3 i
Ulicom don Frane Bulića i nalazi se unutar zone B zaštite, 4). Grobnica je sačuvana do visine pragova, a građena
a na istoku i jugu graniči s Arheološkom zonom Solina. Na je od kamenih klesanaca. Središnji zid između grobnih
tom se prostoru već nalazilo parkiralište sa sjeverne strane komora građen je od dvaju redova kamena, za razliku od
ograđeno zaravnjenim uzvišenjem, ugostiteljski objekt, vanjskih zidova koji su imali samo jedno lice. Unutrašnja
hortikulturno uređena površina s dječjim igralištem i šljun- lica zidova bila su ožbukana. U svakoj od grobnih komora
čana staza, koja vodi do glavnog ulaza u arheološko nala- pronađeno je nekoliko kostura, postavljenih na zarav-
zište Salona. njenu tupinu. Kosturi su bili prekriveni dijelovima urušene
U dogovoru s nadležnim konzervatorima, odlučeno je da konstrukcije svoda. Uz istočnu i sjevernu stranu grobnice
istraživanje započne sondažnim istraživanjima, s pomoću pronađeno je osam grobnih cjelina, i to tri pod tegulama
kojih će biti moguće definirati opseg lokaliteta. Otvoreno i pet u amfori.
je 15 sondi različitih položaja i dimenzija, ukupne površine U južnom dijelu terena, na šljunčanoj su stazi jedna do
oko 400 m2. Dubina iskopa sondi ovisila je o konfiguraciji druge postavljene dvije sonde (11 i 13), u smjeru sje-
terena i pojavi geoloških slojeva poput tupine ili vapne- ver-jug, u obliku dvaju manjih rovova širine 2 m. U sondi
načke kamene litice. Na zaravnjenoj površini sjevernog 11 pronađen je zid u dužini od 2,40 m i širini od 0,25 m,
uzvišenja postavljene su četiri sonde (1, 2, 4 i 5), a na nje- položen u smjeru sjever-jug, na koji se veže kraći zid
govoj južnoj padini tri (3, 6 i 7). postavljen u smjeru istok-zapad. Istočna strana zida cije-
U samo trima sondama (1, 2 i 6) otkriveni su arheološki lom je dužinom naslonjena na vapnenački živac. Takav
ostaci, dok su preostale bile sterilne. U sondama na uzvi- nalaz upućivao je na još jednu zidanu grobnicu, ali zbog
šenju otkriveno je pet grobnih cjelina, i to tri u amfori, jedan nemogućnosti širenja sonde prema zapadu nije se kopalo
pod tegulama i jedan bez grobne konstrukcije. U podnožju, dublje od sačuvane visine zidova. U sondi 13, postavljenoj
u sondi 6, uz velik broj jednostavnijih tipova grobova (20) sjevernije, otkrivene su grobne cjeline obiju orijentacija, i
otkrivena je i jedna zidana grobnica s dvjema grobnim to: tri groba u amfori, jedan pod tegulama i dva u zemlja-
komorama, orijentacije sjever-jug (ZG 1 i 2). Sačuvani noj raci.
su samo donji dijelovi grobnice, u visini oko 1 m, dijelom Nakon sondažnog istraživanja zaravnjenog platoa sjever-
ukopani u tupinoznu stijenu. U svakoj je grobnoj komori nog uzvišenja, na prostoru zapadno od sonde 2 započelo
otkriveno više od deset pokojnika, čiji su kosturi bili pre- je spuštanje terena s pomoću manjeg rovokopača. Odmah
kriveni debelim slojem urušene krovne konstrukcije, koja ispod površinskog sloja otkriveni su ostaci dviju dvojnih
je bila građena „na nož”, postavljanjem manjih kamenih grobnica. Jedna, smještena zapadnije (ZG 5 i 6), položena
ploča i tegula. Na unutrašnjim zidovima komora djelomice je u smjeru sjever-jug. Grobne komore ne nalaze se na
je sačuvana žbuka. jednakoj visini. Dno zapadne grobne komore (ZG 6), polo-
Na preostalom prostoru otvoreno je još osam sondi ženo na kamenu liticu (vapnenački greben), više je za oko
(8 – 15), od kojih su četiri (8, 10, 12 i 14) bile sterilne. Uz 1,5 m od dna istočne (ZG 5), položeno na sloj lomljenog
južnu stranu ugostiteljskog objekta otvorena je sonda 9, kamenja. Ostatak bačvastog svoda vidljiv je na zajednič-
u kojoj su odmah ispod sloja asfalta i tampona pronađeni kom središnjem zidu grobnice. Kamena vrata s dovratni-
ostaci triju grobova u amforama, koje nije bilo moguće cima i nadvratnikom očuvana su na istočnoj strani ZG 5.
dalje istraživati zbog ispusta iz obližnje crne jame. U Druga grobnica s dvjema grobnim komorama (ZG 7 i 8)
787
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Pojasne kopče iz ZG 2 (foto: T. Seser) Zidana grobnica (ZG 7 i 8) tipa a pozzetto (foto: I. Vukšić)
Grob 61 pod tegulama (foto: I. Vukšić) Brončani as, druga pol. 2. st. pr. Kr. (foto: T. Seser)
položena je istočnije. Ulazi s hodnicima za uvlačenje tijela i restauraciju. Nakon toga teren je predan građevinarima,
nalaze se na istočnoj strani, a za njihovu je gradnju dijelom uz uvjet da se eventualni daljnji radovi mogu obavljati
upotrebljavan vapnenački živac. Zidovi grobnih komora jedino uz arheološki nadzor, koji je trajao do kraja godine.
sačuvani su do visine stropne konstrukcije. Stijenke zidova U tom je periodu pronađeno još 20 grobnih cjelina, od čega
komora i hodnika su ožbukane. Pokojnici su bili položeni sedam zidanih grobnica.
na zaravnjenu tupinu. Grobnica pripada tipu presvođenih Sveukupno je tijekom istraživanja pronađeno 78 grobnih
zidanih grobnica, s pristupnim hodnikom, a pozzetto, koje cjelina, različitog tipa ukopa. Među njima je 11 zidanih
su u velikom broju zastupljene na salonitanskim kršćan- grobnica, i to pet dvojnih i šest s jednom grobnom komo-
skim grobljima. rom. Od jednostavnijih tipova grobova prevladavaju ukopi
Zaštitna istraživanja na prostoru planirane gradnje rezulti- u amfori (40), zatim pod tegulama (18), u zemljanoj raci (6)
rala su otkrićem 57 grobnih cjelina i uputila na postojanje i jedan u drvenom sanduku. Dva su groba devastirana. U
većega grobljanskog kompleksa, koji se veže uz kršćansko profilu su ostala četiri groba koja nisu istražena. Kod jed-
groblje na Manastirinama. To je uvjetovalo promjenu pro- nostavnijih tipova grobova prevladavaju pojedinačni ukopi,
jekta kojim se sada respektiralo postojanje zidanih grob- a u zidanim je grobnicama riječ o višestrukim ukopima.
nica. U dogovoru s konzervatorima, određeno je da će se Točan broj pokojnika utvrdit će se nakon antropološke
sve grobnice prezentirati in situ, uz prethodnu konzervaciju analize.
788
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Među jednostavnijim tipovima grobova najzastupljeniji su Manastirina, uz helenistički zid pronađen je jedan primje-
grobovi u amfori. Konstrukcija groba odrasle osobe sasto- rak (Bonačić Mandinić 2000: 186, kat. br. 1) i drugi na
jala se od dviju, odnosno triju amfora, dok je za dječji grob lokalitetu Bencunuše, smještenom sjeverno od Ulice don
rabljena jedna amfora. U dvostruko manjem broju zastu- Frane Bulića (Katavić, Jerončić 2012: 651). Sve to upućuje
pljeni su grobovi pod tegulama uobičajene konstrukcije, na postojanje određene aktivnosti na tom širem prostoru u
koja se sastojala od dvaju, triju ili četiriju redova tegula, 2. st. pr. Kr.
postavljenih u obliku dvoslivnog krova. Uz kraće strane Istraživanja na toj lokaciji dokazuju da pronađeni grobovi
postavljala se po jedna okomito položena tegula. Spojevi pripadaju dijelu većeg kršćanskog grobljanskog kom-
tegula na vrhu i na stranama povezivani su imbreksima. pleksa, koji se formirao oko bazilike na Manastirinama i
Dno groba bilo je pretežito prekriveno vodoravno postav- širio prema zapadu i sjeveru. Groblje prati konfiguraciju
ljenim tegulama. Kod pojedinih grobova tijelo pokojnika terena koji pada i ne može se utvrditi nikakva organizacija
polagano je u zemljanu raku i pokriveno tegulama. Tri groblja, bilo u smislu podjele zemljišta za ukope i formiranje
groba pod tegulama svojom se konstrukcijom razlikuju od parcela, bilo grupiranje ukopa. Mora se uzeti u obzir to da
uobičajene. Kod grobova 12 i 34, umjesto okomito polo- su se na tom prostoru događale manje ili veće devasta-
ženih tegula, uz kraće strane groba nalaze se okomito cije, pogotovo od kada je početkom 60-ih godina sjever-
postavljeni imbreksi, a kod groba 61 potkoljenice pokojnika nije sagrađena cesta. I danas se u profilu vide devastirani
umjesto tegula pokrivene su jednim imbreksom. Na ukop grobovi, što upućuje na to da je Ulica don Frane Bulića
u drvenom sanduku upućuje nalaz jednog kostura (G 15) presjekla prirodnu padinu i groblje, koje se nalazilo na tom
oko kojega je pronađen pravilno raspoređen 21 željezni prostoru.
čavao. U zemljanoj raci nalazi se manji broj pokopa. Nad
jednim takvim grobom (G 14) položen je drugi grob pod Literatura
tegulama (G 6).
Prilikom istraživanja pronađen je određen broj pokretnih Bonačić Mandinić 2000 M. Bonačić Mandinić,
arheoloških nalaza. U manjem broju grobnih cjelina pro- Numizmatika, u: Salona III, Manastirine. Établissement
nađeni su arheološki predmeti, koji čine grobnu opremu préromain nécropole et basilique paléochrétienne à Salone
pokojnika poput nakita i dijelova nošnje, kao i grobni pri- (ur. N. Duval i E. Marin), Rome-Split, 2000: 183 – 190.
lozi. Svi ti nalazi datiraju grobne cjeline u period od 2. do Katavić, Jerončić 2012 V. Katavić, T. Jerončić, Solin –
6. st. Veći broj predmeta pronađen je u zidanim grobni- objekti Sv. Dujam, HAG, 8/2011, Zagreb, 2012: 648 – 652.
cama. U ZG 2, među kosturima jedanaest pokojnika, pro- Marin, Mardešić 2000 E. Marin, J. Mardešić, Revizijsko
nađene su tri pojasne kopče s ovalnim alkama iz 5. i 6. st., istraživanje (1984.-1997), u: Salona III, Manastirine.
od kojih su dvije brončane, jedna srebrna te novac koji nije Établissement préromain nécropole et basilique
definiran. Kopče s ovalnim alkama datirane su u 5. i 6. st. paléochrétienne à Salone (ur. N. Duval i E. Marin), Rome-
U ZG 5 pronađene su dvije perle, privjesak od brončanog Split, 2000: 87 – 182.
novca s prikazom cara Konstancija II. (druga pol. 4. st.) i Šuta 2012 I. Šuta, Topografija kasnorepublikanske Salone
željezna kopča manjih dimenzija s ovalnom alkom i neko- u kontekstu novih nalaza iz Bencunuša, Tusculum, 5, Solin,
liko ulomaka brončanog novca. U ZG 9 kao grobni prilog u 2012: 149 – 161.
dnu groba pronađen je keramički vrč s jednom ručkom iz
kasne antike. U ZG 1, u urušenju je pronađena mala bron- Ema Višić Ljubić
čana kutija ovalnog oblika, s dugmetastim završetkom.
Površina je ukrašena geometrijskim motivom trokutića Summary
koji, okružuju središnji okrugao ukras. Manji broj nalaza
potječe iz preostalih grobova. U grobu 20 pronađena je Archaeological excavations at the site intended for the
brončana narukvica otvorenih krajeva, a u grobu 34 veća construction of the Salona Cultural and Information
jantarna perla. U dječjem su grobu u amfori (G 44) kao Centre (cadastral parcels nos. 4305/1 (eastern part),
prilog postavljene dvije staklene trbušaste boce svjetloze- 4305/2, 4305/3, 4305/4), west of the Early Christian site
lene boje, cilindričnog vrata, sa završetkom u obliku lijevka of Manastirine, were carried out from November 2015 to
i blago udubljena dna. Datiraju se u kraj 3. i 4. st. Jedna April 2016. The excavations revealed numerous graves of
se nalazila uz glavu, a druga u dnu groba. Nad grobom 46 various types that represent part of a large Christian cem-
pronađeno je oko 15 primjeraka brončanog novca. Osim etery, which formed around the basilica at Manastirine and
sitnih predmeta, u grobnicama su pronađeni i razni kameni spread to the north and south. Grave finds include items
ulomci. U ZG 7 nalazio se veći ulomak prednje strane such as bronze bracelets, silver, bronze and iron belt buck-
kršćanskog sarkofaga, s uklesanim križem i alfom te djelo- les, bronze boxes, beads, iron nails, two glass bottles and
mice sačuvanim monogramom. Nedostaje drugi dio mono- numerous bronze coins. Based on the finds, the graves
grama i najvjerojatnije još jedan križ s omegom. Pronađeni can be dated to the period from the second to the sixth
su i ulomci stela, koji su sekundarno upotrebljavani za centuries. The earliest finds were found outside the graves.
konstrukciju grobnica. Međutim, najstariji nalazi na tom Two Republican bronze assēs dating from the second half
području pronađeni su izvan grobova. Dva brončana asa of the second century point to the use of the area in an ear-
iz doba Rimske Republike datirana su u drugu pol. 2. st. i lier period. The excavations resulted in partial alterations in
upućuju na funkcioniranje toga prostora u znatno starijem the project design, which took into consideration the stone-
vremenu. Iz neposredne blizine potječu još dva republi- built tombs. Following the agreement with the conservation
kanska asa iz 2. st. pr. Kr. Tijekom revizijskih istraživanja department, all of the tombs will be presented in situ.
789
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Redni broj: 433 nije bila ugrožena navedenim radovima. Nakon faze
Lokalitet: Solin – Dioklecijanova ulica 22 iskopa, površina predviđena za gradnju rampe nasuta je
Naselje: Solin (Japirko) jalovinom, na koju je potom postavljena betonska ploča.
Grad/općina: Solin S obzirom na dubinu iskopa te trenutačnu očuvanost
Pravni status: Z-6026 Dioklecijanova akvedukta na toj mikrolokaciji, građevin-
Razdoblje: A skim radovima nije ugrožen integritet kulturno-povijesne
Vrsta radova: arheološki nadzor cjeline Dioklecijanova vodovoda.
790
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Pogled na zid uz cisternu, nakon zahvata (foto: I. Vukšić) Zidovi građevina u tzv. Petrovoj ulici (foto: E. Višić-Ljubić)
791
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
792
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
5.708
PN 28
SJ 7
SJ 27
ulomaka kampanske keramike, terrae sigillatae, keramike
SJ 26 N
tankih stijenki te grubih kuhinjskih posuda. U jami su prona- 3.347
Sonda 3
3.301
PN 12
2.625
W E
2.181
3.620
SJ 25
Vedran Koprivnjak, dipl. arheol.
iscrtao :
Jagoda Mardešić
fotografirala :
Archaeological excavations in the SW part of the Episcopal arheologa iz tvrtke Neir d.o.o. 2015. na području k.č. 5073/1,
Centre in Solin, on a location to the east of Porta Caesarea ispod pretpostavljene antičke ceste. Ta su istraživanja usli-
were conducted in the course of November 2016. The aim jedila nakon devastacije dijela struktura rimskih kanala,
of the excavations was to establish whether the south- rukavca rijeke Jadra i podzida antičke ceste, prilikom iskopa
east necropolis spreads immediately from the city gates za kanalizacijske cijevi i pripadajućeg šahta. Istraživanje
and define the southern border of the Early Christian city 2016. obuhvatilo je iskop arheoloških sondi na spomenutoj
centre. A probe measuring 6 x 7 m, with an extension of čestici, kao i sjeverno od zida samostana, na k.č. 5072,
1.2 x 2 m, was opened on the northern side of so-called Via 8230 i 4920/1, radi utvrđivanja postojanja i pružanja arhe-
Prinicipalis and east of Porta Cesarea. oloških struktura, koje bi se mogle povezati sa strukturama
otkrivenima tijekom istraživanja 2015. godine.
Metodologija istraživanja uključila je ponajprije ručni iskop
slojeva u arheološkim sondama i deponiranje iskopane
Redni broj: 436 zemlje na području istraživanja. Nakon iskopa, pronađeni
Lokalitet: Solin – k.č. 5073/1 (Sv. Rafael) su slojevi i strukture očišćeni te dokumentirani u skladu s
Naselje: Solin pravilima struke. Nakon istraživanja arheološki su slojevi i
Grad/općina: Solin strukture zaštićeni pokrivanjem geotekstilom.
Pravni status: Z-3936 (arheološka zona) Arheološkim istraživanjima 2016. u trima su sondama evi-
Razdoblje: A dentirani dijelovi arhitekture koji pripadaju razdoblju antičke
Vrsta radova: sondažno iskopavanje Salone. Riječ je o rimskoj gradskoj ulici koja se pruža u
smjeru sjever-jug (moguća via cardo orientalis), popločenoj
Od 11. svibnja do 17. lipnja 2016. sondažno je arheološki masivnim kamenim pločama i s vidljivim dijelom sustava
istraživana k.č. 5073/1, k.o. Solin, koja se nalazi sjeverno odvodnje, kao i dijelom temelja i dna kanala, rukavca rijeke
i zapadno od samostana sv. Rafaela, u središtu Solina. Jadra, koji je u antici vjerojatno služio kao kanalizacija. Na
Voditelj istraživanja bio je Vedran Koprivnjak, dipl. arheo., objema su strukturama bila vidljiva oštećenja nastala zbog
dok je zamjenica bila Martina Miletić, dipl. arheo., zaposle- raznih građevinskih iskopa u modernom dobu.
nici tvrtke Contarini d.o.o. U radovima su sudjelovala i četiri Stratigrafija lokaliteta govori o dvjema zonama građevin-
fizička radnika s područja Splita. Stručni su nadzor obavili skih radova i sedimentaciji površinskog humusa. Gornja,
Silva Kukoč i Saša Denegri iz Konzervatorskog odjela u viša zona obuhvaća područje gradske zelene površine,
Splitu. Investitor istraživanja bio je Grad Solin. livade, sjeverno od ogradnog zida samostana sv. Rafaela.
S obzirom na činjenicu da je na tome mjestu u novijoj
Istraživanje je propisao Konzervatorski odjel u Splitu, povijesti (70-ih i 80-ih godina 20. st.) sagrađen velik trgo-
kao dodatnu mjeru zaštite nakon zaštitnog istraživanja vački centar s istočne strane lokaliteta te zgrada INA-e s
793
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
794
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
su uz strukture koje se povezuju uz pregradnje ili parcela- komunalnom infrastrukturom govori mnogo o izgledu
cije u recentnom razdoblju. istočnog dijela Salone u kasnoj antici. Ta se cesta ne
Prema vrsti nalaza, u najvećem su broju evidentirani pruža u ravnini prema sjeveru u smjeru sjevernih vrata
ulomci rimskih keramičkih posuda. Uglavnom su to ulomci (Porta Andetria), već se vjerojatnije spaja s via decuma-
posuda za skladištenje (amfore i pithosi) i uporabne kuhinj- nus maxima, koja dolazi iz Urbs Vetus sa zapada. U prilog
ske keramike, no nađeni su i ulomci fine keramike, terrae tome govori i činjenica da se pronađena cesta poklapa s
sigillatae, reljefne keramike, kao i posuda tankih stijenki. parcelizacijom tog dijela Solina i geomorfologijom terena
Evidentirani su i ulomci uljanica, među kojima se ističe po kojoj se pružanje ceste može pratiti do moderne pro-
ulomak iz kanala, SJ 28, koji se s velikom sigurnošću pripi- metnice, Ulice braće Radić. Cesta i rukavac na jug bi u tom
suje ranokršćanskom tipu, datiranom u 5. i 6. st. Zašiljena slučaju vodili prema južnom izlazu iz Salone i rijeci Jadru.
dna amfora u velikom varijetetu također upućuju na pripad- Kako je nalaz rimske ceste kojoj je očuvano i gornje poplo-
nost kasnoj antici, a ističu se i amfore kaneliranog ili nare- čenje vrlo rijetko, čak i u prepoznatim antičkim cjelinama,
brenog trbuha, kao i posude s ručkama tzv. rodskog tipa. taj se komad gradske ulice svakako može svrstati među
Te se posude datiraju uglavnom između 4. i 7. st. Ulomci važnija otkrića.
terrae sigillatae i reljefne keramike datiraju se od 2. do 5. st.
Osim keramike, među antičkim je nalazima najviše građev- Literatura
nog materijala, što se uglavnom odnosi na: opeke, tegulae,
imbrexe, žbuku, freske i tesserae mozaika. Nalazi građevnog Koprivnjak 2015 V. Koprivnjak, Stručni izvještaj sa son-
materijala uglavnom su deponirani na lokalitetu za potrebe dažnog arheološkog istraživanja na lokalitetu Sveti Rafael
eventualne restauracije struktura, a među njima su odvojeni u Solinu, neobjavljeno
i sačuvani ulomci koji pobliže određuju svoju namjenu ili oni
koji se mogu datirati s većom ili manjom sigurnošću. Među Vedran Koprivnjak
njima su ulomci kamene plastike (PN 3, 15, 18, 19, 20 i 21)
koji su ukrašeni i pripadaju dijelovima arhitekture ili nadgrob- Summary
nim spomenicima te ulomak kružne opeke, koja potječe iz
stupića sustava podnoga grijanja (hipokaust). Probe archaeological excavations on cadastral parcel
Metalni se nalazi uglavnom odnose na željezne predmete 5073/1, the cadastral municipality of Solin, located to the
upotrebljavane prilikom gradnje, poput čavala, klinova i north and south of the monastery of St Rafael in the centre
raznih dijelova koji povezuju elemente strukture. Među of Solin were carried out in the course of 2016. Three
brončanim se predmetima ističe nalaz rimskog novca i dije- probes were opened. Thereof two were placed on the posi-
lova drugih sitnih predmeta, uključujuću i jednu iglu za šiva- tion of an earlier devastation and one on a grassy plot to
nje i jednu za pisanje (stilus), zanimljivog tordiranog tijela the NE. The excavations revealed the route of a paved
s ostatkom trapezoidnog vrha za brisanje, koja se analogi- Roman street running in a north-south direction in a length
jama može datirati u 4. st. Rimski se novac prije restaura- of 12 m. This is an important Antiquity street, located in the
cije može samo okvirno datirati. Dupondij, PN 2, iznimka eastern part of the city (urbs nova orientalis), which con-
je i kovan je u 2. ili 3. st. Ostali novac pripada tipu AE 3 ili nects the north and south city walls, and touches the major
AE 4, koji se kuju od početka 4. st. do srednjeg vijeka. east-west street (via decumanus) of Salona. As the width
Među nalazima uočeni su i ulomci rimskog staklenog of its widest part equals more than 5.5 m, it is possible that
posuđa, među kojima se ističu dna čaša na manjim it represents via cardo orientalis. The remains of wheel ruts
nogama, diskastog oblika, datirana u kasnu antiku (4. – 5. and the direction of a small side channel defined by small
st.). Ulomci freske ne omogućuju precizniju dataciju. Ističe slabs that intersect the road can be seen on its pavement.
se i količina i varijetet životinjskih kostiju, među kojima su Within the probe opened on the devastated area also found
neke macerirane, kao i ljušture puževa i školjaka (spondylus were the remains of a channel, an arm of the Jadro river,
i cardium), što očito pripada deponiranim ostacima hrane, with massive stone slabs and the remains of an arch. This
a to je tipično za rimske urbane slojeve. part of the site lies at a depth of about two meters below the
Ostali nalazi dijelovi su novovjekovnih glaziranih keramič- pavement of a Roman road, and the finds from the whole
kih posuda (18. – 20. st.), ulomci stakla i građevnog mate- site point to its use in the Late Antiquity (fourth to seventh
rijala, a među metalnim se nalazima ističe brončani novac centuries).
i željezna topovska kugla. Novac pripada tipu la gazzetta,
kovanom za vrijeme i nakon venecijanskih ratova protiv
Turaka, posebice Kandijskog i Morejskog rata u 17. st. i
kovan je za vojnike smještene u Dalmaciji i Albaniji, što Redni broj: 437
govori i legenda na reversu: DALMA ET ALBAN. Topovska Lokalitet: Solin – Marusinac
je kugla manjih dimenzija i rađena je od jednog komada Naselje: Solin
lijevanog željeza. Oba su nalaza uočena u sloju kojim je Grad/općina: Solin
zatrpana rimska cesta. Suvremenim nalazima pripada Pravni status: Z-6578
uglavnom građevinska šuta iz razdoblja nastanka građe- Razdoblje: A
vina, koje se i danas nalaze na tome mjestu. Vrsta radova: sanacija, konzervacija
S obzirom na važnost antičke Salone i posebno njezinih
novih, planski građenih četvrti (urbs nova orientalis, urbs Od 26. rujna do 21. listopada 2016. Arheološki muzej u
nova occidentalis), nalaz gradske ulice s pripadajućom Splitu nastavio je sanaciju, konzervaciju i restauraciju
795
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Zidane grobnice u nizu (ZG 2-4) prije konzervacije Zidana grobnica (ZG 1) tijekom radova
Zidana grobnica (ZG 1) nakon radova Zidane grobnice u nizu (ZG 2-4) nakon konzervacije
arhitektonskih ostataka na lokalitetu Marusinac u Solinu. stvorio otvor kroz koji se moglo ući u unutrašnjost grob-
Ovogodišnjom su kampanjom obuhvaćene četiri zidane nice u kojoj su otkriveni ostaci triju pokojnika. Tri grobnice
grobnice, koje se nalaze istočno od istočnog zida u nizu smještene južno od apside orijentirane su u smjeru
tzv. basilicae discopertae. Sanirana su i znatnija ošte- sjever-jug, s pristupnim hodnicima na jugu. Nad zapadnim
ćenja na zidovima mauzoleja i južne bazilike. Stručnu zidom prve grobnice (ZG 2) i njezinim pristupnim hodnikom
ekipnu činili su Ema Višić-Ljubić, viša kustosica arhe- podignut je istočni zid tzv. bazilike, koja je sagrađena u
ološkog lokaliteta Salona, Davorka Vela, dipl. arheo., i 5. st. Treća grobnica u nizu (ZG 4) nije otkrivena cijelom
Ivanka Vukšić, restauratorica. Sanaciju, konzervaciju širinom jer ulazi u istočni profil, stoga se ne može sa sigur-
i rekonstrukciju zidova izvela je ovlaštena tvrtka Plavi nošću utvrditi jesu li bile samo tri grobnice u nizu ili postoji
oblutak d.o.o. iz Splita. Radovi su financirani sredstvima još grobnica u nastavku. Grobnice su bile nadsvođene
Ministarstva kulture. bačvastim svodom građenim od lomljenaca i tegula raznih
dimenzija, složenih u redove i vezanih s dosta morta. Na
Tijekom arheoloških istraživanja sjeverne bazilike na zidovima i svodovima grobnica nalaze se slabo očuvani
Marusincu 2000., 2005. i 2006. otkrivene su i istražene ostaci žbuke. Pristupni hodnici bili su pokriveni ulomcima
četiri zidane grobnice na prostoru istočno od apside tzv. kamenih ploča raznih dimenzija. Svod i pročelje prve grob-
basilicae discopertae. Jedna (ZG 1) položena je sjevero- nice nisu sačuvani. Središnja je grobnica tijekom istraživa-
istočno od vanjskog temelja apside bazilike, a preostale nja zatečena u boljem stanju. Prednje lice i svod sačuvani
tri (ZG 2, 3 i 4) smještene su južnije od apside uz vanj- su polovično. Krajnja se grobnica prostirala u profil, tako
sku stranu Rauma IV i međusobno su povezane. Grobnica da je bilo moguće samo otkriti pročelje i dio svoda. Nakon
pronađena sjeveroistočno od apside položena je u smjeru arheoloških istraživanja, arhitektonski ostaci grobnica
zapad-istok, s vratima na istoku. Budući da se istočni dio 2006. bili su podvrgnuti primarnoj, zaštitnoj konzervaciji,
grobnice proteže u profil, nije bilo moguće utvrditi posto- kojoj je prethodila izrada detaljne arhitektonske dokumen-
janje pristupnog hodnika. Grobnica je bila presvođena tacije zatečenog stanja. Međutim, izloženost spomenika
bačvastim svodom, čija se zapadna strana urušila te se vremenskim i ljudskim utjecajima prouzročila je brojna
796
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Literatura
Summary
797
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Anita Penović
Summary
798
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Jagoda Mardešić
Zračna snimka s ucrtanim bedemima antičke Salone i istraživanim
Summary lokalitetom (parkiralište) (podloga: GoogleEarth)
799
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Tomislav Jerončić
Summary
Definiranje struktura zidova antičkih objekata
Probe archaeological excavations were carried out in the
course of 2016 at a site intended for the construction of a k.č. 4966, k.o. Solin, zbog planirane gradnje prostora za
car park, on cadastral parcel 4937/1, the cadastral munici- parkiranje. Čestica se nalazi unutar zone B antičke Salone,
pality of Solin, in Dr. Franjo Tuđman Street. Three probes u istočnom dijelu Salone, tzv. Urbs orientalis. Stručnu ekipu
with a total surface area of 59 m2 were opened. The exca- tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja činili su: Ivica
vations in probes 2 and 3 did not yield archaeological finds Pleština (voditelj istraživanja), Anita Penović, (zamjenica
of considerable significance. In probe 1, stone masonry voditelja), Nebojša Cingeli i Porin Kukoč.
was found. The most interesting and significant was SJ 17
(a 0.8 wide wall built of stone bound with lime mortar). This Nalazište je smješteno na prostoru nekadašnjeg rukavca
wall was used as an embankment that prevented the Jadro rijeke Jadra, a na kojem su tijekom prijašnjih istraživanja
River from flooding the central and western part of Salona dokumentirane strukture obale riječnog rukavca i antičkog
over a short or long period of time. Large quantities of third mosta. Prilikom arheoloških istraživanja 1992., na jugoza-
and fourth century archaeological finds were also collected. padnom dijelu k.č. 4966, k.o. Solin, pronađene su antičke
strukture. Na k.č. 8232/1, k.o. Solin, u naknadnim istraživa-
njima pronađene su strukture južne obale riječnog rukavca,
gdje je pronađen postament s natpisom carice Priske.
Redni broj: 441 Jednako tako, na k.č. 4960, k.o. Solin, tijekom istraživa-
Lokalitet: Solin – Ulica dr. Franje Tuđmana, k.č. 4966, nja 2004. pronađene su strukture sjeverne obale riječnog
k.o. Solin rukavca i strukture antičkih objekata.
Naselje: Solin Tijekom probnih istraživanja u veljači 2016. definirano je
Grad/općina: Solin 14 stratigrafskih jedinica. Pronađene su strukture zidova
Pravni status: Z-3936 (arheološka zona) antičkih objekata i grob (najvjerojatnije iz vremena seobe
Razdoblje: A naroda). Tijekom istraživanja otvorena je pravokutna sonda
Vrsta radova: probno iskopavanje u sjevernom dijelu i dva probna rova – R 1 u južnom, te
R 2 u središnjem dijelu nalazišta. Izdvojena su 22 nalaza:
Od 1. do 5. veljače 2016. trajalo je probno arheološko istra- ulomci finog kuhinjskog posuđa, ulomci amfora, nalazi
živanje u Ulici dr. Franje Tuđmana u Solinu, uz istočni rub metalnih čavala, tesere, ulomci staklenih posuda i fragmenti
800
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
životinjskih kostiju. Također su izdvojena tri posebna Suić 1976 M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu,
nalaza: PN 1 brončani novac, PN 2 ulomak olovnog pečata Zagreb, 1976.
i PN 3 brončana zakovica. Sonda 1, smještena u sjevernom Topić 2010 M. Topić, Aqud basilicam orientalem, Tusculum,
dijelu nalazišta, pravokutnog je oblika u tlocrtu, s dvama 3, Solin, 2010: 44 – 62.
proširenjima na južnom dijelu (dimenzije sonde 8,5x5,2 m).
Ispod sloja humusa i sloja nasipa SJ 1 pronađen je sloj Nebojša Cingeli
SJ 2, tamnosmeđe, gotovo crne boje, s ulomcima keramič-
kih posuda. Sloj se nalazi iznad struktura zidova na koti Summary
+6,79 m n. v., a njegova debljina iznosi oko 15 cm. U sondi
1 pronađena su dva paralelna zida – SJ 3 i SJ 5. Zidovi Probe archaeological excavations along the eastern edge
su načinjeni od pravilnih klesanaca povezanih vapnenim of Franjo Tuđman Street in Solin (cadastral parcel 4966,
mortom. Ne može sa sigurnošću tvrditi da strukture zidova the cadastral municipality of Solin) were carried out in the
pripadaju istom objektu. Zidovi su povezani pravokutnom course of February 2016 due to the construction of a car
strukturom SJ 4, ali je najvjerojatnije u pitanju mlađa pre- park. The area is located within the boundaries of Zone
gradnja prostora između zidova. Struktura pregradnog B of Salona, in its eastern part, i.e. Urbs orientalis. The
zida SJ 4 građena je od nepravilnog kamenja povezanog excavations revealed 14 units of stratigraphy and walls that
mortom i naslonjena je na temeljnu stopu zidova. belong to Antiquity buildings and a grave. The grave was
Zidovi i podnica pronađeni u sondi očuvani su na koti dug into the masonry. Its fill contained 14 iron nails with
+7,66 m n. v. Širina zidova iznosi od 50 do 60 cm, a oču- hammered heads.
vani su u visini jednog reda kamena, ispod kojeg se nalaze
masivne temeljne stope. Na središnjem dijelu sonde nalazi
se razina pjeskovitog sloja u koji su ukopani temelji zidova,
a spuštena je na kotu +5,83 m n. v. Redni broj: 442
Grob G 1 smješten je u sjeveroistočnom dijelu sonde, a Lokalitet: Solin – Ulica Jajići, Ulica sv. Anastazije, Ulica
postavljen je u smjeru istok-zapad. Grob je ukopan u struk- solinske mladeži, fekalni kolektor
turu zida SJ 5, dok je zapuna groba rahla zemlja smeđe Naselje: Solin
boje, pomiješana s kamenjem. Unutar zapune pronađeno Grad/općina: Solin
je 14 željeznih čavala pravokutnog presjeka s raskucanom Pravni status: Z-3936 (arheološka zona, zona B)
glavicom. Kostur je bio položen u drveni lijes na leđa, u Razdoblje: NV
smjeru istok-zapad, s glavom postavljenom na zapad. Vrsta radova: arheološki nadzor
Raka groba pravilnog je pravokutnog, izduženog oblika.
Rov R 1 nalazi se u južnom dijelu nalazišta, dužine Od početka 2015. do početka 2016. arheološki su nadzirani
10,5 m, postavljen u smjeru sjever-jug. Unutar rova prona- zemljani radovi za iskop trase fekalnog kolektora u Solinu,
đeni su tragovi najvjerojatnije starijih arheoloških istraživa- na području Ul. Jajići, Ul. sv. Anastazije i Ul. solinske mla-
nja (ispražnjen je), a na koti od +5,28 m n. v. pronađen je deži. Voditeljica arheološkog nadzora bila je Anita Penović,
riječni žal. Na sjevernom dijelu rova pronađena je struktura dipl. arheo., iz tvrtke Neir d.o.o. Stručni nadzor obavio je
od kamena, koja bi mogla odgovarati položaju sjeverne Saša Denegri, viši stručni savjetnik iz Konzervatorskog
riječne obale, na koti +5,90 m n. v. odjela u Splitu. Iskop su izveli radnici tvrtke Lasić company
Rov R 2 nalazi se u središnjem dijelu nalazišta, postavljen d.o.o. i tvrtke Cetina d.o.o., dok je financijska sredstva osi-
je u smjeru istok-zapad, dužine 4,7 m, a na koti +6,81 m n. v. gurao EKO-Kaštelanski zaljev, Ustanova Split.
pronađena je kamena ploča groba G 2. Grob nije istražen.
Prilikom arheološkog nadzora pratila se dinamika rada
Literatura izvođača građevinskih radova. Iskopavanja su započela
na više lokacija. U Ulici solinske mladeži, u duljini od oko
Cambi 1986 N. Cambi, Salona i njene nekropole, Radovi 400 m, zatečen je identičan sastav iskopanog sloja. Ispod
FFZ, 25, br. 12, Zadar, 1986: 61 – 108.
Cambi 1991 N. Cambi, Uvod, u: Antička Salona, Split,
1991: 7 – 36.
Cambi 2002 N. Cambi, Kiparstvo, Longae Salonae, I, II,
Split, 2002, I: 115 – 174; II: 44 – 98.
Jeličić-Radonić 2006 J. Jeličić-Radonić, Salona, The Urbs
Orientalis, HAM, 12, Zagreb – Motovun, 2006: 43 – 54.
Jeličić-Radonić 2007 J. Jeličić-Radonić, Aurelia Prisca,
PPUD, 41, Split, 2007: 5 – 25.
Jeličić-Radonić, Sedlar 2009 J. Jeličić-Radonić, A.
Sedlar, Topografija antičke Salone (I). Salonitanska Urbs
vetus, Tusculum, 2, Solin, 2009: 7 – 32.
Mardešić 2002 J. Mardešić, Istraživanja u Saloni od 1970.
do 2000. godine, Longae Salonae, I, Split, 2002: 105 – 114.
Mardešić 2003 J. Mardešić, Salona i Salon, HAnt, 10,
Pula, 2003: 75 – 81. Ulica sv. Anastazije, jugozapadni dio trase iskopa
801
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Anita Penović
Summary
Istočna strana dionice u Ulici Jajići Od 13. travnja do 6. svibnja 2016. arheološki su nazirani
radovi u Ulici kneza Trpimira u Solinu, zbog širenja županij-
ske prometnice 6253 Split – Klis, za potrebe gradnje nogo-
stupa i novog podzida na njezinu istočnom rubu. Radovima
su obuhvaćene k.č. 4696/5, 4694, 4693, 4692/1 i 4653,
k.o. Solin. Voditelj arheoloških radova bio je Tomislav
Jerončić, dipl. arheo., a zamjenik Vedran Katavić, prof. pov.
i arheo., obojica iz tvrtke Kaukal d.o.o., Split. Za potrebe
definiranja i snimanja uočene strukture sudjelovao je jedan
pomoćni radnik, dok je geodetsko snimanje te arhitektonski
nacrt nepokretnih arheoloških nalaza izradio Marin Kraljev,
dipl. oec., također djelatnik Kaukala. Uklanjanje sloja
betona, ručni iskop i ostale građevinske radove obavila je
802
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Literatura
803
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
804
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Grob 7 (SJ 17, 18 i 26) cjelovit je ukopan u sloj tupine, a 1. do 4. st. te cilindrična amfora Africana I, Piccolo Keay III,
grobnu strukturu čini jedna cjelovita amfora. Vanjska su i koja se datira od 1. do 3. st. Amfore su služile za transport
unutarnja zapuna slične, masnog sastava, kompaktne kon- ulja i ribljih prerađevina.
zistencije svjetlosmeđe boje. Cjelovit trošan kostur položen Tijekom istraživanja pronađeno je sedam grobova i dvije
je na leđa u smjeru istok-zapad, s glavom postavljenom na zidane grobnice, koji se pružaju u smjeru istok-zapad, s
zapad, ruke su uz tijelo, s ispruženim nogama, a nalazi se na glavama položenima na zapad. Nekropola je datirana u
+5,47 m n. v. Ukop groba nepravilnog je izduženog oblika. kraj 3. i početak 4. st. Sam teren pada u smjeru sjevera,
Grob 8 (SJ 19, 20 i 31) je cjelovit, bez oštećenja, ukopan kota terena u južnom dijelu iznosi +6,32 m n. v., dok u
u sloj tupine. Grobnu strukturu čini jedna cjelovita amfora. južnom iznosi +4,80 m n. v. Tijekom istraživanja utvrđena je
Vanjska i unutarnja zapuna su slične, masnog su sastava, kota niveliranja, odnosno oštećenja terena do +5,70 m n. v.
kompaktne konzistencije svjetlosmeđe boje. Cjelovit trošan Grobovi koji se nalaze iznad te kote oštećeni su. Cjeloviti
kostur položen na leđa u smjeru istok-zapad, s glavom su grobovi 7, 8 i 9, koji se nalaze u sjevernom dijelu nala-
postavljenom na zapad, s rukama uz tijelo te ispruženim zišta, dok su grobovi u središnjem i sjevernom dijelu ošte-
nogama. Ukop groba nepravilnog je izduženog oblika, a ćeni najvjerojatnije u 19. st.
nalazi se na +4,96 m n. v.
Grob 9 (SJ 21, 22 i 29) cjelovit je, bez oštećenja, ukopan u sloj Literatura
tupine. Grobnu strukturu čini jedna cjelovita amfora. Vanjska
i unutarnja zapuna su slične, masnog su sastava, kompaktne Cambi 1986 N. Cambi, Salona i njene nekropole, Radovi
konzistencije svjetlosmeđe boje. Cjelovit trošan kostur polo- FFZ, 25, br. 12, Zadar, 1986: 61 – 108.
žen na leđa u smjeru istok-zapad, s glavom postavljenom na Cambi 1991 N. Cambi, Uvod, Antička Salona, Split, 1991:
zapad, ruke su uz tijelo, s ispruženim nogama. Ukop je groba 7 – 36.
nepravilnog izduženog oblika, na +5,61 m n. v. Cingeli 2016 N. Cingeli, Izvješće o arheološkom nadzoru
Unutar triju grobova, G 7, G 8 i G 9, pronađene su cjelovite u Vranjicu 2016., službena dokumentacija Neir d.o.o., Split,
amfore afričkog podrijetla. U grobu G 7 grobnu strukturu 2016.
činila je amfora tipa Keay IV-VII (Africana II Grande), koja Jeličić-Radonić, Sedlar 2009 J. Jeličić-Radonić, A.
se datira od 2. do 4. st. U grobu G 8 pronađena je amfora Sedlar, Topografija antičke Salone (I). Salonitanska Urbs
koja pripada tipu Keay IX (Tripolitania II), koja se datira od vetus, Tusculum, 2, Solin, 2009: 7 – 32
805
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
806
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Nebojša Cingeli
Summary
807
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
od cca 200 m. Prilikom iskopavanja nije pronađen arhe- probijena. Južno je pronađena kamena posuda s dvama
ološki materijal. ovalnim nasuprotnim probojima, u istoj osi s probojem u
južnom zidu akvadukta. Moguće je da se radi o naknadno
Andrea Fabjanović Bakija napravljenom priključku za odvod vode iz akvedukta prema
jugu. Kamena posuda ima otvor na dnu, koji je začepljen
Summary tegulom izrezanom u obliku kruga.
Sonda 1c i 1d smještene su istočno od sonde 1b. Svrha
In June 2016 archaeological supervision was carried out otvaranja sondi na tome mjestu bilo je mjerenje kote dna
over the earthworks next to the Jadro River in Vranjic, with kanala akvadukta kako bi se mogao izračunati njegov pad
the aim of redesigning a gravel road. The area is located prema zapadu. Na bočnim je stranicama prisutan sloj kal-
within the boundaries of the listed archaeological zone of cita, dok je kamena ploča na dnu čista.
Salona. No archaeological finds were identified. Sonda 2 smještena je na južnom dijelu popločane ulice
koja se nalazi zapadno od termi. Popločenje ulice funkcio-
nira kao popločenje kanala koji je istražen na tome mjestu.
Riječ je o odvodnom oborinskom kanalu manjih dimenzija.
Redni broj: 448 Sonda 3 smještena je u Castellumu koji se nalazi sa sje-
Lokalitet: Solin (Salona) – antički vodovod verne strane Porta Suburbie. Istražen je sloj šute s dosta
Naselje: Solin manjeg i većeg kamenja unutar kojeg nisu pronađeni
Grad/općina: Solin pokretni arheološki nalazi. Ispod sloja šute pronađen je
Pravni status: Z-3936 (arheološka zona) mozaički pod, čiji su rubovi žbukom povezani sa zidovima.
Razdoblje: A Na zidovima Castelluma sačuvana je žbuka te se mogu
Vrsta radova: sondažno iskopavanje razabrati najmanje tri faze njezina nanošenja. Pronađene su
tri brončane kovanice zalijepljene na sam mozaik. U južnom
U lipnju i srpnju 2016., u okviru znanstvenog projekta je zidu dokumentiran ispust za vodu SJ 7, dok ostaci olov-
„Antički vodni sustavi grada Salone i Dioklecijanove palače nih cijevi karakterističnih za taj tip građevine nisu pronađeni.
te njihov utjecaj na urbanu održivost”, obavljena su son- Ispust se vjerojatno upotrebljavao zbog čišćenja, koje je bilo
dažna arheološka istraživanja u Solinu. Istraživanja su potrebno zbog kvalitete i čistoće vode koja je snabdijevala
vodili Anita Penović, dipl. arheo., i Ivica Pleština, dipl. taj dio grada. Sonda 3 smještena je zapadno od sonde 1a, a
arheo., iz tvrtke Neir d.o.o. iz Splita. obuhvatila je unutrašnjost kanala akvadukta te prostor južno
808
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Summary
Anita Penović
Ivica Pleština Položaj istraženih sondi s naznačenim potokom Kapljučem
809
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Sonda 1, dimenzija 2x1,5 m, pozicionirana je na kanali- zaglačana tupina (SJ 4) na koti +4,67, dok su bočni zidovi
zacijskom kanalu smjera sjever-jug, smještenom na trasi na +4,64.
antičke ceste, istočno od Porta Caesareae. Nakon diza- Sonda 4, dimenzija 2x2 m, smještena je u areni amfitea-
nja kamene ploče ceste (SJ 1), koja je ujedno poklopnica tra, u osi istočnog lateralnog kanala smjera sjever-jug, uz
kanala, započelo je iskopavanje kanala, koji je bio zatrpan sam rub južnog dijela arene. Kameni rub arene nalazi se
zemljom (SJ 2) te sastavljen od dvaju bočnih zidova (SJ 3), na koti +11,37, dok je sama arena već prije iskopavana,
građenih pri vrhu u tehnici suhozida, dok je donji dio vezan jer je recentan sloj zemlje debljine 0,45 m. Na koti +10,90
mortom. Bočni su zidovi na koti +7,92, a poklopnica na nalaze se dva paralelna zida smjera sjever-jug, dok se dno
+8,03. Zidovi su u gornjem dijelu već prije razgrađeni, a sastoji od nepravilno poslaganog kamenog popločenja, a
vjerojatno su uništeni prilikom promjene kamene ploče. Pri na sjevernom dijelu ima dva reda kamenog popločenja,
dnu kanala nalaze se kameni klesanci većih dimenzija, dok vjerojatno radi dobivanja pada kanala. Okomito na zidove
su na vrhu manji i nepravilni. Dno kanala načinjeno je od sjever-jug (SJ 3) pruža se zid smjera istok-zapad (SJ 7),
uredno poslaganih nepravilnih kamenih ploča (SJ 4), čija širine 0,60 m. Ispod kamenog ruba arene, pod kanala nači-
je kota dna +7,14. U ispuni kanala nalazi se veća količina njen je od tegula. Iznad zida SJ 7 pronađen je novčić cara
keramičkog materijala iz kasne antike i životinjske kosti. Valentinijana II. (375. – 394.) (PN 2). U ispuni kanala SJ 4
Kanal po sredini antičke ceste skreće prema istoku za 90°. nalaze se ulomci keramike datirani u kasnu antiku.
Sonda 2, dimenzija 2x2 m, pozicionirana je istočno od Sonda 5 nalazila se u smjeru glavne osi amfiteatra, smjera
sonde 1, na cesti prema Pet mostova. Na toj poziciji nije sjever-jug, u prvom prolazu, a kanal je bio izvorno spojen
pronađen kanal, već ostaci nepravilno poslaganog kame- s centralnim dijelom arene amfiteatra (Dyggveov arhiv).
nja i ostaci kamenih ulomaka ceste, kao i velika količina Na postojećem otvoru, vjerojatno iz Dyggveova vremena,
ulomaka keramičkog materijala iz antike i kasne antike. postavljena je konstrukcija za vađenje recentnog otpada
Sonda je proširena prema sjeveru, preko cijele širine ceste, (automobilske gume, metalne bačve, plastika…). Visina
ukupnih dimenzija 2x5 m. Kanal nije pronađen, pa se pret- recentnog smeća iznosila je 3,5 m, što je uvelike otežalo
postavlja da skreće prema jugu prije te pozicije. U sloju iskopavanje uz postojeće uvjete vlage i skliskog mračnog
humusa SJ 1 nađen je PN 1, antički dekorativni arhitekton- uskog prostora u sondi 5. Zidani ulaz, načinjen od klesa-
ski ulomak s reljefnim geometrijsko-vegetabilnim motivom. naca manjih dimenzija, na zapadnoj i istočnoj strani zidan
Sonda 3 i 3b – sonda 3 nalazi se na trasi kanala zapadno je u visini od 1,71 m, a na sjevernoj i južnoj 0,80 m. Nisu
od Foruma, a sonda 3b južno od sonde 3 (sjeveroistočno sačuvane izvorne kamene ploče, iako je u središtu sonde
od teatra). Sonda 3, dimenzija 1,5x1,5 m, pozicionirana naslagano sedam velikih kamenih ploča, koje bi mogle
je na mjestu već odmaknutih kamenih ploča, između odgovarati obložnicama i podnim pločama kanala. Kanal
dvaju antičkih ulomaka. Kamene su poklopnice (SJ 1) je već iskopavan, kao što se vidi na Dyggveovu crtežu, do
na koti +6,26, dok su bočni zidovi kanala (SJ 2) na koti dubine od 4,10 m. Naime, nakon iskopavanja nasipnog
+5,82. Zapadni bočni zid kanala zidan je u tehnici suho- materijala došlo se do dubine od 5,5 m i otprije oblikova-
zida od manjih pravilnih klesanaca različitih dimenzija, dok nog dna širokog 0,40 m. Kanal je prema sjeveru premazan
je istočni vezan antičkim mortom. U ispuni kanala (SJ 3) novim cementnim materijalima te je nadsvođen betonom.
nalazi se manja količina ulomaka keramike i tegula. Dno Prema jugu, kanal je zatrpan recentnim smećem.
kanala načinjeno je od nepravilnih kamenih ploča, na koti Sonda 6 smještena je istočno od sonde 5, odnosno u osi sa
+4,92. Sonda 3b, površine 5x5 m, pozicionirana je južno sondom 4 prema jugu, na trasi sporednog istočnog kanala
od sonde 3 te se nalazi sjeveroistočno od teatra. Nakon u odnosu na glavnu os sjever-jug. Bočni zidovi kanala nači-
iskopavanja humusa i recentnog sloja (SJ 1), nađeno je njeni su od manjih klesanaca u tehnici suhozida, dok su pri
kameno popločenje ceste SJ 2. Uklonjena je kamena ploča dnu kanala većih dimenzija. Sloj nasipne zemlje sadržavao
na istočnom dijelu ceste gdje je kanal smjera sjever-jug. je ulomke keramike i tegula, dok je pri dnu nađen sloj gline.
Bočni zidovi kanala (SJ 3) sastoje se od nepravilnog kame- Dno kanala načinjeno je od tegula. Kanal je širok 0,59 m,
nja različitih dimenzija, istočni je povezan mortom, a dno je a dubok 1,43 m. Širina dna kanala iznosi 0,53 m, a samo
810
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
je dno na +10,48 m n. v. Pokretni arheološki predmeti iz česticama vrtovi i maslinici te ih je bilo moguće dobro pre-
ispune kanala u svim sondama datirani su u kasnu antiku, gledati. Sam je rub uz potok zapušten te nisu pronađeni
od 4. do 6. st., što potvrđuje činjenicu da su kanali redovito pretpostavljeni ili novi lateralni kanali, koji bi se spajali na
održavani i čišćeni. kanal na kojem se danas nalazi potok. S istočne strane
potoka pregledane su k.č. 5345, 5338, 5337, 5335 i 5334,
Rekognosciranje potoka Kapljuča a u tom je dijelu obilazak terena bio gotovo nemoguć (par-
Cilj pregleda terena s istočne i zapadne strane potoka cele nisu pod nasadima i jako su zapuštene).
Kapljuča obavljen je radi utvrđivanja arheološkog potenci- Treća, južna dionica pokrivena je makadamskim putem,
jala tog dijela Salone te mogućnosti pronalaska poklopnica ispod kojeg se nalaze cijevi kroz koje protječe voda.
i kanala. Potok Kapljuč nalazi se na k.č. 8096/1, k.o. Solin, Dionica je istražena u dužini od 151 m, do suvremene brze
pruža se u smjeru sjever-jug te prati pad terena prema ceste na jugu. Zapadna strana potoka, na k.č. 5401/1 i
jugu. Teren je pregledan u zračnoj dužini od 526 m, odno- 5405/1, u istoj je niveleti kao i makadamski put. Parcele su
sno na površini od 26.300 m2. Čitavo područje pregleda pod nasadima i dobro prohodne, ali je teren dosta visoko.
podijeljeno je u tri dionice. Istočna strana potoka, na k.č. 5321, 5320 i 5319, pokazala
Prva, sjeverna dionica nalazi se sjeverno do Urbs Vetus, je najveći arheološki potencijal. Pronađeni su spoliji poklo-
odnosno sjeverno od bedema Salone. Danas se na tom pnica kanala, ugrađeni u ogradni suhozid, a razina terena
dijelu nalazi most i makadamska cesta, na k.č. 8215/4 i niža je u odnosu na potok, odnosno makadamski put.
8222, k.o. Solin. Dužina dionice iznosi 190 m, a pregledano
je područje zapadno od potoka (k.č. 5376, 5385, 5386, Literatura
5389 i 5390) i istočno od potoka (k.č. 5375, 5374 i 5373,
k.o. Solin). U tom je dijelu potok dosta niži u odnosu na Cambi 1991 N. Cambi, Predgovor, u: Antička Salona, (ur.
teren, omeđen je novijim suhozidom i betonskim potpornim N. Cambi), Split, 1991.
zidom te nisu pronađeni spoliji ili drugi nalazi koji bi upući- Carrara 1991 F. Carrara, Topografija i iskapanja Salone, u:
vali na arheološki potencijal. Antička Salona, (ur. N. Cambi), Split, 1991: 99 – 192.
Druga, središnja dionica nalazi se južno od mosta i maka- Gerber 1917 E. W. Gerber, Forschungen in Salona, I,
damske ceste, a duga je 185 m. Na zapadnom dijelu pre- Wien, 1917.
gledane su k.č. 5395, 5397, 5394, 5395 i 5396. Na tim su Jeličić-Radonić, Pereža 2010 J. Jeličić-Radonić, D.
Pereža, Topografija antičke Salone (II), Istraživači Salone
u XIX. stoljeću, Tusculum, 3, Solin, 2010: 167 – 203.
Kähler 1991 H. Kähler, Porta Cesarea u Saloni, u: Antička
Salona, (ur. N. Cambi), Split, 1991: 205 – 240.
Katić 1999 M. Katić, Salonitanski vodovod, Dioklecijanov
akvedukt, (ur. J. Belamarić), Split, 1999: 58 – 63.
Katić 2010 M. Katić, Prethistorijske gradine solinskoga i
kliškoga područja, Tusculum, 3, Solin, 2010: 7 – 19.
Suić 1976 M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu,
Zagreb, 1976: 200, 201.
Šuta 2012 I. Šuta, Topografija kasnorepublikanske Salone
u kontekstu novih nalaza iz Bencunuša, Tusculum, 5, Solin,
2012: 154.
Anita Penović
Ivica Pleština
Summary
811
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
812
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Summary
813
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Datum: 17.06.2016.
Mjerilo: 1:20
Autor crteža: Kristina Turkalj
koji su upotrebljavani tijekom poljodjelskih aktivnosti, prožeti
znatnim udjelom sitnog kamenja, bili su bogati ulomcima
Plan vidljivih arhitektonskih struktura dokumentiranih u sondi 18 antičke i moderne keramike te brojnim teserama. Uzduž
(izradila: K. Turkalj) zapadnog dijela sonde, u smjeru sjever-jug dokumentiran je
zid SJ 18005, koji se nastavlja prema sjeveru i jugu izvan nje-
2013; 2014; 2015; 2016; Teichner, Ugarković 2014). zinih gabarita. Nastavak je to dionice zida koja je djelomično
Nositelj projekta bio je Muzej hvarske baštine, u suradnji dokumentirana 2013. nešto južnije u sondi 11 (SJ 11012), a
s Institutom za arheologiju iz Zagreba. Voditeljica istra- potom i 2014. u sondi 14 (SJ 14006). Zid SJ 18005 dokumen-
živanja bila je dr. sc. Marina Ugarković (Institut za arhe- tiran je na najvišoj apsolutnoj nadmorskoj visini od 0,70 m
ologiju, Zagreb), a stručnu ekipu činili su dr. sc. Vlasta (po sredini sonde) te najnižoj od 0,49 m (na južnom dijelu).
Begović (Institut za arheologiju), Marinko Petrić, dipl. pov. Širok je 0,60 m i solidno je izrađen od pravokutnih (duljih i
umjet. (Muzej hvarske baštine), dr. sc. Ivančica Schrunk kraćih) kamenih klesanaca u spoju vapnene žbuke. Zidna
(Sveučilište St. Thomas, St Paul, SAD), Kristina Turkalj, stopa, izrađena od triju redova grubo lomljenog kamena i
dipl. arheo., dokumentaristica (Institut za arheologiju) i vapnene žbuke, dokumentirana je na istočnoj i zapadnoj
Thomas Schrunk, M. A. pov. um., fotograf. Sudjelovali su i strani zida na prosječnoj visini od 0,44 m. Najniži je red na
studenti i volonteri iz Amerike i Hrvatske. glinastom sloju SJ 18010, tamnocrvene boje (10 R 3/4),
poviše žive stijene, bogatom nalazima antičke keramike i
Arheološka istraživanja 2016. nastavljena su na k.č. 4318 i tesera. Uz sam južni rub sonde 18 i uz istočne temelje zida
4319, k.o. Hvar, sjeverno i zapadno od Zida B. U ovogodiš- SJ 18005, u zemljanom sloju SJ 18008, ali s dnom ukopa-
njoj su kampanji iskopane dvije sonde: S 17, s ciljem da se nim na apsolutnoj nadmorskoj visini od –0,13 m u glinastom
istraži područje prema moru, zapadno od zida koji se ondje sloju SJ 18010, dokumentirana je amfora in situ, SJ 18013,
pružao u smjeru sjever-jug, te S 18, kojom je nastavljeno sačuvana do oko tri četvrtine svoje visine. Zapadno od
dokumentiranje arhitekture sjeverozapadno od bazena s zida SJ 18005, kao i u sondi 17, nije potvrđena arhitektura.
podnicom načinjenom od rimske vodonepropusne žbuke Ostaci arhitekture pronađeni su istočno od zida SJ 18005.
(bazen je otkriven tijekom kampanje 2015. godine). Zid SJ 18009 pruža se u smjeru istok-zapad te je u sjever-
Sonda 17, dimenzija 3x3 m, postavljena je u smjeru nom dijelu sonde poprečan i u spoju sa zidom SJ 18005.
mora, zapadno od sondi 14 i 16 (iz 2014. i 2015. godine). Njegova širina i konstrukcija jednake su kao i u slučaju zida
Sveukupno je dokumentirano devet stratigrafskih jedinica, 18005, a dokumentiran je na prosječnoj apsolutnoj nadmor-
od 17000 do 17008, koje su bile zemljani slojevi bez nalaza skoj visini od 0,49 m. Dalje prema istoku, na zid SJ 18009
arhitekture ili drugih pojava. Nakon humusnih slojeva sjela je okrugla zidana konstrukcija SJ 18011, promjera 2 m,
(SJ 17000 – 17003), koji su u moderno doba upotrebljavani koja izgleda kao baza ili temelj neke strukture. Obrub (na
za poljodjelsku aktivnost, te modernih sedimentacijskih slo- najvišoj apsolutnoj nadmorskoj visini od 0,71 m) izrađen
jeva (SJ 17004 – 17005), u kojima se nalazi dosta manjeg je od manje i više pravilnih kamenih klesanaca spojenih
kamenja, ulomaka antičke i moderne keramike te tesera, vapnenom žbukom. Struktura je ispunjena grubim lomlje-
dokumentiran je debeo paljevinski sloj SJ 17006, pomije- nim, manjim kamenjem u spoju iste, debele vapnene žbuke.
šan s vlažnom, glinastom zemljom, s nešto tesera i antičke U JI uglu sonde 18 ustanovljen je SZ ugao perimetralnih
keramike. Ispod njega, odnosno poviše žive stijene, usta- zidova (zapadnog SJ 11010 i sjevernog SJ 16007) bazena
novljena su dva glinasta sloja (SJ 17007 i 17008), s nala- s taložnicom (=sonda 16 iz 2015.), na nadmorskoj visini od
zima antičke keramike. U tijeku radova, sonda je zbog pro- 0,63 m. Uz sjeverni rub sonde, između zidova SJ 18005 i
dora vode sužena na polovicu prvobitnih dimenzija, tako da SJ 18009, te ispod okrugle strukture SJ 18011, nađena je
je samo njezina istočna polovica iskopana do žive stijene. podnica SJ 18012 od fine žbuke, pijeska i vrlo sitnog kame-
Sonda 17 pokazala je da u sjevernijem dijelu prostora, nja na 0,35 m n. v. Debljina podnice kreće se od 0,07 do
zapadno od po svemu sudeći perimetralnog zida smjera 0,10 m. Podnica je na glinastom sloju SJ 18010. Dva mala
sjever-jug (koji je prethodno evidentiran 2013. i 2014. u segmenta iste podnice nađena su i južno od zida 18009.
sondama 11 i 14 (SJ 11012 i 14006)), nema nikakvih osta- Jedan segment uza zid 18009 ostavljen je in situ, a drugi
taka arhitekture. Uočen paljevinski sloj valja povezati s je izvađen iz zemljanog sloja SJ 18007 i sačuvan. Sudeći
prethodno dokumentiranom situacijom na prostoru južno prema dokumentiranoj situaciji, podnica je uništena južno
814
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
od zida 18009 te između zidova 18005 i 18014. Uz zapadnu (SJ 17007). Keramički nalazi uključuju i više ulomaka cilin-
stranu zapadnog perimetralnog zida bazena s taložnicom dričnih košnica. U sondi 18 dokumentirana su tri primjerka
(sonda 16 iz 2015.) dokumentiran je možda kao pojačanje brončanog novca: jedan u SJ 18003 (vrlo tanak, promjer
zida bazena paralelan zid, SJ 18014, na apsolutnoj nadmor- 20 mm, moguće rimski) i dva malena, slabo sačuvana,
skoj visini od 0,39 m. Zid je širok 0,50 m kod samog sjeve- vjerojatno kasnoantička, u SJ 18006 i 18007. Od ostalih
rozapadnog ugla bazena te nešto uži malo južnije, gdje oba metalnih nalaza ističe se tanak, pravokutan brončani pred-
zida izlaze izvan gabarita sonde 18. met (iz SJ 18010), koji je možda dio pojasne kopče. Ove je
Istraženi slojevi obiju sondi bili su bogati pokretnim nala- godine pronađen samo jedan poveći ulomak zidne freske
zima, posebno velikim brojem kockica mozaika i keramič- crne boje u sondi 18, u zemljanom sloju SJ 18008, i to
kim materijalom od ranog do kasnog Carstva. Sveukupno zapadno od zida SJ 18005.
je dokumentirano 2196 keramičkih ulomaka te 3045 koc- Zaključno se može istaknuti da je tijekom kampanje 2016.
kica mozaika. Građevni je keramički materijal nešto manje nastavljeno istraživanje u gospodarskom dijelu vile, u
zastupljen u odnosu na ulomke amfora, kuhinjskog i stol- području sjeverno i zapadno od vidljivog zida B. Zapadni
nog posuđa. Ukupno 203 ulomka (0,1%) činili su dijag perimetralni zid do sada je istražen u dužini od oko 8 m.
nostički ulomci (obodi, dna, ručke i poklopci te glazura i Sonda 17 potvrdila je dosadašnje stanje da zapadno od
crveni premaz). Većina je kockica mozaika (97%) od bije- tog zida nema nikakvih ostataka arhitekture, dok su nalazi
log kamena vapnenca, kockastog ili pravokutnog oblika, u u sondi 18 pokazali da se zapadni perimetralni zid nastav-
nekoliko osnovnih veličina, dok je ostatak od kamena sive lja prema sjeveru i da slojevite gospodarske strukture leže
boje, a nekoliko je od terakote. Od keramičkih nalaza valja istočno i sjeverno od njega. Čini se da je okrugla zidana
istaknuti tri četvrtine amfore (SJ 18013) uz južni rub sonde konstrukcija u sondi 18 (SJ 18011, promjera 2 m), koja bi
18, dokumentirane in situ. U paljevinskom sloju SJ 17006 mogla biti baza neke gospodarske strukture (preše?), bila
dokumentiran je obod kasnoantičke fokejske sigilate, funkcionalno povezana s bazenom koji ima podnicu od
Hayes Form 3 iz sredine, odnosno druge polovice 5. st. Još vodonepropusne žbuke u tehnici opus signinum i kamenu
tri oboda te najraširenije fokejske forme nađena su pojedi- taložnicu u sredini, te su najvjerojatnije dio povezanog
načno u SJ 17002, 17005 i 17007. Dvadesetak ulomaka kasnoantičkog kompleksa. Arhitektonski ostaci ispod
oboda, tijela i dna sjevernoafričke sigilate dokumentirani nivoa okrugle strukture (zid SJ 18009 i podnica SJ 18012)
su u objema sondama. Od nešto starijeg stolnog posuđa ponovno su uputili na različite faze pregradnje i upotrebe
evidentirani su manji ulomci helenističke crno glazirane, prostora te vile. Uz malobrojnije nalaze helenističkih i
italske sigilate i posuda tankih stijenki te egejsko kuhinjsko ranocarskih keramičkih ulomaka, pronađenih izvan primar-
posuđe. Ulomak diska reljefne svjetiljke ukrašen rozetom, nog konteksta, prednjače kasnoantički keramički nalazi,
po svemu sudeći italski import iz 1. st., nađen je u sondi 17 koji sugeriraju naglašeniju ulogu tog lokaliteta tijekom
kasne antike. U tom kontekstu važan je ulomak fokejske
keramike iz druge polovice 5. st., pronađen u paljevinskoj
sloju dokumentiranom u sondi 17.
Literatura
815
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Ugarković et al. 2012 M. Ugarković, I. Schrunk, V., Begović, Redni broj: 453
M. Petrić, Hvar, otok Sv. Klement, uvala Soline, arheološka Lokalitet: Split – Čiovska ulica, Ulica Blaža Trogiranina
istraživanja 2011., AIA, VIII, Zagreb, 2012: 74 – 78. i Meštrovićevo šetalište
Ugarković et al. 2013 M. Ugarković, I. Schrunk, V. Begović, Naselje: Split (Meje)
M. Petrić, T. Neuhauser, Hvar, otok Sv. Klement, uvala Grad/općina: Split
Soline, arheološka istraživanja 2012., AIA, IX, Zagreb, Pravni status: Z-5329 (kulturno-povijesna cjelina)
2013: 128 – 133. Razdoblje: –
Ugarković et al. 2014 M. Ugarković, I. Schrunk, V. Vrsta radova: arheološki nadzor
Begović, M. Petrić, T. Neuhauser, Hvar, otok Sv. Klement,
uvala Soline, arheološka istraživanja 2013., AIA, X, Zagreb, Od 1. do 22. lipnja 2016. arheološki su nadzirani zemljani
2014: 128 – 133. radovi u Čiovskoj ulici, Ulici Blaža Trogiranina i Meštrovićevu
Ugarković et al. 2015 M. Ugarković, I. Schrunk, V. Begović, šetalištu na prostoru Meja u Splitu, tijekom postavljanja
M. Petrić, Arheološka istraživanja rimske vile u uvali Soline elektrokabela na KB 1 Kv iz TS Meje 6. Arheološki nadzor
na otoku Sveti Klement (Pakleni otoci, Hvar), lipanj 2014. naizmjence su obavljale Marica Milić, prof. pov. i dipl.
godine, AIA, XI, Zagreb, 2015: 87 – 91. arheo., Ida Beg Jerončić, dipl. arheo. i pov. umjet., te Ana
Ugarković et al. 2016 M. Ugarković, I. Schrunk, V., Sunko Katavić, dipl. arheo., iz tvrtke Kaukal d.o.o., Split.
Begović, M., Petrić, Arheološka istraživanja rimske vile u Strojni iskop obavila je tvrtka Livel d.o.o., Split. Nadležna
uvali Soline na otoku Sveti Klement (Pakleni otoci, Hvar), konzervatorica bila je Dubravka Čerina, viša stručna
lipanj 2015. godine, AIA, XII, Zagreb, 2016: 160 – 165. savjetnica iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Naručitelj
radova bio je HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o.,
Ivančica Schrunk Elektrodalmacija Split.
Marina Ugarković
U cilju sprječavanja devastacije potencijalnih arheoloških
Summary nalaza, prilikom zemljanih radova proveden je arheološki
nadzor trase iskopa u dužini od 180 m. Predmetna trasa
The tenth season of the international archaeological inves- nalazi se na južnim padinama Marjana koje nose naziv
tigations of a Roman villa in Soline Bay on St Clement Meje. Na tom se prostoru nalazi više crkvica, a u prošlosti
(Sv. Klement) near Hvar took place in June 2016. The aim ih je bilo još i više te je njihov kamen nakon urušenja upo-
was to continue the excavation of the production area of trebljavan za gradnju ogradnih suhozida. Tako se u njima
the villa. Two probes were excavated to the north and west može vidjeti obrađeno kamenje s ostacima žbuke, opeke,
of the wall B. Probe 17 had nine stratigraphic units of soil crepovi te kameni pragovi.
layers and no architectural remains. That confirmed that Iskop kanala za postavljanje električnih kabela započet
there were no masonry structures west of the perimeter wall je od TS MEJE 6 na sjeveru, u Čiovskoj ulici, i pruža se
documented in the previous seasons. Probe 18 contained duž istočne strane Ulice Blaža Trogiranina prema jugu do
another segment of this perimeter wall (SU 18005), which
continued to the north, outside the probe. Other architec-
tural remains in probe 18 confirmed at least two building
phases and showed that production spaces extended to the
north and east. A round structure SU 18011, built of rough-
cut stone set in thick lime mortar (2 m in diameter) could
have been the base of an agricultural structure (a press?). It
was adjacent to (and functionally connected with?) a basin
whose floor was made in opus signinum and an imbedded
stone bowl, uncovered in 2015. Under the round structure
was a floor SU 18012, made of fine mortar with sand and
small stones, which belonged to an earlier building phase
and was associated with the wall SU 18005 and a perpen-
dicular wall SU 18009. Another wall SU 18014 was paral-
lel with the wall 18005 and abutted the western wall of the
basin. It could have been added to reinforce that wall. A
large number of white limestone tesserae of various sizes
were found in both probes as well as a fresco fragment.
The ceramic finds include few fragments of Hellenistic and
early imperial ware in addition to Late Roman African and
Phocaean sigillata, Aegean and African kitchenware and
amphorae. There were also several fragments of ceramic
beehives. The most significant was the find of an almost
complete amphora in situ by the eastern face of wall
SU 18005, and a Phocean Hayes 3 fragment found in a
burnt layer. Among the metal finds, there were three bronze
coins and a small bronze plate, perhaps part of a belt buckle. Iskopni kanal u Ulici Blaža Trogiranina, sjeverni dio (foto: M. Milić)
816
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Marica Milić
Summary
817
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Nebojša Cingeli
Summary
Milka Mrduljaš
Redni broj: 455
Lokalitet: Split – Dioklecijanova palača (Bulićeva 5) Summary
Naselje: Split
Grad/općina: Split In the course of 2016 archaeological supervision was con-
Pravni status: N-3 ducted over the earthworks at Bulićeva 5 in the southern part
Razdoblje: A, NV of Diocletian`s Palace, carried out for the purpose of con-
Vrsta radova: arheološki nadzor necting the building to the existing water supply and sewer
systems. A water supply pipe was identified at a depth of
Dana 28. travnja 2016. arheološki su nadzirani zemljani 0.4 m, and no movable archaeological finds were registered.
radovi prilikom spajanja vodovodne mreže i sustava javne
odvodnje u Bulićevoj 5 u Splitu, na k.č. zgr. 1726 (k.č. 12757),
k.o. Split, koja se nalazi unutar Dioklecijanove palače.
Voditeljica nadzora bila je Milka Mrduljaš, dipl. arheo., a Redni broj: 456
stručnu dokumentaciju izradila je Geographica d.o.o. iz Lokalitet: Split – Dioklecijanova palača (katedrala sv.
Splita. Nositelj radova bila je tvrtka Art projekt g.u.t.o. iz Duje – JZ niša)
Kaštel Gomilice. Investitor radova bio je Ivo Crnogorac, Split. Naselje: Split
Za konzervatorski nadzor bila je zadužena Dubravka Čerina, Grad/općina: Split
viša stručna savjetnica iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Pravni status: N-3
Razdoblje: A
Predmetna lokacija nalazi se jugoistočnom dijelu palače, Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
a sjeverni dio Bulićeve ulice bio je dio Sektora 1, koji su
od 1968. do 1972. istraživali Urbanistički zavod Dalmacije Od 30. svibnja do 6. srpnja 2016. trajala su zaštitna arhe-
i University of Minesota. Istraživanja su pokazala da je to ološka istraživanja u jugozapadnoj niši katedrale sv. Duje
područje, poznato kao Dvorište s mozaicima, bilo rimsko u Splitu, koja se nalazi unutar Dioklecijanove palače.
dvorište okruženo mozaicima u blizini istočnih vrata Voditeljica zaštitnih istraživanja bila je Milka Mrduljaš, dipl.
Dioklecijanove palače, južno od decumanusa te istočno arheo., iz tvrtke Art projekt g.u.t.o. iz Kaštel Gomilice.
od mauzoleja. Mozaici su otkriveni na sjevernoj, južnoj i
zapadnoj strani prolaza ulice. U jugozapadnoj niši katedrale sv. Duje podignut je kameni
S lijeve strane ulaza u predmetnu lokaciju uklonjeno je pločnik. Dvije veće polukružne ploče bile su postavljene
šest kamenih ploča u pločniku u dužini od 1,05 m i širini bočno, dok su manji četvrtasti komadi, od kojih su neki bili
818
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
i fragmentirani, bili postavljeni po sredini niše. Promjer niše bočnih strana grobova otkriven je mozaik. Kao i prilikom
iznosi 3,44 m. prethodnih istraživanja, mozaik su činile kvadratne i troku-
Sve su ploče bile dokumentirane te numerirane. Sam taste pločice od alabastera i crnog porfira, a bio je izveden
zahvat podizanja ploča obuhvatio je i prostor između dvaju u tehnici opus sectile.
granitnih stupova do kojih je, s unutarnje strane, bio pozi- Ta dva mozaika nisu bila istog stupnja očuvanosti. Kao što
cioniran po jedan četvrtast šaht. Ispod šahtova bile su je već spomenuto, na svakom je mozaiku bio postavljen i
vidljive pločice mozaika, koje su bile dokumentirane i prili- šaht, što ih je donekle oštetilo tijekom uklanjanja.
kom prethodnih arheoloških istraživanja sjeverno od groba Južni je mozaik bio jako dobro očuvan u cijeloj otvorenoj
Ž. Dražojevića te u južnom i jugozapadnom dijelu katedrale. površini, veličine 1,54x0,91 m. Nasip iznad mozaika sadr-
Na samom rubu niše, prema središnjem dijelu katedrale žavao je smeđu rahlu zemlju s kamenjem, a od pokretnog
nalaze se dvije četvrtaste ploče, koje su zbog samog polo- arheološkog materijala pronađene su igle i novac. Uz gra-
žaja rubnih, pravokutnih ploča (sekundarno upotrijebljenih nični dio s grobom bila je veća količina morta, a u tom dijelu
nadvratnika) te željeznih elemenata na pločama, upućivale mozaika nije bilo, već samo njegova podloga od amfora i
na grobove. morta. U jugoistočnom dijelu mozaika bila je vidljiva baza
Ploče su bile postavljene na nasipu od kamena, zemlje i stupa do koje je išao mozaik.
morta, debljine cca 0,15 m. Ispod spomenutog nasipa otkri- Mozaik sjeverno od grobova trebao je biti na puno većoj
ven je izvorni kameni pločnik. Riječ je o pet kamenih ploča površini od južnog mozaika, ali je bio sačuvan dio koji je
postavljenih okomito na ploče grobova. Na pločama su bili obuhvatio šaht i manji dio na sjevernom rubu. Dimenzije
vidljivi tragovi paljenja (s nekoliko očuvanih željeznih eleme- očuvanog mozaika iznose 0,76x0,68 m.
nata – klanfi). Od ostalog pokretnog arheološkog materijala Površina gdje nije bio sačuvan mozaik imala je samo saču-
nađene su životinjske kosti, igle, ulomci porfira te novac. vanu podlogu za njega, koju su činili ulomci amfora dužine
Izvorne kamene ploče protezale su se do kraja niše, odno- i do 0,60 m i mort, a negdje samo mort (istočno od baze
sno do spoja niše sa središnjim dijelom katedrale. Od te stupa). I na tom je mjestu nasip bio od smeđe rahle zemlje
polukružne linije spoja, prema središtu katedrale, s obiju i kamenja s nalazima novca i igli te tesserae s pozlatom.
Ovim istraživanjima obuhvaćena je površina oko baze
stupa, istočno od grobova, odnosno južno od ulaza u kate-
dralu. Međuprostor je imao kamenu ploču na kojoj je bio
postavljen stup s bazom te škropionicu. Nasip je bio od
smeđe rahle zemlje s tragovima morta. Trokutasto udublje-
nje južno od ulaza bilo je ispunjeno rahlom zemljom, usit-
njenim mortom, komadima sedre i ulomcima amfora.
Milka Mrduljaš
Summary
819
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Milka Mrduljaš
820
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Tesserae od staklene paste s pozlatom – detalj (foto: M. Mrduljaš) Porfir – detalj (foto: M. Mrduljaš)
821
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
od svjetlosmeđe, rahle zemlje bilo je mnogo pokretnog Prilikom arheoloških istraživanja 2011., u ulicama Dosud,
arheološkog materijala, od pločica mozaika te ulomaka Alešijeva i Medulićeva, tijekom rekonstrukcije kanalizacij-
amfora i tessera, koji su zapravo zatrpali te dvije šupljine. ske mreže, u sondi V pronađene su strukture careva stana,
U središnjem dijelu sonde, prema južnom rubu otkrivena je odnosno istočni zid velike trobrodne dvorane (Penović
kružna oznaka od morta, promjera 23 cm. 2012). Mnogobrojni zidovi i lučni otvori na zidovima unutar
palače građeni su opekama i mortom u tehnici opus mixtum.
Milka Mrduljaš Tijekom proteklih nekoliko godina obnovljeni su neki od tih
zidova: na lokalitetu u Medulićevoj, na ogradnim zidovima
Summary Jupiterova hrama i Dioklecijanova mauzoleja te na zido-
vima u sjeveroistočnom kvadrantu Dioklecijanove palače.
Rescue archaeological excavations of the central pave- Ti projekti zahtijevali su primjenu istovrsnih materijala prili-
ment of the cathedral of St Domnius in Split, located kom rekonstrukcijskih zahvata. Tako je primjerice zapušten
within Diocletian`s Palace were carried out in the course lokalitet u Medulićevoj ulici, koja se nalazi u zoni prijelaza
of November and December 2016. The pavement of the supstrukcijskih prostorija prema etažama rezidencijalnog
central part of the cathedral has been the largest area dijela Dioklecijanove palače, prije svega arheološki istra-
excavated so far. It measures 6.86 x 1.64 m. The slabs žen, nakon toga uslijedila je statička konstruktivna sana-
were laid on a 0.15 m-thick layer of brown soil, stone cija objekta u neposrednoj blizini, a tek potom i konzerva-
and white mortar. The mosaic did not cover the entire torsko-restauratorski radovi, tj. djelomična rekonstrukcija
open area – it was preserved in the eastern and western zida i lučnih otvora. Arheološkim istraživanjima obuhvaćen
parts of the probe, together with its substrate layer made je urušen dio sjeverozapadnih supstrukcijskih prostorija
of crushed amphorae. The mosaic consists of rectangle palače (podrumi). Prilikom konzervatorsko-restaurator-
and triangle cubes of marble, alabaster and limestone skih zahvata rekonstruiran je antički sedreni svod, zidovi
made in the opus sectile technique. In the eastern part of te lukovi u tehnici opus mixtum (Doljanin, Cingeli 2015).
the dig unearthed was a 0.92 m-long wall made of small Prilikom arheoloških istraživanja 2014./2015. u Hodniku
and large pieces of stone bound with recent plaster. The 8 otkriveni su recentniji zidovi, koji čine ostatke temelja
northern edge of the wall touches the central point of stambenih objekata građenih na prijelazu iz 19. u 20. st.
the dome. Its bottom on both sides of the wall was made te rustično formirano popločenje, koje govori o ranom valu
of tufa, stone and plaster, forming at the same time naseljavanja, ne samo istočnog dijela, već i prostorija
the vault of the crypt. The movable finds in the eastern zapadnog dijela supstrukcija u sutonu kasne antike ili u
part of the probe include a large amount of glass paste ranom bizantskom dobu, tijekom bizantsko-gotskih ratova
and gilded tesserae, and small and larger fragments of (Supan 2015).
porphyry. Tijekom arheoloških istraživanja 2016., radi izrade konzer-
vatorsko-restauratorskog elaborata rekonstrukcije kuće u
Alešijevoj 13 (k.č. 12489/2, k.o. Split), otkriven je ukop za
odvod vode, nepravilnog oblika u tlocrtu, koji siječe roma-
Redni broj: 459 ničku podnicu od zemljanog naboja na +8,10 m n. v., te
Lokalitet: Split – Dioklecijanova palača (Medulićeva 2) grubu antičku podnicu na koti +9,93 i strukturu svoda sup-
Naselje: Split strukcija palače od sedre na +7,70 m n. v. (Cingeli, Pleština
Grad/općina: Split 2016).
Pravni status: N-3 Zaštitno arheološko istraživanje 2016. u Medulićevoj 2 u
Razdoblje: A, SV Splitu započelo je uklanjanjem betonske podloge SJ 1 u
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje južnoj prostoriji prizemlja približne veličine 4,10x3,08 m
(prostorija 1), a nakon završetka istraživanja i postavljanja
Od 1. do 22. travnja 2016. trajalo je zaštitno arheološko nove ploče uklonjena je betonska podloga SJ 1 i u sre-
istraživanje zbog uklanjanja betonske podloge u prizemlju dišnjoj prostoriji prizemlja veličine 4,10x1,80 m (prostorija
zgrade anagrafske oznake Medulićeva 2, na k.č. 12489/1, 2). Cilj je istraživanja bio pronalazak i definiranje izvornih
k.o. Split, koja se nalazi unutar Dioklecijanove palače struktura supstrukcija i careva stana Diokecijanove palače.
u Splitu. Istraživanja su razdvojena zbog tijeka građe- Tijekom istraživanja definirano je 13 stratigrafskih jedinica.
vinskih radova. Stručnu ekipu tijekom istraživanja činili Pokretan arheološki materijal pronađen je samo u sloju
su arheolozi: Ivica Pleština (voditelj istraživanja), Anita nasipanja SJ 4, a nalazi su datirani u različita razdoblja:
Penović (zamjenica voditelja), Nebojša Cingeli, i Porin ulomci keramike u 19. i 20. st., ulomci keramike od 16. do
Kukoč, arh. tehničar. 18. st., nalazi ulomaka amfora u 4. i 5. st., nalazi arhitekton-
skih elemenata te nalazi životinjskih kostiju i nalazi ljudskih
Istraživana lokacija nalazi se u južnom dijelu Dioklecijanove kostiju. Ispod sloja betonskog poda SJ 1 na +8,53 m n. v.,
palače, unutar careve rezidencije (carev stan) iznad sup- u istočnoj polovici prostorija otvoren je svjetlarnik 7. Gornji
strukcija, svjetlarnika (podruma). Visina supstrukcija iznosi dijelovi zidova svjetlarnika (dva reda kamena) nisu izvorni.
oko 8 m. Podrumi Dioklecijanove palače bili su neistra- Kamen je povezan cementnom žbukom. SJ 2 (zapadni zid
ženi i velikim dijelom zatrpani sve do 1955., kada započi- širine 40 cm nalazi se na koti +8,09) i SJ 3 (istočni zid na koti
nju sustavna arheološka istraživanja. Nakon istraživanja i +8,25). U zapadnom dijelu prostorije pronađeni su slojevi
rekonstrukcijskih zahvata, podrumi su tijekom više deset- nasipanja i niveliranja definirani kao SJ 4 na +8,05 m n. v.
ljeća samo „popravljani” tijekom hitne sanacije. te struktura od opeka SJ 5 (dimenzija 40x25 cm uz zapadni
822
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Preklop prizemnih prostorija u Medulićevoj 2, Alešijevoj ulici 13 i dijela supstrukcija Dioklecijanove palače (trobrodne dvorane 6A,
Svjetlarnika 7 i Hodnika 8)
zid prostorije). U jugozapadnom dijelu prostorije, ispod sloja vodu. Struktura od opeka SJ 5 dio je tog odvoda (oštećenje
niveliranja SJ 4 nalaze se ostaci romaničke podnice SJ 8, na svoda nije istraženo). U blizini tog otvora nalaze se još dva
koti +8,06 m n. v. Romanička podnica sastoji se od nabijene otvora vidljiva u svodu dvorane 6A – u središnjoj prostoriji
glinovite zemlje svjetlosmeđe boje. Ispod podnice nalazi se ispod betonskog poda SJ 1, na koti +8,53, te sloja nasipa
antički mort zida supstrukcija SJ 7. Podnica SJ 8 i struktura SJ 4 i cijevi suvremene kanalizacije. U sjevernom dijelu pro-
zida SJ 7 presječeni su jamom, odnosno probojem (ošteće- storije nalazi se kanal SJ 10, ukopan u antički zid supstruk-
njem) u strukturi svoda supstrukcije careva stana (istočna cija SJ 7 iznad lučnog prozora između svjetlarnika 7 i dvo-
strana križnog svoda dvorane 6A). Otvor u svodu najvjero- rane 6A. Kanal se pruža u smjeru istok-zapad, a sam kanal
jatnije je nastao prilikom postavljanja vertikale za otpadnu ima pad nešto više od 30º prema svjetlarniku. U zapadnom
823
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
824
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
U ožujku 2016., zbog preuređenja prizemnog prostora Ulomak dna vrča i ulomak keramičkog tanjura
unutar stambene zgrade na adresi Poljana kraljice Jelene 2
(k.č. 12663, k.o. Split), koja se nalazi unutar Dioklecijanove istok-zapad, uz južni zid, odnosno ulaz. Cilj i pretpostavljeni
palače u Splitu, provedeno je zaštitno arheološko istraživa- rezultat istraživanja u sondi bio je pronalazak decumanusa,
nje. Voditelj istraživanja bio je Nebojša Cingeli, dipl. arheo., koji se pružao od istočnih vrata palače te preko središnjeg
iz tvrtke Neir d.o.o., Split. trga Peristila i carda do zapadnih vrata. Ispod antičke ulice,
u njezinu središnjem dijelu, u smjeru istok-zapad, nalazi se
Tijekom istraživanja definirano je osam stratigrafskih jedi- neistražen kanal antičke kanalizacije. Kanal je od arheo-
nica. Izdvojeno je pet pokretnih nalaza (N 1 nalaz željeznih loške sonde udaljen nekoliko metara u smjeru juga.
čavala; N 2 nalazi školjaka; N 3 izdvojeni fragmenti kamena Ispod sloja keramičkih pločica i betonske ploče SJ 1 nalazi
iz SJ 5; N 4 ulomci antičke keramike datirani u 3. i 4. st. iz se sloj šljunka SJ 2, debljine 10 cm. Te dvije stratigrafske
sloja gline SJ 7 i ulomci antičkih opeka N 5). jedinice nastale su tijekom posljednjeg preuređenja pro-
Istraživani prizemni prostor nepravilnog je pravokutnog stora i podizanja nivoa poda. Ispod sloja šljunka nalazi
tlocrta (dimenzije: dužina oko 4,9 m i širina 3,9 m, a nalazi se struktura poda SJ 3, koji se sastoji od kamenih ploča
se na +7,47 m n. v.). Unutar tog prostora istražena je različitih dimenzija, nepravilnih oblika. U istočnom dijelu
arheološka sonda (dimenzija 2x1 m) postavljena u smjeru sonde nalazi se veća kamena ploča debljine 30 cm, koja
825
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Nebojša Cingeli
Summary
826
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Literatura
827
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
828
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Položaj sonde iskopa za šaht Arheološki nadzor obavljen je na zemljanoj površini između
tornja A i Tornja B, s njihove sjeverne strane, a južno od
Komulovića puta. Uklanjao se postojeći zemljani nasip
Područje istraživanja smatra se srednjovjekovnim dijelom i kameni suhozid sa sjeverne strane akvedukta. Tijekom
Splita, a nalazi se zapadno od Dioklecijanove palače, sje- nadzora pratila se trasa Dioklecijanova akvedukta, dok je
verno od stare gradske lože. Područje grada Splita obu- na krajnjem zapadnom dijelu sačuvanog dijela vodovoda
hvaća teritorij omeđen poligonalnim bedemima iz 17. st. i prezentiran dio akvedukta, prema projektu prezentacije I.
gradsku luku. Najvažniji su dijelovi Dioklecijanova palača, Vojnovića (projekt je odobrio Konzervatorski odjel u Splitu).
srednjovjekovni dio grada zapadno od palače te vanjski Sjeverni bočni zid akvedukta prilično je oštećen iznad hodne
pojas fortifikacija iz 17. st. Od 12. do 14. st. Split je udvo- kote postojeće površine, a od daljnjeg uništavanja „zaštićen”
stručio svoj teritorij prema zapadu. Novonastali dio grada je gradnjom suhozida, koji je ovom prilikom uklonjen. Svod
uokviren je zidovima na južnoj, zapadnoj i sjevernoj strani. akvedukta konzerviran je i stabiliziran, kao i unutrašnje rame
Struktura grada slijedi urbanizam iz palače, kao i ulične na spoju svoda i bočnih zidova, koji su loše očuvani. Tijekom
pravce, poštivajući vanjske zidove palače, u ovom slučaju nadzora očišćen je, konzerviran i stabiliziran svod akvedukta
njezin zapadni zid. Tada se još uvijek, djelomično u stam-
benoj gradnji i uličnim pravcima, poštuju pravci antičke
centurijacije. U spomenutom dijelu grada nastale su brojne
romaničke i ranogotičke stambene kuće, vijećnica na Trgu,
plemićke palače iz kasne gotike, renesanse i baroka.
Zbog inicijative vlasnika prostora da se na mjesto postojećeg
vodomjera ugradi digitalni vodomjer, propisan je arheološki
nadzor. Istražena je sonda dimenzija 1x0,80x0,40 m, prili-
kom čega su definirane tri stratigrafske jedinice: SJ 1 kamene
ploče, SJ 2 beton i SJ 3 zemlja crvenica. Vodovodna infra-
struktura nalazi se na dubini od 0,40 m. Oko postojeće cijevi
zemljani je sloj više puta prekopavan, a prilikom iskopa sloja
visine 0,40 m nije pronađen pokretni arheološki materijal.
Literatura
Akvedukt prije sanacije
Marasović, Oreb 1977 T. Marasović, F. Oreb, Obrada
graditeljskog nasljeđa u okviru projekta „Splitski poluotok”,
GZSKH, 2/3, Zagreb, 1977: 90.
Anita Penović
Summary
829
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Nebojša Cingeli
Summary
830
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
(SJ 5) nalaze se na +23,83 m n. v., a poredane su jedna vodovoda SJ 6. Vodovod je rekonstruiran u cjelokupnoj
pokraj druge u smjeru istok-zapad i vezane su vapnenom dužini od 22,70 m, a recentno betonsko dno vodovoda
žbukom. Na zapadnom dijelu istražene dionice akvedukta nalazi se na +22,52 m n. v. Širina kanala iznosi 0,32 m u
nalazi se okno rekonstruirano recentnim materijalima, vje- dnu i 0,75 u vrhu ispod poklopnica.
rojatno na položaju izvornog okna. Unutrašnjost vodovoda
većim je dijelom rekonstruirana cementnom žbukom, dok Nebojša Cingeli
je tek na manjem dijelu sačuvana izvorna žbuka. Sa sigur-
nošću je utvrđeno da je riječ o rekonstrukciji Dioklecijanova Summary
Položaj istražene dionice akvedukta Dana 1. srpnja 2016. obavljen je arheološki nadzor na
Manuškoj poljani 11 u Splitu, prilikom zemljanih radova pri-
likom spajanja vodovodne mreže i sustava javne odvodnje.
Naručitelj radova bio je Ivo Žeravica, a izvršitelj arheološ-
kog nadzora tvrtka Kaukal d.o.o. Split. Voditeljica arheo-
loškog nadzora bila je Marica Milić, dipl. arheo. i prof. pov.
Nadležna konzervatorica bila je Dubravka Čerina, dipl.
arheo. i pov. umjet., iz Konzervatorskog odjela u Splitu.
831
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Marica Milić Iskopni kanal u Marmontovoj ulici, pogled prema jugu (foto: V.
Katavić)
Summary
do oko 0,60 m, a na rijetkim dijelovima dubina iskopa dose-
In July 2016 archaeological supervision over the earthworks zala je do sivosmeđeg rahlog sloja zemlje, unutar kojeg su
at 11 Manuška poljana in Split was carried out for the pur- uočeni rijetki ostaci lomljene opeke, žbuke, keramike i sl.
pose of connecting the building to the existing water supply
and sewer systems. There were no archaeological finds. Literatura
832
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
a zamjenik Vedran Katavić, prof. pov. i arheo., oboje iz fortifikacije grada Splita. Trasa iskopnog kanala pružala se
tvrtke Kaukal d.o.o. Uklanjanje kamenih ploča, ručni iskop od TS GRAD 4 u Nigerovoj ulici i od nje prema zapadu
i ostale građevinske radove obavila je tvrtka Point d.o.o. iz preko Marmontove ulice do ugla zgrade u Tončićevoj ulici.
Splita. Nadležna konzervatorica bila je Dubravka Čerina, Dužina trase iznosila je oko 35 m, dubina ručnog iskopa
dipl. arheo. i pov. umjet., iz Konzervatorskog odjela u Splitu. do 0,70 m, dok je širina kanala iznosila od 0,6 do 1,0 m.
S obzirom na to da su tijekom prijašnjeg iskopa prilikom
Predmetna lokacija nalazi se unutar zaštićene zone A zamjene stare TS GRAD 4, arheološkog nadzora i istra-
Splita, na položaju na kojem se pružaju srednjovjekovne živanja otkriveni arheološki ostaci, očekivalo se njihovo
pružanje prema zapadu. Međutim, na prostoru Nigerove
i Marmontove ulice zatečeni su samo recentni infrastruk-
turni ukopi, dok su unutar dislociranih nivelacijskih slojeva
uočeni rijetki ostaci lomljene opeke, keramike i stakla.
Literatura
Summary
833
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Ostaci pregradnje ulaznog prostora (SJ 9, SJ 44, SJ 45), pogled Zid (SJ 8), ostaci ulaznog praga (SJ 51) i dovratnik (SJ 9), pogled
zapad (foto: A. Radovčić) sjeverozapad (foto: A. Radovčić)
Neposredno ispod njih registrirani su brojni ostaci arhi- Paralelno s tim zidom te na udaljenosti od 0,3 m pri dnu,
tekture, koji najvećim dijelom pripadaju zapadnom dijelu odnosno 0,5 m pri vrhu, nalazi se zidana struktura građena
obrambenog sustava. Osnovicu tog sustava čine ostaci od pravilno obrađenih kamenih blokova i spolija povezanih
zidanih struktura smjera sjever-jug (SJ 6 i SJ 7). žutom glinom (SJ 7). Od lica zida sačuvano je šest redova
SJ 6 je istočno lice zida, građeno od pravilnih pravokut- kamena, u visini od 1,2 m, s izraženim padom prema
nih klesanaca, koji su prema dnu većih dimenzija. Od lica zapadu.
zida sačuvano je šest redova kamena, relativne visine oko Uzak prostor između SJ 6 i SJ 7 ima koničan oblik kanala,
1,2 m i s blagim padom prema istoku (zapadno lice, odno- čije dno čini nepravilno popločano kamenje izlizanih sti-
sno širinu zida, nije bilo moguće definirati zbog ograniče- jenki (SJ 31). Iznad popločenja, u zapuni kanala registrirani
nosti prostora). su slojevi SJ 25 i SJ 30. Istočno lice zida (SJ 17) građeno
834
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
835
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
sigurnosnim potrebama. Prilikom obnove, dogradnje i oja- nadležna konzervatorica bila Dubravka Čerina, viša stručna
čavanja obrambenog sustava negirani su postojeći objekti, savjetnica. Naručitelj radova bio je HEP ODS d.o.o. Split.
a time se drastično mijenja urbana fizionomija zapadnog
dijela grada. Inače, tvrtka Palisada d.o.o. 2011. istraživala Prilikom arheološkog nadzora uočeni su arheološki ostaci
je prostor sjeverno od predmetne lokacije, prilikom čega te je na preostalom dijelu trase uvjetovano neznatno pro-
su pronađeni ostaci dvaju zidova i brojni pokretni nalazi. širenje iskopa i zaštitna arheološka istraživanja. Ručni i
Zidovi slijede smjer obrambenog sustava registriranog strojni iskop rova za polaganje elektroenergetskog kabela
tijekom istraživanja 2016. te su zajedno s pokretnim nala- obavljen je uz arheološki nadzor u dužini od oko 35 m, dok
zima olakšali funkcionalnu i kronološku interpretaciju (uvid je preostali dio trase kroz Bosansku ulicu zaštitno arheo-
u Izvještaj o rezultatima zaštitnih arheoloških istraživanja loški istražen u dužini od 20 m.
tvrtke Palisada d.o.o. iz Trilja omogućio je nadležni konzer-
vator iz Konzervatorskog odjela u Splitu).
Literatura
Tomislav Jerončić
Vedran Katavić
Ana Sunko Katavić
Summary
836
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Istraživanja su se odvijala u Nodilovoj ulici, a zbog očekiva- plavosivim kompaktnim glinastim slojem SJ 12, unutar kojeg
nih arheoloških nalaza i sprječavanja njihove devastacije, su pronađeni nalazi keramike, životinjskih kostiju, školjaka,
lokalitet je iskopavan pod stalnim arheološkim nadzorom. čavao i sl. Južna stranica kanala (SJ 13) ukopana je u neo-
Na dijelu trase Nodilovom ulicom širina kanala iznosila je brađenu kamenu liticu, koja se prema jugu spušta gotovo
oko 0,5 m, dok je dubina iskopa iznosila do 0,7 m. Sam punom dužinom trase. Iznad geološke osnove registrirani
iskop obavljen je strojno, uz postojeću energetsku infra- su dislocirani i novovjekovni nivelacijski slojevi, kao i recen-
strukturu. Prilikom nadzora unutar ispremiješanih nivelacij- tni infrastrukturalan ukop u liticu. Pri samom kraju iskopnog
skih slojeva nisu uočeni relevantni arheološki ostaci, već kanala, kod vrata od Pisture, uočena je razlika u visini
su samo zamijećeni ostaci otpadnoga građevnog materi- geološke osnove. Na tom dijelu trase, na potrebnoj dubini
jala, recentne ambalaže i sl. iskopa kanala za energetske vodove, naglo je izostala geo-
Prilikom iskopavanja u Ulici kralja Tomislava, ispod hodne loška osnova, a pretpostavlja se da je razlog tome inten-
površine uočena je obrađena vapnenačka struktura SJ 3, koja zivna tisućljetna gradnja, ponajprije fortifikacijskog sustava.
je većim dijelom uništena brojnim recentnim instalacijama Nakon istraživanja uslijedilo je polaganje kabela, zatrpava-
ukopanima s njezine sjeverne, istočne i zapadne strane, dok nje i vraćanje hodne površine u prvobitno stanje.
je na jugu u cijelosti uništena. Struktura vjerojatno pripada Prilikom istraživanja pronađeni su ulomci novovjekovne
nastavku sličnih ostataka pronađenih na obližnjoj lokaciji pri- keramike (dva su primjerka engoba keramike iz 17./18. st.),
likom arheološkog nadzora 2011. godine (Izvještaj o arheo- ulomak novovjekovne lule, a u novovjekovnom nivelacijskom
loškom nadzoru u Tomislavovoj ulici u Splitu 2011., autora sloju SJ 15 prikupljeno je 30-ak komada fino pročišćene,
Vinka Madirace; dokumentacija Konzervatorskog odjela u oksidacijski pečene keramike kasnoantičke produkcije.
Splitu). Slična kamena struktura SJ 8 pronađena je južnije,
na početku Bosanske ulice, gdje se također radi o priklesa- Literatura
noj kamenoj litici, koja je također manjim dijelom devastirana
recentnim instalacijama. Južno uz kamenu strukturu SJ 8 Duplančić 2007 A. Duplančić, Splitske zidine u 17. i 18.
pruža se odvodni kanal širine oko 0,5 m. Stranice, odnosno stoljeću, Mala biblioteka GZSKH, Zagreb, 2007.
rubovi kanala (SJ 11 i SJ 13) zidani su od pravilnih četvr-
tastih kamenih blokova, međusobno povezanih crvenom Vedran Katavić
gotovo sterilnom kompaktnom glinom, s rijetkim tragovima Ana Sunko Katavić
gara i keramike na površini sloja. Sam kanal sačuvan je u
visini od triju redova kamenja, do cca 0,25 m visine. Dno Summary
kanala čini vapnenačka geološka osnova, a zapunjen je
Archaeological supervision and rescue archaeological exca-
vations over the earthworks during the excavation of a trench
for laying electricity cables in Nodilova and Bosanska Streets
in Split were carried out in the course of 2016. The trench
was 55 m long, about 1 m wide, whilst its depth depended
on the construction design (ranging from 0.7 to 0.4 m). Since
the supervision revealed the remains of a fortification build-
ing, the dig was slightly widened, and the rest of the trench
was excavated. During the investigation fragments of post-
medieval pottery and a piece of a post-medieval pipe were
found. About thirty fragments of fine-grained Late Antiquity
pottery were found in a layer of levelling, SU 15.
837
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
838
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
839
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Tlocrt istraženih struktura (izrada: A. Alajbeg, S. Juraga, M. Sonda 3 krajem istraživanja: obalni zid lazareta, peterokutna kula,
Marković) suhozidni kanal i monolitni tordirani dovratnik (foto: Z. Alajbeg)
840
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Jugozapadni dio kule popločan je pravilno klesanim kva- (1602. – 1605.), manje vjerojatno Angela Trevisana
dratnim kamenim pločama, koje se na istoku prostiru do (1746. – 1748.) ili Zan Pietra Trevisana (1751. – 1754.).
plitkog betonskog kanala unutar kule. Sjeverniji, to jest veći Drugi je grb obitelji Marcello, koji je dao izraditi knez i
dio podnice kule pokriven je podom od opeke. Na Andrićevu kapetan Andrea Marcello (1678. – 1681.). Treći pronađeni
je tlocrtu navedeno da je ta kula 1817. bila u vlasništvu obi- grb pripada venecijanskoj obitelji Farsetti, a vjerojatno
telji Marcocchia, a u 20. st. u njoj je prvo bila smještena je postavljen u čast zamjenika kneza Giana Giacomoa
gostionica „Čiko”, a nešto poslije gostionica „Ivanišević”. Farsettija (1671.). Četvrti je grb obitelji Emo, vjerojatno
Ta je gostionica nadživjela preostale dijelove lazareta i sta- izrađen za vrijeme uprave generalnog providura Dalmacije
jala je ondje nedugo prije gradnje Turističke palače, da bi Angela Ema (1714. – 1717.). S tim u vezi treba podsjetiti da
konačno i ona bila sravnjena sa zemljom. Ostaci kule 1967. je upravo Angelo Emo dao nalog za izradu D’Andreisova
ili 1968. presječeni su postavljanjem kanalizacijske cijevi za tlocrta splitskog lazareta 1715. godine. Mnogo je moguć-
oborinske vode, promjera oko 0,5 m. nosti na koji su način ti grbovi mogli biti odbačeni u more
Premda velika površinom, u samo je jednom omanjem sek- pred kulom lazareta, no jedna se ipak čini najizglednijom.
toru sonde 3 pronađen intaktan stratigrafski slijed. Riječ je Mletački senat u 17. st. donio je nekoliko uredbi o zabrani
o trokutastom dijelu omeđenom sjevernim zidom kule, sta- samopromocije državnih činovnika javnim sredstvima.
rijim obalnim zidom i krajnjom istočnom betonskom trakom Posljedica tih odluka bila jest preklesavanje brojnih natpisa
Turističke palače, koji je bio natkriven betonskom podni- po naredbi mletačkih vlasti, što se događalo u mnogim dal-
com (SJ 35). U SJ 44 pronađeno je više primjeraka novca, matinskim gradovima. S obzirom na to da su svi grbovi pro-
među kojim dvije mletačke gazzette kovane za Dalmaciju i nađeni u istome sloju, i to u neposrednoj blizini, sa sigurno-
Albaniju u 18. st. te dva primjerka osmanlijskih srebrnjaka šću se može utvrditi da su odbačeni istodobno. Obiteljski
kovanih u Egiptu (Mahmud I., 1730. – 1731.; Abdulhamid grbovi s pročelja lazareta uklonjeni su po nalogu mletačkih
I., 1773. – 1774.). Najstariji primjerak novca pronađen je u vlasti u razdoblju između Emove uprave (1714. – 1717.)
nasipu, u istočnome profilu sonde 3. Riječ je o mletačkome i sporazuma u Campoformiju 1797., kojim su mletački
sessinu iskovanom za vrijeme dužda Marina Grimanija posjedi u Dalmaciji pripali Habsburškoj Monarhiji. Datiranje
(1595. – 1605.), neposredno nakon gradnje prve zgrade potvrđuju i nalazi mletačkog i osmanlijskog novca.
lazareta. Novac pronađen u lazaretu vrlo je loše sačuvan Važan je nalaz uočen i u krajnjem jugoistočnom dijelu sonde
zbog destruktivnog djelovanja morske soli. Pronađeno je i 3, uz suhozidni kanal. Riječ je o potpuno sačuvanom mono-
mnogo ulomaka kasnorenesansne i mlađe glazirane kera- litnom tordiranom dovratniku u stilu cvjetne gotike, koji je od
mike. Ostali dijelovi sonde bili su zatrpani nasipom, o čemu baze do kapitela ukupno dugačak 215 cm. Premda nešto
svjedoče nalazi dinara Kraljevine Jugoslavije i talijanskih starijih stilskih obilježja, moguće je da je ukrašavao najsta-
lira iz tridesetih godina 20. st. riju zgradu lazareta, sagrađenu krajem 16. st.
Vrlo su zanimljivi nalazi baroknih grbova plemićkih obitelji Nakon zaštitnog istraživanja, odlukom Konzervatorskog
pronađeni u sloju kod spoja kule i starijeg obalnog zida, odjela u Splitu trajno su prezentirani ostaci peterokutne
zajedno s mletačkim novcem iz 18. st. Prvi je pronađen grb kule lazareta.
mletačke plemićke obitelji Trevisan, a vjerojatno potječe
iz vremena splitskog kneza i kapetana Paola Trevisana Literatura
Ante Alajbeg
Summary
841
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
842
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Literatura
u širini od svega 0,5 m. S istočne strane otkriven je u visini Tijekom arheoloških istraživanja otvorene su dvije sonde.
od 0,3 m, dok se sa zapadne strane spaja s konstrukcijom Sonda 1 izduženog je oblika, postavljena u smjeru sjever-
kanala koja se pruža u smjeru sjever-jug. -jug, dimenzija 20x6 m. Položaj sonde izabran je s ciljem
Zapadno i jugozapadno od pozicije kanala strojno je otko- usporedbe struktura zidova lazareta s nacrtima Vicka
pano južno i istočno lice zida peterokutne kule. Temelj zida Andrića, nastalima sredinom 19. st. Sonda 2 postavljena je
kule visok je oko 0,5 m te se nalazi ispod površine mora. u sjeveroistočnom dijelu prostora predviđenih građevinskih
Vanjsko lice temelja kule građeno je od obrađenih pravo- radova te je pravokutnog oblika, dimenzija 8x8 m. Cilj je
kutnih kamenih blokova visine 0,5 m, a dužine im variraju istraživanja u toj sondi, osim pronalaska struktura lazareta,
od 0,5 m pa do 1 m. Temelj kule sa zapadne strane pre- pronalazak izvorne obale i provjera premisa o antičkim
sijeca salonitna cijev, dok uz njezin istočni rub leži kanal. strukturama ispred Dioklecijanove palače, na kojima su se
Arheološkim nadzorom popraćeno je i premještanje nalazile prostorije lazareta.
843
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Nacrt splitskog lazareta s ucrtanim istraživanjima 1995./96. (crveno), istraživanjima 2016. (plavo) i dvjema arheološkim sondama tijekom
istraživanja 2016. g. (izradio: I. Pleština)
844
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
SJ 22 te sloj krupnog kamenja SJ 23 (na –0,29 m n. v.). blokova SJ 23 i njihov odnos s kolonom na koju je temeljen
U središnjem dijelu sonde istraženi su dijelovi dviju pro- zid SJ 6. Južni dio sonde 1 nalazi se ispred lazareta, unutar
storija, strukture zidova i podnica te dvije faze južnog zida splitske luke. Na nacrtima Vicka Andrića u tom se dijelu
lazareta i strukture na kojima su temeljeni zidovi. Sjeverni nalaze tri veće prirodne stijene, sike. Stijenama s nacrta
zid SJ 6 postavljen je u smjeru istok-zapad, a očuvan je do koristili su se i ostali istraživači koji su se bavili izgledom i
+2,36 m n. v. Zid je širok 1,03 m, a građen je od obrađe- razvojem splitske luke. Tijekom istraživanja nije pronađena
nog kamena poredana u dva lica, između kojih se nalazi jedna od tih triju stijena, koje su po planu i preklopu sa svim
ispuna povezana vapnenom žbukom. U gornjoj osnovi zida nacrtima trebale biti u južnom dijelu. Ispod sloja tampona
otkriveni su veći kameni blokovi, ostaci dovratnika prozora SJ 2 nalazi se sloj nasipa SJ 24, koji je najvjerojatnije nasut
i vrata koji su povezivali prostorije s dvorištem. Pregradni tijekom gradnje današnjeg doka pristaništa za brodove. Na
zid SJ 7 postavljen je u smjeru sjever-jug, između zidova +0,51 m n. v. pronađeni su veći komadi kamena (SJ 25),
SJ 6 i SJ 8. Struktura zida slična je strukturi zida SJ 6, poredani jedan preko drugog. Kameni nasip najvjerojat-
oba su lica zida ožbukana, širina iznosi 0,52 m, a očuvan nije je nastao kao lukobran za prošireni južni zid lazareta
je u visini od 0,5 m. U južnom dijelu zida, na mjestu spoja SJ 9. Ispod nasipa pronađen je morski žal (SJ 26), na
sa zidom SJ 8, nalazi se kamena kolona s nastavkom za –0,52 m n. v.
povezivanje s drugim kamenim blokom. SJ 8 (južni zid Sonda 2 postavljena je u sjeveroistočnom dijelu prostora
lazareta) postavljen u smjeru istok-zapad, nalazi se u nacr- predviđenoga građevinskim radovima, nepravilnog je pra-
tima Vicka Andrića, a zid je širok 0,85 m. Na južno lice zida, vokutnog tlocrta, dimenzija 8x8 m. Cilj istraživanja u toj
zidano u tehnici bunjato, naslonjena je novija struktura zida sondi bio je pronalazak struktura lazareta, kao i pronalazak
SJ 9, najvjerojatnije austrijsko ojačanje, koja nije prikazana izvorne obale te provjera premisa o antičkim strukturama
na crtežima Vicka Andrića. Struktura zida SJ 8 očuvana je ispred Dioklecijanove palače, na kojima su se nalazile
do +1,84 m n. v. U središnjem je dijelu struktura zida pre- prostorije lazareta. U sjevernom dijelu sonde 2 nalaze se
sječena ukopom za palmu SJ 11, što je omogućilo uvid u optički kabel SJ 4 i ukop kolektora SJ 5. Ispod sloja asfalta
način zidanja. Južno lice zida rađeno je u tehnici bunjato, a SJ 1 i sloja tampona SJ 2, slično kao i u sjevernom dijelu
veliki kameni blokovi povezani su željeznim klanfama. Zid sonde 1, nalaze se slojevi rušenja lazareta (krupnija šuta
je temeljen na velikim kamenim blokovima SJ 23, pravo- SJ 12 i sitnija šuta SJ 13). Ispod šute, na +1,45 m n. v.,
kutnog oblika u tlocrtu. Južno lice zida SJ 8 očuvano je u
dva reda. Prvi je postavljen u ravni s blokovima ispod, a
drugi red kamena uvučen je 10 cm u odnosu na prvi red
bunjata. Sjeverno je lice zidano barokno, s manjim pravo-
kutnim klesancima. Ispuna zida sastoji se od manjih nepra-
vilnih komada kamena, povezanih vapnenim mortom bijele
boje. Na dijelovima južnog lica, zidanog u tehnici bunjato,
u tragovima je pronađen antički mort. Struktura zida SJ 9
najvjerojatnije je austrijsko ojačanje južnog zida lazareta.
Debljina proširenja zida iznosi 0,90 m, tako da s izvornim
zidom SJ 8 debljina zida iznosi 1,7 m. U središnjem je dijelu
struktura zida, zajedno sa zidom SJ 8, presječena ukopom
za palmu SJ 11. Zid ima samo južno lice, koje lagano pada
na temeljnu stopu. Lice zida načinjeno je od fino obrađe-
nih klesanaca, a ispuna zida sastoji se od neobrađenog
kamena različitih dimenzija, povezanog vapnenim mortom,
pomiješanim s glinovitom zemljom, kompaktne konzisten-
cije i masnog sastava, svjetlosmeđe boje. Temeljna stopa
SJ 23 nalazi se ispod strukture zida SJ 8, na +0,64 m n. v.
Otkrivene su dvije ploče, na mjestu ukopa SJ 11, a njihova
širina iznosi 0,92 m. Na jednu od ploča naslonjena je kolona
na koju je temeljen zid SJ 6. Podnice u prostorijama laza-
reta SJ 15 (u zapadnoj prostoriji na +150 m n. v.) i SJ 16 (u
istočnoj prostoriji na +1,47 m n. v.), načinjene su od betona,
debljine 8 cm, a na njima su urezani grafiti i imena te godina
1921. Najvjerojatnije su nastale kao posljedica podizanja
poda i zaštite od vlage. Ispod betonskih podnica nalaze
se kamene ploče dimenzija 57x106 cm i debljine 6 cm. U
zapadnoj prostoriji definirane su kao SJ 27 i nalaze se na
+1,44 m n. v, dok je u istočnoj prostoriji kamena podnica
na nešto nižoj koti (+1,42 m n. v.). U objema prostorijama
napravljene su manje sonde, odnosno podignute su beton-
ske i kamene podnice, uz južni zid lazareta SJ 8. Cilj istraži-
vanja bio je, osim definiranja slojeva niveliranja i nasipanja
unutar prostorija, otkrivanje načina gradnje velikih kamenih Južno lice zida SJ 8 rađeno u tehnici bunjato
845
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
846
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Literatura
Sjeverno lice bedema SJ 8
Duplančić 2007 A. Duplančić, Splitske zidine u 17. i 18.
Tijekom istraživanja definirano je 11 stratigrafskih jedinica. stoljeću, Mala biblioteka, Godišnjak ZSKH, Zagreb, 2007.
U sondi 1 i 2 istražena je struktura zida SJ 4, koja se sastoji Kečkemet 2002 D. Kečkemet, Prošlost Splita, Split, 2002.
od nepravilnog i neobrađenoga kamena povezanog vapne- Kečkemet 2004 D. Kečkemet, Kulturna i umjetnička
nim mortom, pomiješanim s crvenkastom zemljom. Širina baština u Dalmaciji, izabrani radovi I, Split, 2004.
zida u sondi 2, gdje se nalazi na nižoj razini te mu je struk- Novak 2005 G. Novak, Povijest Splita, knjiga druga, Split,
tura očuvanija, iznosi 0,73 m, a očuvan je u visini od 0,5 m. 2005.
Zid prati pad terena od istoka prema zapadu te se nalazi na
+8,37 (sonda 1) i +8,19 (sonda 2). Nebojša Cingeli
847
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Dana 12. i 13. svibnja 2016., arheološki su nadzirani Belamarić 1999 J. Belamarić, Dioklecijanov akvedukt,
zemljani radovi na dijelu ulice Put Stinica u Splitu, zbog Konzervatorski odjel Split, Split, 1999.
potreba priključka novonastalog objekta SB toranj na ener-
getsku mrežu TS Solinska 7. Voditelj nadzora bio je Vedran Vedran Katavić
Katavić, prof. pov. i arheo., iz tvrtke Kaukal d.o.o. Strojni iskop
i ostale građevinske radove obavila je tvrtka Point d.o.o. iz Summary
Splita. Nadležna konzervatorica bila je Dubravka Čerina,
dipl. arheo. i pov. umjet., iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Archaeological supervision over the earthworks in Put
Radove je financirala tvrtka HEP d.o.o. Sitnice Street in Split were carried out for the purpose of
connecting the building of the new SB tower to the exist-
ing electricity network. During the supervision no archaeo-
logical finds were detected. Apart from that, the depth of
machine excavation did not reach the spot height of the
route of Diocletian`s aqueduct, and no additional protection
measures were necessary.
848
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Istraživana površina na predjelu Ravne njive (foto: V. Katavić) Stratigrafske jedinice unutar iskopane sonde
su dva djelatnika tvrtke Kaukal d.o.o. Za strojni iskop i Sjeverno od konstrukcije SJ 5, intaktan se sloj SJ 4 nastav-
ostale logističke potrebe istraživanja bila je zadužena lja pružati još 0,5 m, gdje završava pravilnim ukopom, koji bi
tvrtka Marasović d.o.o. iz Splita. Nadležna konzervato- se mogao interpretirati kao izvorni ukop (nastao za potrebe
rica bila je Dubravka Čerina, dipl. arheo. i pov. umjet. iz gradnje južne stranice Dioklecijanova vodovoda). Prostor
Konzervatorskog odjela u Splitu. između kraja sloja SJ 4 i sjeverne betonske konstrukcije
SJ 6 zapunjen je sivkastosmeđim kompaktnim slojem, s
Zaštitna arheološka istraživanja obavljena su u dužini od učestalim nalazima lomljenog kamena s tragovima žbuke,
10 m te su obuhvatila površinu od oko 16 m². Tom su prilikom ulomcima hidraulične žbuke, kamena i rijetkim ulomcima
registrirani uglavnom recentni nivelacijski slojevi, nastali novovjekovne keramike (SJ 10). Uočena koncentracija
tijekom obnove vodovoda sredinom 20. st., zatim betonska žbuke i kamena upućuje na blizinu Dioklecijanova vodo-
konstrukcija samog vodovoda i intaktan sloj unutar kojeg voda, čiji su izvorni ostaci prilikom posljednje obnove u
je ukopana južna stranica vodovoda. Recentni nivelacijski 20. st. u potpunosti uništeni, a njegova trasa na tom je dijelu
slojevi na južnom dijelu sonde dosezali su do 1,5 m rela- naslijeđena te u cijelosti betonski obnovljena.
tivne dubine (radi se o različitim vrstama građevnog materi- Nakon dokumentacijskih radova i konzultacija s nadležnim
jala, unutar kojeg je uočen veći broj raznovrsnog recentnog konzervatorom, vodovod je prekriven zaštitnim građevin-
otpada), dok su na sjevernom dijelu iskopa novovjekovni skim platnom i zatrpan. S obzirom na rezultate ovogodiš-
nivelacijski slojevi bili znatno dublji te su dosezali dubinu do njih zaštitnih arheoloških istraživanja, s aspekta očuvanja
2,5 m, odnosno do pretpostavljenog dna betonske konstruk- arheološke baštine, planirana trasa plinovoda nije uzroko-
cije vodovoda (SJ 13). Uvjetovano konfiguracijom terena, vala devastaciju Dioklecijanova vodovoda, koji na ovom
na južnom dijelu iskopa registriran je intaktan sloj sivozelen- prostoru više ne postoji u svome izvornom obliku.
kaste kompaktne gline s tragovima gara, keramike, opeke i
žbuke (SJ 4), unutar kojeg je ukopana južna betonska kon- Literatura
strukcija vodovoda (SJ 5). Konstrukcija koničnog završetka
nalazi se na znatno manjoj dubini u odnosu na sjevernu Belamarić 1999 J. Belamarić, Dioklecijanov akvedukt,
konstrukciju (SJ 6), a prostor između njih iznosi oko 1,5 m. Konzervatorski odjel Split, Split, 1999.
849
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Katanić, Gojković 1972 N. Katanić, M. Gojković, Građa Čerina iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Investitor je bila
za proučavanje starih kamenih mostova i akvedukata u tvrtka Adriatic Croatia International Club d.d., Opatija.
Hrvatskoj, Jugoslavenski institut za zaštitu spomenika kul-
ture, Beograd/Zagreb, 1972. Kanal je iskopavan na sjevernim padinama poluotoka
Sustipana, a radovi su započeti uklanjanjem asfalta i
Vedran Katavić asfaltne podloge na prostoru kružnog toka te su obuhva-
tili površinu od oko 120 m uzbrdo prema zapadu. Iskopni
Summary kanal pružao se uz sjeverni kolnički trak, a na dvjema loka-
cijama obavljena su dva preklopa za postojeće objekte,
In the course of April 2016 an archaeological probe was koji se nalaze s južne strane Sustipanskog puta. Širina
opened in the vicinity of the junction of Domovinskog rata kanala u prvih 50 m, odnosno do drugog šahta, iznosila
and Solinska Streets in Split due to the collision of the je 1,20 m, a nakon toga iskop kanala sužava se na oko
planned route of a gas pipeline with the route of Diocletian`s 0,5 m. Planirana dubina iskopa trebala je iznositi 1,5 m,
aqueduct. On this position the aqueduct has been pre- međutim zbog vapnenačke geološke osnove na početku
served as a concrete reconstruction of the turn of the 20th iskopa, dubina kanala iznosila je oko 1 m. Prilikom stroj-
century. The layers contained fragments of plaster as the nog iskopa na istočnom dijelu trase, ispod asfalta i asfaltne
sole remains of the original structure, as well as fragments podloge registriran je sloj krupnog nepravilnog kamena,
of post-medieval pottery. nastao niveliranjem geološke osnove, koju na tom dijelu
trase čine vapnenačke litice. Na zapadnom dijelu iskopa,
ispod asfaltne površine registriran je žut kompaktan geo-
loški sloj tzv. tupine, unutar koje, osim novijeg vodovodno-
Redni broj: 478 kanalizacijskog ukopa, nisu uočene arheološke tvorevine
Lokalitet: Split – Sustipanski put (ACI marina) ili strukture te je zaključeno da su (ako su i postojale) uni-
Naselje: Split (Sustipan) štene su prilikom gradnje postojeće komunikacije.
Grad/općina: Split
Pravni status: Z-3778 (kulturno-povijesna cjelina) Literatura
Razdoblje: –
Vrsta radova: arheološki nadzor Marasović 1961 T. Marasović, Zapadna obala splitske
luke u srednjem vijeku i u prvim stoljećima novoga vijeka,
U ožujku 2016. organiziran je arheološki nadzor prilikom Split, 1961.
rekonstrukcije vodovoda, kanalizacije i hidrantne mreže na Muljačić 1961 S. Muljačić, Historijat izgradnje priobalnog
Sustipanskom putu, u ACI marini u Splitu. Izvršitelj arheološ- pojasa u splitskoj luci, od Matejuške do Sustipana (1850.-
kog nadzora bila je tvrtka Kaukal d.o.o. Split. Voditelj nad- 1960.), Split, 1961.
zora bio je Tomislav Jerončić, dipl. arheo., a zamjenik Vedran Petrinec, Šeparović 1994 M. Petrinec, T. Šeparović,
Katavić, prof. pov. i arheo. Strojni iskop obavila je tvrtka Trioi Arheološka istraživanja na Sustipanu u Splitu, Obavijesti
d.o.o., Buzet. Nadležna konzervatorica bila je Dubravka HAD, 3, Zagreb, 1994.
Tomislav Jerončić
Summary
850
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Literatura
Vedran Katavić
Summary
851
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Anita Penović
Summary
852
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
postavljanja električnih instalacija. Istraživana lokacija nalazi akvedukta uništio podnicu u zapadnom dijelu, tako da je
se unutar zaštićenog područja kulturno-povijesne cjeline nedvojbeno riječ o starijoj strukturi. Nakon što je uklonjen
Dioklecijanov vodovod. Istraživanja su obavili Ivica Pleština, sloj asfalta, dokumentiran je sloj smeđe crvenkaste zemlje
dipl. arheo., i Nebojša Cingeli, dipl. arheo., iz tvrtke Neir d.o.o. SJ 2, ispod kojeg se nalazio tanak sloj šute SJ 3. Unutar
tog sloja dokumentirano je nekoliko nepokretnih arheološ-
Istražena je čitava trasa zemljanog iskopa. Pozicije na kih struktura. Pronađen je segment Dioklecijanova vodo-
kojima su pronađene antičke strukture označene su kao voda SJ 11, smjera JZ-SI. Južno od njega pronađena je
sonda 1 u južnom dijelu i sonda 2 u sjevernom dijelu nala- nepravilna struktura SJ 9, koja bi mogla biti dio unište-
zišta. Ukupno je dokumentirano 11 arheoloških slojeva i 10 nog zida, smjera istok-zapad. Južno od ostataka tog zida
nepokretnih arheoloških struktura. Svi su nalazi koncentri- dokumentiran je sloj tamne zemlje SJ 10, u kojem je bilo
rani na sjevernom i južnom dijelu iskopa. Prilikom kopanja dosta keramičkih nalaza. Taj sloj s južne strane omeđuje
kanala između tih dviju pozicija nisu otkrivene arheološke nepravilna struktura SJ 8, od nešto kamenja, koja ulazi u
strukture, već samo deblji sloj nasipa između asfalta i ste- oba profila iskopa. Južno od SJ 8 otkrivena je apsida SJ 6,
rilnog sloja. Prikupljena je manja količina pokretnog arhe- zidana od pravilnih klesanaca. Apsida je usmjerena prema
ološkog materijala, većinom keramičkih ulomaka, koji se zapadu te ulazi u oba profila iskopa. S unutrašnje strane
mogu datirati u kasnu antiku. apside dokumentiran je sloj tamnosive zemlje SJ 7. Zbog
Sonda 1 smještena je na sjevernom dijelu iskopa te je male širine kanala, taj sloj nije bilo moguće dublje istra-
položena od zapada prema istoku. Nakon što je uklonjena žiti. Unutar apside nije otkriveno popločenje. Južno od nje
staza parka SJ 1, dokumentiran je sloj smeđe zemlje dokumentirana je nepravilna struktura od kamenja i veće
SJ 2. Unutar tog sloja, u zapadnom dijelu sonde otkriven količine žbuke SJ 5. Očito je riječ o starijoj strukturi, odno-
je segment betonskog vodovoda SJ 5, s kamenim poklop sno zidu koji je uništen prilikom gradnje građevine kojoj pri-
nicama SJ 6, smjera SI-JZ, koji je sagrađen u drugoj polo- pada dokumentirana apsida SJ 6. Arheološki je nadzirana
vici 19. st. Istočno od njega otkriven je sloj crvenkaste cijela dužina kanala za postavljanje električnih instalacija.
glinaste zemlje SJ 7, unutar kojeg je pronađen segment Sjeverno od Dioklecijanova akvedukta, koji je pronađen u
Dioklecijanova akvedukta SJ 8, smjera sjever-jug. S nje- sondi 2 (u južnom dijelu iskopa), pa sve do sonde 1 (u sje-
gove istočne strane definiran je ukop samog akvedukta, vernom dijelu iskopa), nisu dokumentirani arheološki slo-
koji je bio zapunjen tupinom. Istočno od te pozicije otkri- jevi i nepokretne arheološke strukture. Ipak, na jednoj je
vena je vapnena podnica SJ 10, crvenkaste boje, koja poziciji iskopana kontrolna sonda radi otkrivanja na kojoj se
ulazi u sva tri profila iskopa. Prilično je jasno da je ukop dubini javlja sterilan sloj. Između asfalta i sloja tupine doku-
mentiran je deblji sloj šute i nasipa. Pokretan arheološki
materijal nije pronađen. Tijekom arheološkog istraživanja
unutar dvaju kulturnih slojeva (SJ 4 i SJ 10) pronađen je
pokretan arheološki materijal. Sloj nasipanja SJ 4 nalazi
se u sondi 1. Unutar sloja pronađeni su ulomak glazirane
posude N 8 (datiran u 19. st.) i fragment austrijske opeke s
pečatom N 9. Pokretan arheološki materijal datiran u kasnu
antiku pronađen je unutar sonde 2, u sloju SJ 10. Sloj je
smješten između apside i strukture manjeg zida. Unutar
sloja pronađena su ukupno 54 ulomka keramike (N 2),
dvije uljanice (N 1 i N 7), jedan primjerak brončanog novca
(PN 1), četiri sitna fragmenta mramora (N 4), dvije školjke
kamenice (N 5) te fragment vapnene žbuke i ulomci antič-
kih opeka (N 3). Ulomci keramike (N 2) klasificirani su po
vrsti keramike. Radi se o ulomcima amfora te o kuhinjskoj
ili stolnoj keramici. Izdvojena su četiri ulomka najvjerojat-
nije iste amfore (tip LRA1), datirane od 4. do 7. st. Ostali
su ulomci amfora manjih dimenzija i u pitanju je studijski
materijal te tipološka obrada nije bila moguća. Ulomci su
narančastocrvene boje, meke tvrdoće (pronađena su 23
ulomka). Također, izdvojeno je šest ulomaka inventarskog
i deset ulomaka studijskog materijala, žute boje i meke tvr-
doće, različitih vrčeva te dva ulomka kuhinjske keramike
grublje fakture i jedan ulomak tanjura (terra sigillata B).
853
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Ivica Pleština
Summary
854
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
855
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Anita Penović
Summary
856
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Summary
857
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Šarić, Rismondo 2006 E. Šarić, T. Rismondo, Split – vode jer je iznad bio put. Ispod tog sloja bio je sterilan žut
Manuš, HAG, 2/2005, Zagreb, 2006: 402 – 404. sloj gline na 14 m n. v. Prilikom nadzora, na manjem dijelu
jugoistočne parcele, na 14 m n. v., uz nekoliko ulomaka
Ida Beg Jerončić amfora, pronađena je i recentna opeka.
Ana Sunko Katavić
Milka Mrduljaš
Summary
Summary
Archaeological supervision over the earthworks for laying
electricity cables in M. Držić Street, Manuš, Split was car- Archaeological supervision over the earthworks in the SE
ried out in the course of December 2016. There were no part of cadastral parcels 10122/2 and 10131/12, the cadas-
movable or immovable finds, primarily due to a shallow dig tral municipality of Split, in the area of Žnjan in Split was
and recent infrastructural devastations. carried out in July and August 2016. Movable finds include
several pieces of amphorae, tiles and pottery.
858
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
započeo iskopavanje prethodno određenog mjesta, bez nad- uklanjanja tog sloja, izvođač je zaustavio radove. Sredinom
zora arheologa, unatoč dogovorenom početku istraživanja. istražne sonde, u gornjem humusnom sloju proteže se strujni
Profili sonde (čije su dimenzije 2,10x2,30 m) pokazali su gornji kabel. Nakon dokumentiranja zatečenog stanja započelo je
humusni sloj (SJ 01) te velik nasip grubo lomljenog kame- uklanjanje sljedećeg sloja (SJ 03), koji je činila crvenosmeđa
nja različitih veličina (dokumentiranog kao SJ 02). Nakon relativno rahla zemlja, s ponešto sitno lomljenog kamenja. S
obzirom na pronađeni materijal (sporadični nalazi glazirane
keramike, stakla, metala i komada plastike), jasno je da se
radilo o još jednom nasipnom sloju. Ispod njega registriran je
još jedan nasipni sloj (SJ 04), koji se sastoji od grubo lomlje-
nog kamenja pomiješanog sa zemljom, u kojem nisu registri-
rani pokretni nalazi. Nakon uklanjanja i toga sloja pronađena
je geološka podloga, osnovna stijena (SJ 05) te je time zavr-
šeno zaštitno arheološko istraživanje.
Istraživanje je pokazalo da na predmetnoj lokaciji nisu
ostali sačuvani slojevi koji bi se mogli datirati prije vremena
gradnje ljetnog kina, odnosno da je njegova gradnja uni-
Digitalni katastar s označenom k.č. 3140/2 i isti prostor na povije- štila moguće arheološke ostatke.
snom franciskanskom katastru iz 1834. g. (izradila: A. Devlahović)
Literatura
Andrea Devlahović
Summary
Geodetska snimka s označenim položajem istražnog polja (izra- Redni broj: 488
dila: A. Devlahović) Lokalitet: Stari Grad – k.č. 3200/4 i 3200/5
Naselje: Stari Grad
Grad/općina: Stari Grad (otok Hvar)
Pravni status: Z-5098 (urbanistička cjelina)
Razdoblje: A
Vrsta radova: zaštitno iskopavanje
Završna situacija, s označenim stratigrafskim jedinicama (foto: A. Urbanistička cjelina Staroga Grada, koja je od 2008. pod
Devlahović) zaštitom UNESCO-a, zajedno sa Starogradskim poljem,
859
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Andrea Devlahović
Summary
860
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Istraživanje je nastavak radova 2008. i 2015., kada su zapo- Skifos in situ u kamenom nasipu antičke obale (foto: T. Katunarić
čela sustavna istraživanja jedinog izvorno sačuvanog dijela Kirjakov)
antičke obale helenističkog Farosa i mlađe rimske Farije
(Katunarić 2009; Katunarić Kirjakov 2016). Otežavajuća
okolnost prilikom iskopavanja bila je loša vidljivost zbog
morskih struja, koje su donosile mulj s dna uvale pa je
more uglavnom cijelo vrijeme bilo mutno, a ponekad se
nije ništa vidjelo. Slaba vidljivost otežavala je izradu dobre
fotodokumentacije.
Zbog vrlo skromnih financijskih sredstava, prioritet je bio
nastaviti sondažna istraživanja antičke obale na predjelu
Bonj i Kamarete, s posebnim naglaskom na istraživanje
i definiranje drva koje se 2015. pojavilo na dnu sonde
1, odnosno na dubini od –0,60 do –0,80 cm od površine
sonde. Stoga je otvorena sonda 2 veličine 2x2 m uz zapadni
rub sonde 1, orijentacije sjever-jug, s apsolutnim dubinama
od –4,1 m na sjeveru i –4,6 m na jugu. Sonda je proširena
gotovo 1 m prema sjeveru, odnosno prema padini s kera-
mičkim ulomcima kako bi se pratila konfiguracija antičke
obale. Ispod sloja pijeska pojavio se sloj grubo obrađenih Sonda 2, pogled prema sjeveru, ulomci amfora iznad grubo pri-
manjih klesanaca, približne veličine 20x5 cm. Među njima, klesanog pločastog kamenja te velika stijena u jugoistočnom kva-
na dubini od –4 m, pronađen je gotovo cjelovit skifos s drantu sonde (foto: T. Katunarić Kirjakov)
crnim premazom i oslikom (u tragovima vidljivim vijencem
od listića i jasno vidljivim linijama crvene boje). Pokraj njega
bila su i dva ulomka donjeg dijela stolnih vrčeva od žuć-
kaste keramike. Jedan od njih ima crn oslik, vjerojatno s
biljnim motivima. Sama konstrukcija antičke obale nije dalje
istraživana, zbog nedostatka vremena te je nastavak istra-
živanja antičke obale planiran za sljedeću godinu.
Stratigrafija sonde 2 jednaka je kao i u sondi 1. Slojevi se
do –0,60 m dubine ne razlikuju po sastavu i boji (sastoje
se od sivkastog pijeska pomiješanog s muljem i usitnjenim
manjim školjkama). U tome se sloju, uz brojne keramičke
ulomke, uglavnom amfore, nalazilo veće i manje grubo pri-
klesano pločasto kamenje (veličine i do 20x10x5 cm). Čini
se da su naizmjenično u više redova slagani slojevi klesa-
naca i većih ulomaka posuda, uz pomoć neke organske
konstrukcije ili okvira, kako bi se obala u antičko vrijeme pro-
širila. Na tu misao navodi i šupljina koja se proteže cijelom
duljinom ispod nasipa obale, gdje nasip sjeda na morsko Sonda 2, pronalazak stolne zdjele sivih tanjih stijenki (foto: T.
pjeskovito dno. Ako je i postojala nekakva konstrukcija od Katunarić Kirjakov)
organskog materijala, ona se gotovo u potpunosti dezinte-
grirala tijekom vremena. U najdubljim slojevima sondi ipak velika stijena pravilnijeg oblika, veličine 75x50 cm, a nje-
se nalaze ostaci raspadnutog usitnjenog drva i grana. U zino je dno bilo na –0,80 m. Stijena je u antici vjerojatno
jugoistočnom dijelu sonde, na –0,30 m dubine pojavila se stajala na samoj obali.
861
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Nalazi su u površinskom sloju do –0,10 m uglavnom repu- its western edge. Its stratigraphy was identical to that in
blikanski, od –0,10 do –0,30 m republikanski i helenistički, probe 1. Apart from pottery fragments, mostly amphorae,
a od –0,30 do –0,60 m helenistički. Među brojnim ulomcima a layer contained small and large roughly dressed stone
amfora (od kojih neke na ramenu imaju urezane oznake slabs. A whole painted black-gloss skyphos was also
poput X), ostalih keramičkih posuda i tegula, izdvojeni su found. It seems that the stone and large pottery fragments
sljedeći posebni nalazi: u površinskom sloju pronađen je were laid in series of interchanging layers, placed within
dio globularne reljefne zdjelice tankih sivih stijenki s trima an organic construction or frame in order to expand the
nožicama, na dubini od –46 cm od površine sonde uz sje- coast in Antiquity. If the organic construction ever existed,
verni profil pronađeno je dno skifosa s crnim premazom it has completely disintegrated over time. A large rock was
te gornji dio skifosa s obodom, na dubini od –60 cm od uncovered in the SE part of the probe. In Antiquity it prob-
površine stajala je stolna zdjela sivih tanjih stijenki (zdjela ably stood on the very coastline. The finds in a surface
je bila postavljena na svoje dno, a u njoj se nalazio kamen). layer (up to -0.10 m) were mostly Republican, from -1.10
Također su pronađena četiri mala olovna utega za udice, to -0.80 m they were Hellenistic. From -0.60 to -0.80 m
jedna mala olovna ploča na dubini od –0,60 do –0,80 m, prehistoric Iron Age black course ware sherds appeared.
ulomak željeza te životinjske kosti i zub (vjerojatno) goveda, In the NE corner, unearthed was timber of 50 cm in length,
kao i razne školjke, a među njima i spondilusi. which represents a continuation of the timber in probe 1. In
Od –0,60 do –0,80 m počeli su se pojavljivati željeznodobni the SW quadrant of probe 2 new timber appeared. It was
slabo pečeni ulomci grubog crnog keramičkog posuđa s 80 cm long and about 2 cm wide.
krupnim primjesama kalcita. Mogu se definirati ulomci
makar triju većih lonaca s manjim ručkama i trakastim
ukrasom. Na toj je dubini sloj postao muljevit i mjestimično
izrazito žućkaste boje, s vrlo usitnjenim organskim ili drve- Redni broj: 490
nim materijalom. Pojavilo se i drvo u dužini od 50 cm u sje- Lokalitet: Stari Grad – Uvala Brizenica
veroistočnom kutu sonde, koje je nastavak drva iz sonde 1 Naselje: Stari Grad
te se pruža pod kutom od 270 stupnjeva. U jugozapadnom Grad/općina: Stari Grad (otok Hvar)
kvadrantu sonde 2 pojavilo se novo drvo u dužini od 80 cm Pravni status: –
te širine oko 2 cm. Pruža se pod kutom od 30 stupnjeva i Razdoblje: –
ulazi u zapadni profil sonde. Uzeti su samo uzorci, ali ne i Vrsta radova: podvodno rekognosciranje
cijeli komadi vidljivog drva, kako bi se sljedeće godine na
istom nivou, a to je dubina od –0,60 do –0,80 m, mogle Godine 2016. arheološki je rekognoscirano podmorje uvale
otvoriti obje sonde te da bi se mogao utvrditi njihov zajed- Brizenica (43°11’38.68”S, 16°34’31.93”I) na sjevernoj
nički kontekst. strani Starogradskog zaljeva na Hvaru, za potrebe izrade
Na kraju istraživanja sonda je prekrivena geotekstilom, pod- Studije utjecaja na okoliš turističkog kompleksa morskog
ručje iznad drvenih greda učvršćeno je vrećama s pijeskom dijela uvale Brizenica na otoku Hvaru. Voditeljica radova
te je cijela površina sonde zatrpana kamenjem. Istodobno s bila je Ida Koncani Uhač, dipl. arheo.
podvodnim arheološkim istraživanjima, studentice Odsjeka
za konzervaciju – restauraciju i Odsjeka za likovnu kulturu Morsko dno uvale u priobalnom je dijelu kamenito, a od
i likovnu umjetnost Umjetničke akademije Sveučilišta u dubine od otprilike 4-5 m postupno prelazi u pjeskovito,
Splitu provodile su primarne konzervatorske postupke na s mjestimičnom prisutnošću matične stijene. Od oko 8 m
nalazima, uz izradu poprane dokumentacije, a na nalazima prema većoj dubini, dno gotovo u potpunosti prelazi u pje-
iz 2015. izvodile su jednostavnije restauratorske postupke. skovito. Mjestimično se u uvali uočavaju skupine morske
trave Posidonia oceanica.
Literatura Tijekom arheološkog pregleda podmorja nisu utvrđeni
nepokretni arheološki nalazi. Od pokretnih arheoloških
Katunarić 2009 T. Katunarić, Stari Grad – luka (Priko),
HAG, 5/2008, Zagreb, 2009: 637 – 639.
Katunarić Kirjakov 2016 T. Katunarić Kirjakov, Stari Grad
– podmorje, HAG, 12/2015, Zagreb, 2016: 783 – 785.
Summary
862
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
nalaza utvrđeni su sporadični keramički nalazi na dubini sveopćoj učinkovitosti sustava upravljanja baštinom i
između 3 i 5 m. Pronađeno je nekoliko ulomaka građev- mogućnosti da se postignu željeni rezultati. Budući da su
nog materijala rimske provenijencije, tegula i imbreksa. Na proteklih godina izrađivane tematske karte i registri koji su
dubini od oko 8 m, pronađena je keramička lula datirana bilježili trenutačno stanje arheološke baštine, ali i krajolika
između 1750. i 1850., proizvedena u Chioggi. Također je u cijelosti, godine 2016. odlučeno je utvrditi jesu li rezultati
pronađen dio keramičke boce iz 19. st. Antički nalazi nisu monitoringa pridonijeli konkretnim pozitivnim (i mjerljivim)
vađeni s pozicije, dok su predmetna lula i boca izvađene i pomacima u sprečavanju devastacija unutar zaštićene
predane nadležnom Muzeju Staroga Grada. zone od njegova provođenja 2011. godine.
Pokretni nalazi na morskom dnu govore u prilog sporadič-
nom korištenju uvalom kao sidrištem ili mjestom za čišće- Metodologija – retrogradna analiza
nje ribarskih alata, prilikom čega su odbačeni pojedini sitni Zbog same veličine Starogradskog polja i brojnosti nala-
arheološki nalazi kao dio inventara ribara i pomoraca. zišta, monitoring se na prvoj razini obavljao prospekcijom
iz zraka – sportskim zrakoplovom i bespilotnom letjelicom.
Ida Koncani Uhač Jedini način kojim se mogla evaluirati očuvanost arhe-
oloških nalazišta, kao i definirati vrste promjena koje se
Summary događaju, omogućavala je analiza i komparacija današ-
njeg stanja nalazišta s onim zabilježenim na historijskim
Underwater archaeological reconnaissance in the waters fotografijama. Za svako arheološko nalazište, valorizirano
of Brizenica Cove on the island of Hvar was carried out in kao iznimno vrijedno, definirano je postoji li u njegovu obu-
the course of 201. The inspection was conducted for the hvatu (određenom prema veličini rasprostiranja koncentra-
purpose of an environmental impact assessment study for cije pokretnog materijala na površini zemlje) devastacija ili
the planned construction of a tourist complex. The survey gradnja te ako postoji, uvidom u arhivske fotografije odre-
did not establish immovable finds. Sporadic pottery finds đeno je kada je do nje došlo. Takva retrogradna analiza
were revealed at a depth 3 – 5 m. Also found were several obavljena je za 27 nalazišta s ostacima antičke arhitekture,
pieces of Roman construction materials, i.e. tegulae and popisanima u arheološkoj topografiji otoka Hvara (Gaffney
imbrices. An 18th-century pipe and fragment of a 19th-cen- et al. 1997). Za tu retrogradnu analizu upotrebljavani su svi
tury glass bottle were found at a depth of 8 m. dostupni setovi zračnih fotografija prostora Starogradskog
polja: 1944., 1952., 1968., 1986., 1999., 2003., 2005.,
2007. te od 2011. do danas.
Retrogradnom analizom pokušale su se utvrditi promjene
Redni broj: 491 na određenom nalazištu i vrijeme njihova nastanka. Na taj
Lokalitet: Starogradsko polje se način, paralelno s utvrđivanjem trendova u prostoru,
Naselje: – analizirala učinkovitost sustava mjera zaštite. Ujedno se
Grad/općina: Stari Grad, Jelsa (otok Hvar) pokušalo odrediti je li i kakav efekt u prostoru imao upis na
Pravni status: Z-3827 Popis svjetske baštine.
Razdoblje: P, A, SV, NV Osim nalazišta, pregledane su lokacije na kojima su zabilje-
Vrsta radova: neinvazivna istraživanja žene nezakonite radnje (iskopavanje pijeska), koje obuhva-
ćaju površinom najekstenzivnije destrukcije Starogradskog
Godine 2016. nastavljen je sustavan nadzor stanja polja, te se pokušalo utvrditi je li se stanje tijekom prijašnjih
Starogradskog polja na otoku Hvaru, s ciljem očuvanja nje- pet godina popravilo ili pogoršalo.
govih vrijednosti. Nositelj programa monitoringa polja jest
Javna ustanova Agencija za upravljanje Starogradskim Evaluacija očuvanosti arheoloških nalazišta
poljem. Voditeljica projekta bila je dr. sc. Sara Popović. Danas se gotovo na svim nalazištima s ostacima antičke
Istraživanja je nadzirao Saša Denegri, dipl. arheo., iz arhitekture odražava trend koji zahvaća područje cijelog
Konzervatorskog odjela u Splitu. Sredstva je osiguralo
Ministarstvo kulture.
863
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Primjeri najčešćih devastacija u obuhvatu zaštite (iskop pijeska, odlaganje građevnog otpada, odlaganje strojeva i drugog otpada)
Starogradskog polja, a to je napuštanje obradiva zemljišta. Carevac i Mirje nalaze se novije kuće sagrađene nakon
Od 27 nalazišta tog tipa, njih 19 zaraslo je u gustu vege- formalne zaštite polja i upisa na Popis svjetske baštine. Na
taciju, od čega na sedam lokacija vegetacija već prerasta Mirju pritom nisu rušene suhozidne strukture.
u šumu (ili to već jest), dva se nalazišta upotrebljavaju za Suhozidi su uklonjeni na dvama nalazištima (Poškujivac i
odlaganje građevnog materijala, a dva su gotovo u cijelo- Carevac), prilikom prilagođavanja terena modernijoj poljo-
sti srušena prilikom gradnje. Na samo četirima lokacijama djelskoj obradi. Na Poškujivcu su rušeni podzidi terasa u
prostor se obrađuje i na svima je zasađen maslinama. masliniku te su postavljene gumene cijevi za navodnjava-
Stanje samih arhitekturnih ostataka na nalazištima, kao i nje, a gustirna (očuvana do krune), koja se nalazi po sredini
čestica zemlje na kojima se nalaze, uvelike se razlikuje. parcele, sada je izložena eroziji. Na Carevcu su prilikom
Prema analizi historijskih zračnih fotografija, od 27 nala- vađenja starih loza 2009. srušena dva antička zida dužine
zišta s ostacima arhitekture, na samo osam nije zabilje- 4,5 m i 2 m, ali su po nalogu Konzervatorskog odjela u
žena nikakva promjena tijekom posljednjih 70 godina, osim Splitu zidovi ponovno sazidani prema postojećim nacrtima.
eventualnog zarastanja prostora. Na još deset nalazišta Detaljnija retrogradna analiza, kao i tabelaran prikaz vre-
detektirane su različite intervencije u prostoru, ali one nisu mena i vrste promjena na nalazištima, prethodno su objav-
rezultirale uklanjanjem suhozidnih struktura s lokaliteta. ljeni (Popović 2017).
Put je proširen uz pet nalazišta (uvijek u vremenu koje
je prethodilo formalnoj zaštiti Starogradskog polja), a pri- Trenutačno stanje u prostoru Starogradskog polja
likom tih radova nisu rušeni suhozidi u obuhvatu nalazi- Bez obzira na to što je u fokusu istraživanja prioritet dan
šta. Većina rušenja suhozidnih ostataka na arheološkim utvrđivanju promjena i evaluaciji stanja arheološke kom-
nalazištima dogodila se zbog neke vrste gradnje (infra- ponente krajolika Starogradskog polja, nju nije moguće
strukturne ili privatne). Osim gradnji piste i trafostanice sagledati izvan konteksta promjena koje se događaju u
na prostoru gdje su zabilježeni arheološki ostaci dviju širem geografskom okruženju. Za vrijeme nadzora iz zraka
vila, na još devet nalazišta s ostacima arhitekture sagra- postali su očiti trendovi koji zahvaćaju zaštićeni prostor
đeni su objekti različitih veličina i namjena. Na nalazištu Starogradskog polja.
Slavač, na kamenoj gomili podignut je trim (tradicijski tip Posve je očito da neke od promjena, poput velikih iskopa
gradnje malog poljskog zaklona), na nalazištima Kupinovik pijeska i zemlje ili odlaganje građevnog otpada, devastiraju
i JE0072 po jedna stara kamena poljska kućica (napo- prostor na vrlo velikoj površini te se s jedne strane odraža-
mena: radi uniformnosti podataka, toponimi nalazišta, kao vaju na stanje krajolika u cjelini, a s druge neposredno na
i šifre lokaliteta ako nije naveden toponim, preuzete su iz arheološku baštinu.
Registra nalazišta u Gaffney et al. 1997). One su građene Za potrebe gradnje novih kuća u gradu i polju, na južnom
prije 1944. pa se ne može znati jesu li prilikom radova sru- rubu Starogradskog polja otvoreni su brojni nezakoniti
šeni suhozidni ostaci, no svakako nisu tijekom posljednjih iskopi čistog pijeska, budući da je njegov dovoz s kopna
70-ak godina. Na Knežinama je poljska kućica, ukopana vrlo skup. Za nekoliko iskopa (otvorenih nakon formalne
u veliku kamenu gomilu, građena također prije formalne zaštite i upisa na UNESCO-ov Popis svjetske baštine) nad-
zaštite polja. Za velik izgrađen, danas napušten, kompleks ležni konzervatorski odjel obustavio je radove, ali do sada
kuća na Močama, ne može se sa sigurnošću tvrditi kada je nitko nije kažnjen za počinjenje tog tipa devastacije, koja se
nastao. On nije postojao 1968., dok 1999. jest, ali za taj dio i dalje odvija. Tijekom nekoliko posljednjih godina može se
polja nije bila dostupna fotografija iz 1986. Prilikom njegove primijetiti da se pijesak sve više nezakonito iskopava izvan
gradnje srušeni su mnogi suhozidi. Na nalazištima JE0049, granice obuhvata zaštite Starogradskog polja, odnosno uz
864
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
samu granicu. Za prostor kontaktne (buffer) zone ne postoji koji se izravno odražava na stanje arheološke baštine.
sustav mjera zaštite prostora, što je čini iznimno ranjivom. Etnološka vernakularna baština, poput kamenih kućica ili
Iako se sjeverno od Staroga Grada nalazi odlagalište malih poljskih skloništa – trima i teza, lako se razaznaje
otpada (koje nema legalan status, što je slučaj s većinom u prostoru (zbog čega je njezina vrijednost razumljiva) te
odlagališta u RH), sustav odlaganja otpada nije funkciona- za njezino očuvanje postoji velik interes lokalne zajednice.
lan. O tome govori iznimno velik broj nezakonitih odlaga- Nema razloga za sumnju da bi isti interes postojao i za
lišta unutar zaštićene zone Starogradskog polja. Ona se arheološku baštinu da je javnost s njom bolje upoznata.
razlikuju veličinom, a u nekim se slučajevima na određe- Monitoring Starogradskog polja, uz praćenje i mjerenje
nome mjestu odlažu goleme količine građevnog otpada i stanja arheološke baštine i trendova na razini krajolika,
raznog smeća te se već stvaraju umjetna brda. evaluira uspješnost provođenja politika njegove zaštite.
Uz zapuštanje zemljišta, gradnju, ekstrakciju zemlje i pije- Retrogradnom analizom utvrđeno je da bez obzira na
ska, polje se uvelike devastira zbog nepostojanja adekvat- postojanje sustava mjera zaštite za sada ne postoji pravo
nog rješenja za smještaj strojeva i materijala. Zbog toga se rješenje za borbu s nezakonitim radnjama u obuhvatu
svaki privatnik koji radi u građevinskom sektoru za te potrebe zaštite Starogradskog polja.
služi svojom česticom zemlje u polju. Taj trend izravno ugro-
žava arheološka nalazišta uz veće prometnice (npr. Orišac Literatura
i JE0035), a godinama nepromijenjeno stanje upućuje na
nemoć sustava da intervenira u takvim situacijama. Gaffney et al. 1997 V. Gaffney, B. Kirigin, M. Petrić, N.
Gradnja na više različitih nivoa ugrožava arheološku Vujnović, S. Čače Projekt Jadranski otoci: Veze, trgovina
baštinu. Građevinska zona Staroga Grada širi se prema i kolonizacija 6000. pr. Kr. – 600 god., sv. 1, Arheološka
jugu, prostoru visokog potencijala za otkrivanje urbane baština otoka Hvara, Hrvatska, BAR, Inter. Ser., 660,
arhitekture grada Farosa. Iako je taj prostor u formalnom Oxford, 1997.
obuhvatu zaštite, za svu gradnju unutar posljednjih neko- Popović 2017 S. Popović, Koliko je maslina potrebno
liko godina (u blizini crkve sv. Nikole) nije propisan arhe- da...? Valorizacija arheoloških nalazišta u Starogradskom
ološki nadzor, što taj prostor čini visokorizičnim ako se polju, VAHD, Vol. 110, No. 2, Split, 2017.
nastavi ista praksa.
Prostor koji je zbog gradnje uvelike mijenjan jest kontaktna dr. sc. Sara Popović
zona Staroga Grada i Starogradskog polja. Budući da prostor-
nim planom nije predviđen smještaj većih gospodarskih obje- Summary
kata (npr. skladišta), ona su do sada građena upravo na ulazu
u grad. Osim što su se radovi odvijali bez ishođenja dozvola Systematic supervision of Stari Grad Plain on the island of
i bez ikakva nadzora, takva gradnja (zajedno s odloženom Hvar was continued in 2016, with the aim of preserving its
većom mehanizacijom, građevnim materijalom, kao i elek- values. Since thematic maps and registers that recorded the
trična trafostanica) čine prvu vizuru posjetiteljima grada i polja. condition of archaeological heritage and the landscape in
Na prostoru polja također se uočava trend frekventne ilegalne general had been prepared over the past year, in 2016 we
gradnje, koja se odvija bez ikakve prostorne zakonitosti. decided to determine if the monitoring results have contrib-
Većina novih objekata, uz koje najčešće nije vezana revitali- uted to tangible (and measurable) shifts in the prevention of
zacija poljoprivrednog zemljišta (zbog čega se može zaključiti destructions within the protected area. The existence of a
da im je primarna funkcija smještajna), priključuje se na komu- destruction event or illegal building work was defined for each
nalnu infrastrukturu. Vodovodne cijevi razvode se u sve dije- archaeological site. It was dated on the basis of aerial photos
love polja, ukopavanjem u putove, odnosno pravce antičke in case of a positive finding. This backward analysis was
podjele zemljišta, za sad bez ishođenja ijedne dozvole za rad. applied on 27 sites with the remains of Antiquity architecture.
It is obvious that some of the changes, such as earthworks
Zaključak that include the excavation of sand or disposal of construction
Retrogradnom analizom identificirane su promjene na waste have caused the devastation of large areas of the Plain.
suhozidnim strukturama trećine arheoloških nalazišta, a In spite of the protection measures, there is no adequate solu-
dogodile su se zbog različitih razloga. Definirano je da se tion to the problem of illegal activities in Stari Grad Plain.
više promjena događa na nalazištima s ostacima arhitek-
ture (rimskim gospodarskim objektima), nego na prapovije-
snim kamenim gomilama – tumulima. Gomile su u većem
broju rušene prije formalne zaštite Starogradskog polja, ali Redni broj: 492
ne i nakon. Većina rušenja zidova na nalazištima dogodila Lokalitet: Starogradsko polje – Maslinovik (grčka kula)
se zbog neke vrste gradnje – infrastrukturne (trafostanica, Naselje: –
aerodromska pista) ili privatne (gradnja kuća, nivelacija Grad/općina: Stari Grad (otok Hvar)
zbog uporabe zemljišta za odlaganje strojeva i građevnog Pravni status: Z-3827
materijala). S druge strane, velik je broj nalazišta na kojima Razdoblje: P, A
nije utvrđeno rušenje suhozida te se smatraju očuvanima, Vrsta radova: sustavno iskopavanje
iako su danas pod gustom neprohodnom vegetacijom.
Neinformiranost vlasnika da se na njihovim posjedima U listopadu i studenom 2016. arheološki je istražena
nalaze arheološki lokaliteti (za što postoji zakonska obveza) grčka kula na brežuljku Maslinoviku, koja se nalazi
jedan je od ključnih problema službe zaštite spomenika, unutar Starogradskog polja na otoku Hvaru, u sklopu
865
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
866
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
867
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Sonda 1
Unutar sonde 1 otvoreno je ukupno 14 različitih jedinica,
koje su prema stratigrafskim odnosima grupirane u osam
različitih stratigrafskih razina, otkrivene su tri različite struk-
ture (S. 10004, 10005, 10006) te su definirana dva razli-
čita prostora (P. 10001, 10002), vrlo vjerojatno različitih
karaktera.
Nakon uklanjanja humusnog sloja s površine čitave sonde
(stratigrafska razina 1), dosegnut je sloj tamnocrvene
Pogled s istoka na sondu 1, u pozadini S. P0003 (foto: F. Franković) zemlje s inkluzijama vapna i korijenja biljaka, kontaminiran
primjercima modernog otpada (stratigrafska razina 2). Ispod
njega prostirala se rahla smeđa zemlja s primjesom žbuke
i oštrog kamenja (stratigrafska razina 3), pri čemu se vjero-
jatno radi o trošnom materijalu, tj. o šuti, koji je pomiješan sa
zemljom iz gornjih slojeva. Niži dijelovi sadržavali su osjetno
manje kamenih inkluzija te su postupno prelazili u sloj bijele
žbuke, odnosno urušenja (stratigrafska razina 8). U sjeve-
roistočnom dijelu sonde otkrivena je struktura koja se pro-
stire u smjeru sjever-jug, označena kao S. 10004. Struktura
je i prije uočena zbog velike količine žbuke i kamenja te
3D model sonde 1 (izradio: F. Franković) je odmah pretpostavljeno da se radi o zidu. Ona se pod
868
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
pravim kutom susreće s drugom strukturom, označenom vjerojatno čini kamen živac te trenutačno nije jasan karak-
kao S. 10006, a koja se pruža u smjeru istok-zapad. Nakon ter P. 10002 u tom dijelu.
uklanjanja sloja crvene zemlje s manjim brojem kamenih
inkluzija (stratigrafska razina 4 i stratigrafska razina 6), Površinski radovi – gomila S. P0002
uočen je nastavak označen kao struktura S. 10005, prili- U sezoni 2016. obavljani su i određeni površinski radovi koji
kom čega je zaključeno da se radi o zidu koji se pruža u su zahtijevali arheološki pristup i dokumentiranje, a bili su
smjeru istok-zapad, koji se pod pravim kutom na zapadnoj organizirani oko gomile S. P0002. Radi se o gomili nastaloj
strani spaja sa S. 10004. Zemlja zatečena u jugozapad- zbog recentnijih poljodjelskih radova, koja se nastavlja na
nom dijelu (stratigrafska razina 5) nešto je tamnije smeđe sačuvani zid (S. P0001) u smjeru sjever-jug i koja nije dio
boje, bogata korijenjem, a zabilježene su i inkluzije kamena njegova neposrednog urušavanja. Sama gomila zauzima
oštrih rubova. Moguće je da u stratigrafskom smislu pripada veliku površinu i time prekriva znatan dio područja s istra-
istom sloju kao i zemlja stratigrafske razine 4, a tamnija živačkim potencijalom. Također, zbog usmjerenja samog
boja može biti posljedica prisutnosti veće količine korijenja i zida S. P0001, smatralo se da se nastavak tog zida možda
velikog panja koji se nalazio u tom dijelu sonde. Zbog toga nalazi pokriven gomilom S. P0002. Zbog toga je odlu-
stratigrafska razina 4 i stratigrafska razina 5 mogu biti pro- čeno da se kamenje koje je činilo gomilu S. P0002 ukloni
dukt istog depozicijskog procesa, ali su na razlike u njihovoj kako bi se detaljnije ispitala situacija ispod same gomile te
pojavi mogli utjecati postdepozicijski uvjeti. Sloj zdravice, potencijalno detektirao nastavak zida S. P0001. Kako bi se
koji je dosegnut u sjeveroistočnom dijelu sonde, sastoji se izbjeglo urušavanje ili ugrožavanje potencijalnih struktura
od vrlo kompaktne crvenice (stratigrafska razina 7). koje prekriva, kamenje (stratigrafska razina 1) uklanjalo se
Definirana su dva prostora, P. 10001 i P. 10002. Prostor isključivo s istočne strane gomile. Pritom je bio zastupljen
P. 10001 sa zapadne strane zatvara S. 10004, s južne i znatan broj keramičkih ulomaka, koji se mogu datirati
S. 10005, a s istočne i sjeverne zatvaraju ga istočni i sje- pretežno u antiku. Nakon uklanjanja površinskog kamenja
verni profil. Još uvijek nije moguće odrediti o kojoj se vrsti pojavio se sloj rahle smeđe zemlje s inkluzijama velikog
prostora radi, ali je moguće da se radi o vanjskom pro- uglatog kamenja i žbuke, ispod kojeg je ubrzo uslijedio
storu izvan zdanja kojem su pripadale S. 10004, S. 10005 nov, mnogo kompaktniji sloj zemlje, trošnog materijala i
i S. 10006. Prostor P. 10002 zatvara S. 10004 te istočni kamenja (stratigrafska razina 2). Prilikom uklanjanja zemlje
profil s istočne strane, S. 10006, i sjeverni profil sa sjeverne u južnom dijelu jedinice uočeno je kamenje povezano
strane te južni profil s južne strane. Sa zapadne strane žbukom koje bi moglo pripadati nastavku S. P0001. Zbog
zatvara ga zapadni profil. U dijelu P. 10002 prema istoč- činjenice da je dosegnut sloj kojem će biti potrebno posve-
nom profilu otkriven je velik broj velikog kamenja, koje vrlo titi detaljnu pažnju, ali i činjenice da je taj sloj vjerojatno
869
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
stabilizirao kamenje sa žbukom koje bi moglo biti nastavak Redni broj: 494
zida S. P0001, odlučeno je da se istraživanje na tom dijelu Lokalitet: Sutina – Mala pećina
zaustavi, prostor zaštiti te da se radovi nastave tijekom Naselje: Sutina (zaseok Mijići)
idućih sezona, uz suradnju s konzervatorima. Grad/općina: Muć
Pravni status: P-5362
Literatura Razdoblje: P
Vrsta radova: sustavno iskopavanje
Duboković-Nadalini 1958 N. Duboković-Nadalini,
Srednjovjekovni i noviji spomenici otoka Hvara, Popis spo- Od 11. lipnja do 8. srpnja 2016. arheološki je istraži-
menika otoka Hvara, Split, 1958: 59 – 87. vana Mala pećina kod Sutine (smještena na k.č. 2114/1,
Duboković-Nadalini 1959 N. Duboković-Nadalini, k.o. Neorić). Voditelji iskopavanja bili su Ivan Drnić iz
Nekoliko topografskih i posjedovnih bilježaka iz XV sto- Arheološkog muzeja u Zagrebu i Konstantinos P. Trimmis
ljeća, Prilozi povijesti otoka Hvara, I, Hvar, 1959: 40 – 47. sa Sveučilišta u Cardiffu, a stručnu ekipu činili su studenti
Fistonić, Vujnović 1994 Z. Fistonić, N. Vujnović, Otkriće Sveučilišta u Cardiffu te vanjski suradnici Arheološkog
rimske cisterne na lokalitetu Mirje kod Vrboske, Periodični muzeja u Zagrebu. Sredstva potrebna za provedbu pro-
izvještaj Centra za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara, jekta osigurali su: Sveučilište u Cardiffu, British Cave
162, (XXVIII), Hvar, 1994. Research Association i Arheološki muzej u Zagrebu.
Gaffney et al. 1993 V. Gaffney, B. Kirigin, M. Petrić, N.
Vujnović, Kratak pregled procesa uništenja arheoloških U Viestniku Hrvatskog arkeologičkog družtva br. 4, tiska-
spomenika na otoku Hvaru i prijedlog za njihovo čuvanje i nom 1882. u Zagrebu, objavljen je prilog pod naslovom
prezentaciju, Mogućnosti, 1-2, Split, 1993: 215 – 222. „Nova pećina (špilja)”, koji je uz kraći tekst sadržavao i
Gaffney et al. 1997 V. Gaffney, B. Kirigin, M. Petrić, N. skicu špilje, ujedno i prvi objavljen nacrt nekog speleološ-
Vujnović, S. Čače, Arheološka baština otoka Hvara, kog objekta u Hrvatskoj (Granić 1884). Uz detaljan opis
Hrvatska, Projekt Jadranski otoci, svezak 1, BAR, IS, 660 položaja objekta te njegove morfologije, u tekstu se navodi
(Dvojezično izdanje: Archaeological Heritage of the Island da su u špilji pronađeni i arheološki ostaci, primjerice ulomci
of Hvar), Oxford, 1997. keramičkih posuda, željezno zvono, kosti itd. Autor priloga
Kirigin 1993 B. Kirigin, Starogradsko polje od prethistorije bio je don Miho Jeronim Granić, župnik crkve sv. Petra u
do ranog srednjeg vijeka, Mogućnosti, 1-2, Split, 1993: 182 Muću Gornjem, povjerenik tadašnjeg Narodnog muzeja u
– 207. Zagrebu, poznat i kao čovjek koji je 1869. pronašao ulomak
Nikolanci 1959 M. Nikolanci, Antikni spomenici otoka oltarne pregrade prilikom obnove crkve sv. Petra u Muću, s
Hvara, Popis antiknih ostataka ili nalazišta, Popis spome- natpisom hrvatskog kneza Branimira, datiran u 888. godinu.
nika otoka Hvara, Split, 1958: 49 – 58. Slijedeći trag Granićeva priloga, članovi Društva za istraživa-
Zaninović 1976 M. Zaninović, Novi prilozi arheološkoj nje i snimanje krških fenomena – Zagreb (DISKF – Zagreb)
topografiji otoka Hvara, Novija i neobjavljena istraživanja u posjetili su i istražili taj objekt, koji za hrvatsku speleologiju
Dalmaciji, znanstveni skup u Vodicama, Izdanja HAD, vol.
10-13, Split, 1976: 49 – 62.
Ivana Protulipac
Filip Franković
Summary
870
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
871
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Navedeni ukopi stupova čine polukrug i vjerojatno pri- razdobljima. U zapuni jame MP1050, smještenoj u istoč-
padaju ostacima drvene strukture, koja je mogla imati nom djelu sonde, pronađeno je nekoliko keramičkih ulo-
zaštitnu funkciju za posjetitelje špilje. Ukop stupa MP1014 maka i životinjskih kostiju, a čini se da je imala i manje
zabilježen je u jami, a nalazio se pod kutom od 45° prema ukope s južne i sjeverne strane. Kamen živac zabilježen
vatrištu te bi, zajedno s ukopom stupa MP1040/MP1041, je na dubini od 65 do 75 cm od hodne površine, a nakon
mogao pripadati tragovima jednostavne konstrukcije nami- završetka iskopavanja sonda je pokrivena geotekstilom i
jenjene pripremi hrane na vatri. Spomenuto vatrište sastoji zatrpana.
se uglavnom od ugljena, pepela i zapečene zemlje, dok
kamenje, kao u slučaju vatrišta u strukturi 1, nije zabilje- Sonda 2 nalazi se na završetku niskog prolaza, koji pove-
ženo. Zapuna jame MP1007/MP1008 sadržavala je neko- zuje dvorane 2 i 3, na samom ulazu u posljednju dvoranu
liko keramičkih ulomaka. Ukopi stupova MP1016, MP1025 Male pećine. Na toj se poziciji hodna površina blago spušta
i MP1030 nalazili su se iznad nakupine kamenja istražene prema dvorani 3. Dimenzije Sonde 2 iznose 3,05x1,95 m, s
u trima nivoima, koja je mogla imati ulogu temelja/potpor- ekstenzijom u sjeverozapadnom uglu dimenzija 0,5x0,75 m.
nja za veći stup. Iako malobrojni, prikupljeni keramički Prije početka iskopavanja površina sonde bila je prekri-
ulomci iz toga horizonta odražavaju složenu sliku. Naime, vena manjim kamenjem, dijelovima stalaktita te izbačenim
pojedini dijagnostički komadi nose odlike kasnoneolitičke sedimentom u sjevernom dijelu uz špiljski zid kao rezul-
hvarske kulture (ili čak i mlađih eneolitičkih kultura), ali je tatom (vjerojatno) životinjske aktivnosti. Na toj su poziciji
zabilježeno i nekoliko komada s ukrasom impresso, karak- tijekom rekognosciranja 2010. prikupljeni keramički ulomci
terističnim za rani neolitik, stoga će datiranje strukture 2 datirani u rani neolitik, što je potvrdilo i datiranje C-14 živo-
biti jasnije nakon radiokarbonskih analiza prikupljenih tinjske kosti s datumom Cal BC 5780 - 5650 (95%) (Beta
uzorka. 287818), što bi kronološki odgovaralo fazi B kulturne sku-
Slijedio je depozicijski sloj MP1038 crvenkastosmeđe pine impresso.
boje, s manje od 5% ugljena u sastavu, koji je pokrivao Prilikom iskopavanja Sonde 2 registrirano je deset stra-
cijelu površinu sonde. U njemu se nalazilo nešto živo- tigrafskih jedinica. Prvi sloj (MP2001) miješanog sastava
tinjskih kostiju i keramičkih ulomaka s ukrasom impresso nalazi se na prosječnoj visini od 628,924 m n. v., pro-
na nekoliko komada. U jugozapadnom uglu sonde istra- sječne debljine 20 cm, i sastoji se od tamnosmeđeg
žena je i jama srednje veličine, duboka 15 cm, u čijoj sedimenta (Munsell: 7.5YR 3/3), s 15 – 20% ugljena.
su zapuni pronađeni keramički ulomci i životinjske kosti Postotak ugljena povećava se prema sloju paljevine na
(MP1044/MP1045). Prilikom daljnjeg iskopavanja defi- prijelazu slojeva MP2001 i MP2002. U opisanom povr-
niran je sloj MP1043, u koji su bili ukopani stupovi koji šinskom sloju prikupljena je veća količina keramičkih ulo-
čine strukturu 3. Po sastavu i boji vrlo je sličan početnom maka, životinjskih kostiju i dvije cijepane kamene alatke
sloju MP1001, a debljinom od 30-ak centimetara sezao je (SF2001-2). Keramički ulomci pripadaju kulturnoj skupini
sve do stijene, odnosno kamenog dna dvorane 1, koje je impresso. Slijedi sloj crvenkastog sedimenta (MP2002),
definirano kao MP1067. Struktura 3 sastoji se od devet koji se nalazi na cijeloj površini sonde. U njegovu gornjem
ukopa za stupove (MP1046/ MP1047, MP1048/MP1049, dijelu zabilježeno je nešto keramičkih ulomaka, životinjskih
MP1051/MP1056, MP1053/MP1059, MP1054/MP1060, kostiju i jedna kamena alatka izrađena od sivog rožnjaka
MP1055/MP1057, MP1061/MP1062, MP1063/MP1064 (SF2007), ali se koncentracija nalaza znatno smanjuje do
i MP1065/MP1066) i jedne jame (MP1050/MP1058), a razine kada se sloj može okarakterizirati kao sterilan. U
ulomci keramike impresso datiraju je u rani neolitik. Jedna njega je bila ukopana plića jama (MP2003), koja se nalazi
skupina ukopa za stupove nalazi se uz špiljski zid, a druga u južnom dijelu sonde. Zapunu jame činila je tamnosiva
nešto više prema sredini dvorane 1. Oni vjerojatno pripa- zemlja, s 30 – 35% ugljena i nekoliko keramičkih ulomaka.
daju nadzemnoj konstrukciji, kao i u slučaju strukture 2, ali Sloj označen kao MP2004, tamnosmeđocrne boje, sastoji
s obzirom na dvije skupine ukopa, moguće je da se radi se od spaljene špiljske okorine i kamenja s nekoliko kera-
o dvjema različitim konstrukcijama nastalima u različitim mičkih ulomaka u zapadnom dijelu sonde. Prostire se na
većem dijelu sonde, s definiranom granicom na sjeveru
na dvadesetak centimetara od zida. Na njemu se nalazi
nakupina kamenja i okorine (MP2008), koja se u gabari-
tima sonde pruža u smjeru jugoistok-sjeverozapad, a koja
se, uz određen oprez, može definirati kao dio suhozidne
konstrukcije. Na njoj su zabilježeni tragovi gorenja kao i
na MP2004, što upućuje na činjenicu da obje stratigraf-
ske jedinice pripadaju istom događaju ili seriji događaja
duboko unutar objekta. Kako bi se konstrukcija relevan-
tno datirala, prikupljeni spaljeni materijal bit će poslan na
analizu C-14. Radi dodatnog istraživanja opisane kamene
konstrukcije, Sonda 2 proširena je u sjeverozapadnom
dijelu. Istražene stratigrafske jedinice MP2005 i MP2006
identične su s MP2001/MP2002. Također, radi definira-
a – c) Istočni profil u Sondi 1 (foto/nacrt: K. P. Trimmis); c) južni nja stratigrafske slike ispod slojeva MP2004/MP2008, u
profil u Sondi 1 (foto: K. P. Trimmis); d) Stratigrafija Sonde 1 – južnom dijelu sonde iskopan je rov u kojemu je registriran
Harrisova matrica (izrada: K. P. Trimmis, I. Drnić) sterilan, glinast špiljski sediment (MP2010). Istraživanje
872
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
873
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
kojih 49 pripada neidentificiranim žitaricama. Među identifi- in the first chamber, have confirmed the activities in the
ciranim vrstama nalaze se: ječam (Hordeum Vulgare), dvo- Early and Late Neolithic and Eneolithic. Probes 2 and
zrna i jednozrna pšenica (engl. emmer, Triticum dicoccum 3, located deeper in the cave, have revealed only Early
i engl. eincorn, Triticum monococcum) te malina (Rubus Neolithic presence. This suggests a possible difference in
ideaus). the use of the cave in the Early Neolithic, with the traces
of occupational and possibly even ritual activities (the
Zaključak remains of a stone structure in Probe 2), and in the Late
Iako je istraživanje Male pećine u početnoj fazi, u kojoj se Neolithic/Eneolithic which relied on cattle breeding.
raspolaže s relativno ograničenom količinom podataka,
mogući su određeni preliminarni zaključci. Prilikom istraži-
vanja zabilježene su dvije faze korištenja objektom: rano-
neolitička u Sondama 1 – 3 i kasnoneolitička (ili čak i mlađa, Redni broj: 495
eneolitička) u Sondi 1, što je potvrđeno dijagnostičkim Lokalitet: Škrip
materijalom (keramičko posuđe) i jednim apsolutnim datu- Naselje: Škrip
mom. Također, keramički materijal, koji je u površinskom Grad/općina: Supetar (otok Brač)
pregledu prikupio D. Kliškić, upućuje na moguće korište- Pravni status: Z-6317 (zona Škrip)
nje objektom i u mlađim razdobljima (Kliškić 2004). Iako je Razdoblje: –
analiza mikromorfoloških uzoraka, koja će rasvijetliti odre- Vrsta radova: arheološki nadzor
đene aktivnosti unutar objekta, još u tijeku, jasno se mogu
razlikovati različiti koncepti korištenja objektom u ranom i U travnju 2016. arheološki je nadziran strojni iskop kanala
kasnom neolitiku, odnosno eneolitiku. Tako se mlađe struk- za polaganje elektrokabela 35 kV i 20 kV na istočnoj strani
ture iz Sonde 1 nalaze nedaleko od ulaza, na ravnom i najstarijeg otočkog naselja Škripe. Voditeljica nadzora bila
suhom dijelu špilje, dok su se ranoneolitičke zajednice kori- je Andrea Fabjanović Bakija, dipl. arheo. Izvođač građevin-
stile većim dijelom objekta, čak i nepristupačnim i neugod- skih radova bila je tvrtka Berica d.o.o. Nerežišća, a investi-
nim, barem iz perspektive suvremenog istraživača, pozi- tor je bio HEP-ODS d.o.o., Elektrodalmacija Split.
cijama, kao što je ona na završetku dugog, niskog kanala
koji spaja dvorane 2 i 3. Analize prikupljenog materijala i Kanal dubine od 0,50 do 0,80 cm, širine 0,80 do 120 cm,
uzoraka, iako u inicijalnoj fazi, također potvrđuju da je Mala kopao se od ulice Put sv. Roka (od kuće Nikolić-Krstulović,
pećina izniman lokalitet važan za proučavanje procesa koji stambeno-gospodarskog sklopa, a ujedno i spomenika kul-
su uključivali širenje neolitičkog paketa u okvirima ranog ture iz 18. st.), preko raskrižja Ulice Stjepana Pulišelića i
neolitika, kao i one iz kasnog neolitika/eneolitika. Također,
objekt je važan i zbog geografskog položaja na razmeđu
kontinentalnog i mediteranskog ekosustava.
Literatura
Ivan Drnić
Summary
874
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Summary
875
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Izbor obrađenih kremenih alatki iz sonde 1 (foto: D. Kliškić) Keramički ulomci (apeninska kultura) iz sonde 1 (foto: D. Kliškić)
Literatura
Privjesci od školjaka (dio ogrlice) iz sonde 1 (foto: D. Kliškić) Čečuk 1992 B. Čečuk, Arheološka istraživanja u špilji
Kopačini na otoku Braču, Obavijesti HAD, 24/3, Zagreb,
1992: 37 – 42.
Čečuk 1993 B. Čečuk, Istraživanja u špilji Kopačini pokraj
Donjeg Humca na otoku Braču, Obavijesti HAD, 25/3,
Zagreb, 1993: 46 – 52.
Čečuk 1996 B. Čečuk, Špilja Kopačina kod Donjeg Humca
na otoku Braču, ARR, 12, Zagreb, 1996: 13 – 30.
Čečuk 2005 B. Čečuk, Kopačina na Braču, Stotinu hrvat-
skih arheoloških nalazišta, Zagreb, 2005: 148, 149.
Karavanić 1992 I. Karavanić, Prijedlog osnovnoga stru-
kovnog nazivlja za srednji i mlađi paleolitik, OA, 16, Zagreb,
1992: 15 – 35.
Kliškić 2007 D. Kliškić, Špilja Kopačina, HAG, 3/2006,
Zagreb, 2007: 443, 444.
Kliškić 2008 D. Kliškić, Špilja Kopačina, HAG, 4/2007,
Zagreb, 2008: 528 – 530.
Kliškić 2009 D. Kliškić, Špilja Kopačina, HAG, 5/2008,
Situacija u sondi 2 nakon istraživanja (foto: D. Kliškić) Zagreb, 2009: 648 – 650.
Kliškić 2010 D. Kliškić, Špilja Kopačina, HAG, 6/2009,
među kojom prednjači koštani materijal životinjskog podri- Zagreb, 2010: 678 – 680.
jetla. Osim toga, prikupljena je znatna količina kremenih Kliškić 2011 D. Kliškić, Špilja Kopačina, HAG, 7/2010,
izrađevina. U manjim je količinama prikupljena keramika, a Zagreb, 2011: 731 – 733.
ističu se importirani primjerci apeninske kulture iz srednje Kliškić 2015 D. Kliškić, Špilja Kopačina, HAG, 11/2014,
Italije. Od prikupljene količine školjki ističu se probušeni pri- Zagreb, 2015: 664 – 666.
mjerci vrste Columbella rustica, koji su služili kao ogrlica. Kliškić 2016 D. Kliškić, Špilja Kopačina, HAG, 12/2015,
Nakon arheoloških istraživanja, sonda 2 ponovo je prekri- Zagreb 2016: 792 – 794.
vena, najprije geotekstilom te plastičnim najlonom, unutar Malez 1984 V. Malez, Determinirana fauna iz naslaga spilje
kojeg je položeno veće kamenje koje se grupiralo uz Kopačine, Brački zbornik, 14, Supetar, 1984: 140, 141.
rubove sonde da se do sljedeće kampanje što više zaštite Vrsalović 1960 D. Vrsalović, Pretpovijest i Stari vijek,
njezini profili. Potom je prostor sonde ponovo napunjen Brački zbornik, 4, Zagreb, 1960: 31 – 110.
876
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Vukosavljević et al. 2011 N. Vukosavljević, Z. Perhoč, B. te špilje puca pogled na morski kanal, koji povezuje obalu
Čečuk, I. Karavanić, Kasnoglacijalna industrija lomljenog s otokom Bračem prema jugu.
kamena pećine Kopačine, VAPD, 104, Split, 2011: 7 – 54. Prije samog početka istraživanja pregledana je unutraš-
njost špilje i konstatirano je da se unutar posljednje godine
Damir Kliškić dogodio nasilan upad u unutrašnjost, ali se na sreću nije
dogodila nikakva devastacija. Nakon dolaska iz špilje je
Summary uklonjena bujna vegetacija i kamena šuta razbacana po
površini. Nakon toga započelo je dizanje zaštitnog najlona,
The eight campaign of archaeological excavations in the koji je prekrivao površinu i bočne profile unutar sonde 3. S
Kopačina cave near Donji Humac on the island of Brač was obzirom na to da se na najlonu nalazio deblji sloj prosijane
conducted in the course of 2016. The excavations encom- zemlje iz prijašnjih kampanja, ona je prebačena u plastične
passed probes 1 and 2, and yielded a number of chert vreće. Potom je započelo postavljanje konstrukcija (drvena
artefacts, animal bone fragments and prehistoric pottery i metalna) iznad same sonde kako bi se mogla postaviti
shards as well as shells. rasvjetna tijela nužna za nesmetan rad.
Nakon pripremnih radova započela su arheološka istraži-
vanja unutar sonde 3. Ovogodišnja istraživanja pratila su
sedimentnu situaciju unutar sonde. Nastavljen je rad unutar
Redni broj: 497 triju kvadranata (B 23, B 24, B 25), koji su prvi put otvoreni
Lokalitet: Špilja Turska peć tijekom kampanje 2015. godine. S obzirom na to da se radi
Naselje: Zeljovići o probojima srednjovjekovnih slojeva u kasnoneolitičke, u
Grad/općina: Dugi Rat ovogodišnjoj je kampanji zbog stratigrafske kompleksnosti
Pravni status: Z-7359 veći dio vremena utrošen na skidanje slojeva u kvadratu
Razdoblje: P, SV B 23 i južnom (donjem) dijelu kvadrata B 24. Naime, sedi-
Vrsta radova: sustavno iskopavanje menti u tim kvadratima nisu se skidali za vrijeme prošlogo-
dišnje kampanje te su tijekom ovogodišnjih radova skinuti
Od 23. studenog do 27. prosinca 2016. trajala je osma svi slojevi koji su se mogli pripisati srednjovjekovnoj aktiv-
kampanja sustavnih arheoloških istraživanja u špilji nosti. Tako se na kraju istraživanja došlo do slojeva unutar
Turska peć iznad Zeljovića. Lokalitet se nalazi na kojih se u većem broju pojavila kasnoneolitička keramika.
k.č. 1992, k.o. Jesenice. Stručni voditelj istraživanja bio Jednako tako, do kraja ovogodišnjih istraživanja u sjever-
je mr. sc. Damir Kliškić, viši kustos Pretpovijesne zbirke u nom (gornjem) dijelu kvadrata B 24 i u kvadratu B 25 skinuti
Arheološkom muzeju u Splitu, koji je ujedno i nositelj tog su preostali slojevi koji bi mogli imati proboje iz srednjeg
projekta. Stručnu ekipu činio je jedan arheolog pripravnik u vijeka, nakon kojih su se također pojavili slojevi unutar kojih
AMS-u i studenti arheologije. Sredstva za istraživanje osi- je bilo učestalije pojavljivanje kasnoneolitičke keramike.
gurali su Ministarstva kulture i Općina Dugi Rat. Kada je riječ o arheološkom materijalu iz sonde 3, u ovogo-
dišnjoj kampanji pronađena je mala količina materijala koji
Prapovijesni pećinski objekt Turska peć nalazi se na prezentiraju ulomci keramike, metalni nalazi, životinjske
južnom pristranku planine Mosor iznad naselja Sumpetra, kosti te ostaci školjki i puževa. Treba istaknuti da je na gra-
odnosno zaseoka Zeljovića na prostoru općine Dugi Rat. nici prelaska iz srednjovjekovnih u kasnoneolitičke slojeve
Ulaz u špilju orijentiran prema jugu nalazi se na odličnoj pronađeno nekoliko ulomaka kasnoneolitičke keramike, ali
poziciji, gdje je zaštićen od udara bure i osunčan je velik koji su svojom pozicijom unutar srednjovjekovnih slojeva.
broj sati u godini. U podnožju špilje nalazi se izvor vode, Kada se radi o probojima mlađih u starije slojeve, onda je
koji je bio ključan u zadržavanju ljudi u tom objektu. S ulaza takva situacija sasvim normalna.
Unutrašnji izgled špilje i stanje prije istraživanja (foto: D. Kliškić) Izgled i položaj konstrukcije iznad sonde 3 (foto: D. Kliškić)
877
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Damir Kliškić
Summary
878
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Milka Mrduljaš
Summary
879
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
880
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Literatura
Tomislav Jerončić
Summary
881
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Većina grobova s kamenom urnom uništena je prilikom I u Grobu 12 pronađena je veća količina gareži te dijelovi
strojnog iskopavanja za temelje ogradnog zida (Grob više balzamarija, dok je uz rub grobne jame poslagano
1, 2, 3, 4), dok je kod sačuvanih grobova 6, 7 i 8 usta- veće kamenje. U Grobu 36 uz manju količinu gareži na
novljeno zasipanje grobne jame debljim slojem pepela dnu grobne jame pronađene su i koštice badema.
nakon postavljanja urne u jamu, a prije polaganja grobnih Većina grobova sadržavala je grobne priloge položene na
priloga – običaj koji je zabilježen na istovremenim gro- kosti pokojnika unutar urne i/ili oko nje. Prilozi nisu prona-
bljima i u drugim gradovima, primjerice u Zadru (Maurin, đeni u samo sedam grobova (Grob 1, 15, 16, 26, 33, 37,
Paraman 2013). 42) – od čega je kod triju sačuvano samo dno (Grob 26, 33,
Kod dijela grobova s keramičkom urnom u funkciji urne 42), dok su dva potpuno uništena (Grob 1, 37). Među prilo-
upotrebljavani su lonci grube fakture, vjerojatno lokalne zima su najbrojniji balzamariji (21 keramički, 16 staklenih i
produkcije (Grob 9, 15, 16, 18, 19, 27, 29, 36), koji su kod 1 brončani balzamarij), koji su priloženi u grobnu jamu ili u
bolje sačuvanih grobova (Grob 19, 27) imali poklopac, urnu na kosti pokojnika u 12 grobova (Grob 2, 3, 6, 8, 10,
dok je kod ostalih grobova upotrebljavano uvozno kuhinj- 11, 12, 19, 27, 29, 32, 36). Poslije balzamarija, u grobnu
sko i kućansko posuđe (Grob 11, 12, 20, 26, 32, 33, 37, jamu najčešće su prilagane keramičke svjetiljke, evidenti-
39, 42). Urne dvaju grobova (Grob 9, 11) bile su poklo- rane u osam grobova (Grob 8, 11, 12, 18, 20, 27, 29, 32, u
pljene keramičkim zdjelicama, ujedno i grobnim prilogom. grobovima 6 i 29 po dvije). Keramičke zdjele i zdjelice pri-
Posebnosti u načinu pokopavanja zabilježene su u četi- ložene su u trima grobovima (Grob 9, 11, 27), a u jednom
rima grobovima. Grobne jame 27 i 29 bile su zatrpane je priložen keramički vrčić (Grob 10). Karakterističnim se
gareži i pepelom, a urne pokrivene kamenim pločama. Na prilozima u grobnoj jami ističu grobovi 7 i 8 (kamena urna)
vrhu grobne jame Groba 29 uz rub je bilo raspoređeno pet te Grob 36 – u njima je zabilježeno prilaganje astragala
namjerno razbijenih keramičkih balzamarija, a taj je grob (Grob 36), pisaljke (Grob 8) i dijela pogrebne nosiljke (Grob
inače i jedan od onih koji su imali najsadržajnije priloge. 7). Potencijalni dijelovi pogrebne nosiljke u obliku željeznih
882
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
čavli i klinova zabilježeni su i grobnim jamama 29, 32 i 36 obilježja amfore karakteristična za afričku produkciju preli-
(Maurin, Paraman 2013). minarno ga datiraju u 4. st.
Unutar urni, osim balzamarija, zabilježeno je prilaganje Dokumentirani grobovi očito čine samo niži sloj groblja u
osobnih predmeta pokojnika – nakita i dijelova nošnje kojemu su grobovi ukopani u sloj crvenice između blokova
(Grob 4, 9, 27, 29), kozmetičkog pribora (Grob 4, 8, 19), matične stijene – dok su gornji slojevi, zajedno s eventual-
pribora za šivanje (Grob 4) te astragala (Grob 39). Nalazi nim ostacima grobne arhitekture, uništeni prilikom gradnje
nakita (Grob 6, 27), kozmetičkog pribora i pribora za šiva- parkirališta. Prema broju i gustoći istraženih grobova, pro-
nje upućuju na to da je riječ o ženskim grobovima, dok cjenjuje se da je na području obuhvaćenom proširenjem
nalazi astragala (Grob 36, 39) upućuju na dječje grobove. parkirališta moglo biti pokopano i do 100 pokojnika.
Ostali dokumentirani grobovi pripadaju inhumiranim grobo- Sporadični slučajni nalazi i manja zaštitna istraživanja u
vima male djece (nedonoščadi i dojenčadi, 16 grobova), trogirskom Malom polju od 1960-ih do 1990-ih upućuju
osim Groba 22, koji nije istražen. Po rimskoj tradiciji, na to da su u Traguriju, kao i u ostalim rimskodobnim gra-
mala djeca pokopana su polegnuta u plitku grobnu jamu dovima, prilikom dolaska pod rimsku vlast uz magistralne
(56,25%, Grob 13, 14, 17, 24, 28, 30, 31, 34, 38; od čega komunikacije, koje su vodile prema izlazu iz polja, ure-
je Grob 14 dvojni s vjerojatnim ukopom blizanaca) ili je kao đena gradska groblja. Središnji dio groblja s kontinuitetom
lijes upotrijebljena amfora (37,5%, Grob 21, 23, 25, 35, 40, do bizantskog razdoblja nalazio se na predjelima Ošljak
41), u dvama slučajevima obložena većim amorfnim kame- i Dobrić na kopnu sa sjeverne strane grada, odnosno na
njem (Grob 35, Grob 41). Iznimka je ukop djeteta iz ošte- mrežištu komunikacijskih puteva u Malom polju (Bulić
ćenog Groba 5, koje je polegnuto u minijaturnu kamenu 1904; Slade-Šilović 1952; Babić 2016). Današnja ulica Put
urnu, a posebnosti u ukopu očituju su i u posipanju pepela Dragulina glavna je komunikacija koja je kroz zapadni dio
i gareži oko urne te sadržajnim grobnim prilozima unutar Malog polja vodila prema prirodnom prijevoju sa sjeveroza-
urne (tri staklena balzamarija) i u grobnoj jami (tri kera- padne strane brda Sv. Ilija i dalje u zaleđe. Na postojanje
mička balzamarija, zdjelica), odnosno karakteristikama uređenoga gradskoga groblja uz tu komunikaciju upućivali
pokopa odraslih pokojnika u urni. su slučajni nalazi iz sredine 1960-ih i kraja 1990-ih godina,
Dječja su tijela u većini slučajeva bila položena u smjeru koji kronološki odgovaraju grobovima istraženima 2016.
istok-zapad (glava na istoku), ponekad s otklonom prema godine. Riječ je o zasad najstarijim istraženim rimskodob-
sjeveru ili jugu, dok je među grobovima u običnoj grobnoj nim grobovima na području Trogira.
jami zabilježena i orijentacija u smjeru zapad-istok (Grob
17, 28), sjever-jug (Grob 31) ili jug-sjever (Grob 14). Literatura
Osim Groba 5, prilozi su zabilježeni u četirima grobovima
u običnoj grobnoj jami te jednom grobu u amfori. Riječ je Babić 2016 I. Babić, Trogir, Grad i spomenici, Split, 2016.
većinom o simboličkim predmetima poput predmeta za Bulić 1904 F. Bulić, Ritrovamenti di un’ antica chiesa cristi-
igru (životinjske falange, Grob 13), olovnog privjeska? ana a Trau nell’a. 1903., Bullettino di archeologia e storia
(Grob 17) i komada rožnjaka (Grob 24). U Grobu 21 uz dalmata, 27, Split, 1904: 20 – 26.
amforu je priložena keramička čaša, a u Grobu 31 staklena Maurin, Paraman 2013 D. Maurin, L. Paraman, Zadar –
boca s otvorom polegnutim na djetetova usta. Ulica fra Ivana Zadranina, HAG, 9/2012, Zagreb, 2013: 647
Pronađeni nalazi, karakteristike grobova i stratigrafija – 650.
istraženog dijela groblja na položaju Dragulin upućuju na Slade-Šilović 1952 M. Slade-Šilović, Nalazi u Trogiru i
datiranje grobova sa spaljenim pokojnicima i većine dječjih okolici, VAHD, 53 (1950.-1951.), Split, 1952: 268.
grobova od početka 1. do sredine ili kraja 2. st. Iznimka je
Grob 41, koji pripada mlađoj fazi pokapanja na groblju, a Lujana Paraman
883
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
884
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Arheološkim nadzorom obuhvaćen je iskop trase nisko- excavation was conducted. This is the same area where
naponskih kabela HEP-a na kopnenom dijelu zašti- F. Bulić discovered a Late Antiquity basilica, which was
ćene povijesne jezgre Trogira. Iskop se pružao od used until the 17th century. The name used for the site is
TS10(20)/0,4 kV TROGIR 8 (Prima) uz zapadni zid parka Travarica. It is located in the mainland part of Trogir, to the
Garagnin – Fanfogna, zatim uz sjeverni kolnik Ulice Alojzija NW of the bridge that connects the city core to the mainland.
Stepinca (u dužini od 90 m) i uz prijelaz preko ceste do sje- The excavations revealed the remains of paving, mosaics
vernog dijela tržnice te je nastavljen prema zapadu. and two graves, of which the Late Antiquity grave has not
Iskop cijelom dužinom prati postojeće instalacije struje. been investigated. Movable finds include pottery that can be
Širok je 0,80 m, a dubok do 0,60 m. Na samom kraju isko- dated from Antiquity to the post-medieval period.
pavalo se južno od Ulice Alojzija Stepinca, na sjeveroza-
padnom dijelu tržnice. Kanal se kopao u širini od 0,40 m i
do dubine od 0,50 m.
Prilikom iskopavanja preko Ulice Alojzija Stepinca i uz sje- Redni broj: 502
verni dio te ulice pronađena je podnica i grobovi te je uslije- Lokalitet: Velić
dilo dvodnevno istraživanje. Na tom se dijelu nalazi naboj i Naselje: Velić
sloj tamnosmeđe zemlje, koji su istovjetni onima na ostatku Grad/općina: Trilj
iskopa, ali su radovi zaustavljeni u trenutku kada je na dubini Pravni status: Z-5709
od 0,70 m uočen devastiran grob. Arhitekturu groba čine Razdoblje: A
dva izdužena pločasta kamena, koja pripadaju očuvanom Vrsta radova: sustavno iskopavanje
sjevernom dijelu bočne strane groba. Nisu uočeni tragovi
ostalih bočnih strana i pokrova groba. Uz ostatke arhitekture U lipnju, srpnju i prosincu 2016. organizirana je četvrta
očuvani su osteološki ostaci, ali se kosti ne protežu u profil uzastopna sezona sustavnih arheoloških istraživanja u
iskopa pa se čini da je veći dio groba uništen. Cijeli sloj oko selu Veliću, nedaleko od grada Trilja. Stručni voditelj istra-
groba, ali i na razini ispod njega, pokazuje znakove višestru- živanja bio je doc. dr. sc. Domagoj Tončinić, a njegova
kih devastacija (antički i srednjovjekovni nalazi ispremije- zamjenica red. prof. dr. sc. Mirjana Sanader. U istraživanju
šani su, kao i recentan otpad). U zapuni groba pronađeno je su sudjelovali i viša asistentica dr. sc. Vinka Bubić, doc. dr.
nekoliko ulomaka keramike i ulomak stakla, a neposredno sc. Ina Miloglav, stručni suradnik Miroslav Vuković, mag.
ispod kostiju pronađen je ulomak ušice keramičke posude arheo., i viša asistentica dr. sc. Iva Kaić, svi s Odsjeka za
(kotlića) domaće produkcije, koji se datira u širok raspon arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te
od 14. do 18. st. Nakon uklanjanja groba 1, nastavljeno je studenti diplomskog studija antičke arheologije na istome
uklanjanje sloja te su na dvama mjestima uočeni ostaci žbu- odsjeku – Domagoj Bužanić, Blaž Glavinić, Karla Ivak,
kane podnice. U sloju smeđe zemlje, na mjestima između Jelena Šekrst i Ivan Vidović. Iskopavanje je bilo dio teren-
ostataka podnice pronađena je veća količina bijelih moza- ske nastave studenata arheologije, a terenski pregled
ičkih kockica. Na prostoru između dvaju očuvanih dijelova
podnice, na otprilike 10 cm dubine u odnosu na podnicu,
pronađeni su dijelovi arhitekture groba 2. Radi se o dvama
glinenim krovnim crjepovima. Na toj razini već izbijaju pod-
zemne vode, a u dogovoru s nadležnim konzervatorima nije
se istraživalo dublje. Grob 2 prekriven je geotekstilom, a s
obzirom na arhitekturu može se datirati u kasnu antiku te
vezati uz kasnoantičku baziliku, čije je ostatke 1903. na tome
mjestu istraživao F. Bulić (tijekom istraživanja 2009./2010.
definiran je južni dio apside i niz zidova).
Literatura
Marica Milić
Summary
885
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Velić, rezultati istraživanja 2013. – 2016. g., 3D model objekta izrađen uz pomoć računalnog programa Agisoft Photoscan (izrada: M.
Vuković)
886
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
SJ 8 dokumentiran je ulaz u prostoriju, odnosno prag izra- room with the tomb, the central room with an apse and
đen od kamenih ploča različitih dimenzija, preko kojeg se the south room, suggests that it might be interpreted as an
silazilo u nju. Na zapadnom kraju zida SJ 5 dokumentiran Early Christian memorial chapel.
je zid SJ 19, koji se od zida SJ 5 nastavlja prema jugu.
Kameni prag, zid SJ 19 te uklanjanje raslinja i iskopa, koji
je svojedobno nastao neovlaštenim iskopavanjem grob-
nice, učvrstili su pretpostavku o postojanju objekta s apsi- Redni broj: 503
dom južno od prostorije s grobnicom (Tončinić et al. 2016). Lokalitet: Vis – luka
Prilikom istraživanja 2016. potvrđeno je postojanje prosto- Naselje: –
rije s apsidom južno od prethodno istražene prostorije s Grad/općina: Vis (otok Vis)
grobnicom. Nju zatvaraju zidovi SJ 5, 19, 20, 21 i apsida Pravni status: Z-5100 (arheološka zona)
SJ 22. Činjenica da sjeverna prostorija i prostorija s apsi- Razdoblje: NV
dom dijele zid SJ 5, pokazuje da je riječ o jednom objektu. Vrsta radova: podvodno zaštitno istraživanje
Sastavni je dio tog objekta i južna prostorija, koju zatva-
raju zidovi SJ 21, 23 i 24, a koja s prostorijom s apsidom Od 23. do 30. rujna 2016. djelatnici Umjetničke akademije
dijeli zid SJ 21. Do sada dokumentiran tlocrt objekta, koji Sveučilišta u Splitu (UMAS) zaštitno su istražili luku grada
se sastoji od sjeverne prostorije s grobnicom, središnje Visa, na području planiranog sidrišta između trajektnog
prostorije s apsidom i južne prostorije, upućuje na zaklju- pristaništa i poluotočića Prirova. Voditeljica istraživanja
čak da se objekt može tumačiti kao ranokršćanska memo- bila je Tea Katunarić Kirjakov, dipl. arheo. i pov. umjet.,
rija, odnosno grobna kapela. i restauratorica arheološke baštine. U istraživanjima su
Arheološki pregled terena nastavljen je i 2016., s namjerom sudjelovali ronioci Kardi Županić, Zoran Milosaljević i
da se prošire postojeći 3D modeli objekata oko grobnice Antonio Nađ, dipl. arheo., te studentice Odsjeka za kon-
(Tončinić et al. 2016). Prilikom izrade fotogrametrijskog 3D zervaciju – restauraciju UMAS-a, uz tehničku podršku
modela terena uz pomoć fotografija s niskog štapa, pro- Nautica diving centra Vis. Naručitelj istraživanja bila je
širen je i nadopunjen model objekta 4, izrađen je model tvrtka Gradina d.o.o., Vis.
objekta 3 te su oba povezana, kako međusobno, tako i s
3D modelom istraženog objekta s grobnicom. Cilj istraživanja bio je utvrditi moguće postojanje arheo-
loških struktura i kulturnih slojeva na području planiranog
Literatura sidrišta, koji bi građevinskim radovima bili ugroženi i deva-
stirani, te u skladu s tim odrediti daljnje smjernice zaštite
Bubić 2015 V. Bubić, Terenski pregled lokaliteta kod Velića, kulturnog dobra.
Izdanja HAD, 29, Zagreb, 2015: 91 – 101. Područje viške uvale od trajektnog pristaništa do poluoto-
Šlaus 2013 M. Šlaus, Rezultati antropološke analize ljud- čića Prirova u antičko je vrijeme bilo sidrište te priobalni
skog osteološkog materijala s nalazišta Velić kraj Trilja, dio Issae, helenističke kolonije osnovane u 4. st. pr. Kr.
stručni izvještaj, Zagreb, 2013. Prilikom kopnenih istraživanja otkriveni su važni nalazi
Tončinić, Demicheli 2014 D. Tončinić, D. Demicheli, Velić, i impozantne strukture teatra, termi, grobne, stambene
HAG, 10/2013, Zagreb, 2014: 622 – 624. i općenito gradske arhitekture te zidine Issae. U samom
Tončinić et al. 2015 D. Tončinić, D. Demicheli, D. Bužanić, plićaku podno Gradine, gdje je smještena Issa, otkriven je
D. Dunjko, B. Glavinić, A. Manhard, Velić, HAG, 11/2014, dio zida, stupa i profiliranog arhitrava (Zubčić 2005). U pod-
Zagreb, 2015. morju oko Prirova vidljivi su veliki obrađeni kameni blokovi
Tončinić et al. 2016 D. Tončinić, M. Sanader, M. Vuković, antičke obale te mnoštvo priraslih ulomaka amfora i drugog
D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, A. Manhard, Velić, antičkog posuđa.
HAG, 12/2015, Zagreb, 2016: 798 – 800.
Summary
887
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
888
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Amforište kod Punte od Covika lie at a depth of 20 – 26 m. Most of them belong to the
Nakon dojave voditelja Nautica diving centra Vis naprav- Lamboglia 2 type, approximately dated to the turn of the
ljen je očevid na do sada neregistriranom amforištu u blizini first century BC.
Punte od Covika, udaljenom cca 2 km sjeverno od grada
Visa. Na vrlo strmoj padini, na dubini od 18 do 37 m, a u
širini do otprilike 50 m, nalazi se petnaestak grla različitih
tipova amfora te tridesetak ulomaka trbuha amfora, koji se Redni broj: 504
mogu preliminarno datirati od 1. st. pr. Kr. do 3. st. Pokraj Lokalitet: Vis – podmorje otoka (brod Re d’Italia (Vis),
amfora nalaze se i veći komadi izgorenog drva. Stjenovita uvala Labotovo (Komiža), rt Gnjila (Komiža))
padina prelazi u pješčano dno, gdje se prema tvrdnji roni- Naselje: –
oca, na dubini od oko 43 do 48 m nalaze veći ulomci trbuha Grad/općina: Komiža, Vis (otok Vis)
ili cjelovite amfore. Pravni status: Z-6496 (zona Vis), Z-2186 (Re d’Italia),
Z-6814 (uvala Labotovo)
Punta uvale Stonca Razdoblje: A, SV, NV
Nakon dojave voditelja Nautic diving centra Vis, napravljen Vrsta radova: podvodno rekognosciranje
je očevid i u podmorju sjeverne punte uvale Stonca, gdje
se na području od oko 100 m2, a na dubinama od 20 do Od 17. do 21. srpnja 2016. trajalo je arheološko rekog
26 m, nalazi desetak razasutih grla i cjelovitih amfora te dio nosciranje podmorja otoka Visa. Istraživanja je vodio
stolnog vrča. Većina je amfora tipa Lamboglia 2, koje se Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog
okvirno mogu datirati u 2. na 1. st. pr. Kr. zavoda, a sudjelovali su: Igor Mihajlović, dipl. arheo. i pov.,
voditelj rekognosciranja, Jurica Bezak, dipl. arheo., Igor
Literatura Miholjek, dipl. arheo., Pavle Dugonjić, dipl. arheo., Saša
Denegri, djelatnik Konzervatorskog odjela u Splitu i članovi
Katunarić 2011 T. Katunarić, Vis – luka, HAG, 7/2010, Dragor Luxa (Dražen Gorički, Leo Lušić, Aleks Kvarantan
Zagreb, 2011: 742 – 744. i Neven Lukas). Program rekognosciranja podmorja sred-
Katunarić 2013 T. Katunarić, Vis – luka, HAG, 10/2013, nje Dalmacije usklađen je s projektom „Koordinacija za
Zagreb, 2014: 624, 625. zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru”, u
Zubčić 2004 K. Zubčić, Luka Vis, podvodno istraživanje, kojem sudjeluju: Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel
HAG, 1/2004, Zagreb, 2005: 230 – 232. u Splitu, Lučka kapetanija Split, Pomorska policija i Obalna
straža RH.
J. Tea Katunarić Kirjakov
Prikupljene informacije s precizno izmjerenim, georeferen-
Summary ciranim pozicijama lokaliteta uvrstit će se u kartu arheološ-
kih lokaliteta pučinskih otoka RH, čija je izrada planirana
A rescue archaeological investigation in the port of Vis on radi zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
the location of a planned anchorage between the ferry port Prema preporuci Ministarstva kulture, većina financijskih
and peninsula of Prirovo was carried out in September sredstava utrošena je na memorijalni zaron na olupinu tali-
2016. The aim of the investigation was to establish pos- janskog admiralskog broda Re d’Italia, koji je potonuo u
sible archaeological remains at the site. There was an Viškoj bitci 1866. godine. Također su pregledane lokacije
anchorage and a coastline of the Hellenistic Issa. Four antičkog brodoloma kod uvale Gnjila te srednjovjekovnog
2 x 2 m probes were opened. Two large undressed stones brodoloma kod uvale Labotovo.
measuring 30 x 10 cm with pebbles lying in between them U uvali Labotovo, gdje je 2013. otkriven najstariji mle-
were unearthed in probe 4, at a depth ranging from – 5.1 tački brodolom na istočnoj obali Jadrana, nastavljen je
to – 5.4 m. The Late Antiquity seabed was established at uviđaj radi izrade skice nalazišta i dokumentiranja nalaza.
the same depth during the 2013 rescue probe excava- Pronađeni su brojni novi nalazi, koji pripadaju opremi broda
tion of the western part of the Vis port. Finds were scarce,
probably because in Antiquity this position was a marshy
area unsuitable for anchoring, and due to recent machine
dredging.
Following a tip by a diving centre in Vis, two unknown
amphorae sites were surveyed. On a steep slope at the site
of Punta od Covika, at a depth of 18 – 37 m, there were 15
odd pieces of mouths belonging to different amphora types
and 30 odd amphorae bellies that can be approximately
dated from the first century BC to third century AD. Apart
from the amphorae, also found were larger pieces of burnt
wood. The rocky slope turns into a sandy seabed and there,
according to the divers` statements, large pieces of ampho-
rae bellies or complete amphorae lie at a depth of 43 – 48 m.
In the waters near the north cape of Stonca Cove, about ten
fragments of amphorae mouths and complete amphorae Re d’Italia, postavljanje memorijalne ploče (foto: D. Gorički)
889
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Literatura
Igor Mihajlović
Summary
890
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
dedicated to all the deceased sailors and soldiers were da je iz stručne literature poznato da su brodovi bili naoru-
placed. The shipwreck is located about 6 NM to the NW of žani topovima izrađenima u širokom vremenskom rasponu
Komiža, at a depth of 120 m. ili su npr. ukrcavani na brod kao ratni plijen zbog vrijed-
The oldest Venetian shipwreck site discovered in 2013 nosti bronce, nalaz topa s natpisom 1696. uzet je tek kao
in Labotovo Cove was further surveyed and documented naznaka da se brodolom mogao dogoditi u 18. st. Nešto
during the 2016 investigation. New finds that belong to the precizniju, iako preliminarnu dataciju brodoloma u kraj 18.
ship`s cargo and equipment were identified. Amongst them i početak 19. st., omogućio je nalaz staklene boce koja je
especially stand out stone spheres, which suggest that this datirana između 1780. i 1820. godine.
ship was one of the earliest merchant vessels armed with Cilj prve faze istraživanja novovjekovnog brodoloma u
artillery in the Mediterranean. Viškoj uvali 2016. bio je početak zaštite ugroženih nalaza,
Also inspected were the remains of an Antiquity-period dokumentiranje brodske konstrukcije i datiranje brodoloma.
shipwreck near Gnjila Cove. Right below the remains of an Nakon fotografskog dokumentiranja zatečenog stanja, ana-
Antiquity anchor, at a depth of 28.3 m begins the area with liziran je položaj topova i predmeta radi određivanja zona
a large number of pottery shards. Fragments of three large iskopa probnih sondi. Položaj topova na dnu upućuje na
pithoi, of which two have characteristic flat bottoms, were to da je brod nakon potonuća legao kobilicom na dno te da
documented and collected. su ostaci brodske konstrukcije najvjerojatnije orijentirani u
smjeru istok-zapad. Tijekom fotografskog dokumentiranja na
površinskom sloju dna nisu uočeni dijelovi drvene brodske
konstrukcije, stoga obrise broda te njegove stvarne dimenzije
Redni broj: 505 nije moguće sa sigurnošću procijeniti. S obzirom na funkciju,
Lokalitet: Vis – Viška uvala, novovjekovni brodolom površinski nalazi koji su fotografski dokumentirani i označeni
Naselje: – na fotomozaiku lokaliteta mogu se svrstati u tri grupe: brod-
Grad/općina: Vis (otok Vis) sko naoružanje, brodsku opremu i opremu brodske kuhinje.
Pravni status: Z-6815 Brodsko naoružanje, osim brončanog topa izvađenog
Razdoblje: NV 2014., sastojalo se od još najmanje osam željeznih topova
Vrsta radova: podvodno zaštitno istraživanje koji su najuočljivija grupa nalaza na dnu. Njihov stvaran broj
bit će moguće utvrditi tek nakon iskopavanja cijele površine
Od 18. do 27. listopada 2016. trajalo je podvodno arheološko lokaliteta, jer postoji realna mogućnost njihova pronalaska
istraživanje novovjekovnog brodoloma u Viškoj uvali na
otoku Visu. Istraživanja je vodio Odjel za podvodnu arheolo-
giju Hrvatskog restauratorskog zavoda. U rekognosciranju i
istraživanju sudjelovali su: Jurica Bezak, dipl. arheo., vodi-
telj istraživanja, Igor Mihajlović, dipl. arheo., Pavle Dugonjić,
dipl. arheo., te vanjski suradnici Neven Lukas, Vladan Strigo
i Vladimir Danilović. Radove je nadzirao konzervator Saša
Denegri, dipl. arheo., viši stručni savjetnik Konzervatorskog
odjela u Splitu. Financijska sredstva za podmorsko arheo-
loško istraživanje osiguralo je Ministarstvo kulture.
891
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
892
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Literatura
Beltrame 2009 C. Beltrame, Il relito del Mercurio e la Pogled na treću prostoriju južno od kuće II, 1 i mjesto nalaza
Battaglia di Grado 1812, Lignano Sabbiadoro, 2009. ostave olovnih utega
Bezak 2014 J. Bezak, Izvješće o arheološkom rekognos-
ciranju podmorja Splitsko-dalmatinske županije, I. etapa
rekognosciranja, Hrvatski restauratorski zavod, Odjel za
podvodnu arheologiju, Zagreb, 2014.
Hardy 2006 M. S. Hardy, Velika Britanija i Vis, Rat na
Jadranu 1805.-1815., Split, 2006.
Morin 1992 M. Morin, entry Alberghetti in „Allgemaines
Künstler-Lexicon”, II, München-Leipzig, 1992: 779 – 784.
Jurica Bezak
Summary
893
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
locirana u trećoj prostoriji, koja je imala zaseban ulaz iz Jednaka situacija s dvjema podnicama, od vapnenog morta
ulice 1 (stenopos 1). Vrata koja su vodila u tu prostoriju i glinastom, primijećena je i prilikom prijašnjih istraživanja
jednake su veličine kao i vrata koja su vodila u prve dvije u kući II, 1 i I, 1. Uvijek je riječ o tankom vapnenom mortu
prostorije. Treća se prostorija sjevernim zidom naslanjala koji ne pokriva cijelu površinu prostorija, pa nije sigurno je
na dvije prostorije kuće 1 (II, 1), no u tom zajedničkom zidu li uistinu riječ o siromašnoj i nekvalitetnoj žbukanoj podnici
nisu nađeni nikakvi tragovi vrata koji bi svjedočili o unu- ili pak o taloženju raspadnute žbuke sa zidova. Spomenuta
tarnjoj povezanosti spomenutih prostorija i komunikaciji je prostorija dijelom ukopana u živu stijenu, koja je u jugo-
unutar kuće. Jednako tako, nisu pronađeni ni tragovi vrata zapadnom kutu izlazila iznad razine podnice.
u južnom zidu, kojima bi ta prostorija bila povezana sa slje- Nakon podizanja dijela podnice u istočnom dijelu prosto-
dećom kućom, radno označenom kao kuća 2 (II, 2). rije, uočeno je ukapanje jame kružnog oblika u kamenu
Treća prostorija građena je u suhozidnoj tehnici, uz upo- liticu dubine oko 0,30-0,40 m, unutar koje je pronađena
rabu pločastog kamena. Zidovi su izrađeni tehnikom dvaju ostava(?) olovnih utega, koji su pripadali ribarskoj mreži.
lica s manjim lomljenim kamenom s malo glinaste zemlje S obzirom na nalaz ulomaka imbreksa, bez drugih oblika
kao ispunom između njih. Rad je solidan, a zidovi široki krovne pokrovne keramike, vidljivo je da je krovište prostorije
od 0,5 do 0,6 m. Sjeverni je zid visok 0,7 m, istočni 0,5 m, bilo pokriveno samo imbreksom. Treća prostorija vjerojatno
zapadni 1 m i južni od 0,3 do 1 m. Unutar prostorije prona- je bila dijelom kuće II, 1, bez obzira na to što s njome nema
đene su dvije razine podnice. Najmlađa je bila izrađena od unutarnju povezanost te je treba promatrati u kontekstu skla-
tankog vapnenog morta i nije pokrivala cijelu površinu, dok dišno-prodavaoničkog prostora u sklopu kuće II, 1, a koja je
je cca 10-20 cm ispod nje pronađena starija podnica od imala odvojen ulaz s ulice 1. Nema nikakvih pokazatelja da je
glinaste blijedo žutosive zemlje. Unutar te podnice zamije- kuća bila katnica, već je riječ o prizemnici manjih dimenzija.
ćeni su tragovi naknadnog popravljanja oštećenja nastalih Od sitnog materijala pronađeno je najviše kuhinjske kera-
tijekom dugotrajne uporabe. mike i one skladišne namjene, prije svega dolija i amfora.
894
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Boris Čargo
Summary
895
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Boris Čargo
Summary
896
Splitsko-dalmatinska županija, HAG 13/2016
Literatura
897
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
DUBROVAČKO-NERETVANSKA
ŽUPANIJA
898
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
899
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Drveni sanduk koji je štitio grobnu komoru do istraživanja (foto: Položaj pokojnika u sačuvanom dijelu grobne komore (foto: D.
D. Kliškić) Kliškić)
Nalaz bijelih i žutih staklenih perli (foto: D. Kliškić) Nalaz plavih i modrih staklenih perli (foto: D. Kliškić)
Unutar tog sanduka nalazili su se sačuvani ostaci pokoj- Nakon završetka tih radova, započelo je vađenje nalaza oko
nika s dijelom nalaza koji nisu izvađeni tijekom istraživanja. samih kostura te vađenje samih kostura. Naime, na kraju
Nakon toga podignute su vreće s pijeskom i zemljom, koje istraživanja 2014. nije skinut sav naboj oko obaju pokojnika
su se nalazile s južne strane drvenog sanduka. One su ni nad njima, koji je bio kombinacija zemlje i mnogobrojnih
spriječile odronjavanje ili pomicanje sačuvane južne kon- raznobojnih malih kamenih oblutaka. Unutar naboja nala-
strukcije same grobne komore i kamenog pojasa južno od zili su se brojni arheološki predmeti. Prikupljena je znatna
njega. arheološka građa koja se sastoji od metalnih, odnosno
Da bi se dobila što čišća i preciznija zračna fotografija, brončanih i željeznih predmeta, keramike i posebno broj-
uslijedilo je čišćenje samog okoliša na sačuvanom južnom nih staklenih i jantarnih perli. U završnoj su fazi dignuti i
platou, da bi mu se moglo nesmetano prići i izraditi potrebna spremljeni koštani ostaci pokojnika, koji su ležali na poste-
dokumentacija s te strane. ljici, odnosno naboju istog sastava te je započelo njegovo
900
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
Literatura
Damir Kliškić
Summary
901
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Položaj dolija u sedimentu, na primjeru dolije D5 (foto: R. Frka) Priprema za fotogrametrijsko snimanje dolija (foto: R. Frka)
Rezultat pojedinačnog fotogrametrijskog snimanja na primjeru Stvaran položaj dolija prema preliminarnom ortogonalnom prikazu
dolije D3 (foto: R. Frka) iz preliminarnog fotogrametrijskog modela nalazišta
ulomaka, na osnovi kojih je pretpostavljeno da se na brodu kojih je u nekoliko navrata uron odgođen ili je smanjena
nalazilo najmanje deset čitavih posuda. ronilačka ekipa.
Akcija dokumentiranja nalazišta u okviru radionice ARS Za dokumentiranje dolija i izradu plana nalazišta upotre-
NAUTICA: Seafaring through Ages započela je analizi- bljavana je fotogrametrija, tehnika koja omogućuje precizno
ranjem do sada objavljene dokumentacije. Kako je već pozicioniranje nalazišta, izradu ortogonalnih planova i pre-
rečeno, nalazište je u nekoliko navrata samo ukratko opi- sjeka te virtualne 3D modele cjeline i pojedinačnih nalaza.
sano u literaturi, a pojedinačni nalazi nisu nikada detaljno Za potrebe izrade fotogrametrijske dokumentacije nalazišta
dokumentirani ni preciznije tipološki određeni. Osim toga, i pojedinačnih nalaza, sve su dolije označene oznakama
uočene su znatne razlike među skicama objavljenima 2008. koje su se sastojale od slova D i pripadajućeg broja. Na
i 2012., pa se provjera stvarne situacije zapravo pokazala čitave su dolije postavljene oznake D1 – D8, dok su ozna-
neophodnom. Opisani planovi iskorišteni su kao polazna kama D9 – D12 označeni ulomci u glavnoj koncentraciji
točka za dokumentiranje nalazišta, a već tijekom prvog nalaza, koji su već uneseni u skicu nalazišta, a dokazuju
urona bilo je moguće utvrditi da je plan objavljen 2008. prisutnost još najmanje triju primjeraka. Dolija D9 ukopana
točniji po pitanju rasporeda nalaza na morskome dnu, ali je u sediment iz kojeg viri samo obod i dio ramena, ali se
je oznaka sjevera na njemu ucrtana u suprotnom smjeru. čini da bi mogla biti očuvana u cijelosti.
Osim toga, već je na prvi pogled uočeno da se orijentacija, Za potrebe izrade fotogrametrijske snimke svakog poje-
a donekle i položaj izoliranih primjeraka u istočnom dijelu dinog nalaza iskorišten je kvadrat pomoćnog metalnog
nalazišta, u cijelosti ne poklapa sa stvarnom situacijom. mrežišta, koje se uobičajeno upotrebljava za podmorska
Ronjenje na nalazištu organizirano je s broda Ronilačkog arheološka istraživanja, na koji su pričvršćeni nizovi od pet
centra Epidaurum, a odvijalo se s dvjema manjim skupi- fototočaka. Kvadrat je s lakoćom prenošen od nalaza do
nama ronilaca, od kojih je jedna imala zadatak označa- nalaza, što je znatno ubrzalo i olakšalo izradu podmorske
vanja, opisivanja i mjerenja nalaza, a druga postavljanja dokumentacije. Nakon snimanja izrađeni su pojedinačni
posebnih oznaka za potrebe fotogrametrijskog doku- fotogrametrijski modeli dolija, koji će poslužiti kao pod-
mentiranja te izrade fotografske i videodokumentacije. loga za izradu nacrtne dokumentacije te planiranje dalj-
Kontinuiran rad prilično su ometale vremenske prilike, zbog njih zahvata. Za potrebe dokumentiranja cjeline nalazišta
902
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
Literatura
903
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Riječ je o reprezentativnom arhitektonskom sklopu otkri- Recentna istraživanja obuhvatila su nastavak istraživanja
venom još 1907., kada je lokalitet prvi put istražen, pod unutar uske prostorije sa zidnim oslikom. Zidovi su debljine
vodstvom amatera i ljubitelja starina don Nike Štuka i tada gotovo 1 m, a sama prostorija široka je tek 1,6 m i duga
osnovanog Odbora za iskapanje i čuvanje epidaurskih sta- nešto malo više od 8 m. Zid je na čeonim stranama, unu-
rina. Smješten na krajnjoj zapadnoj točki poluotoka Rata, trašnjim i vanjskim, građen pravilnim, tesanim kvadrima
taj strateški pozicioniran kompleks kontrolirao je gotovo povezanima žbukom. Unutrašnjost mu je ispunjena kame-
cijeli Župski zaljev, kao i sam ulaz u gradsku luku. Danas nim lomljencima utopljenima u obilnu količinu vapnenog
otkriveni ostaci reprezentativnog sklopa terasasto se, padi- morta. Na zapadnom dijelu prostorija ima rastvoren ulazni
nom poluotoka, spuštaju prema moru. Vidljivi su zidovi dio, a na suprotnom, istočnom zidu, vidljivi su ostaci niše,
visine i do 2 m, kameno podno popločenje, dio mramornog u čijem je podnožju otvor, vjerojatno bunar. On je dijelom
stupa i bogato profilirane trabeacije te, od istraživanja 2014. isklesan u živoj stijeni, na istočnoj strani, a ispod zida s
unutar izdužene, uske prostorije, ostaci žbuke sa zidnim nišom, ozidan je velikim pravilnim tesancima. Prilikom
oslikom in situ. Sačuvani fragment zidnog oslika linearna je istraživanja 2015. otvoren je prostor dubine 3 m, tako da
dekoracija izvedena tanjim i debljim crvenim linijama na bli- je tijekom ovog istraživanja nastavljeno vađenje ispune
jedo ružičastoj, gotovo bijeloj pozadini. Na vanjskim uglo- bunara. Kao i prije, nađen je pjeskovit sloj zemlje s dosta
vima tanjih linija postavljeni su maleni stilizirani grozdovi. nepravilnog kamenja, a od pokretnih nalaza najveći je broj
Tako je zidna ploha bila podijeljena na pravilne četvorine. ulomaka freske, tegula i životinjskih kostiju. Na dubini od
Tijekom istraživanja pronađen je i veći broj ulomaka žbuke 4 m pojavio se vrh povećeg kamenog bloka, koji je veli-
s oslikom. Većinom je riječ o fragmentima bijele podloge s činom zapunjavao gotovo cijelu širinu bunara. Riječ je o
apliciranim crvenim linijama, kakve se nalaze na sačuva- impozantnom kamenom segmentu arhivolta, težine oko
nom ostatku oslika in situ, ali ima i ulomaka s tragovima 250 kg, pročelne visine 58 cm, dužine gornjeg dijela 40 cm,
drugih boja, kao što su oker, zelena, plava i crna. Na neko- donjeg 28 cm te dubine 62 cm, a s jedne strane ima vid-
liko fragmenata vidljive su i zakrivljene linije pa se može ljive ostatke fine žbuke. Također, bunar, dijelom isklesan u
pretpostaviti da je unutar polja, uokvirenih crvenim linijama živoj stijeni, ispod zida s nišom, ozidan je velikim pravilnim
bio i malen, središnji figurativni ili floralni prikaz. Brojni, ali tesancima, koji su se na dubini od 3,5 m urušili te je nakon
vrlo fragmentirani pokretni nalazi svjedoče da je taj kom- vađenja segmenta arhivolta započela konzervacija zida da
pleks bio aktivan od 1. st. pr. Kr. do 4. st. bi se radovi mogli nastaviti i da bi se spriječilo njegovo dalj-
nje urušavanje. Sačuvani dio kamenog zida podgrađen je
voltanom zidanom strukturom, čija su ramena naslonjena
na živac. Bunar je iskopan do dubine od 5,5 m i nije se
došlo do dna.
Južno od te prostorije otvorena je nova sonda (S 5), dimen-
zija 2x10 m, kako bi se riješilo pitanje završetka zida, koji
se okomito nastavlja na južni zid prostorije s freskom i koji
na svom zapadnom licu ima ostatke fino izvedene završne
žbuke. Nastavak tog zida vidljiv je samo u temeljima.
Cjelokupna dužina zida iznosila bi 4,82 m, a na njega je
vezan ostatak zidane, možda starije strukture od 0,40 m,
na koju se okomito, prema istoku, u iskopu zemlje nailazilo
na znatne količine ostataka žbuke pomiješanih sa zemljom,
ali na nekim dijelovima na ostatke žbuke vezane na stancu.
Što se tiče pokretnih nalaza, kako je već navedeno, naj-
više je ulomaka freske i tegula te ulomaka završne žbuke.
Lokalitet Rat, ulomci žbuke s oslikom Nađeni su različiti fragmenti keramičkog posuđa, ulomaka
mramora, tesera mozaika, kostiju te nekoliko manjih ulo-
maka arhitektonske plastike i štukodekoracije.
Može se zaključiti da je ta izdužena prostorija bila bačva-
sto presvođena, što potvrđuje (uz velik broj ulomaka sedre
izdvojenih tijekom prijašnjih istraživanja) i kameni segment
arhivolta. Također, prema pronađenim ulomcima štuko-
dekoracije i raznobojnim fragmentima mramornih pločica,
može se pretpostaviti da je gornja zona zidnog oslika bila
zaključena štukoprofilacijom, a donja zona zida, ispod
oslika, vjerojatno je bila dekorirana mramornom oplatom.
Literatura
904
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
Helena Puhara
Summary
905
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
oko 2 m, visine do 1,5 m, koji se nalaze uza zapadni rub i drugi arheološki nalazi. Keramički nalazi uglavnom pripa-
špilje. daju brončanom i željeznom dubu, a manjim dijelom sred-
Špilja Banova ljut (Ljubač) – nalazi se na južnim padinama njem i novom vijeku. Numizmatički nalazi i svetačka meda-
brdskog lanca, nad Ljupčem zvanom Banova ljut, nepo- ljica mogu se datirati u kraj 18. st.
sredno ispod današnjeg puta prema Gromači. Koordinate Majkovi, Vilinska špilja (Gumanci), ili kako se ponekad
položaja prema GPS-u: N = 47 31 087, E = 65 02 346. naziva Vilenska peć, nalazi se na jugoistočnim padi-
Katastarska čestica 1/1, k.o. Osojnik. Upotrebljavana je nama brda Ograđenice (kota 930 i 849), iznad prostora
postojeća nacrtna dokumentacija (broj objekta 42/06) zvanog Gumanci. Koordinate položaja: N = 47 39 301,
(Ozimec et al. 2015: 57, 58). Špilja je duga 306 m, duboka E = 64 94 079, Z = 765 m n. v. Katastarska čestica 1973,
25 m. Arheološki nalazi, ulomci brončanodobne kera- k.o. Majkovi. Upotrebljavana je postojeća nacrtna doku-
mike, pronađeni su isključivo na površini prvog dijela mentacija (broj objekta 42/111) (Ozimec et al. 2015, 37). U
špilje (Dvorana 1), na sipinama, uz veće kamenje. I ondje ulaznom kanalu, oko 24 m od ulaza, pod kamenjem je pro-
je, zbog veće brojnosti površinskih ulomaka keramičkih nađen veći broj ulomaka keramičkih posuda, koji se prema
posuda, moguće pretpostaviti nešto intenzivnije, ali još svojim tipološkim oblikovnim elementima mogu okvirno
uvijek sporadično (sezonsko) korištenje špiljom. datirati u kasni eneolitik i rano brončano doba.
Špilja Kukova peć (Brsečine), ili kako se ponekad naziva U Zmajeva peć (Čepikuće) – nalazi se oko 1 km istočno od
Kuka pećina, nalazi se na južnim padinama brda Krsta (kota Čepikuća i 820 m sjeveroistočno od Podgore. Smjestila se
347), oko 500 m istočno od naselja Brsečina. Koordinate na gotovo samom vrhu jednog od izdanaka brdskog lanca,
položaja prema GPS-u: N = 47 31 429, E = 64 97 593, koji se pruža od Ivanje grede (kota 602) prema sjevero
Z = 285 m n. v. Katastarska čestica 839, k.o. Brsečine. istoku. Koordinate položaja: N = 47 45 226, E = 64 88 132,
Upotrebljavana je postojeća nacrtna dokumentacija (broj Z = 618 m n. v. Katastarska čestica 435/1, k.o. Čepikuće.
objekta 42/121) (Ozimec et al. 2015: 54). Špilja je duga Upotrebljavana je postojeća nacrtna dokumentacija (broj
81,5 m, duboka 22 m. Na površini špilje, isključivo na pro- objekta 03/468) (Ozimec et al. 2015: 41). Ukupna je dužina
storu Dvorane 1, u njezinu središnjem dijelu, pronađeni špilje 69 m, a dubina 15 m. U gornjoj dvorani, oko 2,4 m
su brojni ulomci keramičkih posuda, numizmatički nalazi, od južnog ulaza, uz zapadni rub špilje pronađeno je neko-
jedna svetačka medaljica, privjesak, perlica, željezni čavli liko ulomaka prapovijesne i srednjovjekovne keramike.
906
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
Međutim, najzanimljiviji je nalaz ljudskog kostura u donjoj Špilja Crno jezero (Ponikve) nalazi se na poluotoku Pelješcu,
dvorani (nakon jamskog prolaza od oko 3,5 m), koji već prije oko 700 m sjeverno do sjeveroistočno od Metohije, zaselka
u člancima 1926. spominje Miho Kusijanović (Kusijanović naselja Ponikve. Smjestila se tridesetak metara zapadno od
1926a ). Oko kostura nisu vidljivi bilo kakvi drugi nalazi, velike prapovijesne gomile, koja je podignuta na jednom od
tako da ga zasada nije moguće datirati. Imajući u vidu zapadnih vrhova Ilijina brda. Kota vrha Ilijinog brda jest 493,
činjenicu da je riječ o pojedinačnom kosturu, moguće je da a vrha s gomilom 444,6. Gomila je veličine oko 50x36 m i
je netko u prošlosti upao u donje dijelove špilje i više nije visine 9 m, stoga se taj položaj ponekad naziva Ilino brdo pod
mogao izaći. „Gomila” (Kusijanović 1926c). O ljepotama špilje, kao i nala-
Traverza kod Miljkovića staja – traverza (špilja s dvama ula- zima ljudskih kostura u špilji, već je pisao Miho Kusijanović
zima) (Trnovica) – nalazi se oko 3 km zapadno od Trnovice u svojim novinskim člancima iz 1926. (Kusijanović 1926a;
i 3 km sjeverozapadno od Točionika. Smjestila se na Kusijanović 1926c). Koordinate položaja: N = 47 44 841,
blagom uzvišenju u okviru veće kraške zaravni. Koordinate E = 64 70 689, Z = 420 m n. v. Ulaz u špilju nalazi se u vrhu
položaja istočnog ulaza jesu N = 47 50 577, E = 64 84 391, katastarske čestice 247/23, k.o. Metohija. Upotrebljavana
a zapadnog N = 47 50 593, E = 64 84 339, Z = 366 m n. v. je nacrtna dokumentacija speleoloških klubova: Hrvatsko
Katastarska čestica 285/2 i 286, k.o. Trnovica. Međusobna biospeleološko društvo, SK Karlovac, SK Ursus spelaeus,
je udaljenost dvaju ulaza oko 53 m. Upotrebljavana je SO PD Dubovac (broj objekta 042/141). Ukupna je dužina
postojeća nacrtna dokumentacija (broj objekta 03/479) špilje 238,5 m, a dubina 94,5 m. Više od polovice ulaza
(Ozimec et al. 2015: 32). Ukupna je dužina špilje 143 m, u špilju pregrađeno je suhozidom. Nakon ulaznog dijela,
a dubina 15 m. Sporadični površinski nalazi ulomaka kera- u sljedećoj dvorani, prema njezinu dnu, uza zapadni rub
mičkih posuda nađeni su oko 15 m od istočnog ulaza te špilje nalaze se dva, a uz istočni rub tri suhozida, u prosjeku
oko 12 m od zapadnog. visine do 1 m. Suhozidi su u potpunosti zasigani (očito su
Špilja Babina peć (Mravinca) nalazi se sa zapadne strane podignuti davno prije) i s njima, kao da se pokušalo napra-
kanjona potoka Oberdove stine, na području zvanom viti podzide u namjeri sprečavanja erozije i dobivanja rela-
Dubac, oko 1 km jugozapadno od Mravnice i 900 m tivno zaravnjenih prostora. Površinski arheološki nalazi pri-
zapadno od Trnove. Smjestila se točno na prijelazu ver- kupljeni su na prostoru ulaznog kanala te cijelom prostoru
tikalnih stijena u kosu padinu prema potoku. Koordinate dvorane 1. Najveća koncentracija nalaza uočena je uz prvi
položaja: N = 47 40 528, E = 64 88 251. Katastarska suhozid kod zapadnog ruba špilje, s njegove gornje strane.
čestica: 304/1, k.o. Banići. Špilja do sada nije bila poznata U tom dijelu pronađeni su i dijelovi ljudske lubanje, koji su
u katastru speleoloških objekata, zbog čega je u okviru tih analizom C-14 datirani u starije željezno doba (Cal BC 785
radova napravljena odgovarajuća nacrtna dokumentacija. to 535). Dublje u špilji, nakon dvorane 1 i suženja, nisu
Ukupna je dužina špilje 6,5 m. Na površini oko 1,5 m od pronađene keramičke posude, međutim na kaskadama i
ulaza pronađeni su ulomci keramičkih posuda i mnoštvo u kanalima prema dnu, na četirima mjestima, na površini
morskih školjaka (priljepci, ogrci), što neupitno govori o su pronađeni ljudski kosturi. Pojedini su sačuvani gotovo
konzumiranju hrane na tome mjestu tijekom starijih razdo- u cijelosti, a njih spominje već Kusijanović 1926. godine. S
blja. Kako je riječ o samo nekoliko ulomaka keramike koji jednog od tih kostura uzeta su i dva uzorka, koji su također
su zasigani, za sada nije moguća njihova datacija. analizom C-14 datirani u kasni srednji vijek (Cal AD 1225
to 1285.). Što se tiče keramičkih nalaza, najstariji se ulomci
mogu datirati u rano i srednje brončano doba, a potom se
javljaju i ulomci iz helenističkog i ranog rimskog razdoblja
(ulomci amfora). Ljudski ostaci uz suhozide, zajedno s pra-
povijesnim keramičkim nalazima, upućuju na mogućnost
da je špilja u starijem željeznom dobu upotrebljavana kao
nekropola.
Literatura
907
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Bastion sv. Margarite (foto: M. Andrić) Stariji gradski bedem unutar bastiona (foto: D. Kristović)
908
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
909
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
910
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
rekonstrukcije kamenog popločenja na Gundulićevoj poljani obavili su djelatnici Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.
u Dubrovniku (k.č. 2635 s.i., k.č. 4192 n. i., k.o. Dubrovnik). Radovi su financirani sredstvima Grada Dubrovnika.
Arheološke radove izvela je tvrtka Arheo Plan d.o.o.
iz Konavala. Stručna voditeljica nadzora bila je Nela Arheološki nadzor izveden je prema programu sanacije i
Kovačević Bokarica, dipl. arheo., zamjenik je bio Domagoj rekonstrukcije pločnika, u JI dijelu Gundulićeve poljane,
Kristović, dipl. arheo. i prof. pov., a ostatak stručne ekipe na površini od oko 100 m2. Prilikom nadzora otvorene su
činili su arheologinje Mira Andrić i Eva Žile te građevinski i istražene dvije sonde (S 1 i S 2), do relativne visine od
tehničari Ante Butorac i Antonio Kovačević. Voditelj pro- 1,00 m. S 1 otvorena je na cijeloj površini predviđene zone
jekta sanacije bio je Maroje Matić, dipl. ing. građ., iz tvrtke arheološkog nadzora u JI dijelu Gundulićeve poljane, s
Građevinar – Quelin d.d. iz Dubrovnika, koja je osigurala ciljem utvrđivanja starijih zidanih struktura, dok je probna
radnike za ručni iskop. Arheološko-konzervatorski nadzor S 2 otvorena u istočnom dijelu S 1, radi pronalaska sred-
njovjekovnog kanala za odvodnju.
Prilikom nadzora unutar S 1 evidentirani su ostaci starije
poprečne ulice sa zapadnim pročelnim zidom, šest gos-
podarskih prostora (A – F) između kojih je kameno poplo-
čenje, dva suhozida i oborinski odvodni kanal. Recentne
intervencije čine: kameni obruči stupova ograde, temeljna
stopa za spomenik Ivana Gundulića, utori recentnih stu-
pova na pročelnom zidu ulice i instalacije.
Unutar S 2 evidentiran je srednjovjekovni kanal za odvod-
nju te zidana struktura koja čini dno sonde.
Unutar sondi pronađen je pokretni materijal. Radi se o 347
ulomaka keramike, građevnog materijala, metala, stakla i
arhitektonske kamene plastike. Pronađeni pokretni materi-
jal, datiran u razdoblje prije velikog potresa 1667., upućuje
S 2 – unutrašnjost srednjovjekovnog odvodnog kanala (foto: M. na zaključak da je taj dio poljane poslije potresa zatrpan te
Andrić) su ulica i gospodarski prostori izvan funkcije.
Prema povijesnim podacima i rezultatima arheološkog
nadzora, utvrđene su dvije razvojne faze gradnje tog
dijela Gundulićeve poljane: 1.a – c faza (14 – ?.) i 2. faza
(? – 1667. g.):
1.a fazi gradnje može se pripisati ostatak zapadnog pročel-
nog zida ulice,
1.b fazi gradnje može se pripisati gradnja gospodarskih
prostora A i B; toj se fazi može pripisati i otisak stuba na
pročelnom zidu ulice u osi s prostorom A te evidentirane
zidane strukture i struktura koja čini dno iskopa u pro-
storu A,
1.c fazi može se pripisati gradnja gospodarskih prostora D,
E i F s popločenjima; prostor A je nasut, negirane su zidane
strukture u unutrašnjosti prostora, uza zapadni zid prostora
prizidane su stube te je na zid dodan prag vrata,
2. fazi gradnje može se pripisati gradnja prostora C.
Tlocrt, 1.c faza (izradili: N. Kovačević Bokarica, A. Butorac) Tijekom druge pol. 19. i 20. st. događaju se recentne inter-
vencije te poljana poprima današnji izgled. Tom se razdo-
blju može pripisati kameno popločenje poljane, temeljna
stopa za spomenik Ivana Gundulića, utori recentnih stu-
pova na pročelnom zidu ulice, kameni obruči, ograde i
instalacije.
Domagoj Kristović
Nela Kovačević Bokarica
Summary
911
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
912
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
Zapadni temelji stupova u atriju Kneževa dvora Ostaci temelja na koje je naleglo stubište, uz SI polustup
Sjeverno od južne betonske strukture i zapadno od spo- od sredine 16. do skoro sredine 19. st. (1561., 1566., 1648.,
menika M. Pracata nalazi se starija kamena struktura (vje- 1657., 1767., 1840. god.). Ustanovljeno je da su u 16. st.
rojatno kasnosrednjovjekovna), koja se nastavlja prema postavljani drveni kolci ispod kamenih stupova. Dio rezul-
sjeveru i zapadu, a kojoj je vidljiv samo ugao, tako da je tata podudara se s arhivskim podacima o drvenim kolcima,
trenutačno nije moguće interpretirati. Istočno od te struk- koji su doneseni u Knežev dvor radi obnove krajem 17. st.
ture nalazi se betonsko rebro s bočnim pojačanjem. Analize su pokazale da su drveni piloti u dvoru postavljani i
Na južnoj, zapadnoj i istočnoj strani sonde izvedeno je tijekom naknadnih intervencija (18. – 19. st.).
nekoliko bušotina u temeljima stupova. U temelju stupa Ustanovljeno je da je stratigrafija formirana pod ljudskim
na JI dijelu sonde bušotinama je ustanovljeno da je temelj utjecajem do dubine od cca –0,50 m n. v., a ispod te razine
građen od zidanih kamenih blokova, koji su vezani vapnom i definirano je prirodno djelovanje. Sonda je proširena prema
drvenim ugljenom, visine cca 2,5 m, a oslanja se na drvene zapadnoj strani te je obuhvatila još dva zapadna stupa i
pilote koji su zabijeni u mulj. Drvo uglavljeno u sloj pijeska i polustup na sjeverozapadnom uglu. Povezuje ih betonska
mulja pronađeno je prilikom bušenja s obiju strana temelja struktura s rebrima. Za razliku od otprije definiranih temelja
stupa. Izvođač je snimio prostor unutar bušotina, što je omo- na sjeveroistočnom uglu sonde, nađen je dosta oštećen
gućilo detaljan uvid u stanje temelja na istraženome mjestu. temelj (struktura od kamena, crvenice i morta), na koji je
U temelju središnjeg stupa na južnoj strani sonde s nje- na zapadnoj strani naleglo stubište koje vodi na kat. Južni
gove istočne strane napravljena je istražna bušotina. dio temelja bio je djelomično betoniran, no tijekom radova
Zabilježena je slična situacija kao kod JZ stupa, ali nije 2016. betonirana je i dionica prema sjevernom oštećenom
pronađeno drvo. Naknadno je izvedena još jedna bušotina temelju.
s južne strane temelja, prilikom čega su ispod kamena pro- U građevinarstvu je duga tradicija upotrebe drvenih pilota
nađeni ostaci drva. kao načina temeljenja od brončanodobne Europe (soje-
U temelju sjeveroistočnog stupa, s njegove južne strane, nice) do Rima, u kojem je to bila uobičajena tehnologija za
također je napravljena istražna bušotina, koja je pokazala temeljenje različitih građevina. Vitruvije u djelu De archi-
sličan rezultat kao i prethodne. Na sondiranoj poziciji nije tectura libri decem donosi upute o temeljenju građevina u
pronađen ostatak drvene konstrukcije. Snimanjem unutar mekšim tlima s pomoću pilota. Jednaka tehnologija nastav-
bušotine ustanovljeno je da je temelj na jednom dijelu lja se upotrebljavati i u srednjem vijeku, a najpoznatiji je pri-
znatno oštećen. mjer Venecija. Primjena zabijenih drvenih pilota nastavila
O podrijetlu kamena i drva za gradnju temelja stupova u se do druge polovice 19. st., kada ih zamjenjuju drugačije
atriju dvora postoje arhivski podaci (Libro della Fabrica tehnologije i materijali.
del Palazzo Publico di Ragusa, 124 – serija 7, Fabbriche; Ustanovljeno je da su temelji stupova u atriju Kneževa
arhivske podatke dala je dr. sc. Vedrana Gjukić Bender iz dvora građeni od klesanaca i različitog vezivnog sredstva,
Dubrovačkih muzeja). Godine 1686. spominje se Frano i temeljeni na drvenim pilotima (za koje je utvrđena starost
grupa stolara koji trebaju napraviti vitlo, kojim će se podizati od 16. do 19. st.) u sloju šljunka i mulja. Nakon potresa
stupovi i kameni ulomci. Navodi se da je Jakob Antunov iz 1979. uslijedila je obnova, čija je glavna zadaća bila sana-
Komolca kopao temelje da bi se postavili stupovi i stube. cija nastale štete i statičko osiguravanje građevine. Tada
Marko Boškov i Frano Vizulin dovezli su 198 kolaca (pala) su temelji stupova učvršćeni betonskim konstrukcijama,
s Mljeta za temelje ispod stupova. Đuro Nikolin i ceh rad- koje se sastoje od bočnih rebara između kojih je „kanal”,
nika kopali su temelje za kolone (stupove). Spominje se da tj. središnja ispuna. Betonska su rebra s bočnih strana bila
je Ilija Sršen s Mljeta donio 228 kolaca za temelje stupova, zasuta nasipnim slojem. Tijekom radova ispražnjeni su svi
a plaćeno mu je da ih donese do palače. bočni prostori sa zapadne, južne i istočne strane sonde.
Uzorci drva poslani su na analizu C-14 na Institut Ruđer U nasipu s južne i zapadne strane nađeno je malo nalaza
Bošković u Zagreb. Utvrđeno je da im je starost u rasponu (ulomci keramike, stakla, željezni i recentni nalazi), dok je
913
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
914
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
sv. Andrije od Kaštela i sv. Marka u Kalarinji (prvobitno posve- povezuje sa stubištem. Srednjovjekovna ulica negirana je
ćen sv. Bartolomeju). Najstariji pisani dokument koji se odnosi krajem 16. st. gradnjom južnog samostanskog krila, hodna
arheološki lokalitet Na Andriji jest bilješka iz 1170. godine. se niveleta povisuje te je pretvorena u unutarnju samostan-
Samostan sv. Marka u najstarijim se dokumentima i u 13. st. sku komunikaciju.
naziva imenom sv. Bartolomeja. Samostan je bio organiziran Tijekom nadzora pronađeni su pokretni nalazi. Riječ je o
na strmom terenu s više kaskadnih razina, koje su uvjeto- ulomcima kamene plastike, keramike, metala i uzorcima
vane konfiguracijom terena. Južno krilo samostana nastaje ljudskih osteoloških ostataka, koji se okvirno datiraju u
naknadno, najvjerojatnije kao dodatak samostanu krajem kasni srednji i rani novi vijek.
16. st. Denivelacije u podu i različite vrste podnih obloga
upućuju na prilagodbu samostanskog prostora konfigura- Domagoj Kristović
ciji terena i građevnim strukturama koje su mu prethodile. Eva Žile
Lokalitet Na Andriji arheološki je istražen u više navrata, od
1963. do 2015. godine. Arheološki nadzor 2015. obuhvatio Summary
je prostor nekadašnjeg samostana sv. Marka.
Programom radova 2015. bio je predviđen arheološki In the course of 2016 archaeological supervision was car-
nadzor prilikom iskopa za sanaciju kanala i istraživanje ried out at the site of Na Andriji in Dubrovnik within the
jedne arheološke sonde. U dogovoru s nadležnim konzer- framework of the restoration of a stone-built drainage chan-
vatorskim odjelom istražene su još tri sonde. Tijekom nad- nel. The site is located in the SW part of the historic core,
zora istražen je rov na trasi iskopa, koji je u dokumentaciji next to the city walls. Two Benedictine monasteries were
uveden kao rov 2, te četiri sonde (S8 – S11). Dokumentacija located on this location, St Andrew`s (Sv. Andrija od Kaštela)
nastala tijekom ovih istraživanja nastavlja se na dokumen- and St Mark`s (Sv. Marko u Kalarinji, originally dedicated to
taciju iz prethodnih istraživanja. Prilikom nadzora evidenti- St Bartholomew). The monastery of St Mark was built on a
ran je veći broj zidanih struktura i popločenja, koji su nastali steep terrain with terraces that follow the configuration of the
tijekom gradnje južnog samostanskog krila, te su uklonjeni land. The supervision was carried out over a trench (trench
radi potrebe definiranja srednjovjekovne ulice s kanalom i no. 2) and four probes (probes 8 – 11). The trench was
građevine s pilonima. opened on the route of the earthworks carried out for the
Rov 2 otvoren je na trasi iskopa za sanaciju zidanog kanala restoration of the channel along the outer side of the south
mješovite odvodnje, s vanjske strane južnog zida crkve sv. wall of St Mark`s church and a staircase to the monastery.
Marka i pristupnog stubišta samostana. Unutar rova prona- The inspection of the trench revealed a corridor, medieval
đeni su: unutarnja samostanska komunikacija, srednjovje- street with a side channel, two graves (G17 and G18), a
kovna ulica s odvodnim kanalom, dva groba (G17 i G18), building with piles and numerous masonry buildings. Within
građevina s pilonima te mnogobrojne zidane strukture, koje the probes located in the south wing of the monastery, there
je moguće povezati s navedenim. Unutar sondi (S8 – S11), were three cross channels and five masonry structures. The
koje su otvorene na prostoru južnog samostanskog krila, supervision established that the building with piles was con-
pronađene su sljedeće strukture: tri poprečna kanala za structed first (prior to the 15th century). The channel (still in
odvodnju i pet zidanih struktura. use to this day) was constructed at the beginning of the 15th
Prilikom nadzora utvrđeno je da je najstarija građevina s century. The medieval street that lies on top of the channel
pilonima (prije 15. st.), a početkom 15. stoljeća nastaje was built slightly later. The 15th century channel and street
odvodni kanal, koji je i danas u funkciji. Vjerojatno s manjim negated the building with piles. In the mid-15th century (the
vremenskim odmakom nastaje srednjovjekovna ulica koja reconstruction of St Mark`s church) the walking level of the
leži na kanalu. pavement was raised in the western part of the street and
Kanal i ulica u 15. st. negiraju spomenutu građevinu s pilo- connected to the staircase. The construction of the south
nima. Sredinom 15. st. (rekonstrukcija crkve sv. Marka) wing of the monastery at the end of the 16th century com-
na zapadnom dijelu ulice povisuje se niveleta pločnika i pletely absorbed the medieval street. Its walking level was
raised and it became a corridor. Movable finds can be dated
to the late medieval and early post-medieval periods.
915
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
916
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
pozornost na veoma trošnu žbukanu strukturu podnice sreće s renesansom, a poslije kojih nijedno stilsko razdo-
bazena, koja se nalazi između zaravnatih površina žive blje ni ukusi stanara nisu preobražavali značajke i izgled
stijene. Također bi se trebala istražiti pravokutna struktura kakav je sklop u konačnici dobio u 16. st. Ljetnikovac je
južno od bazena kako bi se provjerilo je li ona sastavni dio smješten na sjevernoj strani Rijeke dubrovačke, u nepo-
oktogonalnog bazena ili struktura starijeg bazena. srednoj blizini vode, kao i mnogi drugi dubrovački ljetni-
kovci. Tu ambijentalnu vrijednost i karakteristiku ljetnikovca
Nebojša Cingeli raskinula je gradnja austrijske ceste s južne, a potom i
jadranske magistrale sa sjeverne strane ljetnikovca, odvo-
Summary jivši arhitekturu i hortikulturu ljetnikovca od okolne prirode.
Prilikom posljednje devastacije građevnim je nasipom zatr-
In the course of 2016 probe archaeological excavations pan i dio sjevernog vrta. Unutar „radijusa ozračja spome-
were carried out at the site of the Boždari-Škaprlenda nika” krajem sedamdesetih godina 20. st. ukomponirana je
summer house for the purpose of preparing the conser- čitava stambena četvrt Mokošica.
vation documentation in order to determine the level of Ladanjsku cjelinu čine kuća ljetnikovca, cisterna s tera-
the presentation of the garden architecture, walks and an som te krilo sa spremištem i orsanom. Sve navedeno u
octagonal pool in the west garden. The aim of the probe kontekstu tlocrtne sheme čini formu slova L i okruženo je
excavations was to establish the level of the octagonal pool vrtovima. Šetnice vrta izvedene su ortogonalnom mrežom
as well as water supply and discharge systems. The exca- staza, koje tvore pravokutna polja omeđena nižim zido-
vations revealed that the pool was made of dressed stone vima, unutar kojih se nalazio hortikulturni sadržaj.
laid in regular courses. Cilj sondažnih arheoloških istraživanja 2016. u vrtu ljetni-
kovca Lazarević – Gučetić bio je izrada konzervatorskog
elaborata za ljetnikovac. Istraživani dio vrta ljetnikovca
nalazi se na k.č. 709 i 720, k.o. Obuljeno, a vrt se nalazi na
Redni broj: 520 k.č. 708/1, 708/2, 710/2, 710/1, 712, 713, 714, 715, 716,
Lokalitet: Dubrovnik – Rijeka dubrovačka – ljetnikovac 717, 711, 720, 718/1, 19, 709, sve k.o. Obuljeno.
Gučetić – Lazarević Vrt u ljetnikovcu povezan je u cjelinu, šetnice unutar vrta
Naselje: Rijeka dubrovačka (Donje Obuljeno) ortogonalno su postavljene stvarajući velika hortikulturna
Grad/općina: Dubrovnik polja. Sjeverni ogradni zid vrta stradao je prilikom gradnje
Pravni status: Z-4385 magistrale i odrona zemlje. Cilj sondažnih istraživanja bio
Razdoblje: NV je pronalazak strukture uz sjevernu šetnicu vrta, na kojoj
Vrsta radova: sondažno iskopavanje je bilo stupovlje za pergole. U sjeveroistočnom dijelu vrta,
na mjestu povezivanja dviju struktura šetnice sa stupov-
Godine 2016. sondažno je arheološki istražen ljetnikovac ljem, nalazi se struktura bunara. Na tom je mjestu otvorena
Gučetić – Lazarević u Rijeci dubrovačkoj, radi izrade kon- arheološka sonda dužine 370 cm i širine 160 cm, postav-
zervatorskog elaborata te određivanja nivoa prezentacije ljena u smjeru istok-zapad. Tijekom istraživanja uklonjen je
šetnica i arhitekture vrta. Stručnu ekipu činili su arheolozi sloj zemlje pomiješan s recentnim otpadom SJ 1, nastao uru-
Nebojša Cingeli (voditelj istraživanja), Anita Penović, Ivica šenjem, erozijom i klizanjem zemljišta. Ispod sloja urušenja
Pleština i Stipe Pavlinović. pronađena je struktura suhozida SJ 2, koji je najvjerojatnije
postavljen da bi se spriječila erozija zemljišta. Suhozid se
Ljetnikovac Gučetić – Lazarević jedan je od najvrjednijih nalazi na strukturi bunara SJ 3, a bunar je kružnog oblika u
i najkvalitetnijih cjelina dubrovačke ladanjske arhitekture. tlocrtu. Struktura bunara građena je od obrađenog kamena,
Ono je arhitektonsko, kiparsko, zanatsko te hortikulturno unutarnjeg promjera 86 cm, a vanjskog 168 cm, dok dubina
ostvarenje, na kojem se na vrlo specifičan način gotika bunara iznosi 460 cm i nalazi se na koti od –1,65 m. Bunar je
Arheološka sonda u sjeveroistočnom dijelu vrta Crtež arheološke sonde u sjeveroistočnom dijelu vrta
917
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Nebojša Cingeli
Summary
918
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
stražnjeg vrta, koji se nalazi na k.č. 361, k.o. Rožat, a ostali klesanci – kamenje poredano u pravilan niz. Kamenje nije
vrtovi ljetnikovca, prednji i bočni, nalaze se na k.č. 359, povezano žbukom te se sa sigurnošću ne može definirati
363, k.o. Rožat. kao struktura kanala. Unutar strukture ogradnog zida vidi se
Danas se sjeverni dio ladanjske kuće, trijem i prostorije u poklopnica koja je presječena kanalom za odvodnju. Kanal
nastavku krila kuće do orsona, kao i dijelovi šetnica nalaze se pruža u smjeru šetnice te prije otvora u ogradnom zidu
pod vodom. Šetnice i vrtovi obrasli su gustom močvarnom prema rijeci prolazi kroz bočnu strana strukture šetnice.
vegetacijom. Cilj sondažnih istraživanja bio je pronalazak Kanal pada prema rijeci, u sjeverozapadnom dijelu nalazi
odvodnih kanala, koji su višak vode odvodili iz stražnjeg se na +0,50 m n. v., u jugoistočnom dijelu na +0,44 m n. v.,
vrta u rijeku. Prilikom istraživanja 1986. (Odjel za povi- a ispred otvora u ogradnom zidu na +0,40 m n. v. Kanal se
jest umjetnosti Instituta za povijesne znanosti Sveučilišta također pruža od ogradnog zida do rijeke u dužini od 6,25 m.
u Zagrebu i Zavod za restauriranje umjetnina u Zagrebu)
otkrivena su dva odvodna kanala u bočnom vrtu, koja pro-
laze kroz strukturu ogradnog zida te višak vode odvode u
rijeku. Šetnice u stražnjem vrtu ljetnikovca, za razliku od
bočnog vrta, tijekom kišnih dana nalaze se pod vodom.
Tijekom istraživanja 2016. otvorene su tri sonde postav-
ljene uz jugoistočni ogradni zid stražnjeg vrta, na mjestima
gdje su pretpostavljeni otvori u strukturi ogradnog zida.
Sonda 1 postavljena je uz zapadni zid orsona i ogradnog
zida na mjestu gdje je prije gradnje orsona bila polovica
vrtnog polja (u bočnom vrtu na istome mjestu polja pro-
nađen je odvodni kanal). Dimenzije sonde iznose: širina
120 cm i dužna 80 cm. Tijekom istraživanja definirane su
stratigrafske jedinice SJ 1 (humusni sloj debljine 20 cm)
i SJ 2 (sloj masnog sastava kompaktne konzistencije
smeđe boje, pomiješanog sa sitnim fragmentim žbuke).
Unutar sloja pronađeni su ulomci keramike (N 1), fragment
manje brončane posude (N 2), željezni čavao kvadratnog
presjeka (N 3) i čahura metka (N 4). Sloj je ispražnjen do
+0,43 m n. v., kada se pojavila podzemna voda, na relativ-
noj dubini od 77 cm (u sondi 2 otvor u strukturi ogradnog
zida izmjeren je na +0,55 m n. v.) te je istraživanje zavr-
šeno. Unutar sonde 1 na očekivanome mjestu nije prona-
đen odvodni kanal.
Sonda 2 postavljena je u središnjem dijelu stražnjeg vrta,
uz vrata koja vode do rijeke te uz sjeveroistočnu strukturu
šetnice. Dimenzije sonde iznose: dužina 280 cm i širina
100 cm. S bočnih strana šetnice nalaze se strukture, arhi-
tektonski elementi vrta, načinjene od obrađenog kamena,
povezane žbukom, širine 50 cm i visine 58 cm. Strukture su
prekrivene poklopnicama, kamenim pločama. Poklopnice
nisu u cijelosti očuvane, a nalaze se na +1,19 m n. v.
Tijekom istraživanja uz strukturu šetnice očišćen je kanal
za odvodnju vode. S jugoistočne strane kanala nalaze se Ulomci keramike
919
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Dno kanala u vanjskom dijelu uz ogradni zid nalazi se na Redni broj: 522
+0,40 m n. v., u središnjem je na +0,36 m n. v., dok na Lokalitet: Jagnjilo – groblje sa stećcima i ostaci gradi-
mjestu gdje se spaja s rijekom iznosi +0,40 m n. v. Unutar teljskog sklopa
zapune kanala pronađen je ulomak tanjura od porculana Naselje: Stravča
(N 6) i fragment obrađenog kamena sa žlijebom (N 5). Grad/općina: Konavle
Sonda 3 postavljena je uz jugozapadni ogradni zid i jugoi- Pravni status: P-5572
stočni ogradni zid stražnjeg vrta. S vanjske strane jugoza- Razdoblje: SV, NV
padnog ogradnog zida nalazi se vododerina, koja se pruža Vrsta radova: zaštitno iskopavanje, dokumentiranje
uz ogradni zid prednjeg vrta i kuću. Također, na prostoru
šetnice u tom se dijelu vide oštećenja strukture vrtne arhi- Od travnja do prosinca 2016. trajali su arheološki radovi na
tekture, kao i oštećenja jugozapadnog ogradnog zida. U dvama lokalitetima u Jagnjilu, koje se nalazi na području
strukturi zida nalazi se otvor i kanal za odvodnju vode. zaselka Stravče, zvanom Kolići ili kako se nekad zvalo
Sonda je bila duga 280 cm i široka 100 cm. Definirana Grašište, oko 250 m sjeverozapadno od kuća. Istraživalo
su dva sloja: humusni SJ 1 (debljine 20 cm) i SJ 3 (sloj se na dvama položajima uz komunikaciju koja ide od
masnog sastava kompaktne konzistencije smeđe boje današnjeg Jagnjila i zaseoka Kolića (Grašište) prema
pomiješanog sa sitnim fragmentima žbuke, sličan sloju naselju Glavska u Bosni i Hercegovini: na groblju sa steć-
SJ 2). Sloj je ispražnjen do +0,43 m n. v., kada se pojavila cima i na ostacima graditeljskog sklopa. Radove je izvela
podzemna voda na relativnoj dubini od 77 cm te je istra- tvrtka Arheo Plan d.o.o. iz Konavala, a financirani su sred-
živanje završeno. Unutar sonde 3 na pretpostavljenome stvima Društva prijatelja dubrovačke starine.
mjestu nije pronađen odvodni kanal.
Ukupno su istražene tri arheološke sonde postavljene uz Arheološkim radovima prethodilo je čišćenje groblja sa
jugoistočni ogradni zid stražnjeg vrta, na mjestima gdje su stećcima i čišćenje ostataka graditeljskog sklopa. Očišćena
pretpostavljeni otvori u strukturi ogradnog zida Odvodni je trasa srednjovjekovne komunikacije od zaseoka Kolića
kanali izvan vrta od ogradnog zida do rijeke zapušteni su do groblja sa stećcima te put sa zapadne strane groblja.
i zatrpani. Nemogućnost otjecanja viška vode iz vrtova tim U sklopu radova rekognosciran je i ubiciran lokalitet šireg
kanalima glavni je razlog zadržavanja vode. Tijekom budu- područja naselja Stravče te je izrađen elaborat (autor dr.
ćih istraživanja trebala bi se istražiti mreža kanala, koji naj- sc. Domagoj Perkić), fotogrametrijski 3D model lokali-
vjerojatnije prate šetnice i arhitekturu vrta. teta i animacija (tvrtka Lupercal M.T. j.d.o.o. iz Zagreba),
geodetska situacijska snimka (tvrtka Habitat Geo d.o.o. iz
Literatura Dubrovnika) te arhitektonska situacijska snimka zatečenog
i završnog stanja (tvrtka Arheo Plan d.o.o. iz Konavala).
Grujić 1991 N. Grujić, Četiri doba jednog ljetnikovca – Ljudski osteološki uzorci analizirani su u Antropološkom
„Džonovina” u Rijeci dubrovačkoj, PPUD, Vol. 31, No. 1, laboratoriju KBC-a Split, a analiza C-14 obavljena je u Beta
Split, 1991: 202, f. Analytic Radiocarbon Data Labaratory iz Miamija, SAD (13
Grujić et al. 1988 N. Grujić, V. Marković, D. Stepinac, I. uzoraka). Antropološkom analizom dobiveni su podaci o
Tenšek, Z. Bielen, M. Braun, E. Budicin, T. Dorčić, J. Turk, spolu i starosti ukopanih pokojnika. Analizom C-14 dobi-
Elaborat za obnovu i prezentaciju „Ljetnikovac Rastić – veni su potpuniji podaci i apsolutne datacije uzoraka. U
Džonovina u Rijeci dubrovačkoj”, Odjel za povijest umjet- cilju dobivanja što potpunijih podataka o zajednici koja
nosti Instituta za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu i se ukapala na groblju, za DNA analizu iz grobova uzeto
Zavod za restauriranje umjetnina u Zagrebu, Zagreb, 1988: je 11 osteoloških ljudskih uzoraka radi utvrđivanja rodbin-
5, 6. ske povezanosti. Uzorke je interpretirao prof. Mitchell M.
Jurković 1988 M. Jurković, Prilog određivanju južnodal- Holland, s Penn State University, Eberly, SAD. Pokretne
matinske grupe predromaničke skulpture, SHP, 3, 15, Split, nalaze obradila je Konstanta Mucić, dipl. arheologinja iz
1988: 193.
Nebojša Cingeli
Summary
920
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
Muzeja Narona i dr. sc. Domagoj Perkić iz Arheološkog 12. st. (razvijeni srednji vijek). Od ukupnog broja istraženih
muzeja – Dubrovački muzeji. Voditeljica konzervacije grobova na gomili 080B evidentiran je 21 grob, od čega je
metala bila je Antonija Jozić, dipl. ing., s Međunarodnog 19 dječjih. Gomila s kamenim obrubom vjerojatno nastaje
centra za podvodnu arheologiju u Zadru. u prapovijesti te je u srednjem vijeku iskorištena za ukope,
koji su posljedica većeg broja smrtnosti djece. Gomila je
Groblje sa stećcima nakon istraživanja vraćena u prvobitno stanje.
Nakon čišćenja i skidanja humusnog sloja na lokalitetu Na osnovi rezultata analize C-14 ukopa iz grobova u
Groblje sa stećcima, evidentirane su tri gomile (oznake gomili, utvrđeno je da je najstariji grob presječen kamenim
080, 080A i 080B), 95 grobova te ostaci suhozidne sakralne obrubom datiran od prve polovice 11. st. do početka 13. st.
građevine. Istraživanjem je utvrđeno postojanje prapovije- Grob unutar kamenog obruba datiran je od kraja 13. st. do
snog kulturnog sloja te se može zaključiti da su tri gomile početka 15. st.
podignute u prapovijesti kao grobni humak, a u srednjem Svi grobovi, osim onih na gomili 080 i 080B, prate smjer
su vijeku opet upotrijebljene za ukapanje. pružanja sakralne građevine. Radi se o grobnim škrinjama,
Istraživanjem je definirana sakralna građevina, utvrđena je koje se sastoje od ploča obložnica, poklopnica i nadgrobnih
površina srednjovjekovnoga groblja s 95 grobova, od kojih ploča – stećaka. Pojedine nadgrobne ploče nalazile su se na
su istražena 53. Na gomili 080A evidentirana je suhozidna kamenom nanosu. Na osnovi rezultata analize C-14 ukopa
sakralna građevina, pravokutnog tlocrtnog oblika, dimenzija iz grobova sa sačuvanim nadgrobnim pločama utvrđen je
3,80x2,90 m, orijentacije istok-zapad, s ostacima oltara i razvoj kamenih ploča po načinu obrade. Rustikalnije su obra-
ulaza. Sačuvana je u visini od 0,70 m. Unutar nje eviden- đene kamene ploče starije (13. st.), dok su fino obrađene
tirana su dva kasnosrednjovjekovna groba koja su anali- mlađe (14. – 15. st.). Ukupno je evidentirano 128 ukopa,
zom C-14 datirana od druge polovice 13. do sredine 15. st., od kojih dva pripadaju najstarije datiranom grobu (razvijeni
što ujedno označava nastanak sakralne građevine i njezin srednji vijek), dok 126 pokojnika pripada kasnosrednjovje-
period funkcioniranja. Sakralna je građevina izvan funkcije kovnim grobovima. Antropološkom analizom utvrđeno je da
u drugoj polovici 15. st., kada prestaje ukapanje na groblju. su djeca i fetusi najčešće zahvaćeni aktivnim generalizira-
Vjerojatno se radi o crkvi ili grobnoj kapeli naselja Crnoglava, nim periostitisom, što je i uzrok njihove smrti. Odrasle osobe
koje prema povijesnim podacima nestaje u istom razdoblju. najčešće imaju Schmorlov defekt, periostiris i osteoartritis.
Od 53 istražena groba jedan je na gomili 080, a analizom Na groblju je pronađen veći broj pokretnih nalaza. Radi
C-14 datiran je od prve polovice 11. st. do druge polovice se o nalazima keramike i metala, koji se većinom mogu
921
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Sakralna građevina, zračna snimka (foto: A. Kovačević) Ostaci graditeljskog sklopa, zračna snimka (foto: A. Kovačević)
datirati u prapovijest, a manji broj ulomaka može se datirati građevine s predulazima te pomoćne građevine s ogra-
u antički (bizantski) period i srednji vijek. Samo je u G 2 đenim prostorom. Sklop je djelomično devastiran dvama
pronađen grobni prilog, a radi se o paru običnih karičica. poprečnim zidovima i recentnim putem.
Analizom C-14 ukopa iz groba dobivena je datacija od 12. Glavna građevina prolazom je odijeljena na sjeverni i
do druge polovice 13. st. U nasipu između kamene ploče i južni dio. Istraživanjem je utvrđeno da je nastala u dvjema
poklopnica G 3 pronađen je i srebrni novac sv. Tripuna, koji fazama. U početku je to bila jednostavna građevina s trima
se može datirati u drugu polovicu 14. st. ulazima, dvama u istočnom i jednim u zapadnom zidu.
Naknadno je pregrađena dvama poprečnim suhozidima
Ostaci graditeljskog sklopa uz komunikaciju te je zapunjen ulaz u njezin sjeverni dio, koji je vjerojatno
Ostaci graditeljskog sklopa nalaze se uz komunikaciju oko imao stambenu funkciju. Na taj zaključak upućuje prona-
150 m istočno od groblja sa stećcima. Sastoji se od glavne lazak popločenja, vatrišta i veći broj ulomaka keramike.
922
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
Analizom C-14 uzorka gara dobivena je datacija od late medieval and early post-medieval periods. The com-
početka 16. do druge polovice 17. st. Južni dio građevine plex can be dated to the period of the mid-15th century
vjerojatno se upotrebljavao kao prostor za čuvanje životi- when the Republic of Dubrovnik came into possession of
nja. Na to upućuje pronalazak većeg broja čavala za pot- this part of Konavle.
kivanje i ostruge. Građevini se pristupalo preko istočnog
i zapadnog predulaza. Jugozapadno od glavne građevine
nalazi se pomoćna građevina, koja je s ulazom otvorena
prema ograđenom prostoru. Nije moguće utvrditi namjenu Redni broj: 523
pomoćne građevine. Može se pretpostaviti da se upotre- Lokalitet: Kopila
bljavala za čuvanje životinja. Naselje: Blato
Tijekom istraživanja pronađeni su pokretni nalazi, a radi Grad/općina: Blato (otok Korčula)
se o nalazima keramike, građevnog materijala, metala Pravni status: Z-6585
i kamena. Sve je nalaze prema fakturi i načinu izrade Razdoblje: P
moguće okvirno datirati u kasni srednji i rani novi vijek. Vrsta radova: sustavno iskopavanje
Ostaci graditeljskog sklopa mogu se pripisati periodu kada
Dubrovačka Republika sredinom 15. st. dolazi u posjed tog Od 11. srpnja do 1. kolovoza 2016. trajao je nastavak arhe-
dijela Konavala. Položaj sklopa i veličina glavne građevine, oloških istraživanja i dokumentiranja nekropole prapovi-
uz važnu komunikaciju, upućuje na zaključak da se radi o jesnog naselja Kopila, smještenog na istoimenoj uzvisini
vojnoj građevini, s koje se vjerojatno nadzirala sigurnost sjeverno od Blatskog polja na otoku Korčuli. U radovima
trgovine i prometa prema unutrašnjosti. Graditeljski sklop su sudjelovali dr. sc. Dinko Radić (Centar za kulturu Vela
nalazio se u blizini naselja Crnoglava i nastao je nepo- Luka), dr. sc. Igor Borzić (Odsjek za arheologiju, Sveučilište
sredno nakon nestanka tog naselja i uspostave dubro- u Zadru), Anamarija Borzić Eterović (Muzej stakla u Zadru),
vačke vlasti. dr. sc. Davorka Radovčić (Prirodoslovni muzej, Zagreb),
dr. sc. Ankica Sršen Oros (Zavod za paleontologiju i geolo-
Domagoj Kristović giju kvartara HAZU, Zagreb) i skupina fizičkih radnika.
Nela Kovačević Bokarica
Cilj radova na nekropoli 2016. bio je pripremiti lokalitet
Summary za izradu detaljne tehničke dokumentacije kako bi mogla
započeti izrada elaborata za konzervaciju, a nakon toga
In the course of 2016 archaeological excavations were i prezentaciju lokaliteta. Lokalitet je detaljno očišćen, a
conducted at two sites in Jagnjilo (in the territory of the skinuta je suvišna vegetacija s rubnih (istočnih, južnih
village of Stravče). They are located by the road leading i dijelom zapadnih) dijelova kako bi se stekao uvid u
from Jagnjilo and Kolići (Grašište) to Glavska in Bosnia barem približnu veličinu nekropole. Jedan od ciljeva bio
and Herzegovina and encompass a graveyard with stećci je određivanje broja i veličine suhozidnih kamenih struk-
and the remains of a building complex. At the site with tura, koje definiraju prapovijesne grobnice. Da bi se to
stećci there were three mounds (marked as 080, 080A postiglo, bila su neophodna iskapanja, ali do visine prvog
and 080B), a medieval graveyard with 95 graves and the ili drugog kamena, odnosno do najviše pola metra dubine.
remains of a drywall sacred building (on mound 080A). The Razlog takva postupanja jest čuvanje (ne otkrivanje, ne
sacred building had been out of use already in the 15th
century when the graveyard was abandoned. It probably
represents a church or graveyard chapel of Crnoglav. 53
graves were investigated. The graves consist of side slabs,
cover slabs and tombstones (slabs) – stećci. Slabs with
rustic dressing are earlier (the 13th century) whilst those
with finer dressing are later (the 14th – 15th centuries). A
total of 128 burials were registered, of which two can be
dated to the High Middle Ages and 126 to the Late Middle
Ages. Movable finds include mostly prehistoric pottery and
metal items, and few of them can be dated to Antiquity (i.e.
Byzantine period) and the Middle Ages.
The remains of a building complex consist of the main build-
ing with pre-entrances and an auxiliary building with an
enclosed area. The corridor divides the main building into
the south and north parts. It has two construction phases.
The radiocarbon analysis of a coal sample provided dating
from the beginning of the 16th to the second half of the 17th
centuries. The southern part of the building was used as a
cattle enclosure. To the SW of the main building there was
the auxiliary building whose entrance faced the enclosed
area. Movable finds include pottery, building materials,
metal and stone items. All of the finds can be dated to the Tri prstena grobnice br. 6 (foto: M. Vuković)
923
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
924
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
Summary
925
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
926
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
Hrvoje Potrebica
Miroslav Vuković
Marko Ceković
Summary
927
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Gomila G-40 – završno stanje, zračna snimka (foto: A. Kovačević) Domagoj Kristović
Nela Kovačević Bokarica
Inženjering d.o.o. iz Dubrovnika). Arheološka istraživanja
obavila je tvrtka Arheo Plan d.o.o. iz Konavala. Sredstva za Summary
radove osigurao je investitor – tvrtka Signalizacija d.o.o. iz
Dubrovnika. In the course of October and November 2016 rescue
archaeological excavations were conducted at the site of
Na širem području Osojnika nalazi se niz prapovijesnih Osojnik – a stone mound (mark G-40) prior to the construc-
gradina i pripadajućih im gomila. U obuhvatu planiranih tion of a civic amenity site. The stone mound was erected
građevinskih radova nalazi se jedna gomila (G-40), a u on the terrain consisting of bedrock and terra rossa. It is
neposrednoj blizini dvije gomile (G-26 i G-27). slightly dome-shaped and made of large and small irregular
Gomila G-40 nalazi se oko 500 m istočno od lokalne ceste crushed stones. The investigation revealed the stone struc-
Nova Mokošica – Osojnik, u predjelu Bajkova dola. Riječ je ture, ring and a prehistoric grave (G1). The grave architec-
o položaju koji je u odnosu na Bajkov dol visinski izražen te ture is square and lies on an NE-SW axis. It was covered
pruža dobar pregled na okolni teren. Gomila je podignuta with a cracked irregular slab. The side slabs were made
na prirodnoj konfiguraciji terena koja se sastoji od kamena of irregular stone laid in one course. The anthropological
živca i zemlje zdravice – crvenice. Gomila je blagog kupo- analysis established that the burial belongs to a woman
lastog oblika i rađena od nepravilno lomljenog krupnijeg i aged 30 – 39 years. The carbon-14 analysis gave the date
sitnijeg nanosa kamena, koji je bio izložen atmosferilijama. of 1430 – 1280 BC at a 95 per cent probability (the Late
Zatečenim stanjem evidentirana su tri zakloništa, koja su Bronze Age). A number of movable finds were detected. In
uklonjena nakon dokumentacije. Prilikom istraživanja evi- total, 409 shards of pottery and metal items, which can be
dentirana je kamena konstrukcija i prsten gomile te jedan approximately dated to the Bronze Age.
prapovijesni grob (G1).
Tijekom istraživanja gomile registrirano je 17 stratigrafskih
jedinica, definiranih kao arheološki kulturni slojevi i geo-
loške tvorevine. Arheološke kulturne slojeve čine: kameni Redni broj: 527
i zemljano-kameni nanos, jedan prapovijesni grob (G1), Lokalitet: Otok Lokrum – Fort Royal Lokrum
ostatak kamenog obruba – prstena te tri recentna zaklo- Naselje: otok Lokrum
ništa, koja su u većoj mjeri devastirala gomilu. Nakon Grad/općina: Dubrovnik
uklanjanja zakloništa, uklonjena su i dva sloja gomile. Prvi Pravni status: Z-3818 (kulturno-povijesna cjelina)
otkopni sloj činio je kameni nanos gomile s većom kon- Razdoblje: NV
centracijom sitnog kamena i humusnom crnom zemljom na Vrsta radova: arheološko-konzervatorska istraživanja
rubnim dijelovima južne polovice gomile. Završni otkopni
sloj činio je nanos tamnosmeđe zemlje i kamena većih U kolovozu, rujnu, listopadu i studenom 2016., tijekom 63
dimenzija. Dno iskopa čini kamen živac i zemlja zdravica. radna dana, trajali su arheološko-konzervatorski radovi
U središnjem dijelu gomile evidentirani su ostaci grobne na lokalitetu „Tvrđava Fort Royal” na otoku Lokrumu, na
arhitekture (G1). Grobna je arhitektura četvrtastog oblika, k.č. 5568, 5569, 4322, k.o. Dubrovnik. Radovi su bili dio
orijentirana u smjeru sjeveroistok-jugozapad. Grob je bio izrade Idejnog rješenja rekonstrukcije i revitalizacije tvrđave
poklopljen napuknutom nepravilnom kamenom pločom Fort Royal na Lokrumu i preliminarnog konzervatorskog
928
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
929
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
su crvenkastim, roskastim i blijedonarančastim vapnenim MM-SUB, Lumbarda), Vlado i Damir Onofri (ECO-MAR),
mortom), dok austrijskoj fazi gradnje pripadaju popravci i Domagoj Perkić, Ana Skračić i Goran Trninić. Svi izvađeni
ojačanja utvrde, Maksimilijanova utvrda, popločenje unutar arheološki nalazi nacrtno su i fotografski dokumentirani i
tvrđave s odvodnim kanalom, vojni objekt, žareća peć za upisani u popis nalaza, a trenutačno se nalaze u prostoru
kugle, barutana, ostaci mosta i jarak (sve strukture vezane HRZ-a u Dračevcu u Splitu, u procesu desalinizacije.
sivkastim vapnenim mortom). Logističku potporu istraživanjima pružio je Nacionalni park
Mljet. Financijska sredstva za zaštitna arheološka istraži-
Domagoj Kristović vanja osiguralo je Ministarstvo kulture.
Nela Kovačević Bokarica
Ana Požar Piplica Ovogodišnja istraživačka kampanja bila je orijentirana na
definiranje i dokumentiranje nalaza u dubljim dijelovima
Summary lokaliteta. Iskop je uključivao kvadrante AE, AF, AM i AN.
Navedeni kvadranti dosad nisu istraživani, stoga se pretpo-
Archaeological and conservation works at the site of Fort stavljalo da će, s obzirom na dubok sloj pijeska, sadržavati
Royal on Lokrum were carried out in the course of 2016, arheološke nalaze. Prilikom prošlogodišnjih istraživanja
within the project of the reconstruction and revitalisation of nalazi su dokumentirani u plićim dijelovima nalazišta i na
the fortress. In total, 38 probes were opened on positions stijenama, a dublji dio, koji leži na dubini između 42 i 44 m
with visible masonry and buildings as shown on an 1878 plan i koji se nalazi na spoju stijene i pijeska, dosad nije istraži-
of the fortress from the Vienna War Archives. The investiga- van. Na mjesto spoja pijeska i stijene, gdje se nalaze deblji
tion confirmed most of the buildings on the plan. The results nanosi pijeska, spuštene su četiri mamut-sisaljke za pod-
of the conservation and restoration research confirmed the vodni iskop. Iskopavani su viši dijelovi pješčanog nanosa,
findings of the archaeological excavations, according to s obzirom na karakter sloja, tj. pijeska. Naime, zbog nagiba
which the fortress was built during two phases: the French iskopavanog terena, bilo je potrebno započeti iskop na
phase (1806 – 1814) and Austrian phase (1814 – 1878). višim dijelovima kako iskopani pijesak ne bi zasipavao
otkrivene nalaze. Iskop je uključivao kvadrante AE, AF, AM
i AN. Otkriveni su nalazi među kojima valja izdvojiti kosti
(N1, N6, N13, N22, N23, N35), a ponovno su nađeni živo-
Redni broj: 528 tinjski rogovi, kao i tijekom prijašnjih istraživanja. Nadalje,
Lokalitet: Otok Mljet – pličina sv. Pavao valja izdvojiti i staklene nalaze (N21, N25, N27, N28, N29,
Naselje: Maranovići N30, N36, N42), čiji su identični primjerci nađeni tijekom
Grad/općina: Babino Polje (otok Mljet) prijašnjih istraživanja, kao i nalaze kamenih topovskih
Pravni status: Z-6178 kugli, čiji će kalibar biti utvrđen znanstvenom obradom (N5,
Razdoblje: NV N14, N17). Posebice su važni nalazi izničke keramike, koja
Vrsta radova: podvodno zaštitno istraživanje je u dubljim nanosima pijeska ostala odlično sačuvana,
pa su tako nađeni cjeloviti tanjuri, primjerci tazza, slabije
Od 14. do 23. rujna 2016. Odjel za podvodnu arheologiju očuvani primjerci izničke keramike i ulomci druge keramike
Hrvatskog restauratorskog zavoda istražio je novovje- (N4, N8, N9, N10, N11, N12, N15, N16, N18, N19, N20,
kovni brodolom iz 16. st. na pličini Sv. Pavao kod otoka N24, N30, N31, N32, N33, N34, N37, N39). Među nala-
Mljeta. U istraživanju su sudjelovali Igor Miholjek (voditelj) zima izničke keramike ističe se primjerak koji dosad nije
i Pavle Dugonjić, obojica iz HRZ-a. Kao vanjski surad- bio zabilježen na lokalitetu, a to je N26, tj. vaza koja svojim
nici sudjelovali su: Damir Banković (Ronilački centar oblikom odudara od dosad pronađenih oblika na nalazištu i
Specijalne policije na Malom Lošinju), Vladimir Danilović, kao takva je unikatan nalaz. Taj primjerak izničke keramike,
Zoran Delibašić, Arne Hodalič (fotograf slovenskog izdanja kakav tipološki još nije definiran među nalazima na lokali-
National Geographica), Miljenko Marukić (ronilački centar tetu, potvrđuje vrijednost pronađenog tereta. Ove je godine
Pličina Sv. Pavao, iskop dubljih nanosa pijeska (foto: P. Dugonjić) Pličina Sv. Pavao, nalazi nakon vađenja (foto: P. Dugonjić)
930
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
site. This year a wooden rope duct was found. Its wheels
were still, after 400 years, functioning! As said, this site con-
tains movable finds of an exceptional archaeological value
because the number of Iznik ware items worldwide, both in
museums and private collections equals 3000, whilst this
site has so far yielded a hundred odd whole pieces. It is
expected that the excavation of deeper layers of sand will
uncover valuable finds.
Pličina Sv. Pavao, provodnik za užad (foto: V. Danilović)
Summary
931
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
932
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
933
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
nalaza. Nastavak arhivskog i terenskog istraživanja ovog iz Ronilačkog kluba Špinut: Bruno Stanić, Vladan Strigo,
važnog lokaliteta jedini su način da se na vrijeme spase i Duje Bulaja, Bojan Bonin i Marko Polić. Uz njih, angaži-
sačuvaju vrijedne informacije o konstrukcijskim karakteri- rani su i vanjski suradnici: Goran Butajla, Damir Banković
stikama broda koji je, pod utjecajem morskih struja i orga- (Ronilački centar Specijalne policije na Malom Lošinju),
nizma, izložen stalnoj opasnosti od propadanja. Vladimir Danilović, Zoran Delibašić, Anton Divić, Miljenko
Marukić (ronilački centar MM-SUB, Lumbarda), Vlado
Literatura i Damir Onofri (ECO-MAR), Ana Skračić, Goran Trninić i
Marko Žarić. Financijska sredstva za zaštitna arheološka
Kisić 1979 A. Kisić, Ostaci potonuloga dubrovačkog broda istraživanja osiguralo je Ministarstvo kulture. Dodatna
iz XVI. stoljeća kraj otoka Šipana, Anali Zavoda za povije- financijska sredstva u obliku sufinanciranja osigurali su
sne znanosti Istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, 17, Javna ustanova NP Mljet, Javna ustanova Park prirode
Dubrovnik, 1979: 73 – 79. Lastovsko otočje i Društvo prijatelja dubrovačkih starina.
Kisić 2006 A. Kisić, La nave ragusea del XVI secolo sul
fondale marino della baia di Suđurađ sull’isola di Šipan, u: Radovima je obuhvaćeno istraživanje antičkog brodoloma
Archeologia subacquea in Croazia. Studi e ricerche (ed. I. na poziciji Zaobraslo Prijeslo, unutar područja NP Mljet,
Radić Rossi), Marsilio, Venezia, 2006: 127 – 145. rekognosciranje određenih pozicija unutar akvatorija NP
Vekarić 1987 S. Vekarić, Dva najstarija primjera spaša- Mljet, pregled i rekognosciranje u akvatoriju otoka Lastova i
vanja broda u XVII i XVIII stoljeću u Dubrovniku, Adrias istraživanje novovjekovnog brodoloma pronađenog u uvali
– Zbornik Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Brsečine kod Dubrovnika. Istraživanje pojedinih lokaliteta
Splitu, 1, Split, 1987: 65 – 71. bilo je nastavak prijašnjih istraživanja, dok je cilj rekognos-
ciranja bio provjera stanja otprije poznatih i pregledavanje
Katarina Batur novih podvodnih arheoloških lokaliteta.
Irena Radić Rossi
Zaobraslo Prijeslo, antički brodolom
Summary Ove je godine organizirana druga istraživačka kampanja
na lokalitetu Zaobraslo Prijeslo, u uvali koja se nalazi na
A 16th century shipwreck in the cove of Suđurađ, island sjeverozapadnoj strani otoka Mljeta. Uvala je dobro zašti-
of Šipan, was investigated in the course of October 2016. ćena poluotokom Posušnim Glavatom na zapadu, Bijelom
Due to limited time, the research encompassed an area of glavicom na istoku i otočićem Velikim Maslinovcem na
only 36 m2, i.e. the same area investigated in 2015. The
hull is relatively well-preserved, and the elements of a lead
plate attached to the outer side of the plating cover the sub-
merged part of the ship.
The 2016 investigation yielded an array of movable finds
including a grindstone, three pottery vessels, three weights,
several token coins and four coins of Philip II. The use of a
metal detector enabled the identification of potentially inter-
esting areas with movable finds.
934
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
935
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Uvala Brsečine, ulomci topova nakon vađenja (foto: P. Dugonjić) Položaj uvale Brsečine
kao i amfore koje stoje između sektora 1 i sektora 2. Nakon Rt Cuf (područje PP Lastovo)
postavljanja geotekstil je vrećama fiksiran za morsko dno, Na rtu Cuf nalazi se novovjekovni brodolom koji stariji izvje-
nakon čega je na njih stavljena armaturna mreža, također štaji datiraju u 15. st., no riječ je o neprovjerenoj informa-
pričvršćena vrećama pijeska. ciji. Na nalazištu, koje zasad nije detaljnije istraženo, do
ovogodišnjeg je istraživanja uočena samo velika količina
Pozicije na južnoj strani otoka Mljeta, (područje NP inkrustiranog željeza, među kojim i jedan željezni top. Cilj
Mljet) istraživanja 2016. bio je definirati rasprostiranje nalazišta i
Pregledano je područje od uvale Zameđan do punte Križa pronaći pokretne arheološke nalaze kojima bi taj lokalitet
(Rat Križa), no na tom potezu nije utvrđeno postojanje bio pobliže definiran i datiran. S obzirom na to da je morsko
arheoloških nalaza. Na potezu od Donje ponte Hljeba do dno bilo prekriveno vrlo gustom morskom travom (posido-
uv. Procjep, jedina lokacija na kojoj je pronađen arheološki nijom), a uz izostanak opreme za podvodni iskop, područje
materijal bila je lokacija u uvali Procjep, gdje su nađene istraživanja bilo je ograničeno na dio oko vidljivih nakupina
samo dvije amfore, koje ne pripadaju ostacima brodoloma amorfnog inkrustiranog željeza. Stjenovito dno na dubini
jer u neposrednoj blizini nisu pronađeni drugi ulomci amfora. od oko 22 m prelazi u pjeskovito dno prekriveno posido-
nijom. Pojedine su skupine i elementi unutar nakupina
Kozarica (područje NP Mljet) izgledom podsjećali na oblik topa, stoga je s njih detaljno
Pregledan je lokalitet koji je 1997. pronašao i prijavio uklonjena trava, a područje oko njih ručno je iskopano s
Hrvoje Potrebica, zapadno od Kozarice, cca 100 m od pomoću podvodnih skutera, kako bi se dobila bolja slika
same luke. Riječ je o nalazu amfora Grande Africana, s samih nakupina i u sloju pijeska uz nakupine eventualno
još trima popratnim tipovima amfora. Preciznija definicija otkrili pokretni arheološki nalazi. Nakon čišćenja postalo
bit će moguća nakon podrobnije analize. Na dnu ne postoji je jasno da su na dnu vidljivi elementi koji podsjećaju na
konkretna koncentracija amfora, već su nalazi sporadično željezne topove: njih ukupno 14. S obzirom na propada-
razbacani po padini između stijena (u sloju pijeska), do nje željeznog materijala u slanom okruženju, nije moguće
dubine od 45 m. sigurno utvrditi da je riječ upravo o topovima, no s obzi-
rom na morfologiju i izgled inkrustata koji prekriva površinu
Otočić Galičnjak (područje NP Mljet) tih elemenata, moguće je pretpostaviti da je riječ upravo o
U neposrednoj blizini otočića Galičnjaka, na dubini od 6 topovima, zbog vidljivih zadebljanja karakterističnih za taj
do 15 m uočena je veća skupina inkrustiranih amfora i nji- tip topova. Primijećeno je da svaka cijev na pravilnoj uda-
hovih popratnih ulomaka. Dno je prekriveno posidonijom, ljenosti sadržava prstenove i metalnu istaku koja podsjeća
a između pojedinih (većih) područja prekrivenih posidoni- na svornjak topova. Naime, ako je zaista riječ o topovima,
jom nalaze se navedeni ulomci amfora. Na dubini ispod u ovom slučaju nije riječ o lijevanim topovima, već o topo-
25 m nisu ustvrđeni arheološki nalazi. Lokalitet je prijavio vima koji su izrađeni od željeznih šipki, koje su slagane oko
Miljenko Marukić. drvene osovine i naknadno učvršćene željeznim obručima,
936
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
koji su se stisnuli nakon hlađenja. Nakon ponovnog zagri- je kavez višak i nagrđuje podmorje. Predlaže se micanje
javanja radi omekšavanja metala, sjedinjavanja željeznog kaveza kako bi se nalazište po potrebi moglo istražiti te
materijala, spaljivana je drvena osovina da bi se mogla kako bi amfore postale vidljive roniocima turistima. Pitanje
lakše ukloniti iz cijevi, tj. unutrašnjosti topa. Najstariji su zaštite rješivo je boljom kontrolom djelatnika Parka prirode
topovi upotrebljavali dva do šest obruča, dok se na mlađim Lastovsko otočje te ronilačkog centra, koji ima koncesiju za
primjercima topova broj obruča povećao. Naknadno je pro- ronilačku djelatnost na području Parka, i to na način prema
stor između željeznih komponenti topa ispunjen tekućim kojem bi centar na lokaciju češće dovodio ronioce turiste,
olovom. Takvi primjeri topova pripadaju kasnom srednjem i čime bi ujedno bio ostvaren periodičan monitoring nalazi-
novom vijeku, a iz upotrebe su ih potisnuli brončani topovi, šta, što trenutačno nije slučaj. Same su amfore inkrustri-
tako da su sredinom 16. st. postali iznimno rijetki. Prednost rane za morsko stjenovito dno i nisu lako otuđive, odnosno
takvih željeznih topova jest niži trošak izrade, no s druge potrebno je mnogo truda da bi se one mehaničkim putem
strane nisu dugotrajni, a podložniji su koroziji i propadanju oslobodile i bile lako dostupne za krađu. Upravo je na tom
u morskom (slanom) okruženju. lokalitetu devedesetih godina bez puno truda dizalicom s
Na određene su pozicije na lokalitetu postavljene fiksne ribarskog broda podignut tadašnji kavez, nakon čega je
točke (A, B i C, čije su udaljenosti i izmjerene), kako bi otuđeno više amfora.
navedeni elementi triangulacijom bili lakše i preciznije
ucrtani u plan nalazišta. S obzirom na položaj elemenata, Otočić Lukovac (područje PP Lastovo)
moguće je reći da su oni orijentirani u smjeru istok-zapad, u Oko pola milje sjeveroistočno od Lastova nalaze se tri
ukupnoj dužini od oko 15 m. Prema navedenom, vjerojatno manja otočića – Lukovci. Cilj ronjenja na antičkom bro-
je da je brod udario u pličinu Cuf i potonuo na dubinu od 18 dolomu na otočiću, odnosno hridi (pličini Lukovac), bio je
do 22 m. Iskopavalo se na granici stijene i pijeska, ispod utvrditi postojeće stanje, s obzirom na to da u arhivi HRZ-a
veće nakupine željeznih elemenata prekrivenog obrašta- o tom nalazištu nema dovoljno podataka. Lokalitet je pre-
jem. Kako je pijesak prekriven debelim stupcem posidonije, gledan 1990., 1991., 2003. i 2004., kada je utvrđeno posto-
čišćenje i iskop su bili iznimno otežani i dugotrajni. Ipak janje ulomaka amfora Lamboglia 2, koje se rasprostiru u
je očišćen veći prostor oko željeznih elemenata. Prilikom pojasu na dubini od 10 m do konačne dubine od 45 m.
iskopa oko elemenata i na linijama AB-AC-BC identificiran Dimenzije lokaliteta iznose oko 100 m2, a prema količini
je novi element, čiji izgled, tj. oblik upućuje na vilicu s nasa- ulomaka i izostanku sitnijeg pokretnog materijala, eviden-
dom, na koju je bio učvršćen top. Duljina njezine okomite tno je da je lokalitet sustavno i intenzivno pljačkan. Olovna
prečke iznosi 37 cm, a širina 7 cm. Duljina poprečne prečke prečka antičkog sidra nalazi se na dubini od 30 m, a uda-
iznosi 40 cm, a bočnih prečki 24 cm. Vilica se nalazi 30 cm ljena je oko 20 m od veće koncentracije amfora, koja se
od kraja topa. Taj nalaz dodatno podupire teoriju prema nalazi u strmom i uskom usjeku s pješčanom podlogom, a
kojoj su pronađeni željezni elementi doista ostaci topova, sadrži desetak cijelih i djelomično razbijenih amfora.
iako je prije konačnih zaključaka na nalazištu potrebno
detaljnije istraživanje. Prilikom izrona, na dubini od samo Drašan (područje PP Lastovo)
4 m pronađena je zgužvana bakrena oplata s rupama i kli- Pozicija se nalazi sa sjeverne strane otoka Lastova, uz
novima, koja je izvađena na površinu (oplata broda?). greben Drašan. Ostaci antičkog brodoloma rasprostiru se
niz kameno i stepenasto dno, na kojem je u prvom dijelu,
Uvala za Planiku – zaštitni kavez (područje PP Lastovo) na dubini od 8 do 30 m, moguće vidjeti olupinu željeznog
U uvali za Planiku pregledano je arheološko nalazište zašti- broda Messina. Olupina je uništena djelovanjem mora, no
ćeno kavezom. Nisu uočeni tragovi devastacije. Kavez je, jasno je moguće prepoznati rebra, dijelove oplate i brod-
nažalost, potpuno prekriven obraštajem, koji na pojedinim ski kotao. Brod nema povijesnu vrijednost. Dio nalazišta
dijelovima otežava konstrukciju i onemogućava nesmetan s ulomcima amfora započinje na dubini od oko 10 m te se
pogled u unutrašnjost kaveza. Osim kaveza, i amfore unutar spušta do dubine od oko 30-32 m, gdje je moguće pronaći
njega također su prekrivene gustim slojem obraštaja, što nešto cjelovitije amfore razasute na području od 20 m2.
nije nimalo lijep prizor, pogotovo kada je u pitanju prezenta- Uočeno je oko 15 amfora, od kojih ni jedna nije bila u pot-
cija podvodnih nalazišta i zaštita nalaza in situ. Središnji dio punosti cjelovita, no s obzirom na tipološke karakteristike,
kaveza ponajviše je opterećen količinom obraštaja i samo moguće ih je definirati kao grčko-italski tip. S obzirom na
je pitanje vremena kad će njegova težina nadjačati struk- to da je lokalitet pregledan 2007., uočeno je da odonda
turalnu čvrstoću kaveza. Blokovi koji drže pojedine dijelove nema novijih devastacija. Dvije amfore istog tipa (jedna
kaveza (npr. bočne stranice) na pojedinim su dijelovima amfora bez vrata na dubini od 27 m i jedno grlo s ručkama
izmješteni (ili možda nespretno postavljeni?) ili, s obzi- na dubini od 25 m) nađene su na strmom zidu, koji se pro-
rom na pjeskovito dno, klize nizbrdo prateći nagib terena. teže po jugozapadnom dijelu grebena, no vjerojatno je riječ
Iznad glavnog dijela kaveza koji prekriva nalazište nalazi o amforama koje su s broda ispale prilikom njegova poto-
se dio starog kaveza, koji trenutačno nema nikakvu svrhu, nuća, tako da je najveći dio tereta završio na spomenutom,
već nagrđuje ionako jadan prizor neodržavanja. Jedna je istočnom dijelu, tj. padini grebena.
šipka očišćena nožem i fotografirana; ispod debelog sloja
obraštaja željezna je konstrukcija sasvim „zdravaˮ, tj. nisu Ubli – brod Peloro (područje PP Lastovo)
vidljivi tragovi jače korozije. Postojeći kavez ostvaruje pri- Olupina broda Peloro leži na samom ulazu u luku Ubli, na
marnu svrhu zaštite, no prezentacija nije ostvarena na ade- jugoistočnom rtu Prežbe. Riječ je o brodolomu patrolnog
kvatan način, a potencijalan istraživački rad unutar kaveza broda (preuređeni tegljač), koji je plovio pod talijanskom
ne zadovoljava standarde sigurnosti u ronjenju, zbog čega zastavom, a potonuo je 17. studenog 1918. godine zbog
937
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
podvodne mine. Olupina leži u uspravnom položaju na pje- konstrukciji), bilo je potrebno definirati dijelove konstrukcije
ščanom dnu, na dubini od 52 m. Gusto je obrasla različi- kako bi se, usporedbom s ostacima konstrukcije u sektoru
tim morskim raslinjem i spužvama. Olupina je fotografirana 2, mogao preciznije ustvrditi smjer pružanja broda. S obzi-
radi dokumentiranja postojećeg stanja. rom na fragmentiranost brončanog naoružanja i dvije jasno
razdvojene skupine balastnog kamenja, odgovor na pitanje
Jugozapadni rt Prežbe (područje PP Lastovo) o smjeru pružanja leži upravo u definiranju konkretnih dije-
Pregledana je i jugozapadna punta rta Prežba. Stjenovito lova brodske konstrukcije. S obzirom na smjer elemenata
dno na dubini od 10 do 15 m prelazi u travnatu zaravan. u kvadrantu oko točke C i smjer elemenata u kvadrantu
Na dubini između 8 i 15 m uočene su veće skupine inkru- iskopanom u sektoru 2, postavljene su dvije točke: točka D
stiranih ulomaka keramike, s tek ponekim dnom i ulomkom i točka N, koje su poslužile kao orijentir za probnu sondu,
trbuha amfora Lamboglia 2. Iako je lokalitet devastiran i tj. probni rov koji je postavljen okomito na kobilicu broda.
nema cjelovitih amfora, naznačena je GPS pozicija na S obzirom na veliku količinu drvene konstrukcije koju nije
karti, a lokalitet je evidentiran kao antički brodolom. bilo moguće detaljno očistiti i iskopati, otvoren je manji dio
linije D – N, bliži točki N. Razvučeni su metri između točaka
Pličina Petrovac (područje PP Lastovo) G – B i G – A, a navedena linija D – N postavljena je u
Pličina Petrovac nalazi se na jugozapadnom dijelu plan. Na liniji D – N površinski je sloj vrlo tanak (do 10 cm
Lastovnjaka, nedaleko od samog Lastova. Pličina je pre- debljine), nakon kojeg je jasno uočena drvena konstrukcija
gledana 2007., kad su ubicirane četiri olovne prečke antič- i dijelovi limene (olovne?) oplate broda. S obzirom na velik
kih sidara, pronađene na dubini od 38 m. S obzirom na broj drvenog materijala, nije jasno o kojim je dijelovima
položaj prečaka, riječ je antičkom brodolomu s teretom brodske konstrukcije riječ. Ako je brod doživio tešku hava-
prečaka sidra. Iako su 2007. na dubini od 38 do 40 m ispod riju, na navedenom se mjestu mogu nalaziti dijelovi oplate,
samih sidara pronađene i dvije amfore tipa Lamboglia 2, nadgrađa i konstrukcije broda. Za razliku od konstrukcije u
ovogodišnje rekognosciranje oko pličine nije rezultiralo sektoru 1 i sektoru 2, na tome mjestu nije jasno vidljiva ori-
pronalaskom brodoloma. Naime, malo je vjerojatno da je jentacija drvene građe. Najviše ulomaka brončanih topova
brod prevozio samo četiri olovne prečke sidara. Zasad nije pronađeno je oko točke A, dok je dio drvene konstrukcije
moguće utvrditi treba li dovoditi u vezu pronađena sidra zasad najvidljiviji kod točke C i na liniji D – N. Istočno od
i amfore, no sa sigurnošću se može reći da je riječ o još točke A pronađen je još jedan veći ulomak brončanog topa,
jednom antičkom brodolomu. Dva su ronilačka para pre- čiji promjer (kalibar) iznosi 8 cm. Prilikom iskopa dužina
gledala jugozapadnu i jugoistočnu stranu pličine Petrovac, topa definirana je na 80 cm. Top je umjeren u plan od
no osim sporadičnih nalaza grla amfore Lamboglia 2, koje točaka A i D. Oba su ulomka topova (br. 7 i br. 8) izvađeni
vjerojatno pripadaju odbačenoj ambalaži, nisu pronađeni na površinu i predani Dubrovačkim muzejima na konzerva-
dodatni arheološki nalazi. ciju i čuvanje. Fotografirani su limovi i balastno kamenje na
plićem i dubljem dijelu lokaliteta kako bi fotografije poslu-
Otok Saplun – uv. Saplun – kavez (područje PP Lastovo) žile za izradu modela navedenih elemenata i ortofotogra-
Nalazište s istočne strane otoka Sapluna pregledano je fiju iz koje je moguće iscrtati navedene elemente, s ciljem
kako bi se utvrdilo stanje i moguća devastacija kaveza. Kao dobivanja cjelovitog plana lokaliteta. Rub područja raspro-
i kavez u uvali za Planiku, i ovaj je prekriven obraštajem. S stranjenosti balastnog kamenja u sektoru 3 označen je toč-
obzirom na to da je kavez čišćen 2005., njegovo stanje nije kama 1, 2 i 3. Točke su triangulacijom umjerene od već
pohvalno. Očišćen je jedan dio kaveza kako bi se utvrdilo postojećih točaka (I, J, G). Na jednak je način umjereno i
stanje željezne konstrukcije te je uočeno da je navedeni balastno kamenje iz sektora 2. Kako bi iscrtavanje preko
kavez u nešto lošijem stanju od kaveza u uvali za Planiku te ortofotografija bilo preciznije, izmjerene su udaljenosti svih
su uzete njegove mjere te mjere njegovih pojedinih sekcija. točaka na nalazištu, kao i njihove dubine.
Iako njegovo trenutačno stanje ispunjava primarnu svrhu,
tj. zaštitu amfora i antičkog brodolom in situ, taj je kavez Literatura
(s obzirom na stanje) izgubio prezentacijsku komponentu.
Cirelli 2014 E. Cirelli, Typology and diffusion of amphorae
Uvala Brsečine in Ravenna and Classe between the 5th and 8th Centuries
Ovogodišnje je istraživanje bilo nastavak istraživanja AD, LRCW 4 Late Roman Coarse Wares, Cooking Wares
2003., 2005. i 2015., kada su bili izvađeni dijelovi bronča- and Amphorae in the Mediterranean: Archaeology and
nih topova i napravljena osnovna dokumentacija na loka- archaeometry, The Mediterranean: a market without fron-
litetu. Istraživanje je 2016. obuhvatilo iskop u sektoru 1, tiers, Vol. I, BAR, S2616 (I), Oxford, 2014: 541 – 552.
postavljanje novih referentnih točaka, iskop linije D – N, Kisić 1988 A. Kisić, Rezultati podmorskih rekognosciranja
gdje je otkriven velik dio brodske konstrukcije, definiranje i istraživanja na dubrovačkom području, Izdanja HAD, 12,
smjera pružanja brodske oplate, vađenje ulomka bron- Zagreb, 1988: 153 – 167.
čanog topa 7 (otkriven 2015.) i ulomka brončanog topa 8 Mihajlović, Jurišić 2010 I. Mihajlović, M. Jurišić, Pregled
(otkriven 2016.). Iskop u sektoru 1 ograničen je na područje podmorskih arheoloških istraživanja na dubrovačkom
oko točke C, gdje je u istraživanju 2015. bio otkriven dio području od 1997 do 2005 godine, Izdanja HAD, 24,
brodske konstrukcije koji nije iskopan i otkriven u većem Zagreb, 2010: 103 – 111.
opsegu. S obzirom na položaj ulomaka topova 7 i 8 i prona- Perkić 2009 D. Perkić, Novi podmorski arheološki loka-
lazak inkrustiranog elementa, čiju svrhu nije moguće utvr- liteti na širem dubrovačkom području, Jurišićev zbornik,
diti (oko kojeg su nađeni topovi 7 i 8 i koji leži na brodskoj Zagreb, 2009: 319 – 337.
938
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
Pavle Dugonjić
Igor Miholjek
Summary
939
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Uz put, koji kroz šumarak od Istočne bazilike vodi do pje- je škrapu, odnosno antički grob. U ostatku sonde, ravna
šačke staze prema Jezerima, definirane su dvije ravnine vapnenačka stijena nalazila se ispod tankog sloja tla, a na
prikladne za postavljanje sondi, istočno i zapadno od najvišem dijelu sonde izlazila je na površinu.
puta, zarasle gustim raslinjem. Probna sonda 2 nalazi se Grobovi su bili vidljivi u profilu iskopa, na mjestu koje je
istočno, a probna sonda 3 zapadno od već postojećeg vlasnik parcele namjenio za parkiralište (parcela je bila
puta. Obje su probne sonde dimenzija približno 2x2 m poravnata tijekom građevinskih radova prije nekoliko
(dimenzije su određene konfiguracijom terena i gustoćom godina). Nalazili su se istočno od Istočne bazilike, od
raslinja). Stratigrafski, ispod sloja humusa u kojem se koje su bili udaljeni približno 30 do 40 m, te 20 do 30 m
nalazi veća količina korijenja te manjih i srednjih komada sjeverno od osi buduće zaobilaznice. Već prije, prilikom
lomljenog kamena, nalazi se sloj prahovite crvenkaste izlaska na teren djelatnice Konzervatorskog odjela iz
zemlje s primjesama kamena lomljenca. Geološku podlogu Dubrovnika, uočeni su ulomci amfora uz zapadni rub
ispod tih slojeva čini vapnenačka stijena. Od pokretnih građevinskog iskopa, koji su tom prilikom registrirani kao
nalaza sakupljeni su fragmenti keramike te ulomci opeke ostaci više grobova (tri) u amforama, a pokriveni su kame-
i crijepa, koji se mogu datirati u antiku. Veći je dio nalaza nim pločama. Nalazili su se jedan do drugoga u potezu
iz sloja humusa, iz probne sonde 2, dok su u sloju pra- duljine približno 2 m, što sugerira da su bili poprečno pre-
hovite crvene zemlje nalazi malobrojni. Pretpostavka je da sječeni građevinskim iskopom (amfore položene u smjeru
su nalazi ondje dospjeli erozijom i ispiranjem tla s obližnjih istok-zapad, presječene iskopom u smjeru sjever-jug).
arheoloških lokaliteta. Može se zaključiti da se groblje vjerojatno širilo na prostor
Probna sonda 4, dimenzija 4,5x3,5 m, bila je postavljena devastiran prilikom građevinskih radova. Kamene ploče i
18 m južno od trase zaobilaznice. Uz zapadni rub građevin- fragmentirane amfore bile su rasute, razvučene u duljini
skog iskopa, koji je izveo vlasnik prije nekoliko godina, iskr- od približno dva metra, u škrapi širine približno 0,8 m,
čena je šikara. Ispod sloja humusa isprepletenoga gustim a pružale su se u smjeru sjever-jug. Otkriveni grob(ovi)
korijenjem, nalazio se tanak sloj prahovitog crvenkastog bili su kosturni u amforama (nađeno je nekoliko razba-
tla, s primjesama manjeg drobljenog kamena i korijenjem. canih fragmenata ljudskih kostiju), pokriveni kamenim
Sve to nalazilo se poviše vapnenačke stijene. Deblji sloj tla pločama. Grob(ovi) su bili ukopani (položeni) u škrapu u
registriran je uz sjeverni, najniži rub sonde, gdje se tlo talo- vapnenačkoj stijeni. Prema subjektivnim kriterijima, izdvo-
žilo tijekom vremena. Deblji sloj prahovitog crvenkastog tla jene su dvije potencijalno različite cjeline. Južnija cjelina
nalazio se uz rub sonde/građevinski iskop, a zapunjavao bila je pokrivena kamenim pločama, dok se sjeverni dio
940
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
941
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
kamenom podlogom, stijenom koja je dijelom prekrivena archaeological excavations and supervision of the earth-
zemljom, i to uglavnom u udubinama i pukotinama te works will suffice.
umjetno formiranim terasama koje su upotrebljavane za A field survey recorded ethnological structures on the
poljoprivredu (vrtovi i maslinici). Zemljanog materijala bilo very route and within its buffer zone. The archaeological
je srazmjeno malo u odnosu na stjenovitu podlogu. Radovi supervision over the construction works, which included
su se sastojali od pripreme terena, krčenja makije i gustog the mining operations, has established that the works
visokog raslinja te zaravnavanja površine dovoljne da omo- pose no threat to the cultural heritage and archaeological
gući pristup mehanizacije za bušenje jama prilikom postav- sites. Several shards of Roman pottery found during the
ljanja mina. Miniranje tla pokazalo se kao jedino moguće supervision did not help in identifying a new archaeologi-
rješenje s obzirom na kakvoću i tvrdoću kamena, a uz cal site.
vibraciju tla bilo je rizično zbog blizine rimskih arhitekton-
skih kompleksa, i to ponajprije zapadne i istočne bazilike
te manjim dijelom palače i promatračnice Kaštio. Budući
da se zapadna bazilika nalazi na nepunih 40 m od trase Redni broj: 532
zaobilaznice, Konzervatorski odjel u Dubrovniku donio je Lokalitet: Prud
posebne mjere, koje su uključile i restauratorske radove Naselje: Prud
na vanjskoj žbuci u svetilištu bazilike nakon miniranja. Grad/općina: Metković
Tijekom zemljanih radova prilikom pripreme terena za pri- Pravni status: Z-6193
stup mehanizacije, na četirima pozicijama pronađeni su Razdoblje: A, NV
ulomci rimske keramike i opeke u sekundarnom položaju, Vrsta radova: probno iskopavanje, arheološki nadzor
tj. u prebačenoj zemlji na terenu izniveliranom do žive sti-
jene. Prilikom detaljnog pregleda navedenih površina nisu U veljači i ožujku 2016. probno su arheološki istraživane
uočeni nikakvi drugi tragovi koji bi upućivali na mogućnost k.č. 3616, 3617, 3799/3, k.o. Vid, unutar zone obuhvata
postojanja rimskih struktura, grobova, objekata, zidova i gradnje Biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
sl. Tijekom istraživanja probnih sondi u lipnju i rujnu 2015. (BUPOV) naselja Prud, a u ožujku, travnju i svibnju 2016.
također su bili pronađeni ulomci rimske keramike, ali bez arheološki je nadziran iskop tlačnog cjevovoda od posto-
arheološkog konteksta, što je najvjerojatnije rezultat ispira- jećeg uređaja na k.č. 3839 do k.č. 3616, k.o. Vid. Gradnja
nja tla i erozije, s neposredne blizine velikog antičkog kom- BUPOV naselja Prud bila je dio Projekta zaštite voda od
pleksa (istočne i zapadne bazilike, promatračnice Kaštio te onečišćenja na priobalnom području 2 (Coastal cities water
same palače s gospodarskim objektima). pollution control project 2) IBRD 7640/HR, dio 1b: Ulaganja
Prilikom arheološkog nadzora utvrđeno je da zemljani u obalnu ekološku infrastrukturu voda. Stručni voditelj arhe-
radovi prilikom gradnje zaobilaznice 2016., a koji su uklju- oloških istraživanja bio je mr. sc. Toni Glučina, a zamjenik
čivali i miniranje terena, nisu ugrozili kulturnu baštinu ni Ivan Volarević, dipl. arheo., obojica iz Arheološkog muzeja
arheološke lokalitete. Na temelju nekoliko ulomaka rimske Narona. Za snimku i izradu tehničke (nacrtne) dokumenta-
keramike pronađene tijekom nadzora nije bilo moguće cije angažirana je tvrtka Arheo Plan d.o.o. iz Konavala. U
detektirati ni jedan novi arheološki lokalitet. Pronađena je tehničkoj ekipi bili su djelatnici te tvrtke: Maris Kristović, dipl.
keramika u sekundarni položaj dospjela ispiranjem tla s arheo., Eva Žile, studentica arheologije i povijesti umjet-
više razine ili nekim drugim procesom. Pokretni nalazi više nosti te tehničar Antonio Kovačević i četiri radnika, koji su
sugeriraju aktivnost u polju i arealu oko kompleksa palače bili zaduženi za fizičku ispomoć. Naručitelj radova bile su
s bazilikama u antici. Hrvatske vode, odnosno Metković d.o.o. za vodoopskrbu i
odvodnju otpadnih voda, a izvođač radova Viadukt d.o.o.,
Josip Burmaz Zagreb. Konzervatorski nadzor obavila je Marta Perkić,
dipl. arheo., iz Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.
Summary
942
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
Sonda 6/2 – pogled na podzid (foto: M. Kristović) Sonda 8 nakon radova (foto: M. Kristović)
Arheološka zona i kulturno-povijesna cjelina Narona – Vid U sondama su evidentirani slojevi asfalta, podloge asfalta,
obuhvaća prostor Vida. Pod zaštitom su ostaci antičkoga nasipa, zemlje, kamena i zapečene zemlje te sterilan sloj
grada te tradicionalnog seoskog naselja Vid, koji se nalaze koji čine kamen živac i zemlja zdravica (crvenica). Osim
na području istočnog podnožja manjeg brda uz obalu rijeke toga, u sondi 6/2 pronađen je podzid ceste izrađen od
Norin (Norilj), pritoke Neretve, uz rub močvare Vidovsko grubog velikog kamena, s obrađenim zakošenim rubnim
blato (Blato) te sjeverozapadno od brda Dragovija. Od kamenjem. Zid se protezao u smjeru sjever-jug. Datacija
sjevernih gradskih vrata u smjeru Pruda u literaturi se tog zida zasad je upitna te će biti moguća nakon prikuplja-
navode brojne potvrde nalaza različitih tipova grobova te nja i obrade svih dostupnih podataka o tom lokalitetu. U
se smatra da je najveća rimska gradska nekropola bila zapadnom dijelu sonde 8 iskopavalo se do instalacije (tele-
upravo uz cestu Vid – Prud. K.č. 3616 i 3617 smještene komunikacije) položene u smjeru S-J, istočno od velikog
su nešto sjevernije od spomenute zaštićene zone na istoč- kamena živca s uklesanim nadgrobnim spomenicima.
nim padinama brda, uz rub močvarnog zemljišta, ispod U sondama 1, 2, 3, 4 i 5, unutar iskopanih slojeva, pro-
ceste Vid – Prud. Zemljište se godinama ne obrađuje i na nađeni su malobrojni keramički pokretni nalazi, a radi se
početku istraživanja bilo je obraslo gustom vegetacijom. o ulomcima amfora i finih posuda. Na lokalitet su dospjeli
Na k.č. 3799/3 nalaze se dva rimska natpisa uklesana u prirodnim procesima (erozija tla i utjecaj atmosferilija), što i
kamenu živcu, na lokalitetu poznatom pod imenom Pod objašnjava njihovu lošu očuvanost, oštećenost i površinski
dedom. Prilikom posljednje obnove ceste trasa je zbog tih sloj nakupina na ulomcima. Te pokretne nalaze moguće je
natpisa premještena te su oni vidljivi uz ostatke stare ceste okvirno datirati u antiku, a dva tipična ulomka finih posuda
Vid – Prud. (obod i dno) u 1. st. Sonde 6/1, 6/2 i 7 dale su negativne
Na terenu je, nakon krčenja i čišćenja, otvoreno osam sondi, rezultate, a u sondi 8 pronađeno je nekoliko ostataka
od kojih je pet smješteno ispod stare ceste Vid – Prud, a pre- amorfne keramike.
ostale tri u samom trupu stare ceste. Nakon radova i doku- Na temelju rezultata arheološkog istraživanja, zaključeno
mentiranja sonde su zatrpane. Sonda 1 (dim. 3,00x1,95 m, je da izvođač može nastaviti iskopavanje trase cjevovoda
površine 5,80 m²) otvorena je u sjevernom dijelu terena. za BUPOV naselja Prud, uz obvezan arheološki nadzor.
Sonda 2 (dim. 3,00x2,00 m, površine 6,15 m²) otvorena Prilikom arheološkog nadzora u rovu nisu evidentirani
je u sjeveroistočnom dijelu terena, uz rub močvarnog ostaci antičkih arhitektonskih struktura, a u iskopanom
zemljišta. Sonda 3 (dim. 3,90x1,20 m, površine 4,60 m²) materijalu uočeni su malobrojni amorfni ulomci antičke
otvorena je po sredini terena. Sonda 4 (dim. 4,10x1,20 m, keramike. Zbog velike oštećenosti ulomaka, sigurno je da
površine 4,65 m²) otvorena je u zapadnom dijelu terena. su na lokalitet dospjeli prirodnim procesima (erozija tla i
Sonda 5 (dim. 3,40x1,60 m, površine 5,40 m²) otvorena utjecaj atmosferilija) ili antropogenim djelovanjem, npr. prili-
je u južnom dijelu terena. Sonda 6/1 (dim. 3,00x1,10 m, kom nasipavanja trase i gradnje današnje ceste Vid – Prud.
površine 4,40 m²) otvorena je na k.č. 3799/3, u trupu stare
ceste, zapadno od sjeverozapadnog kuta parcele k.č. 3616. Literatura
Sonda 6/2 (dim. 2,50x1,75 m, površine 4,30 m²) otvorena
je 2,40 m istočno od sonde 6/1, uz sam početak parcele Bojanovski 1973 I. Bojanovski, Rimska cesta Narona-
k.č. 3616. Sonda 7 (dim. 3,20x1,30 m, površine 4,25 m²) Leusinium kao primjer saobraćajnog kontinuiteta, Godišnjak
otvorena je južnije od sonde 6, u trupu stare ceste, gdje je Centara za balkanološka ispitivanja, 10, Sarajevo, 1973:
nekada bio kamen živac, koji se nazivao Pod babom, a koji 137 – 187.
je uklonjen prilikom posljednje obnove ceste Vid – Prud. Bojanovski 1977 I. Bojanovski, Dolabelin sistem cesta u
Sonda 8 (dim. 4,20x2,55 m, površine 10,70 m²) otvorena je rimskoj provinciji Dalmaciji, ANU BIH, Centar za balkano-
južnije od sonde 7, također u trupu stare ceste, gdje se uz loška ispitivanja, XLVII/2, Sarajevo, 1977.
zapadnu stranu ceste nalazi visok kamen živac. Na živcu, Cambi 1980 N. Cambi, Antička Narona – urbanistička topo-
koji se naziva Pod dedom, uklesana su dva rimska natpisa. grafija i kulturni profil grada, Dolina rijeke Neretve od pret-
Sve su sonde iskopavane do sterilnog sloja. historije do ranog srednjeg vijeka, Izdanja HAD, 5, Zbornik
943
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Summary
944
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
cadastral municipality of Slano. The possibility of build- Knežev dvor u Slanome građen je na najistaknutijem stra-
ing on the parcels, i.e. their purchase depended on the teškom mjestu sred slanskog zaljeva, s najboljom moguć-
results of the excavations. The site is located in the SE nosti obrane. Dvor je sagrađen sredinom 15. st. u gotičko-
part of Slano, between the Franciscan monastery and -renesansnom slogu, s izrazitim fortifikacijskim karakterom.
St Jerome`s church in the SW and the Rector`s Palace in Četvrtastog je tlocrta, s otvorenim unutarnjim dvorištem,
the NE. Six trenches were excavated, but they yielded no
cultural layers or movable finds.
945
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
946
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
947
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
predziđa. Sonda je otvorena na mjestu gdje je djelomično U srpnju, kolovozu i rujnu 2016., tijekom 26 radnih dana, na
bila vidljiva reška. Prilikom istraživanja utvrđen je otvor lokalitetu Veliki kaštio u Stonu, na k.č. 2195/1, 2200, k.o. Ston,
ulaza u širini od oko 1,45 m, koji se uz manja odstupa- trajali su dodatni arheološki radovi, zbog definiranja odnosa
nja poklapa s definiranim otvorom na vanjskom licu zida. tvrđave Veliki kaštio i fortifikacijskog sustava Stona. Riječ je
Definiran je i kameni prag ulaza. o istraživanjima koja su nadopuna prethodnih istraživanja
S 11 otvorena je unutar „austrijskogˮ objekta između peći 2014. i 2015. godine. Budući da se na istim pozicijama istra-
i pročelnog zida objekta, zbog utvrđivanja starijih zida- živalo 1986./1987., djelomično se radi o revizijskom istraživa-
nih struktura. Prilikom istraživanja evidentirane su zidane nju. Planirani radovi obavljeni su prema Programu provedbe
strukture, koje se mogu pripisati trima razvojnim fazama dodatnih arheoloških istražnih radova, koji je izradila tvrtka
gradnje tvrđave. I. razvojnoj fazi pripada zid s temeljnom Studio Vetma arh. d.o.o., arhitektonski biro iz Dubrovnika.
stopom u istočnom dijelu sonde, koji je definiran prilikom Za arheološka istraživanja bila je zadužena tvrtka Arheo
istraživanja 1986./1987. godine. Radi se o zapadnom zidu Plan d.o.o. iz Konavala. Stručni voditelj istraživanja bio je
objekta, koji je vidljiv na nacrtu Velikog kaštela iz Vojnog Domagoj Kristović dipl. arheo. i prof. pov., zamjenica je bila
arhiva iz 1823. godine. III. razvojnoj fazi pripadaju temelji Maris Kristović, dipl. arheo., a tehničku i stručnu ekipu činili
objekta položeni u obliku slova „Lˮ te vjerojatno zid starijeg su Ante Butorac, Antonio Kovačević (tehničari/dokumentari-
objekta na koji je sjeo austrijski zid. Evidentirane reške na sti) te arheologinje Mira Andrić, Eva Žile i Nela Kovačević
austrijskom zidu, kao i način gradnje, upućuju na pretpo- Bokarica. Građevinske radove izvela je tvrtka Dom Izgradnja
stavku da je stariji zid bio spojen s istočnim zidom uz koji d.o.o. iz Dubrovnika. Za arheološko-konzervatorski nadzor
je prizidana peć. Zajedno tvore objekt zabilježen na nacrtu bili su zaduženi viši stručni savjetnici: Zehra Laznibat, dipl.
Velikog kaštela iz Vojnog arhiva iz 1823. godine. Pronađeni ing. arh., Antun Baće, dipl. pov. umjet. i Marta Perkić, dipl.
su i temelji objekta položeni u obliku slova „Lˮ, koje u ovoj arheo., iz Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Radovi su
fazi istraženosti nije moguće interpretirati, a nisu zabilje- financirani sredstvima Društva prijatelja dubrovačke starine.
ženi ni na povijesnim nacrtima. Razdoblju devastacije
19./20. st. pripadaju ostatak austrijskog zida s temeljnom Tvrđava Veliki kaštio smještena je na jugoistočnom punktu
stopom i temelj zida ojačanja peći, koja je definirana prili- stonskog obrambenog kompleksa. Štitila je grad s morske
kom istraživanja osamdesetih godina. strane i ujedno činila najvažniju točku njegove obrane.
Kronologija gradnje tvrđave utvrđena je tijekom istraži-
Domagoj Kristović vanja osamdesetih godina (Zavod za zaštitu spomenika
kulture i prirode Dubrovnik). Utvrđene su tri razvojne faze
Summary tvrđave: I. faza gradnje (1386. – 1403. g.), II. faza gradnje
(1403. – 1489. g.), III. završna faza gradnje (1489. – 1613.)
Archaeological and conservation works were carried out in te period devastacije tvrđave u 19./20. st.
the course of December 2015 and January 2016 in order Prilikom istraživanja 2015./2016. otvorena je sonda S 12,
to amend the reconstruction project of the Veliki Kaštio s ciljem definiranja pristupa tvrđavi iz smjera grada, defini-
fortress in Ston. Earlier investigations established three ranja spoja južnog i istočnoga gradskog zida te utvrđiva-
construction phases: the first (1386 – 1403), the second nja pozicije jarka, za koji se pretpostavlja da je okruživao
(1403 – 1489) and the third, final phase from 1489 to 1613 korpus tvrđave. Unutar nje otvorene su dvije probne sonde
with a period of devastation in the 19th and 20th centu- (S 12A i S 12B) te poprečni rov (rov 1). Sonde i rov otvo-
ries. During the 2015 - 2016 investigation two archaeologi- reni su na poziciji gdje se prema nacrtu iz Vojnog arhiva u
cal probes (S 10 and S 11) and one conservation probe Beču iz 1823. vide južni i istočni gradski zid te zidovi jarka.
(K 2) were opened. S 10 was located on the outer side Prilikom istraživanja evidentirani su istočni i južni gradski
of the north wall of a forewall, to the west of the today`s zid. Uz istočni zid evidentirane su baze stubišta i lučni otvor
entrance. S 11 was opened within the “Austrian” building, s pregradnjom. Uz južni gradski zid evidentirano je ojača-
and K 2 was opened in the inner face of the north wall of nje, treća baza mosta s poprečnim zidom i lučnim otvorom
948
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
949
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
Domagoj Kristović
Eva Žile
Summary
950
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
951
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016
te ulomci različitih tipova kasnoantičkih, odnosno ranobi- The building is rectangular, measures 6.7 x 3.2 m, with a
zantskih amfora. Sudeći prema sastavu sloja, objekt je bio maximum preserved wall height of 2.7 m. Its construction
presvođen i pokriven crijepom. Prilikom detaljnog čišćenja technique is typical of the Late Antiquity.
urušenog istočnog zida utvrđeno je da do sadašnje istra- Movable finds in a backfilled layer within the building
žene kote objekt nije imao nikakvih otvora, osim kanala include a lot of roof tiles, mostly tegulae, and shards of dif-
utvrđenih na južnome zidu. Prema sastavu sačuvane unu- ferent types of Late Antiquity, i.e. Early Byzantine ampho-
tarnje žbuke, ostacima kanala u funkciji preljeva te same rae. Based on the composition of internal plaster, remains
građe unutar građevine, radi se o još jednoj cisterni u of channels and movable finds, it represents a cistern
sklopu utvrde, koja je bila smještena cca 13 m južno od within the fortification. The cistern fits into the existing pic-
prve utvrđene cisterne. Prema tehnici zidanja, građevina je ture of a sixth-century Late Antiquity fortress built within the
adaptirana već u kasnoj antici, a njezino sustavno istraži- framework of the so-called limes of Justinian.
vanje utvrdit će je li imala izvornu funkciju cisterne.
Prema svim dosadašnjim spoznajama, cisterna se uklapa
u dosadašnju sliku kasnoantičke utvrde iz 6. st., sagrađene
u sklopu tzv. Justinijanova limesa. Nacrtna dokumentacija Redni broj: 539
izrađena je nakon detaljnog čišćenja, a prije konzervacije Lokalitet: Vela Luka – Uvala Gradina i poluotok Sv. Ivan
zidova, te nadopunjuje snimku postojećeg stanja utvrde Naselje: Vela Luka
prije početka svih radova 2014. godine. Grad/općina: Vela Luka (otok Korčula)
Pravni status: Z-4856
Maris Kristović Razdoblje. P, A, SV, NV
Vrsta radova: probno iskopavanje, podvodno
Summary istraživanje
In the course of November 2016, one-day documentation Od 24. travnja do 1. svibnja 2016. Odjel za arheologiju
works were carried out at the site of Gradina in Trpanj within Sveučilišta u Zadru probno je arheološki istražio područje
the framework of the conservation of a fortress building. prokopa i premoštenja kanala između obale i poluotočića
952
Dubrovačko-neretvanska županija, HAG 13/2016
Sv. Ivan u uvali Gradina pokraj Vele Luke na otoku Korčuli. obale?) na kontaktu s kopnom. U konstrukciji mola te oko
Ta je istraživanja uvjetovao Konzervatorski odjel u njega prikupljeni su prilično fragmentirani keramički ulomci
Dubrovniku. Voditelji istraživanja bili su dr. sc. Mate Parica pretežito rimske datacije (amfore i dr.), što potvrđuje i vri-
i dr. sc. Igor Borzić. jeme njegova nastanka. Čini se da se taj lučki objekt u
funkcionalnom smislu mora vezati uz rimska imanja evi-
Gradina Sv. Ivana u arheološkoj je literaturi poznata prije dentirana na susjednom otočiću Gubeši te onom smješte-
svega kao željeznodobna gradina te kasnoantička/sred- nom na obližnjem polju Bradat (Radić 2001).
njovjekovna utvrda/samostan (Lisičar 1963: 74 – 81; Oreb Zona 2 odnosi se na istočni dio uvale, na kojem nisu
1972: 124, 127, 128; Radić 2001: 38), dok je uvala podno nje uočeni tragovi starijih konstrukcija, ali je zamjetna koncen-
mjesto pronalaska velike količine antičkih i mlađih ostataka tracija fragmentiranog keramičkog materijala, datiranog od
pokretne građe (Borzić 2009: 82 – 97). Predviđeni infra- antike pa sve do modernog doba. To je prostor na kojem
strukturalni radovi na njihovu su prostoru odredili mjesta je prema kazivanju lokalnog stanovništva i prije pronalažen
i načine arheološkog djelovanja, koje je obuhvatilo rekog keramički materijal, od kojeg se svojom važnošću ističe
nosciranje čitava podmorskog dijela uvale s dokumentira- nekoliko ulomaka prošupljene dolije. Južna strana pod-
njem arheoloških ostataka, zatim podmorsko istraživanje u morja uvale predstavlja Zonu 3, gdje su na dubini od 2 m
zoni prevlake koja spaja obalu i poluotočić Sv. Ivana te u zabilježene tri nepravilne kamene gomile promjera neko-
konačnici kopneno istraživanje na samoj prevlaci. liko metara, sastavljene od amorfnog lomljenog kamenja.
Tijekom rekognosciranja podmorja uvale izdvojene su tri Prema tumačenju lokalnog stanovništva, izvjesno je da je
zone na kojima su pronađene konkretnije količine arheo- riječ o položajima na kojima su trabakuli izbacivali kameni
loških ostataka. balast. Osim navedenog, u istoj su zoni zabilježeni malo-
Zona 1 nalazi se na sjeveroistočnom dijelu uvale, gdje je brojni keramički ulomci željeznodobne, antičke te novovje-
otprije poznata lokacija potopljenog kamenog mola dužine kovne datacije.
37 m i prosječne širine 10 m. Nažalost, stanje očuvanosti Pozicioniranje istraživanog područja u podmorju uvale
konstrukcije takvo je da se bez istraživanja ne mogu detalj- Gradine određeno je planiranim infrastrukturalnim rado-
nije opisati tehnike gradnje te njezin generalan izgled, osim vima u neposrednoj blizini prevlake koja spaja kopno
što se može pretpostaviti postojanje šire baze (operativne s otočićem Svetog Ivana. Metodologija istraživanja u
953
Hrvatski arheološki godišnjak 13/2016