GOSPODARSTVO ANTICKE ISTRE

iako su Rimljani vojnicki pokorili Istru 177. pr. Kr., tek s nastankom kolonija na zapadnoj obali
oko sredine 1. st. pr. Kr. zapocinje snaznije uvodenje novih drustvenih i gospodarskih odnosa /
poceci romanizacije Istre moraju se promatrati u kontesktu vremena kasne Republike, odnosno
njezinog kraja / snazan gospodarski uspon zapocinje odmah nakon gadanskih ratova i
organizacije sredisnje vlasti kao apsolutisticke vladavine jednog covjeka, iimperatora
(principat) / osnivanje gradova i dovodenje veceg broja italskog stanovnistva dovodi do
zaposjedanja prostora, centurijacijom se plodna povrsina dijeli na obradive cestice, grade se
gospodarske zgrade, a nedugo zatim i ladanjske palace za odmor [20-21]

nakon histarskih ratova 221., 178.-177. i 129. pr. Kr. Istra nije bila osvojena u doslovnom smislu,
i to utoliko sto su se nakon tzv. prvog i drugog histarskog rata Rimljani zadovoljili djelomicnim
nadzorom podrucja / politicki i vojni poraz Histra se nije odmah odrazio na njihovo drustveno i
gospodarsko stanje, osim u onom dijelu koji se odnosio na gusarenje / suzbijanje ovog vida
gospodarske djelatnosti je bio i prvenstveni cilj Rimljana od kraja 3. st. pr. Kr. do 177. p. Kr.,
kad su Histri pretrpjeli takav poraz da su kao gusari u pisanim izvorima analisticke
historiografije vise ne spominju [36-37]

villa rustica je gradevina izvan grada i njegove neposredne okolice, koja moze sluziti razlicitim
namjenama, ali se te namjene svode na dvije skupine, stanovanje i oljoprivredna proizvodnja
[101]

skupina koja predstavlja one arhitektonske ostatke zgrada koje su bile namijenjene iskljucivo
poljoprivrednoj proizvodnji / neke gradevine se mogu izdvojiti od ostalih u zasebnu skupinu po
tome sto predstavljaju zatvorene tehnoloske cjeline, specijalizirane za preradu pojedinih
proizvoda (masline, grozde) / te zgrade su u vecem broju mogle nastati tijeku 1. st. pr. Kr., kad
rimsko gospodarstvo otkriva profitabilnost proizvodnje vina i maslinovog ulja, a koristi cinjenicu
da se zitarice tada uvoze u velikim kolicinama, dovoljnim da zadovolje potrebe drzavne opskrbe,
iz prekomorsskih provincija, pa se italski kapital mogao investirati u plantaze vinove loze i
maslina, koje su davale daleko vece prihode [105] /

istra u zemljopisnom smislu obuhvaca podrucje od Trsta do Rijeke, dok u kulturno-povijesnom

pogledu anticka Istra seze od rijecice Timava (Timavus fl.) na granici kolonija Aquileia i
Tergeste na zapadu, do Rase (Arsia fl.) i Ucke na istoku / istocni dio polutoka, od Raskog zaljeva
do Rijeke pripad Liburniji [21]

arheoloski ostaci koji upucuju na postrojenja za tijestenje ulja i vina – mlinovi, tijeskovi, bazeni
za talozenje ulja, tijeskovi za vino [145]

istrazeni lokaliteti s arheo ostacima – Brijuni (Val, Madona, Kolci), Banjole, Barbariga, Cervar
[Istra] + topografski podaci koji govore o ostacima mlinova i tijeskova [145]

na temelju arheloskih ostataka tijeskova tesko je danas razlikovati tijesak za ulje od onog za
vino, a sacuvani su iskljucivo kameni dijelovi podnozja tih uredaja [145]

tijestenje ulja i vina se u antici obavljalo u antici postupcima kojima se iz grozda, odnosno
samljevenih maslina, istiskivala tekucina, na temelju arheo, konografskih i pisanih izvora,
poznata su 4 nacina tijestenja – torzijom, klinovima, polugom i sredisnjim vijkom [145]

tijestenje torzijom – torzija, odnosno izvijanje na dva kraja jednog vrecastog recipijenta u kojeg
se stavaljao plod sto se tijesti / postupak se koristio samo za male kolicine plodova koji se
preraduju, a arheo potvrda nema, jer takav mehanizam nije imao cvrstih dijelova koji bi se
ocuvali, poznati tijeskovi sa zidnih slika (Egipat) i etnografskih izvora [145-146]

tijestenje klinovima – poznato samo iz ikonografskih izvora (zidne slike iz Pompeja i Herkulana)
i prema etnograskim podacima / sastojao se od masivnog okvira (od drvenih greda ili kamenih
stupova) kroz koji su bile provucene drvene oblice, izmedu njih su se u za to predvidene
polukruzne udubine ukucavali drveni klinovi, cime je donja posljednja oblica pritiskivala
samljevene masline ispod nje [146]

princip poluge – rasirena upotreba ove vrste tijeska, tipologija s obzirom na nacin fiksiranja
nosaca grede i na vrstu mehanizma spustanja grede / osnovna dio tijeska je horizontalna greda
koje je na jednom kraju pricvrscena uza zid ili na okomite nosace, a na drugom kraju je bila
povezana s mehanizmom za spustanje, cime se pritiskala ploca iznad posude s plodovima /
prema nacinu ucvrscenja grede razlikuju se (vrste tijeska) nisa u zidu (tip A), jedna okomita
drvena greda s utorom za provlacenje grede (tip B i D), dvije drvene grede (tip C), kamene grede
(tip E) / prema nacinu pritiskivanja grede razlikuju se rucno (tip 0), kamenim utezima (tip 1),
vitlom ucvrscenim u podnicu (tip 2), vitlom s protuutegom (tip 3), vijkom s protuutegom (ti 4)
[147]

tijesak sa sredisnjim vijkom – okretanjem okomite grede s navojima izravno se pritiskala posuda
u kojoj se nalazila masa koja se tijestila [148]

dijelovi mlinova – mlinovi neophodan inventar jer je mljevenje maslina prva faza obrade prije
tijestenja [149]

nacini mljevenja ---

stupa – anticki agronomski pisci ne spominju, niti postoje pouzdane arheo potvrde [149]

canalis et solea – vjrj drveni recipijent u kojem su se plodovi gazili drvenim pomagalima na
nogama [149]

valjak i udubina - valjkasti kamen se kotrljao naprijed nazad unutar udubljenja u kamenu [149]

valjak na kruznoj osnovi - mlinski kamen cilindricnog ili stozastog oblika, kod kojeg je duzina
zatno veca od promjera, okretao se oko sredisnje osi na kruznoj podlozi [150]

dvodijelni mlin sa zljebom – sastoji se iz unutrasnjeg nepomicnog konicnog dijela u cijem vrhu
je uto za okomitu drvenu gredu i vanjskog prstenastog pomicnog dijela, u dva utora na rubovima
vanjskog prstena bile su zataknute dvije okomite grede, koje su bile preko sredisnje okomit osi
povezane dugackom horizontalnom gredom cijim se pomicanjem mlin pokretao, masline su se
sipale u prostor izmedu nepomicnog i pomicnog dijela [150]

tudicula – naprava slicna drljaci, samo sto je bila postavljena okomito, pri cemu su siljci od
kremena ili zeljeza na jednom pomicnom i jednom nepomicnom dijelu dovodili do odvajanja
maslina od kostica [150]

trapetum – sastoji se od nepomicnog podloska (moratorium) i dva pomicna mlinska kamena

(orbes) / osnovni kamen blok podloska oblikovan je kao recipijent, time sto je njegov oblik
prilagoden obliku mlinskih kamenova koji su pak oblikom s jedne strane ravni, a druge
poluloptasto oblikovani / kroz rupu na sredini bila je provucena drvena motka kojom se naprava
pokretala, a bila je pricvrscena na zeljeznu sredisnju osovinu (columella) / mlinski kamenovi
uvijek u paru, tj jedan nasuprot drugom sa zajednickom osovinom koja ih je povezivala [150-
151]

mola olearia – jedan nepomicni dio koji se sastojao od zidanog postolja i monolitnog kamenog
recipijenta te pomicnog dijela s jednim ili dva mlinska kamena / unutrasnje stijenke kamenog
recipijenta, gdje su se masline mljele, bile su glatke i lagano zaobljene dok je dno bilo ravno ili
malo zakoseno / u sredini je bila probijena cetvrtasta ili okrugla rupa za povlacenje okomite
grede koja je predstavljala os okretanja mlinskog kamena [152]

postupak proizvodnje maslonovog ulja sastojao od 3 osnovne djelatnosti – mljevenje, tijestenje i

prelijevanje. nakon berbe masline su se skladistile u prostoru u neposrednoj blizini postrojenja za
preradu, kako su iz etnografskih izvora poznata spremista d drvenim pregradama, takve se
gradevinske strukture nisu ocuvale / prije skladistenja masline su bile prane ako su sakupljane sa
zemlje / radi se o maslinama koje su same padale ili su padale kada se berba provodila lupanjem
krosnje dugackim stapovima / u spremnicima su stajale nekoliko dana jer su nakon toga lakse se
tijestile [153]

nakon mljevenja u mlinovima, smljevena masa se stavljala u recipijente pletene od siblja i

konopa koji su se slagali u tijeskove / masa se tijestila vise puta do potpunog cijedenja tekuceg
dijela maslina / pri kraju tijestenja masa se prelijevala toplom vodom, cime se iz ne izvlacilo sto
vise ulja / zbog te vode, kao i zato sto se u plodu masline pored oko 20% ulja nalazi i do 40%
vode, nakon tijestenja moralo se ulje izdvojiti od vode / to se provodilo flotacijom koja je
koristila razlicitu specificnu tezinu dviju tekucina, ulje je nakon talozenja plivalo na povrsini
vode/ zato se tekucina iscijedena iz samljevenih maslina posebnim dovodila do kamenih posuda
ili zidanih bazena za talozenje, odakle se cesto sustavom spojenih posuda prelijevalo samo ulje
dok nije bio dostignut odreden, sto veci, stupanj cistoce zavrsnog proizvoda [153]

umjesto prelijevanjem spojenim posudama, prociscavanje se nekad vrsilo i rucno, zahvacanjem

ulja koje je plivalo na povrsini vode i pretakanjem u druge recipijente, ponekad su zidani bazeni
za talozenje bili vrlo velikih dimenzija (kapaciteta 2500-5000L) [155]
znaju se koristiti i keramicke posude dolije (dolia) koje su bile ukopane u zemlju / takva su
skladista u neposrednoj blizini prostorija s tijeskovima i bazenima za talozenje / postoji
mogucnost da se ulje odmah pretakalo u amfore kojima se zatim prevozilo na trziste [155]

kako je tehnologija proizvodnje ulja i vina vrlo slicna, cesto je vrlo tesko i nesigurno samo na
temelju arheo ostataka na terenu neprijeporno ustanoviti o kakvoj je proizvodnji rijec / razlika je
u tome sto se grozde stavljalo izravno u tijesak, dok su se masline morale prethodno samljeti /
stoga se mora pretpostaviti da se u slucaju nalaza mlinskih kamenova ili postolja za mlin u
prostoriji za tijestenje moralo raditi o proizvdnji maslinovog ulja / razlike u tehnologiji postojale
su u fazi nakon tijestenja, kad se ulje moralo taloziti i prelijevati, dok se most mogao izravno
pretakati u recipijent za cuvanje / stoga se kad na lokalitetu postoje kameni ili zidani bazeni za
talozenje radilo o proizvodnji ulja / tocnije odredenje prostora za tijestenje moze biti olaksano
ako se pronadu ostaci pougljenjenih kostica maslina ili ako se u sklopu iste gospodarske grade
utvrde ostaci zasebno grupiranih tijeskova [156]

--- popis lokaliteta na kojima su zabiljezeni ostaci koji mogu upucivati na postojanje uredaja,
odnosno prostorija za preradu grozda i maslina [157]

Pula – Fizela …

Pula – Kranjcevica ulica

Pula – Sijana/Sv. Lovro …slika

Banjole – Dracice

Banjole – uvala Paltana …slika

Pomer – sv. Andrija

Premantura – Gradina

Medulin – uvala Bijeca

Sisan – sv. Stjepan

Usica Dvori
Galizana – Val Sudiga

Galizana – sv. Petar

Galizana – S. Maria della Concetta …slika

Vodnjan – sv. Lucija …slika

Guran – sv. Simun

Guran – trobrodna bazilika

Valbandon – Vela Boska …slika

Fazana – Surida

Brijuni – Uvala Verige – vila s dva perisitila / sjever …slika

Brijuni – Val Madona …slika

Brijuni – Kolci …slika

Fazana

Peroj – Kazali/Magornjak

Peroj – sv. Josip

Peroj – Val Murazzi

Peroj – rt Grote

Peroj – Salvela/Kazali

Peroj – sv. Foska

Peroj – Saraja

Barbariga – Lakuza

Barbariga – Maric – Maric/Komunal

Barbariga – Uljara …slika

Barbariga – Stancija

Babariga – Betika

Mandriol – Sparigana

Mandriol – Negrin

Skicini – Kazali

Pavicini – Sterna

Bale – Mala Gospa

Bale – Sv. Pavao …slika

Rovinj – Vistar

Bale – Soruga

Bale – Cubani

Rovinj – sv. Pelagij

Cervar – Porat …slika

RIMSKA RURALNA ARHITEKTURA ISTRE U KONTEKSTU EKONOMSKE I
SOCIJALNE POVIJESTI

12 nalazista pretezno iz pulskog agera, Kravlji rt, Stancija, Blek, Loron, Mamu’, Stancija Brscic,
Dragonera sjever, Dragonera jug, Krvavici-Boskina, Peliceti, Vizula, Uvala Bijeca, Fenera [112]

Dobrika

Surida-Mala Vala – specijalizirana gradevina za proizvodnju ulja ciji sadrzaj iskljucue stambeni
dio istrazena 2006 / gradevina cetvrtastog tlocrta dimenzija 18,5 x 13 m / iskljucivo gospodarski
karakter s 2 tijeska, ostacima mlina i manjeg bazena za talozenje ulja (lacus) / ranocarska faza
sto se tice perimatralnih zidova, dok unutarnju zidovi koji razdjeluju pojedine prostore kasna
antika / visestruka pregradivanja i moguca prilagodavanja, pa arhitektonska organizacija prostora
nije u potpunosti jasna / postorjenja za tijestenje (A,B) zauzimaju sredinji i juzni dio gradevine,
dok se u sjevernom dijelu nalazio bazen za talozenje (C) sacuvan samo u donjim dijelovima,
skaldisni prostor (D), prostor za obradu maslina prije tijestenja (E) / sustav kanala kojim je
otjecala istisnuta tekucina prema bazenu za talozenje nije sacuvan in situ, ali su pronadeni
kameni blokovi s uklesanim kanalima upotrijebljeni prilikom kasnijih pregradnji / dva tijeska
smjestena u istoj osi istok-zapad / kod tijeska u sredisnjem dijelu gradevine greda se spustala uz
pomoc vitla, dok se kod tijeska u juznom dijelu gradevine greda spustala uz pomoc vijka s
protuutegom / nalazi ulomka mlinskog kamena i taloznica u bazenu za sakupljanje istisnute
tekucine upucuju da je pogon koristen za proizvodnju maslinovong ulja [119-121]

broj tijesaka u ruralnim gradevinama namijenjenih proizvodnji maslinova ulja je pokazatelj

opsega investiranja u ovakva postrojenja ali i intenziteta proizvodnje / tri skupinje uljara, s
jednim, s dva te s tri i vise tijesaka [128] / uljare s jednim tijeskom zastupljene su gotovo duz
cijelog Sredozemlja i odraz su skromne proizvodnje, vecim dijelom namijenjene zadovoljavanju
vlastitih potreba imanja [128] / postrojena s dva tijeska pretpostavljaju racionalnu proizvodnju
koja ce osigurat dobit prodajom viska proizvoda, takve uljare ceste u sredisnjoj Italiji, na
Bliskom Istoku, sjevernoj Africi, Hispaniji i Galiji [129] / uljare vecih proizvodnih mogucnosti s
3-6 tijesaka, ovakva postrojenja najzastupljenija u regijama poznatim po proizvodnji maslinovog
ulja, u africkim provincijama i Hispaniji [129] / uljare koje izlaze izvan prosjecnih okvira velikih
postrojenja za proizvodnju ulja i imaju vise od 6 tijesaka ugl se nalaze u sjevernoj Africi, na
podrucju danasnjeg Tunisa, Libije i Alzira [130]

najrasprostranjeniji oblik tijeska u antici bio je onaj koji je radio na principu poluge / prelum,
horizontalna greda koja je na jednom kraju bila pricvrscena na arbores, dvije vertiklne grede ili u
zid, s druge se strane raznim mehanizmima opterecivala okomitom silom, cime se vrsio pritisak
na bazu tijeska (area) s plodovima / ovakva vrsta tijeska poznata kroz vise tipova konstrukcije sa
dvadesetak podtipova, ovisno o nacinu fiksiranja nosaca grede i vrste mehanizma za spustanje
horizontalne grede / sacuvani iskljucivo kameni ili zidani elementi, podlosci za okomite nosace
greda (lapis pedicinus), podlosci i protuurezi mehanizma za spustanje grede, nosaci za vitlo
(stipites), kvadratni ili okrugli podlosci tijeska (area) s kanalom uz rub (canalis quadarata, canalis
rotunda) za usmjeravanje istisnute tekucine u recipijent za sakupljanje [131-132]

tijesci za proizvodnju ulja i vini bili identicni, namjena konkretnog tijeska odreduje se iskljucivo
na temelju ostalih nalaza, u prvom redu mlinova ili karboniziranih kostica maslina ili sustava
bazena za prociscavanje koji potvrduju proizvodnju ulja [132]

na istom tijesku se nisu tijestile masline i grozde jer su kamen i keramika porozni te bi se u
slucaju mjesovite proizvodnje na istom tijesku iskvario okus ulja ili vina [132]

amfore za maslinovo ulje, Dressel 6B tip [144]

GOSPODARSTVO RIMSKE PROVINCIJE DALMACIJE

Strabon navodi da se maslina, s vinovom lozom, prosirila po cijeloj dalmatinskoj obali i otocima
do Augusta / uzgoj masline, proizvodnja i trgovina maslinovim uljem, uz vinogradarstvo i
vinarstvo, na otocno-obalnom dijelu Dalmacije je cinilo temeljnu gradnu grcko-rimskog
poljodjelstva / maslina je najvise uzgajan na srednjodalmatinskom otocju, na salonitanskom
podrucju, na sirem podrucju Iadera te na poluotoku Peljescu / znacajne kolicine amofra za ulje
(amphorae oleariae) iz Istre, Italije, sjeverne Afrike, Hispanije i drugih sredozemnih podrucja,
koje se pronalaze diljem Dalmacije, upozoravaju na cinjenicu kako dalmatinsko ulje ipak nije
najscesce ni kvalitetom ni kvantitetom moglo konkuritari uvoznim uljima / stoga ne iznenaduje
cinjenica da se maslinovo ulje u Dalmaciji gotovo kontinuirano uvozilo tijekom cijelog trajanja
antike [174]

uvala Carkvica kod Jelse na Hvaru / Kupinovik kraj Dola na Hvaru / Majsan kod Korcule /
Dracevac kod Zadra / Kument kod Biograda / Velsevo kod Benkovca / Muline na Ugljanu /
Bilice kod Sibenika / Gospa od Karmela kod Orebica / Zamosce kod Kucista / Pokucje kod
Sresera / Salona forum / Salona Pet mostova / Salon Kapljuc / Salona Manastrine / Dolac u
Kastel Gomilici / Mira u Klobucu / Split Dioklecijanova palaca / Mogorjelo kod Capljine / Visici
kod Capljine
OIL AND WINE PRODUCTION IN THE MEDITTERANEAN AREA

uzgoj vina i maslina formirao je jezgru ekonomije istocne jadranske obale / maslina i vinova loza
su vjerojatno domesticirane za vrijeme prvog vala grcke kolonizacije od 6. st. pr. Kr., no nema
arheoloskih tragova proizvodnih centara grckih kolonija niti domorodackih naselja [247]

nakon rimskih osvajanja i pacifikacije za Augusta, zapocinje brzi razvoj proizvodnje i trgovine /
taj proces je podrazumijevao ukljucivanje najvaznijih luka (Salona, Epidaurum, Narona, Iader,
Pola, Parentium) u dalekoseznu trgovinu i razmjenu [247]

teritoriji dalmatinskih kolonija nisu bili toliko opsezni (Salona oko 100 centurija, Iader 70,
Epidaurus 50), dok su pak Pola i Parentium imali oko 1700 centurija [247-248]

od svih poznatih lokaliteta, svega nekih 15% je u poznato u svojoj cijelosti, kako su istrazeni /
velik broj lokaliteta poznat je svega kroz kamenih dijelova mehanizama / kako je rijec o
kamenim dijelovima, oni su cest reupotrebljeni u sklopu drugih konstrukcija [248]

arheoloski ostaci koji svjedoce o proizvodnji maslinovog ulja u Dalmaciji su izrazito siromasni u
usporedbi s velicinom teritorija pogodniim za uzgoj maslina / logican zakljucak iz toga jest da
prerada maslina nije bila namijenjena za masivni izvoz, vec za lokalne potrebe [258-259]

Kuovnik na Hvaru / Blato na Korculi