FT 102-152 1

****** Result for Image/Page 1 ******
MATRIJARHAT
MATRIJARHAT matrijarkat-i,
periodä gjaté komunitetit
primitiv ku sundonte nana.
MAZGA mushkä-a mushk,
(Equus mulus).
MAZURIJUM Ma kim. ele-
menti i rrallé kimik.
MAZURKA muz. mazurkä-a
valle popullore poloneze.
MAZURANA bot. rigon-i, za-
rané (Origanum majorana)
MAZURKA shih MAZURKA.
MEANDER gjeog. meandör-
meandri, lum me shum brry-
MECENA (I'ÆCENAT) mecen-
i} pecenat, bamirös e mbroj-
tés i dijetaréve e i artistéve.
MEC ndeshje-ndeshja.
IVmCJA SAPA bot. dashtör-
dashtra (Heracleum spondy-
Iium).
MECIJE GROZDE bot. gerdeci
i réndomtä, vojsé e egér (Arc-
tostaphylos uva ursi).
NÆCKOVAC bot. voshtér e
réndomté, boshtér, finukél
(Ligustrum vulgare).
MEDALJA medalje-medalja.
MEDICINA medicine-a, mjek-
si.
MEDIC bot. kuqlare-kuqlarja
(Lamium maculatum).
MEDIJANTA muz. medianté-a,
grada e treté e dur-it ose•
molit.
MEDITACIJA meditacion-i, té
pérsiatunit, pérsiatje.
MEDNIK nekter—i (nectarium).
MEDUNAC bot. bungébuté-a,
bungä e buté, lis i buté, qarr-
buté, qarrabardhä. sbuciné,
202
MEGAFON
bunishté (Quercus lanugino-
sa).
MEDUNICA bot. belishö-a,
pungacé (Holcus mollis).
MEDUZE zool meduza-t, kan-
dila deti (Medusae); — REZ-
NJACE scifomeduza-t, me-
duzat thelore (Scyphomedu-
sae).
MEDVED zool. ari-u, femna:
arushö harushé (Ursus);
CRNI harusha e zezé, (Ursus
americanus); — ha-
rusha e murrme (Ursus arc-
PECLNSKI harusha
tos); —
e shpellave (Ursus spelaeus);
— SIVI harusha e pérhimté
(Ursus horribilis).
MEDVEDI ZOOL. arij-t, harushå
(Ursidae).
MEDVEDICA (morsko tele)
zool. vici i detit (Monachus
albiventer).
MEDVEDOVO UHO bot. gér-
deci i réndomté (Arctosta-
phylos uva ursi).
MEDEDE GROZDE bot. shih
MEDVEDOVO UHO.
MEDUCELICNA MASA masa
ndörqelizore.
MEDUCELISKI ndärqelizore.
MEDULEDENO DOBA koha
interglaciale.
IVEDUMOZAK anat. truni i
ndérmjeme (diencephalon).
MEDUNARODNI-A-O
ndérkombtar-e.
MEDUNARODNO PRAVO e
drejta ndérkombtare.
MEGAFON muz. megafon-i,
aparat qé pérdoret pär t'i
rrité dhe pärhapä tingujt.
MEGALOMANIJA
NÆGALOMANIJA megaloma-
ni-ja madhshti, kryenaltsi,
mendjemadhsi.
MEGNOJ bot. arnci i egér,
belot (Rhamnus alternus).
MEH gjyruk-u, rrésheku i far-
katarit.
MEHANICIZAM mekanicizérn-
mekanicizmi.
MEHANICAR mekanik-u.
MEHANICKA SNAGA fuqi
mekanike.
MEHANICKI mekanikisht.
MEHANICKI INSTRUMENTI
muz. instrumente mekanike,
veglat muzikore me anén e
te cilave ekzekutohet nji pje-
sé muzikore mekanikisht
(pianoja mekanike).
MEHANICKI TALOZI gjeog.
sedimentet mekanike, shtre-
sat mekanike.
MEHANIKA fiz. mekaniké-a,
shkenca qé studion ligjét e
levizjes; DINAMICA me-
kaniké dinamike; STATI-
CKA mekaniké statike.
MEHANISTICKI mekanikisht.
MEHANIZACIJA mekanizem-
mekanizimi.
MEHUR (plik) méshikéz-a, shi-
ké, {shiké, filuské, MOK-
RACNI
pshikshumi-a,
tumullac, ujth (vesica uri-
naria).
MEKANJA (meka) mekérin,
vérret, dhija vérret.
MEKINJE krunde-t, hime.
MERI SAMOGLASNICI gram.
zanoret e buta.
MEKOKOSNOST rakitis-i (ra-
chitis), sémundja e eshtnave,
sidomos te fémijt.
MELODIJSKI
MEKO NEPCE anat. qiellza e
buté (palatum molle).
MEKOKOZNI KUKCI zool.
malakodermaté-t, insekte lä—
kurébutä (Malacodermata).
MEKOPERKE zool. malakop-
terigé-t, fletbuté (Malacop-
terygii.)
•MEKUSAVLNA bot. beLishä-a
(Holcus mollis).
MEKUSCI zool. butakä-t, mo-
luske (Mollusca).
MELANHOLIJA melankoli-ja,
gjendja e zymté e shpirtit.
MELANHOLICAN melanko-
lik-e (p. sh. vjershä melan-
kolike, qé tä shtie melankoli).
MELASA kim. melas-i, lang i
trashé e i zi qé tepron prej
kristalizimit té sheqerit.
MELEZ biol. shih BASTARD
MELIJA bot. tespi-a, (Melia
Azederach), bimä zhukurimi.
MELIORACIJA meliorim-i,
melioracion, pérmirsim, ve-
canisht vleftés ekonomike té
tokés.
MELISA bot. bar blete, shpe-
linok, milcé (Melissa offici-
nalis).
MELIZAM muz. melizém-me-
lizmi, nji tog tingujsh qä za-
konisht kéndohen me nji
rrokje dhe zbukurojné melo-
din.
MELODICAN melodik-e, qé i
pärket melodis.
MELODIjA melodi-ja, varg
tingujsh me naltsi tä ndrysh-
me; fig. nji radhé fjalésh a
frazash qé bie miré né vesh.
MELODIJSKI MOL muz. mol-i
melodik.
203

MELODIKA
MELODIKA muz. melodiké-a,
shkenca mbi formimin e me-
Iodive; term qé pärfshin té
gjitha vetit e melodive té
folklorit tä nji populli.
MELODRAMA melodramé-a,
dikur drame e pércjellun me
vegla muzikore, sot dramé
me karakter populluér.
MELOGRAF muz. melograf-i,
shenues i melodive popullore.
MELOMANIJA muz. meloma-
ni-ja, entuziazém i tepruem
ndaj muzikés.
MELOPEJA muz. melope-ja, té
iolunit muzikal, recitativ.
MEMBRANA biol. membra-
n*a, angérr, cipé e hollé.
MEMOARI memoare-t, kujti-
me; vepér letrare.
MEMORANDUM memoran-
dum-i, dokument diplomatik
qä nji qeveri i dérgon nji
qeverije tjetér, Pér té sqarue
nji cashtje a per t'i kirkue
Ilogari Pér sjelljen qu ka
mbajté.
MEMORIJA memorje-memor-
ja, kujtesä, mbamendje; IN
IVINÆORIAM in memoriam,
Pér (né) kujtim.
MENINGIT med. meningjit-i
(meningitis cerebro spinalis),
pezmatim i té tri membra-
nevet trunore.
MENISKUS meniskus-i, sipér-
faqe konkave ose konvekse
e tubit té langét, shkaktue
prej kapilaritetit.
MENO muz. meno, må pak
MENTALITET mentalitet-i,
ményré té menduemi, botä-
kuptim.
204
MERNICI
MENTOR mentor-i, udhéheqäs,
mésues, arsimtar, edukator.
MENZA mensö-a, Iokal ku hanä
bashkarisht punuesit e nji
sektori.
MENZURA muz. menzuré-a,
masä Pér kohön e nji njisije
takti, tempoja e nji kompo-
nimi.
MENJATI gram. me lakue, p.
sh. mbiemnin; me zgjedhue,
p. sh. foljen.
MENJSEVIK menjshevik-u,
ithtar i menjeshevizmit.
MENJESEVIZAM menjeshevi-
zem-menjshevizmi, né Rusi
rrymä oportuniste mikrobor-
gjeze, antirevolucionare, an-
timarksiste.
MERILO meter-metri, masé
metrike; masä, kriter, normä,
mjetmatje.
MERINIZAM .merinizöm-meri-
nizmi.
MERINO merino-ja; MERINO
OVCA delja merino (ovis
aries hispanica).
MERISTEM bot. meristemö-a,
indi i gjallä, qelizat e tä cilit
ndahen gjithnji e japin qe-
liza e inde tö reja.
MERKüR Icim. merkur-i, en-
gjérdhi, zhivé; astr. må i
vogli prej planeteve tä mé-
dha e rnå aför diel-lit.
MERMER min. mermer-i, gur
gélqeruer i forte e i cmue•
shém qö pördoret Pör ndérti-
me e pär vepra skulpture.
MDRNI•CI zool. dhematse-t,
gjeometre, gungacé (Geome-
tridae).
MESECAR
MESECAR pärhang-i, i pärha-
nun, sompabulist.
MESECARSTVO pörhanuni-ja,
somnabulizém; jermi.
MESECEVE MENE astr. fazat
e hanés, ndörrimet.
MESECEVE PEGE gjeog.
Ilat e hanäs.
MESING kim. mesing-u, legu-
ra e bakrit e zingut.
MESNA RECENICA gram. fja-
li vendore, lokale.
MESNI PADEZ, gram. rasa
vendore, lokativ.
IVIESNI PRILOG gram. ndaj-
folje vendi, adverb vendi.
MESNO GREJANJE nxehje 10-
kale.
ML'SNO VREME gjeog. koha
Iokale, e vendit.
MESOFIL bot. mezofil-i, qeli-
za qé ndodhen midis gjethit.
MESOFITI bot. mezofite-t, bi-
mé qä rrnojné né lagshti e
nxehtsi mesatare.
MESOZDERCI zool. mishngra-
näs-mishngransit, karnivoré
(animalia sarcophaga, ani-
malia carnivora).
MESTO TVORBE GLASOVA
vendkrijimi i tingujve, vendi
i artikulimit té tingujve.
MESAK bot. folikul-i (follicu-
Ilus), Iloj fryti.
MESCIC ZA IZLUCIVANJE
zool. mäshikza e tajitjes, pul-
zative (vacuola contractilis).
MESICA bot. urtikulare-ur%-
kularja (Urticularia), Iloi bi-
me insektngranse).
MESINARE bot. shih ASKO-
MICETE.
METALURGIJA
MESINICE zool. ascidie-t (As-
cidia).
METABOLIZAM metabolizöm-
metabolizmi, shkämbim ma-
terje, tä gjitha proceset ki-
mike té ndértimit e shkatrri-
mit qé ngjasin nä qeliza.
METASILICIJUMOVA KISE-
LINA Mm. acidi metasilicik.
METAFIZIKA fit. metafizi-
kä-a, botékuptim dhe meto-
da e kundért me dialektikén,
doktrinä idealiste, qé esen-
cen e qenies dhe parimet e
té njohunit i konsideron si
absolute dhe té pandryshue-
shme.
METAFORA metaforé-a, figu-
ré retorike.
METAFORICAN metaforik-e.
METAGENEZA biol. metagje-
nezä-a (metagenesis), ndé-
rrim i rregullt seksual e
aseksual te disa shtazé e te
shum bimé.
METAKARPIJUM (doruöja)
anat. metakarp-i, pjesé e do-
rés midis gishtave dhe ky-
cit té doräs.
METAL kim. metal-I, trup i
pajisun me nji
shkélqim té posacém dhe qé
pörcjell miré nxehtsin e
elektricitetin.
METALAN metalik-e.
METALOID kim. metaloid-i,
trup i thjeshté qé nuk asht
metal dhe qä prandaj nuk
åsht i ndritshém dhe asht
pörcues i keq i nxehtsis dhe
i elektricitetit (klori, bromi,
jodi, oksigjeni, etj.)
METALURGIJA kim. meta-
lurgji-ja, té nxjerrunit e me-
205

METALURGIJSKI
taleve dhe té punuemit e ty-
ne per t'i pärdorö n'industri.
METALURGIJSKI metalur-
gjik-e; — KOMBNAT ko-
mbinati metalurgjik.
METAMERIJA metamerje-
metamerja (articulatio), pje-
sit e trupit te shtazét qé
vargohen ri•egullisht njana
mbas t.jetrös, si p. sh. unazat
e skrajavet unazore.
METAMORFNF, STENE gjeoge
shkambijt metamorfikö.
METAMORFOZA biol. meta-
morfozä-a, shndärrim, proces
i zhvillimit prej ves deri te
shtaza e pjekun; fig. ndärrim
gladh né koncepte e né ka-
rakter.
METAN kim. metan-i, gazi
mocalik, hidrokarbur i gaztä
e i pangjyré qé formohet
nga té prishunit e substan-
cave organike e né minierat
e qymyrgurit.
METANISATI me u pendue;
fig. me u sjellé si skllav.
MET AR meter-metri, masä rit-
mike; njisi mase Pör gjatsi.
METARSKA CENTA kuintal-i.
METASTAZA metastazä-a,
gjendja kur bakteret e sé-
mundjes nuk shkaktojnö
ndérrime né sämundje vetäm
né vendin e infektimit, por
pärhapen edhe nepär pjesä
tjera té trupit nepérmjet té
qarkullimit té gjakut dhe
enévet limfatike dhe késhtu
cfaqen sémundjet e reja né
vende té tjera.
METATEZA metatezé-a, ndé-
rrimi i vendit té ndonji
shkronje né nji fjalé.
206
MM'LIRA
METEMPSIHOZA metempsf-
kozé-a, simbas mitologjis-
shpérngulja e shpirtit; besi-
mi se shpirti mbas vdekjes
zen vend nö ndonji shtazé
ose bimö.
METEORI gjeog. meteorä-t,
trup qielluer shum i vogöl, i
cili, kur hyn n'atmosferön e
dheut, ndizet aq sa ndrit;
cdo fenomen qä ndodh n'at-
mosferé•, shiu, bora, breshni,
etj.
METEORIT astr. meteorit-i,
aerolit.
METEOROLOG meteoro-
log-u.
METEOROLOGIJA meteoro-
logji-ja, shkenea qé studion
kohén e fenomenet e tjera
astronomike.
METEOROLOSKI meteorolo-
gjik-e.
METEOROLOSKA STANICA
stacioni meteorologjik.
MEEOROLOSKE, PROMENE
ndryshimet meteorologjike.
METILALKOHOL kim. alko-
oli metilik.
METILJ ZOOL. ligatö-a, kélba-
zé, distomé, krymbi qé
shkakton sémundjen e kélba-
zes (Distomurn hepaticum).
METLA (breza) bot. mustekén-
mustekna, méshtekén, mesh-
tek, mushtekén, krahjeté,
Iejthi e egér (Betula verru-
cosa).
METLICA (metia) bot. jer-
mé-a, rrushqyqe (Osyris al-
ba); panikél (panicula), bujq.
xhufké, theké, gallicä.
METLIKA bot. brukö-a (Ta-
marix gallica).
METLIKE
METLIKE bot. fam. e marina-
ve (Tamaricaceae).
METLINE bot. fam. e gjunjé-
zave (Ephedraceae); OBIC-
NA METLLNIA gjunjéza e
rendomté (Ephedra dista-
chya).
METODA metodé-a, ményra e
té kérkuemit té fenomeneve
té natyrés; kérkimi, hulumti-
mi; rruga e ményra e té kér-
kuemit né puné Pér Via mbé-
rrijté ndonji suksesi, njohjes
sé vérteté; udha qé ndjekim
pær té dhané nji mésim.
METODICAN metodik-e, qé ka
rregull, qä ka metodé.
METODICAR metodist-i.
METODIKA metodikö-a, mé-
nyra e arti i té dhanit mé-
sim, tansija e metodave qé
pärdoren né mäsim ose pär
té zbatue né praktiké nji gjå.
METODSKI metodikisht.
METONIMIJA metonimi-ja,
figuré retorike, pärdorimi i
nji fjale pär nji tjetär.
METRIKA metrikö-a, shkenca
e ndärtimit tä vargjeve e tä
strofave; muz. shkenca q?}
merret me marredhanjet e
tingujve.
METRITIS med. metritis-i, pez-
matim i anit, i mitrés.
METRONOM mum metronom-ij
vegäl pär me matö dhe me
caktue njisit e kohäs, (tem-
pos), né kompozim ose né
kangän popullore.
METROPOLA metropol-i, shte-
ti imperialist dhe vendi i tij,
konsidérue né Iidhje me ko-
Ionit e veta; qyteti må i
MI BEMOL
randsishérn i nji treve
madhe.
METVICA bot. mendör-men-
dra, nénqingje (Mentha pi-
perita).
MEZA voéE muz. meza voge,
me gjysä zani, gjysé zani.
MEZENTERIJUM anat. me-
zenterium-i, Cipa qé mbösh-
tjell zorrét.
MEZGA (komina od maslina)
bärsi-ja.
MEZIMAC djalö döshiri, djalä
i vetärn; gishti i vogöl, vokri,
vocrri.
MEZIMICA vajzö déshiri, vaj-
zé e vetme.
MEZOCEFALUM anat. mezo-
cefalum-i, truni i mesem
(mesencephalon).
MEZODERMA anat. mezoder-
mä-a (mesodermis), fletéz e
mesme e embrionit.
MEZOSOPRAN muz. mecoso-
pran, zå ndörmjet sopranit e
altit, dallohet veganisht me
tansin e toneve tä mesme.
IVÆZOTENOR muz. mecote-
nor-i, zå i mesöm mashkulli
né mes teqorit e baritonit.
MEZOZOE zool. mezozoj-t
(Mezozoa), grup shtazäsh te-
Pér tö vogla me ndörtim tru-
pi shum té thjeshtä.
MEZOZOJSKA DOBA gjeot.
koha mezozoike, koha e mes-
me.
MI muz. mi ose E, grada e
treté e C-durit.
MI BEMOL MADORE muz.
mi bemol magjore, Es-dur.
MI BEMOL MINORE muz mi
bemol minore, es-moli.

MICELIJA
MICELIJA bot. micel-i, trup i
köpurdhäs i pörbarné prej
hifesh (mycelium).
MIJAUKATI me mjaullue,
maca mjaullon.
MIKORIZA bot. mikorizö-a
(mycorrhizis), jetö e pärbash-
köt e disa köpurdhave me
rranjät e shum bimäve té
nalta, sidomos me ato qé
rrnojné né tokö humusore.
MIKOZA med. mikozé-a, sé—
mundje käpurdhash, emén i
pérgjithshäm Pér tä gjitha
sämundjet qä shkaktohen
prej képurdhave.
MIKROB mikrob-i, qenie mi—
kroskopike qé rrnon n'ajr a
fi'ujä, shkakton infekcione e
semundje dhe prodhon fer-
mentime. Sin. bakter.
MIKROBIOLOGI.JA mikrobio-
logji-ja, shkenca qé merret
me studimin e mikrobevet.
MIKROFARAD fiz mikrofara-
daj-i, e milionta pjesé e nji
faradajit.
MIKROFON muz. mikrofon-i,
vegél, e cila valét e tinguj-
vet i shndérron n'impulse te
korrentit elektrik.
MIKROKOSMOS mikrokozém-
mikrokozmi, bota e vogél.
MIKRON mikron-i, e mijta
pjesé e milimetrit.
MIKROORGANIZAM mikro-
organizäm-mikroorganizmi,
qenie e gjallé bimore a shta-
zore qé mund té shifet vetém
me mikroskop.
MIKROSKOP mikroskop-i,
aparat optik i pörbamö prej
disa thierzave qö shärben Pör
té zmadhue trupat mikror
208
MI MINORE
skopiké, pär té pa sende qé
nuk shifen me sy.
MIKROSPORE bot. mikrospo-
re-t, organet seksuale mash-
kullore te bimöt pa Iule.
MIKROSPORODIJE zool. mi-
krosporodie-t, shtazä njiqeli*
zore parazite prej grupit spo-
rozoa me trup ameboide dhe
me shum bärthama.
VIIKSEDEM mielc. miksedem-i,
sémundje qé vjen prej atro-
fimit ose mungesäs Sö gjan-
dres tiroide.
MILINA könaqsi-ja.
MILITARIST militarist-i, ith-
tar i militarizmit.
MILITARIZAM militarizém-
militarizmi, politikä reakcio-
nare qä synon kah shtimi i
armatimit Pör té pérgatité
luftä agresive.
MILITI SE me pélqye.
MILOGLASAN zåamböl.
MILOZVUCAN shih MILO.
GLASAN.
MI M ADORE muz. mi magjo.
re, E-dur.
MIMIKA mimikä-a, shprehje e
ndiesive me anän e Iévizjeve
te muskujve tä fétyrés e té
gjesteve.
MIMIKRIJA biol. mimikri-ja
(mimicry), ngjashmäni
formö, ngjyré e tjera cilsl-n
nash té jashtme né disa shta-s:
zä, nä nji numär té kufizuem
edhe te bimét, me rrethin e
jashtäm ku ato rrnojné.
MI MINORE muz. mi minore,
e-moli.
MIMOZA
MIMOZA bot. mimozä-a, Iule
mos mé prek (Mimosa pudi-
MINDUSICA bot. Iule vath-i
(Fuschia).
MINERAL min. mineral-i, cdo
trup inorganik kimikisht e
fizikisht homogjen qä gjindet
mbrenda né tokä ose mbi si-
pérfaqen e saj.
MINERAL,NE VODE gjeog. uj-
nat minerale.
MINERALOGIJA mineralogji-
ja, shkenca qé studion mine-
ralet.
MINIJUM kim. minium-i, ok-
sidi i plumbit
MINIMA muz. minima, ma e
vogla; emni i gjysönotEs né
Mesjetä.
MINORE muz. minore, shkalla
minore, mol-i.
MINORITET minoritet-i,
kombsi qé pörban pakicé né
masön e popullsis sé nji ven-
di. Sin. pakicä.
MINUET muz. minuet-i.
MINUSKÜLA minuskulé-a,
shkronja e vogél.
MIOCEN gjeot. perioda mio-
cenike.
MIOKARDITIS miek. miokar-
ditis-i, pezmatim i musklatu-
turäs sé zemrés.
MIOLOGIJA miologji-ja (my-
ologia), shkenca mbi muskla-
turän.
MIOP rnjek. miop-e, qé Shef
né rnänyré tö qarté vetöm
sendet e afärme, tö largtat i
duken te zbeta. Sin. drité-
shkurtö; ant. presbit.
14 Fjaluer terminologjik
MIRTA
MIOPIJA mjek. miopi-ja, dri-
täshkurtsi, nji e meté e synit
qé na ban t'i shofim turbull
sendet e largta, kurse t'aför—
met i shquejmä mirö.
MIOZITIS miek. miozotis-i,
pezmatim i musklaturés
shkaktue nga mikrobet e
ndryshme-tuberkulozit, sifi—
lisit, reumés.
MIRAKUL mrekulli-ja; dicka
e euditshme.
MIRIJAPODE zool. miriapo-
dé-t, shumkambshä (Myria-
poda).
MIRISAVA VITINA bot. kulp-
na e butä, kulpi i butä (Cle-
matis flammula).
MIRISAVKA bot. flava kun-
dérmonjse (Anthoxantum
odoratuum).
MIRISNI ORGANI anat. orga-
net e tä nuhatunit, té marru-
nit eré.
MIRISNI REZNJEVI anat. lo-
bet e nuhatjes.
MIRJANIN (mirski) Iaik-e.
MIRNO! fis. gatitu! gaditu!.
MIRO voj i bekuem
nä kishén ortodokse.
MIRODIJA bot. moragä-a, ko-
Pör (Anethum graveolens).
MIROPOMAZANJE bagäm-
bagmi, vojim.
MIROPOMAZATI me mirosä,
me vojue.
MIROZOV muz signal ushta-
rak prej burije pir me i
vü né gjum ushtarét.
MIRTA bot. märsiné-a, lesti—
nä, mercinö, myrtä, murtel
(Myrtus communis).
209

MISA
MISA meshö-a, shärbimi fetar
katolik; muz. kompozim ki—
shtar me gjashtö pjesö.
MISAL ungjill-i, libri liturgjik
nä té cilin gjinden lutjet e
kangöt qö kändohen nä me-
shé; meshar.
MISAONA 1iMENICA gram.
ernön kuptimi, ernén ab—
strakt.
MISAONI refleksiv-e, abstrakt
MISIJA mision-i; detyrö, dér—
gatä, pérfaqsi diplomatike né
ndonji vend, delegacion spe-
ciaL; shoqaté ose ent Pör
kthimin e afetarévet nä fen
katolike.
MISPNAR misionar-i, perso-
ni qé ban réndom prapagan-
dä fetare, sidomos népör ko-
Ioni.
MISIRKA zool. puléhine-pul-
hinja, pulé hini (Numida me-
leagris).
MISLODIN bot. borzilok-u, bo-
zilok, selfian, seférgjen, fes-
ligen, salikon (Ocimum ba-
silicum).
MISTERIJE mister-i, méshef-
tsi; gjå ende e panjoftun;
dramé e kohés sé mesme me
temé fetare.
i
MISTERIOZAN misterioz-e,
méshefté, enigmatik; i pa-
kuptueshém, i errté.
MISTICIZAM misticizém-mis-
ticizmi, prirja ndaj mistikäsj
dmth. besimit né mrekulli
dhe né mundsin e tä njoftu-
nit t'asaj qö asht e möshefté,
e pakuptueshme dhe e pana-
tyrshme.
MISTICAN mistik-e, qö i
ket misticizmit ose mistikös.
210
MITOLOGIJA
MISTIFIKACIJA mistifikim-i,
mistifikacion, mashtri letra-
MISTIFIKATOR mistifikues-i,
njeriu qö ban mrstifikim,
mashtrues.
MISURA muz. mizurä-a, me-
zuré, masö, takt.
MIS zool. mi-u, mi-ni•, DOMA-
miu i shtäpis (Mus
musculus)•, NJIVSKI rniu
i arave (Mus arvicola); SUM—
, miu i pyjeve (Syl-
SKI —
vae mus),
MISAR zool. orrl-i (Buteo bu-
teo).
MISEVI zool. mij-t (Muridae).
MISICA anat. zogth i krahut,
minush.
MISIC anat. muskäl-muskli,
muskull (musculus).
MISICNI ZELÜDAC anat. rrö-
cok-u, katek, stomaku i zogj—
vet (Ventriculus musculo-
sus).
MISICNO CULO ndija musk-
lore.
MISICNO TKIVO indi mus-
kluer.
MISINAC bot. gjuhö qeni (Cy—
noglossum officinalis).
MISJAK bot. rrushkull-i, fe-
rrä calije, garcafec, rnret i
egör (Ruscus aculeatus).
MISNJAKINA bot. ruthé-a
(Anagallis arvensis).
MIT mit-i, tregim i lashté mbi
herojt legjendarä; prrallö.
MITARENJE ndérrim pupiash.
MITO mité-a, ryshvet.
MITOLOGIJA mitologji-ja, hi-
storja prrallore e hyjnive,
gjysöm herojve dhe herojve
MITOLOSKE
tö kohés sé vjetér; tansija e
mitevet dhe e gojädhanavet
té nji populli; shkenca qö
studjon mitet dhe gojödha-
nat.
MITOLOSKE PESME kangé
mitologjike.
MITOLOSKI mitologjik-e.
MITOZA biol. mitozä-a, ndam-
ja indirekte e bärthamés qe-
lizore (Mitosis, caryokinesis).
MITRA mitör-mitra, rnbulesä
koke qö venä kryepeshkopét,
kur kryejné ceremonit feta-
re.
MITROPOLIT mitropolit-i.
MIZANTROP mizantrop-i, nje-
ri urrejtés, njeri i ashpér e i
térhequn.
MIZERIJA mizerje-mizerja,
mjerim, fatkeqsi.
MLADICA bot. bisk-u, lastar,
filiz.
MLAD MESEC gieog. hana e
MLADA bot. bar ndérgishtje
(Corydalis cava).
MLATI-SUMA Ilomotités-llo-
motitsi, värtllues.
MLEC 'bot. palnja fletéprehté,
pajé e egär (Acer platanoi-
des).
MLECIKA bot. qumshtore-
qumshtorja, ndryshkull (Eu-
phorbia cyparissias).
MLECIKA OBICNA bot. kro-
rnéz-kromza (Euphorbia esu-
bot. fam. e rryejve,
e Euforbiacevet (Euphorbia-
ceae).
MNOZENIR
MLECNE ZLJEZDE anat. gia-
ndrat qumshtore (glandula
lactiferae).
MLECNICA bot. rrathje-rrath-
ja (Läctarius deliciosus).
MLECNI PUT gjeog. kashta e
kumtrit, byku i kumbarés;
kashtull, qumshtore.
MLECNI SOX lateks-i, langu
qumshtuer i biméve.
MLECNJACI cnct. dhambét e
qumshtit.
MLITAV i mefshét,
i
nga-
thét, i plogét.
LITAVOST mefshtsi-ja.
plogshti, ngathsti, pagjallni.
MLJECAC bot. panja e Hel-
drahut (Acer Heldreichii).
MLJECIK shih MLJECAC.
MNEMONIKA mnemoniké-a,
Shkathtsija e tö mbajtunit
mend, tä mbajtunit mend me
anén e disa mjeteve ndihrnö-
se.
MNEMOTEHNIKA mnemotek-
nikö-a, mnemoniké.
MNOGOBOSTVO politeizém-
politeizmi, tö besuemit né
shum zotna.
MNOGOCELIJSKA ZIVOTI-
NJA zool. shtazé shumqeli-
zore (Metazoa).
MNOGOMUSTVO poliandri-ja
(polyandria), martesé e nji
grueje me shum burra.
MNOGOZENSTVO poligami-ja
(polygamia), formé martese
simbas sé cilés nji burre
mund té keté njikohsisht dy
a må shum gra.
MNOZENIK arit. i shumzuesh-
mi.
211

MNOZINA
MNOZINA shumés-shumsi.
MNOZITELJ arit. shumzues-
shumzuesi.
MNJENJE opinion-i, mejtim.
MOBILE muz. mobile, gjallé,
Iävizshém.
MOBILIZACIJA mobilizim-i.
MOBILIZATOR mobilizator-i.
MOBILNO STANJE gjendja
mobilizimi.
MOCAC bot. xerxelja e ren-
domté, shikakuq, jargavan
mali, ftue i egEr (Daphne
mezereum).
MOCVARAN mbujak-e, i 1i-
; gatshém.
lv4.OCVAR1dE zool. shpend
mocalesh (aves palustres).
MOC SHVATANJA mencuri-
ja, mendéri, fuqi kuptimore.
MODEL model-i, yrnek, shem-
bull, gjedhe, njeri a send si-
mbas tä cilit piktori nxjerr
nji vepér arti.
MODELISATI me modelue.
MODERAN modern-e, qé i pir-
ket e i pirshtatet kohös.
MODERATO muz. moderato,
me mase, mesatarisht, Pör-
korté.
MODE,RNA modernizöm-mo-
dernizmi, lövizja letrare e
artistike kroate nö fillim tö
shekullit XX; drejtimet må
té reja letrare.
MODERNIZAM modernizäm-
modernizmi, rrymé né letérsi
a n'artet tjera.
MODIFIKACIJA muz.
kacion-i.
MODRA zool. gatä-a
cinerea).
MODRA GALICA kim.
li, sulfat i bakrit.
212
modifi-
(Ardea
gur ka-
MOI<RACA
MODRA VITINA bot. zgjeb-
cä-a, dredhö, kulpän (Clema—
tis viticella).
MODRICA bot. kokocel-i, lule
gruni, fjordaliz (Ceritaurea
cyanus); irnä-a, irnosje.
MODRI KOZOLIST bot. laver-
za kokörrzezä (Lonicera co-
erulea).
MODRI PATLIDZAN bot. pat-
lixhan i zi, patéllxhan (Sola-
num melongena).
MODROKOS zool. mullenjé e
kaltör (Monticola cyanea).
MODRONOGA zool. sqepshpa-
tö-a (Recurvirostra avocetta).
MODROVOLJKA zoot. gryka-
larrnö-i (Luscinia svecica).
MODROZELENE ALGE bot.
algat e gjelbra né té murrme
(Schizophycea).
MODRULJA zool. sorra e kal-
tär (Coracias garrula).
MODULACIJA muz. modula-
cion-i, kalimi logjik dhe i
natyrshöm prej nji tonaliteti
né tjetrin.
MODUS MAJOR mum modus
major, tonaliteti dur, magjo—
re.
MODUS MINOR muz. modus
minor, tonaliteti mol, mino-
MODUS VIVENDI modus vi-
vendi, ményré jetese, jeté e
durueshme né bashksin e
partive kundérshtare, simbas
parimit: jeto e Iejo qé té je-
tojé edhe tjetri.
MOGRANJ (NAR) bot. shegé-a
(Punica granatum).
MOGRANJI bot. fam. e shega-
ve (Punicaceae).
MOKRACA shurrä-a, urinö.
MOKRACOVOD
MOKRACOVOD anat. shurr-
cé-a, shurréz, ureter.
MOKRACNA BESIKA anat.
ujth-i, fshikö e ujit, tumbu-
Ilac, fshikshurré (vesica uri-
naria).
MOKRACNA KISELINA thar-
tina e urinäs (acidum uri—
cum).
MOKRICA bot. melakuq-i (A-
nagallis phoniceae).
MOKRICA OBICNA zool. Ido-
porté-a (Oni3cus asellus) .
MOKRICE zool. kioportä-t
(Isopoda)
MOL muz. mol-i, shkallö mi-
nore.
MOLBA lutje-lutja.
MOLEKUL kim. molekulé-a,
pjesa må e imté e nji trupi
te thjeshtä a té pérbamä, qé
mund t'ekzistojé e lirä.
MOLEKULARNI molekular-e,
qä ka té båjö me molekulän,
p. sh. peshé molekulare.
MOLIBDEN kim. molibden-i,
element kimik.
MOLIKA bot. arnen-i, arn,
mlikö, märlikä, mikish, rro-
bull i bardhé, molikä (Pinus
peuce).
MOLITVA lutje-ja, falje, ura-
MOLJAC PCELINJI zool. lla-
Ilä-a (Galeria mellonella).
MOLJAC SüKNAR zool. mo-
Ié-a, kapicö, tenjé, moléz (Ti-
neolla biselliella).
MOMENTAN momental-e, i
gastit.
MONAH murg-u.
MONARH monark-u, personi
qé qéndron né krye te mo-
MONOKARPIJA
narkis, qofté car, peranduer,
mbret, suntan apo princ.
MONARHIJA monarki-ja, for—
mé qeverije né té cilén pu-
shteti epruer gjindet né duer
tä nji njeriu té vetém me
tä drejté trashégimi.
MONARHIST monarkist-i.
MONITOR monitor-i, késhill-
dhanäs; nxansi qé méson
shoköt e vet.
MONIZAM monizäm- moniz-
mi, doktrinä filozofike e cila
tä gjitha dukunit i mbledh
né nji princip tä vetém: o né
materje (monizmi materija-
list) o né shpirt (monizmi
idealist); ant. dualizém.
MONODIJA muz. monodi-ja,
•kändim njizanuer me Pör-
cjellje té thjeshtä.
MONODRAMA muz. monodra-
mé-a, Iloj drame me muzikä,
ku merr pjesä vetäm nji per-
son.
MONOFTONG monoftong-u.
MONOGAMIJA biol. monoga-
mi-ja, bashksi• bashkshorto-
re: nji, grue me nji burrä;
ant. poligami.
MONOGENETSKA JEZERA
gjeog. liqejt monogeneté.
MONOGENEZA monogjene-
zö-a, shumimi aseksual.
MONOGRAFIJA monografi-ja,
studim i vecante rreth nji
teme.
MONOGRAM monogram-i.
MONOKARPIJA bot. mono-
karpi-monokarpija, fryt qE
sajohet prej nji karpelje te
vetme, si te bishtajat.
213

MONOKORD
MONOKORD mum. mono-
kord-i, vegél muzikore anti-
ke me nji tel, me té cilén
caktohen dhe spjegohen ma-
rrédhanjet matematikore té
tingujvet muzikoré.
MONOKOTILEDONE bot. mo-
nokotiledone-t (monocotile-
dones), bimé spermatofite
embrioni i té cilave ne farö
ka vetém nji fletéz (kotile-
don).
MONOKULTURA monokultu-
rö-a.
MONOKSID INTKUA (NTRLO-
MONOKSID) kim. acidi ni-
kelor.
MONOLITAN monolit-e.
MONOLOG monolog-u, té fo-
lunit e nji aktori né skenä
me vehten e vet.
MONOM mat. monom-i,
shprehja algjebrike ku ve—
primi i fundit nuk asht
mbledhje as zbritje.
MONOSAHARIDI kim. mono-
saharidé-t, sheqernat e thje-
shtö.
MONTIRATI me montue, me
marrö e me bashkue gji-
thi veglat e nji maqine pär
ta ngritö né kambö köte dhe
pär ta bå qé té punojé.
MONOTON monoton-e, qä ka
gjithnji po at ton; i mérzit-
shém; monotoni.
MONSTERA bot. monsteré-a,
(Monstera deliciosa), bimä
zbukurimi verä e dimen e
gjelbér, me gjethe té preme e
me rranjé adventive qä va-
ren.
MONSTRUOZAN monstruoz-e,
i pérbindshém, i hatashém.
214
MORENE
MONSUNI gjeog. monsune-t,
ernat periodike.
monument—i,
MONUMENT
shkrim a objekt tjetär me
randsi historike; pérmendo—
re, pomendore; vepär arkie
tekture a skulpture, e bame
qä te mbetet i paharruem
emni i njeriut tö shquem a i
nji ngjarje Sö madhe.
MONUMENTALAN monumen-
tal-e, vepär me nji vleftä te
madhe artistike, madhshtuer.
MORAL moral-i, normat qä
caktojnö sjelljen e njeriut né
shoqni; vete sjellja e njeriut
simbas atyne normave; teori-
ja qä trajton keto norma;
misimi, konkluzioni qä nxje-
rrim nga nji gjå; gjendje
shpirtnore.
MORALAN moral-e, i moral*
shäm.
MORAL BASNE morali i prra-
lläs, i fabulés.
MORALIST moralist-i, ai qé
predikon moralin e vetö; da—
shamiri i mésimeve e i kö—
shillave morale.
MORALITET moralitet„i.
MORALNA ODA ode morale.
MORALNO DIDAKTICKI RO-
MAN roman moralo-didak—
tik.
MORAVKA bot. kalibobé-a,
cimeriké, arniké (Arnica
montana).
MORENDO muz. morendos tue
vdeké, tingull, qé dainga•
dalé shkon tue humbö.
MORENE gjeog. morene-t, mae
terijali shkambuer qä bajn&
akullnajat.
h
I
MOREÜZ
MOREUZ gjeog. gryké-a, ngu-
shticé (detare).
MORFEMA morfemé-a, pjesa
e fjalés qé ka nji kuptim né
vetvete, si rranja, parashte-
sa e mbrapashtesa.
MORFIJUM kim. morfium-i,
pérbasi kryesuer i opiumit,
morfin.
MORFINIST morfinist-i, nje-
riu qé pérdor morfiumin.
MORFOLOGIJA morfologji-ja
(morphologia), dega shken-
core qä studjon format e ja-
shtme dhe strukturén e
mbrendshme t'organizmave
(frymoräve e bimäve) dhe
té stubstancave minerale e
te sipérfaqes sé tokäs•, vete
struktura e forma e tyne;
gram. pjesa e gramatikés qé
studion format e fjaléve, si-
domos né ndryshimet e tyne
(lakim e zgjedhim).
MORKA shih BISERKA.
MORSKA IGLA zool. gjylpané
e detit (Belone acus).
MORSKA KOKOS zool. shih
MISIRKA.
MORSKA KRAVA zool. du-
gong-u, lopä deti (Halicore
dugong).
MORSKA MAHOVINA bot.
myshku i detit (Fucus).
MORSKA REPA bot. oresh-
kö-a, mollä e dheut (Helian-
thus tuberosus).
MORSKA SABLJA zool. shpa„
tä-a, shpatäz e detit (Xiphias
gladius).
MORSKA SALATA bot. ma-
rulja e detit (Ulva lactuca).
MORSKr
MORSKA SASA bot. shih
VLASULJA.
MORSKA VIDRA zool. lundör,
za, vidra e detit (Latax lut-
rix).
MORSKA ZMIJULJICA zool.
gjarpnusha e detit, pteromi-
zon (Pteromyzon marinus).
MORSKE STRUJE gjeog. rry-
mat detare.
MORSKE ZVEZDE zool. hyjt e
detit, pastra deti (Asteroi-
dea).
MORSKI CERIC zoot. majthi i
detit (Zygaena malleus).
MORSKI JEZ zool. iriqi i de-
tit (Echinus).
MORSKI JEZEVI zool. iriqat e.
detit (Echinoidae).
MORSKI KONJ zool. mors-i,
kal i detit (Rosmarus rosma-
rus).
MORSKI KONJIC zool. kalthi
i detit, hipokamp (Hippocam-
pus).
MORSKI KRASTAVCI zool.
holoturide-t, trangujt e de-
tit (Holothuridae).
MORSKI KRINOVI zool. kri-
noide-t; zambaké té detit
(Crinoidea).
MORSKI LAV zool. luani i de-
tit (Otaria jubatus).
MORSKI LUK bot. qepa e de-
tit (Scilla maritima).
MORSKI MEDVED zool. haru-
sha e detit (Arctocephalus
ursinus).
MORSKI PAS zool. peshka-
qen-i (Carcharias glaucus).
MORSKI PAUK zool. vivä-a,
drangue i detit (Trachinus
drago).
215

MORSKI
MORSKI SLON zool. elefandi
i detit (Cystophora probosci-
dea).
MORSKI VUK zool. ujku i de-
tit (Anarrhichas lupus), Iloj
peshku.
MORSKO PRASE shih ZA-
MORCE.
MORSKO SILO zool. gjylpana
e detit (Syngnathus acus).
MORULA biol. morulé-a, faza
e paré e zhvillimit t'embrio-
nit tä shtazéve, me cilén
mbaron procesi 1 té ndamit
né hulli.
MORUNA zool. moruné-a, bli
(Acipenser huso).
MORÜZGA zool. anemona e
detit, aktinie (Actinia).
MORZ shih MORSKI KONJ.
MORTALITET mortalitet-i,
numri i individäve qö vde—
sin cdo vjet; rasa vdekjesh
tä denduna té shkaktueme
nga ndonji epidemi a nga
kushtet e vecanta qä favo-
rizojné kéte.
MOSO mum moso, shqetsue—
shöm, me Iävizje må té gja-
llö.
MOSKAVAC zool. makrosh-i
Moschus moschiferus).
MOTIV motiv-i, element i sub*
jektit té nji vepre letrare;
muz. shpehje melodike nga
e cila zhvillohet kompoziciO-
ni i nji cope muzikore.
MOTIVACIJA motivacion-i,
arsyetim.
MOTIVISATI me motivizue.
MOTO moto-ja, parollé•, fjalä
e urté; muz. Iävizje, kohö.
216
MRAVLJI
MOTRITI me vérejté, me sodi-
té, me vézhgue, me mbikqy—
rö.
MOZAK anat. trü-ni, encefal
(cerebrum), tansija e organe-
vet qö ndodhen mbrenda né
truni i
krye. VELIKI —
madh (prosencephalon),
PREDNJI — truni i pérpar-
mé (telencephalon), MEDU-
MOZAK truni i ndärmjemé
(diencephalon), SREDNJI
truni i mesém (mesencepha-
(Ion). MALI — truni i vo-
gél, truthi (metencephalon).
MOZDANA GANGLIJA anat.
ganglioni trunuer (ganglion
cerebrale).
MOZDANA KORA anat. koja
trunore, korja trunore (sub—
stantia corticalis cerebri).
MOZDANA KAP shih APO-
PLEKSIJA.
MOZDINSKI NERVI anat.
nervat e palcäs kurrizore.
MOZDANO-MOZDINSKA
TECNOST anat. langu tru-
nopalcuer (liquor cerebro-
spinalis).
MP. muz. mp, shkurtesé Pér
mezopiano, shqipto mecopia•
no.
MRASE med. shih MALE BO-
GINJE.
MRAV zool. thnegél-thnegla,
milingonö, bubrecä, mizä
pördhecke, boboreshö, dheu-
Iö (Formica).
MRAVLJA KISELINA Icim.
acid formik, acidi i thengla-
ve, acidi metanoik.
MRAVLJI JEZ zool. ekidne-
ekidnja (Echidna aculeata).
MRAVOJEDI
MRAVOJEDI zool. thnegla-
ngranös, thneglangransit, taw
mancarö, (Wlyrmecophagi-
dae).
MRAVOJED TROPSKI zool.
tamancar-i, thneglangranés
(Myrmecophaga jubata).
MRAVOZUB zool. pikthi i zi
(Picus martinus).
MRAZOVAC bot. lule vjeshte,
kage-kagja, bar plakash
(Colchicum autumnåle),
MRCA bot. mérsinö-a, lestiné
(Myrtus commur. s).
MRCE bot. fam. e mérsinave
(Myrtaceae).
MRENA zool. mustak-u (Bar-
bus fluviatilis).
MREST shih IKRA.
MREZA PAUKOVA zool. cfa-
gä-a, endöz, pajazhinä, PEI-
hurä e merimangäs, pezhish-
kä (rete araneae).
MREZNJACA anat. retinä-a
(retina).
MREZOKRILCI zool. neurop-
teré-t, krahörrjeté (Neurop-
tera).
MRGODAN i mrroltö, i zymté,
i vranté.
MRKE ALGE bot. algat e
murrme (Phaeophycea).
MRKI UGALJ kim. théngjilli
murrmé.
MRKVA bot. karoté-a (Daucus
carota).
MRLJA (fleka) dangé-a, njollé,
pllongé, vurratö.
MRMAK zool. dosez-dosza,
shkrapäl, bushtörzö, arre
(Gryllotalpa vulgaris).
MUJAL
MRMOLJAK zool. triton-i i
madh, kéllonjé (Triton cri—
status).
MRMOT zool. marnotæ-a (Mar-
mota marmota).
MRTVA KOPRIVA bot. hithi i
but.ö (Lamium album).
MRTVACKA CLAVA ZOOL.
sfingé-a me krye té vdekuni
(Acherontia atropos).
MRTVICA bot. xiné-a, shqind,
liqe, pistak, (Pistacia tentis-
cus).
MRZOVOLJAN i mörzitun.
MRZNJA urrejtje-urrejtja,
méni.
MÜCATI me belbézue.
MUCITI SE me u mundue.
MUDAR i urté, i mengérn.
MUDROLIJA sofizém-sofiz-
mi.
MUDROVANJE tä shitunit
mend, pärsiatje.
MUDROVATI me shitö mend,
me pärsiaté, me filozofue.
MUFLON zool. muflon-i, dele
e egär (Ovis musimon).
MUHA CE-CE zool. miza ce-ce
(Glossina, plorsitans).
MUHA KONJSKA zool. miza e
kalit (Hippobosca equi).
MUHA KUCNA zool. miza e
shtöpis, miza e dhomés
(Musca domestica).
MUHAR bot. kostrevé-a (Seta-
ria).
MUHARA bot. qeleposhe-qele-
poshja (Amanita mucaria).
MUHALOVKA bot. drozeré-a
(Dionaea muscipula).
MUJAL zool. qefull—i, qefall
(Mugil cephalus).
217

MUKATI
MUKATI me u bérlyké, me
pallé (kau bérlyket).
MUKINJA bot. vodhvigja e
bardhé, lulubardhé, vodhvi-
ce, zokth (Sorbus aria).
MUKLO e gram. e e pazå.
MUKOR bot. mukor-i (Mucor).
MUKOZA bioL surrzäl-surrzla,
mukozä, cipé e hollé.
MULA zool. mushké-a mushk,
(Equus mulus), bastard prej
pelés e gomarit.
MULJACA mokén-mokna, mo-
kér, gur i madh dhe i rrum-
bullakét me nji vrimé né
mes qé rrotullohet sipär nji
guri tjetér qä nuk Iéviz; per-
doh•et pär te blue drithé, sin.
gur mullini.
MULJANJE kim. mushtzim-i.
MUNIKA bot. rrobull-i, art,
välgjé-ni, arti i kuq (Pinus
leucodermis).
MUNGO zool. mungo-ja, (Mun-
gos mungo), shtazé e vo-
gäl gjakpise prej familjes
Veveridae.
MUNTJAK zool. muntjak-u,
dreni muntjak (Cervulus
muntjak).
MUNJA vetimä-a, shkreptimä.
MURA shih MOIÆKA.
MtJRBA (murva) bot. man-i
(Morus).
MURINJA zool. murenö-a
(Muraena helena).
MUSTRA mostér-mostra, kop-
je, shembull, model, gjedhe.
MUSICE zool. mushkonja-t,
kunupä (Babionidae).
MUSKE PESME kangé bu-
rrash, kangé trimnije.
218
MUZICRI
MUSKI mashkulluer-mashku-
Ilore; — ROD gjinija mash-
kullore; trimnije, epike,
burrnore.
MUSMULA bot. mushmullé-a,
mushmollé, mollmucé (Mes-
Pillus germanica), DIVLJA
sqepth-i (Amelanchier ovalis
Med), JAPANSKA — mush-
mulla japoneze, mushrnullé
frengu (Eriobotrya japonica).
MUSMüLACA bot. burbulli i
rendomtä, ftue i egér (Coto-
neaster integerima).
MUTACIJA biol. mutaeion-i
(mutacion), gfaqja e papritun
e cilsinave té reja te Ilojet e
shtazöve dhe tä bimöve;
gram. ndärrimi i tingujve.
MUTLJAG fundäri-ja, 110m,
lurbé, Ilurbé, Ilapérciné.
MUVA zool. mizé (Musca).
MUVINA PLESAN bot. myku
i mizés (Empusa muscae).
MUZICAR muziktar-i, kompo-
zitor.
MUZICKA i e muzikös; —
A.KADEMIJA, akademija e
— DRAMA, dra-
muzikés;
— GRAMA-
mé muzikore;
TIKA, gramatika e muzikés,
estetika e
muzikös; ISTORIJA his-
torija e muzikés;
RIJA teorija e muzikös; —
VILJUSKA masha muziko-
re, akorder, vegöl per té dha-
né intonacionin korit ose Pér
t'i akordue veglat muzikore.
Quhet edhe kamerton,
MUZICKI DIKTAT diktati
muzikuer.
MÜZICKI
MUZICKI FOLKLOR folklori
muzikuer.
MUZICKI INSTRUMENAT in-
strumeti muzikuer, vegél mu—
zikore.
MUZICKI OBLICI format e
muzikäs.
MUZICKI SISTEM sistemi mu
zikuer.
MUZIKA muziké-a, arti qé
shpreh ndjenjat me anä tin-
gujsh qé formojné ritäm,
harmoni e melodi; vepra ve-
té e kétij arti; VORALNA —
muziké vokale; DNSTRÜ-
MENTALNA —
, muzikä in-
strumentale; IKAMERNA
muziké dhome; LAKA
N simboli kimik per elementin
azot (nitrogjen).
Na simboli kimik Pér elemen-
tin natrium.
NABAVNO-PRODAJNA ZA-
DRUGA kooperativa shit-
blemse.
NABORANJF, rrudhje- rrudh-
ja, té rrudhunit.
NACIJA nacion-i, komb.
NACIONALIST nacionalist-i.
NACIONALIZACIJA naciona-
lizäm-nacionalizmi, ideologji
dhe politiké reakcionare qä
ndez anmiqsi né mes té
kombeve.
NACIONALIZOVATI me
shtetzue, me nacionalizue.
NACIONALNOST nacionali-
tet-i, kombsi.
NACINSRA
muzikä e lehté; PLESNA
muziké vallzirni; OZBILJNA
muzikä serioze; ZABAV-
NA — muzikö argtuese.
MUZIKALIJE, muz. muzika-
Ije-t, notat e shkrueme ose
tä botueme, edicionet mu-
zikore.
MUZIKALNOST muzikalitet-i.
MUZIKANT muzikant-i,ai qé
i bie ndonji vegle muzikore.
MUZIKOLOG muz. muziko-
log-u.
MUZIKOLOGIJA muzikolo-
gji-ja, shkencé mbi muzikén.
MUZJAK zool. mashkull (te
shtazét) (mas, masculus, mas-
culus animal).
NACIONALNA MANJIN,A pa-
kica kombtare, pakica nacio-
nale, minoritet.
NACIONALNO PITANJE ca-
shtja nacionale.
NACIONALNI UZGOJ eduki-
mi naciqnal, qö ka Pör qä-
111m me zhvillue ndjenjön
e vetédijen nacionale.
NACIN ményré-a,
— ARTI-
KULACIJE ményra e arti-
kullimit (te tingujvet)
TVORBE GLASOVA mény-
ra e krijimit ose formimit tä
tingujvet.
NACINITI me formue.
NACINSKA PRILOSKA OD-
REI)BA gram. plotés mény-
219

NACINSKA
NACINSKA RECENICA gram.
fjalija ményrore, fjali mo-
dale.
NACINSKI PRILOG gram.
ndajfolja mänyre.
NADAHNUCE inspirim-i, ins-
piracion, frymzim.
NADBISKUP arqipeshkv-ar-
qipeshkvi, arqipeshkop.
NADBUBREZNE ZLJEZDE
anat. gjandrat mbiveshkore
(glandula suprarenalis).
NA DESNO! djathtas ktheu!.
NA DESNO RAVNAJ SE!
djathtas eja né radhé!
NADGLASATI me fitue né vo-
tame.
NADGRADNJA superstruktu-
rö-a.
NADGROBNI GOVOR nekro-
logji-ja, pérkujtim, ligjäraté
e pärmortshme.
NADGROBNI NATPIS epi-
taf-i, mbishkrim mbi nji gur
vorri.
NADIMAK ofiq-i, Ilagap.
NADIR gjeog. nadir-i, piké e
marrun me mend nin ka-
mbét tona; ant. zenit.
NADLAKTICA anat. parallana
e krahut , humerus (hume-
rus).
NADLESTVO zyrä-a, institut,
NADLEZAN kompetent-e.
•NADLEZNOST kompetencé-a.
NADMEN (naduven) emfatik-e,
i ngärfosun; i kacagjelun.
NADMOCAN superior-e, pre-
ponderant.
NADMOCNOST epérsi-ja, su-
perioritet, siprani.
220
NAGINJATZ
NADMORSKA VISINA gjeog.
naltsija mbidetare, naltsija
mbi raxhén e detit.
NADNICA möditje-méditja,
pagesé ditore.
NADNICAR médités-méditsi,
puntor me méditje.
NADRAZAJ ngacmim-i, cytje.
NADRAZITI me ngacmue, me
ngucö, me cyté.
NADRAZIVANJE ti ngacmue-
mit, ngacmim, gérgamé.
NADRAZLJIVCI gazet hel-
muese.
NADREALIZAM sipärreali-
zém-sipérrealizmi, nji nga
drejtimet e letérsis sé mbas
Luftäs sä paré botnore qé
mbäshtetet nö psikanalizö•,
vazhdimi i dadaizmit.
NADRLJATI me shkarravité.
NADUVEN emfatik-e, bombas-
tik.
NADUVENOSTI ernfazä-a.
NADVOJVODA arqiduké-a.
NADZEMNI IZDANAK bot.
kércyelli mbitoksuer (caulis
epigaeus).
NADZORNI ORGANI organet
mbiköqyrse.
NADZORNIK inspektor-i, mbi-
kéqyrés.
NADZUBNI gram. mbidhah-
buer, supradental.
NAFTA nafté-a.
NAFTALIN naftaliné-a, bar
tenje.
NAGIB ZEMLJISTE gjeog.
pjerrsija e tokés, e vendit.
NAGINJANJE prirje-prirja;
inklinacion; epje.
NAGINJATI me u priré,
me u pjerré; me u ménjanue.
NAGLASAK
NAGLASAK theks-i, akcent.
NAGLASITI me theksue.
NAGLASEN i theksuem.
NAGON shtytje-a, instinkt,
nxitje, impuls.
NAGONITI me shtye, me nxi-
NAGOVORATI me bindé, me
ia mbushé mendjen.
NAGRA.BUSITI me ra né kur-
thé, me sharrue.
NAGRAISATI me sharrue (Pér
té keq).
NAGRADA shpérblim—i; gmim.
NAIMENOVANJE emnim-i.
NAIVAN naiv-e, i patékeq, i
padjallzi-a, i pasherr.
NAIZMENCE POREDJENI Ll-
STOVI bot. gjethe té
mbyeme, t'alterueme (folia
alterna).
NAIZMENICAN alternativ-e.
NAIZMENICNI UGAO kandi
alternativ, shndärrues.
NAJAMNIK mercenar-i, bedel.
NAKAZ shemtim-i.
NAKLADA muz. edicion-i, ve-
Pör muzikore e botueme.
NAKLONOST pririe-prirja,
talent; simpati, dhimbsuni,
dhémbshuri.
NAKOSTRESITI me u
kreshperue
NAKOVANJ anat. kurdh-i,
kudhäs, kulmé, kudhön, ku-
dör, (incus).
NIKNADA shpärblim-i, shpa-
gim, kompenzim — STETE,
damshpärblim.
NALEP bof. spinér-spinra
(Aconitun napellus.
NAPEV
NA LF,VO! fis. majtas ktheu!
NA rnvo KRUG! fis. mrapa
ktheu
NALOG urdhän-urdhni, ur-
dhän pagese; porosi.
NAMAMITI me joshé, me
ndjellä, me ngashnjye.
NAMENSKI PADEZ gram.
rasa dhanore, dative
NAMERNA RECENICA gram.
fjali qällimore, finale.
NAMESTO VOLJNO! fis. qet-
sou!
NAMETATI me imponue.
NAMETLJIV i vardisun, i
bezdisun.
NAMETNICI bio!. parazité-t.
NAMIRNICE gjanat ushqimo-
re, artikuj t'ushqimit (nu-
trimenta).
NAMRGODEN i zymtä, i vran-
tä, i mvrojtun, i mrroltæ.
NANA bot. mendör-mendra,
menté (Mentha piperita).
NANDU zool. nandu-ja(Rhea
americana), shpend né gjini
me makushän, rzaon né ste—
pat e Amerikés.
NAOCARKA zool. kobér-kob-
ra, gjarpän me syza (Naja
tripudiafis).
NAORUZANJE armatim-i.
NAPAD sulm-i, mésymje.
NAPADAC sulmues-i, msys,
agresor.
NAPAST fatkeqsi-ja, mjerim,
rrezik.
NAPET i ndemä, i ngrehun.
NAPETO STANDE gjendja e
ndeme, gjendja e acarueme,
e ashprueme.
NAPEV mu,Z. melodi-ja, melo-
dija e kangös.
221

NAPJEV
NAPJEV muz. shih NAPEV.
NAPLAVA bunije-a, lynx, toké
e sjellun dhe e shtueme prej
ujnash.
NAPON tension-i, presion,
shamje.
NAPOR mundim-i, pérpjekje.
NAPOREDNA RECDNICA
gram. fjali krahasore, fjali
komperative.
NAPRED MARS! para marsh!
NAPREDAK pérparim-i
NAPREDAN pérparimtar-e.
NAPRSTAK bot. lule filxhani
(Digitalis).
NAR bot. shegä-a (Punica gra-
datum).
NARACIJA tregim-i, kallxim.
NARANDZA bot. portokall-i
(Citrus auranitum),; LJUTA
NARANCA narang-i, na-
rangj, nerénxä (Citrus biga—
radia).
NARATIVAN gram. narativ-e,
tregues, tregimtar.
NARATIVNA ISTORIJA his-
tori narative, tregimtare.
NARCIS bot. shih SUNO-
VRAT.
NARECJE idiom-i, dijalekt.
NAREDBA urdhnesä-a.
DAREDBODAVAC urdhön-
dhanäs-i.
NAREDF*NJE urdhén-urdhni.
NAREDIVATI me urdhnue.
NARKOTIN kim. narkotin-i,
alkaloid, nji prej pävbaseve
t'opiumit.
NAKROTICAN narkotik-e,
gjumévus, pérgjumues, qä té
ven né gjumä.
222
NASADEN
NARKOZA mjek. narkozö-ar
(narcosis), gjumi qi shkakto-
het artificialisht, me pirdo-
rimin e disa substancave
narkotike
NARODNA EPOPEJA epopeja
popullore, ep heroik, popu-
Iluer.
NARODNA ETIMOLOGIJA
etimologjija popullore.
NARODNA KNJIZEVNOST
letérsija popullore, letärsi
gojore.
NARODNA LIRIKA lirika
popullore.
NARODNA MUZIKA muz.
muzika popullore.
NARODNA ODBRANA mbroj-
tja popullore.
NARODNA SKUPSTINA ku-
vendi populluer, parlamenti,
organi må i nalté shtetnuer.
NARODNI INSTRUMENTI
muz. instrumentet popullore.
NARODNi JEZIK gjuha popu-
Ilore.
NARODNI ODBOR käshilli
populluer, organ shtetnuer i
nji njisije teritorijalo-politi—
ke.
NARODNI PLESOVI muz. va-
Ilet populLore.
NARODNO PROSVECIVANJE
arsimimi populluer.
NARODNOST kombsi-ja, na-
cionalitet.
NARVAL zool. narval-i (Mo-
nodon monoceros), shtazé
nga rendi i balenave.
NARVALI zool. familja e na-
ravajvet (Monodontidae).
NASAD park-u.
NASADFJN i mbältuern.
NASELJAVANJE
NASELJAVANJE populizim-i.
NASELJF. koloni-ja, (colonia),
ngulim.
NASELJENIK kolonist-i.
NASILE dhuné-a, mujshi.
NASILIVIK mujshar-i, dhu-
n ues.
NASILNOST dhum-ja, mujshi,
violencö.
NASIP pendé-a.
NASLADA qejf-i, andje.
NASLADIVATI SE me u kö-
naqä.
NASLFDNIK trashégimtar-i
NASLEDNOST trashögimi-ja.
NASLFDENE trashégim-i, te
trashäguemit.
NASIÆTSTVO trashögim-i,
pasunija e mbetun nga tra—
shögimlansi.
NASTAVA mésim-i.
NASTAVAK gram. sufiks-i,
mbrapashtesö, mbrapangje—
sä, mbaresö.
NASTAVCI ZA GRADENJE
OBLIKA mbaresat Pör formi-
min e trajtave, dezinencé.
NASTAVCI ZA GRADENJE
RECI mbrapashtesa Pér for—
mimin e fjaläve, sufikse, for—
mante.
NASTAVNA METODA metoda
mésimore.
NASTAVNA SREDSTVA mje-
tet mésimore.
NASTAVNI OBLICI format
•(trajtat) mäsimore.
NASTAVNI PLAN plani mé-
simuer.
NASTAVNI PREDMET landét
e mäsimeve.
NASTAVNIK mésimdhanäs-
mésimdhansi, arsimtar.
NAUKA
NASTAVNI RAZGOVOR bise-
dimi mösimuer.
NASTOJATI me u pärpjekö,
me u orvatö, me u rragatä.
NASUMCE fatalumas.
NASVPROTNO LISCE (NA-
SPRAMNO LISCE) bot. gje-
the tö kundrejtueme (folia
apposita).
NATEGA fiz sifon-i.
NATEZANJE ndemit, tä
ngrehunit.
NATIVIZAM nativizäni-nati-
vizmi, personalizöm.
NATPIS mbishkrim-i.
NATPRIRODAN i mbinatyr-
shäm.
NATRIJUM Na natrium-i, ele-
ment kimik; — NITRAT ni-
trati i natriumit, shalitra e
Cilit,
HIDROSKSID hi-
droksidi i natriumit, soda
kaustike, soda e drrasave, —
KARBONAT karbonat i na-
triumit, soda e teshave, —
I-ILORODI kloruri i natri-
umit, krypa e kuzhinös, —
BIKARBONAT bikarbonati
i natriumit, söcla e bukös;
— ARSEDIIJAT arseniti i
natriumit.
NATURALIST naturalist-i, di-
jetari qé merret me studimin
e natyräs; ithtar i naturaliz-
mit.
NATURALIZACIJA naturali-
zi.m-i, marrja e nénshtetsis.
NATURALIZAM naturalizém
-naturalizmi, rrymä n'art e
nö letärsi.
NAUKA O COVEKU shkenca
mbi njeriun, antropologji.
(antropologia)
223

NAUKA
NAüKA O GLASOVIMA
shkenca mbi tingujt, fone-
tiké.
NAUKA O GRADENJU RECI
shkenca mbi krijimin e fja-
live.
NAUKA O JEZICIMA shkenca
mbi gjuhöt, linguistikö.
NAUKA O MUZICI shkenca
mbi muzikén, mbi format e
muzikés.
NAüKA O OBLICIMA shken-
ca mbi trajtat, morfologji
(morphologija).
NAÜKA O RECENICI shkenca
; mbi fjalin, sintaksé.
NAUPLIJUS zool. nauplius-i,
forma e pare e larvés sé ga-
forreve (nauplius).
NAUT bot. qiqär-qiqra, thirqe
(Cicer arietinum).
NAUTILUS zool. nautilus-i
(Nautilus), gjini qefalopodäsh
me kufkä (guall) té madhe
e dredhun né formé spiralje
dhe e ndame né dhomza.
NAU%IVATI SE me u gézue
shum, me u galdue.
NAVALA bot. fieri mashkull,
fier pylli (Aspidium filix
mas).
NAVESTI me cekä, me ceké,
me permendä.
NAVIGACIJA navigacion-i,
mjeshtrija e té drejtuemit
t'anijevet; lundrim.
NAVODNICI thojzat, dy thoj-
za.
NAVODNI ZNACI thojza-t.
NAVRTANJE shih KAI.JEM-
LJENJE.
NAZAL nazal-e, hundore.
224
NEFRIDIJA
NAZEB té ftofunit, tö mördhi-
mit (perfrictio).
NAZIVNI PADEZ grom. rasa
thirrore, thirrorja, vokativ.
NAZOR NA SVET botäkup-
tim-i,
Nb simbol kimik Pör elemen-
tin niob.
NEBESKA SFERA gjeog. sfera
qiellore.
NEBESKA TELA gjeog. trupat
qiellorö.
NEBESRI EKVADOR gjeog.
ekuatori qielluer.
NEBESKI POLOVI gjeog. po-
let qiellore.
NEBESKI PROSTOR gjeog.
hapsina qiellore.
NEBESKI SVOD gjeog. kupa
qiellore.
NEBOGLED zool. shih BUKA-
VAC.
NEBOJSA i pafrikshém, gu-
ximtar.
NEBORAC jo-luftar-i.
NEBÜLARNA HIPOTEZA
gjeog. hipoteza nebulare.
NECAN mohues-e.
NECISNICA zool. kioakö-a
ulluk (cloaca).
NEDACA fatkeqsi-ja, mjerim.
NEDONOSCE shtatanik-u.
NEDOSLEDAN inkonsek-u-
ent-e, jokonsekuent.
NEDOUMICA dyshim-i, ngu-
rrim.
NEDUG i pafaji.
NEFRIDIJA zool. nefridije-
nefridija, tipi shum i pörhaw
pun i organeve tä veshkäve,
shifet te skrajat unazore,
molusket etj.
IVEFRITIS
NEFRITIS m5ek. nefritis-i,
pezmatimi i veshkéve.
NEGA pörkujdesje-pärkujdes-
ja (cura).
NEGACIJA negacion-i, mo.
him.
NEGATIVAN negativ-e, mo-
hues.
NEGIRATI me mohue.
NEGODOVANJE mospälqim-i,
moskönaqsi; indinjatä.
NEGODOVATI me u zemrue,
me revoltue mos me pra-
nue, mos me pilqye.
NEHAJ shkujdesi-ja.
NEISTREBLJIV i pacfarue-
shöm.
NEIZVESNOST pasiguri-ja.
NEJEDNACINA mat. inekua-
cion-i, jobarazim (me kush-
te).
NEJEDNAKOST jobarasim-i,
mosbarasim.
NEKRETNICE astr. hyjt e
ngulöt.
NEKRETNINA pasuni e pa-
tundshme.
NEKROBIOZA biol. nekrobio-
zä-a, mänyra e vdekjes Sö
qelizave e indeve me ndry-
shimin e zhdukjen graduale
tö formés,
NEKROGRAF nekrograf-i,
shkrimtar qé shkruen jetö-
shkrimin e njerézve te vde-
kun.
NEKROLOG nekrolog-u.
NEKROLOGIJA nekrologji-ja,
fjalim i mbajtun nö rast
vdekjeje.
NEKTAR bot. nektar-i (nec-
tar), langu i ambél i Iuleve.
NEODLOZNOST
NEKTARIJE nektarium-i,
gjandra qé tajit lang t'ambél
(nektar) Pér me i joshé in-
sektet.
NELAGODAN i paqejf, i pa-
mundun.
NEL TEMPO muz. nel tempo,
né masön, nä kohön e cak-
tueme må parä.
NEMAN pärbindsh-i.
NEMAR negligjencä-a, pakuj-
desi.
NEMARAN i shkujdesun, i pa-
kujdesshém.
NEMATODE zool. skrajat cili-
ndrike, skraja tä rrumbullu-
eme (Nematoda).
NEMETALI jometale-t.
NEMILOSRDAN i paméshir-
shém.
NEMINOVAN i pashmang-
shém.
NEMIR shqetsim-i, trazim.
NENADLEZAN iokompetent-e.
NENADMASAN i pakalue-
shöm, i pashoq.
NENAGLASEN gram. aton-e,
i patheksuem.
NENAGLASENE RECI gram.
enklitik±é, fjalät atone qö u
mböshteten mbrapa fjaléve
tjera.
NEOBAZRIVOST papérfillje-
papérfillja.
NEOBICNI RED RECI kon-
strukti i zhdrejté, okasional.
NEOBJASNJIV i paspjegue-
shém, i paftillueshém.
NEODLOZAN i pashtyshöm, qé
nuk mund té shtyhet Pér må
voné.
NEODLOZNOST pashtyshmé-
ni-ja.
225

NEODGOVORNOST
NEODGOVOR}NOST papér-
NEODLUCNOST pavendosmé-
ni-ja, paqéndrueshméni.
NEODOLJIV i pakundérshtue-
shém.
NEODREDEN i pacaktuem, i
pashquem.
NEODREDEN NACIN gram.
ményra paskajore, infinitiv.
NEODREDEN OBLIK trajta e
pacaktueme, e pashqueme, e
paskajueme.
NF,ODREDF$N PRIDEV gram.
mbiemni i paskajuem, i pa-
i shquem.
NEODREDENA ZAMENICA
bran. péremni i pakufishém.
NEOGEN gjeot. neogjen-i, ter-
cijari i ri (mioceni e plioce-
ni).
NEOHEGELIJANIZAM neohe-
gelianizém-neohegelianizmi,
rrymé filozofike idealiste e
epokés s'imperializmit.
NEOLIT neolit-i, perioda e re
e kohés sé gurit.
NEOLOGISKA PEDAGOGIJA
pedagogjija neologjike, drej-
timi i idealizmit pedagogjik.
NEOLOGIZAM neologjizöm-
neologjizmi, fialé a shprehje
qi ka hy né gjuhé rishtazi.
NEON kim. neon-i, element
kimik.
NEOPHODNOST domosdosh-
méni-ja.
NEOPOZIVAN i paresitshém,
i patérheqshém, parevokue-
shém.
NEORGANSKA HEMIJA ki-
rnija inorganike.
NEPARAN cub, tek.
226
NEPOTIZArvr
NEPARLAMENTARAN jopar-
lamentar-e.
NEPCE anat. qiellöz-qiellza
(palat).
NEPCANA KOST anat. ashti i
qiellzös (palatinum).
NEPCANI qiellzuer-qiellzore,
palatal: anat. LUCI har—
qet palatale, harqet e qiell-
zäs (acus palatini).
NEPENTES bot. nepentes-i
(Nepenthes), Iloj bime in-
sektngranse me gjethe né
forme kove tä vogél.
NEPLODNOST shterpsi-ja
(sterilitas).
NEPMAN nepman-i, tregtar
privat né Rusi.
NEPOBF,DIV i pamposhtém,
pamujtshäm.
NEPODNOSLJIV i padurue-
shém.
NEPOKOLEBLJIV i patund-
shöm, i paluhatshém, i palä-
kundshäm.
NEPOKOIÆBLJIVOST patund
meni, pacenueshmöni,
patronditshmäni.
NEPOKRETNA KOTURACA
makarja e ngulät.
NEPOROCAN i diirö, i nder-
shém, i patémeté, i pacené.
NEPOSREDNI PROIZVODA-
CI prodhues té drejtpördrej-
té.
NEPOSTOJAN gram. i paqén-
drueshäm (tingull).
NEPOTIZAM nepotizém-nepo-
tizmi, té privilegjuemit e
kushrijve né dhanjen e pozi-
tave e titujve né kurriz té nje•
rezve te tjerö qö kanö meri-
ta.
NEPOTPUN
NL'POTPUN gram. i gjymté, i
meté, i mangét.
NEPOTPUNA RECENICA
gram. fjalija e gjymté, fjali
eliptike.
NEPOUZDANOST pasiguri-ja,
mosbesim.
NEPOVREDLJIV i paprek-
shöm, i pacenueshäm.
NEPOVREDLJIVOST paprek-
shmöni, pacenueshmöni.
NEPOVERENJE mosbesim-i.
NEPEAVDA padrejtsi-ja.
NEPRAVI OBJEKAT gram.
kundriné e zhdrejté.
NEPRAVILAN gram. i parre-
guilt.
NEPRAVILNE TONSKE GRU-
PE muz. grupet ose togjet e
parregullta tingullore.
NEPREDVIDEN SLUCAJ ak-
sident-i, e ngjame befas.
NEPREZIVARI ZOOL. artiodak-
tilé-t, jopértypés (Artiodac-
tyla, Non ruminantia).
NEPRIHVATLJIV i papranue-
shim.
NEPRIJATAN i pakandshém, i
papélqyeshém, i véshtiré.
NEPROBOJNOST fiz. papér-
shkueshméni-ja, padepértue-
shméni.
NEPROLAZNA SUMA derrpe-
ja, pyil i dendun, i papér-
shkueshém.
NEPROMENLJIV gram. i pa-
lakueshém.
NEPROPUSTLIVI SLOJEVI
gjeog. shtresat e papérshkue-
shme, e padepértueshme.
NEPROVODNIK fiz. vecues-i.
NEPTUN astr. Neptun-i, pla-
net i madh.
NEUPRAVAN
NERADO pazemér, kundér
vullnetit, paqejf.
NERASUDAN i pagjykuem, i
paarsyetuem.
NERAVNDIA gjeog. parrafshi-
né-a.
NERODICA vit i keg, mot zie,
vit i mbrapshté, vjet me ko-
rré té pakté.
NEROTKINJA beronjé-a,
shterpö, grue qé nuk ban
fémi, bagéti qé nuk pjell.
NERV nerv-i,dell, damar (ner—
vus).
NERVATURA bot. dejési-ja,
nervaturé (nervatura).
NERVNI SISTEM anat. sistemi
nervuer (systema nervorum).
NERVNO TKIVO anat. indi
. nervuer (tela nervea).
NERVOZA nervozitet-i (nervo-
sitas).
NERVOZ nervoz-e, nevrik.
NESAVLADLIV i pathyeshém.
NESIGURNOST pasiguri-ja.
NESIT zool. laradash-i, peli—
kan, pac, nesit, bozhor (Pele-
canus onocrotalus); femna:
bozhé.
NESLOZÉN gram. i parmä, i
thjeshté.
NESPOKOJSTVO shqetsimi-i,
shqetsi;
NESPORAZUM mosmarréve-
shtje-mosmarréveshtja, mos-
kuptim,
NESPOSOBNOST pazotsi-ja,
paaftsi.
NESVEST té fikét, té pakét,
vilani, mekth, té hollét, tä
randé (defectio animi).
NEUPRAVAN indirekt-e, i
zhdrejté.

NEÜPRAVNI
NEUPRAVNI GOVOR ligjéra-
té e zhdrejté, indirekte, 1i-
gjeraté e lakueme.
NEUPRAVNO PITANJE pye-
tie indirekte, e
zhdrejté.
NEURASTENIJA neurasteni-
NEURASTENICAN neuraste-
nik-e, ai qé vuen prej dob-
sis sé nervave.
NEURAVNOTEZEN i padrejt-
peshuem, i pamatun, i pame-
randuem.
NEURIT cnct. neurit-i (neura-
xon).
NEURITIS mjek. neuritis-i,
p&zmatim i nervave.
NEUROLOG neurolog-u, mjek
qi merret vetém me sému-
ndjet e nervave.
NEUROLOGIJA neurologji-ja
(neurologia), shkenca mbi
nervat.
NEURON anat. neuron-i, qe-
liza e sistemit nervuer (neu-
ron).
NEüSLOVLEN1 REFLEKSI
reflekset e pakushtsueme.
NEUTESAN i pangushllue-
shém.
NEUTRALIZACIJA neutrali-
zim-i, heqja e fuqis, e efek-
tit, té paralizuemit; Kim. té
sjellunit e nji solucioni né
nji gjendje neutrale.
NEUTRALNOST neutralitet-i,
qéndrim asnjanés né nji gri—
ndje a lufté.
NEUTRON fiz. neutron-i,
pérbås bérthame t'atomit pa
ngarkesé elektrike.
NEUTRUIVI asnjanés-e.
228
NIKLOMONOKSID
NEVEN bot. kumak-u, rnörgjy—
ze (Calendula officinalis).
NEVOLJAN i shtörngueshöm, i
pavullnetshém, i pakénaqun.
NEZADOVOLJAN i pakäna-
qun.
NEZAKONITO DETE kopil-i,
dobig, fémi ilegjitim, fémi
ilegal.
NEZAKONITOST paligjshmä-
ni-ja, ilegalitet, ilegjitimitet.
NEZAPOSLJENOST papunsi-
NEZASICEN kim. i pangimö.
NEZAVISNOST pamvarsi-ja,
independencé.
NEZAVISNA RECENICA
gram. fjalija e pamvarun.
NEZAVISNI PADEZ gram. ra-
sa e pamvarun, quhen rasat
emnore e thirrore.
NEZAVISNO-SLOZENA RE-
CENICA gram. fjalija e
zgjanueme e pamvarun.
NEZBLISKI ireal-e, abstrakt.
NEZNANI JUNAK ushtari i
panjoftun.
Ni elementi kirnik per nikelin.
NIHILIST nihilist-i, ithtar i
nihilizmit.
NIHILIZAM nihilizem-nihiliz-
mi, piképamje e mohimit tä
ploté né pérgjithsi.
NJIANSA nyansé-a, nuansé,
ndérgjyrsim.
NIJANSIRATI me nyansue,
me nuansue, me ndärgjyrsue.
NIKAL Ni nikel-nikeli, ele-
ment kimik.
NIKELIN kiln. nikelinä-a, le-
guré e bakrit e nikelit.
NIKLOMONOKSID mm. acidi
nikeluer.
E
NIKLOTRIOKSID
NIKLOTRIOKSID kim. acidi
nikelik.
NIKOTIN nikotinö-a, alkaloid
i helmtö qä gjindet né fletöt
e duhanit.
NIKSICA bot. bockä-a (Scilla).
NILSKI KROKODIL zool. kro-
kodil i Nilit (Crocodilus ni-
loticus).
NIMBUSI nimbusö-t, ret e err—
ta tä denduna prej ti cilave
bie shi.
NIMFA zool. nimfé-a (nymp-
ha), shkallé zhvillimi te in-
sektet me metamorfozö tö
plotö.
NISKE PLANINE gjeogr. ma-
let e ulta.
NITRAGIN kim. nitraginé-a,
kultura e baktereve azotike.
NITRATI kim. nitrate-t, kryp-
nat e acidit nitrik.
NITRITI kim. nitrite-t, kryp-
nat e acidit nitruer.
NIVO nivel-i, sipärfaqja e Iiré
e ujit, sidomos sipérfaqja e
detit; vegöl matse me té ci-
Iön konstatojm(é nöse n,ii
rrafsh asht horizontal apo jo;
fig. naltsi, shkallé, rang.
NIVELISANJE nivelim-i, ve-
primi i tö niveluemit, rraf-
shim.
NIVELISATI me nivelue, me
rrafshue, me nivelizue.
NIZ varg—u, rresht; teposhtä,
tatépjeté, pörposh.
NIZAR PRITISAK gjeog.
shtypia e ulöt.
NIZIJA gjeog. ultsiné-a.
NIZI LJUSKARI zool. krusta-
cet e ulta, gaforret e ulta
(Entomostraca).
NOMADI
NOBILE muz nobile, fisni-
kisht, bujarisht.
NOCNE GRABLJIVICE zool.
pretaröt e natäs, rrémbyes tö
natés, huta tö natös (Noc-
ttirnii).
NOCNI LEPTIR zool. llallö-a.
NOCNI LEPTIRI zool. familja
e fluturave tö natäs (Noc-
turn a).
NOCNI LUK astr. harku i na-
tés.
NOCNIK gjeog. era e natés.
NOCNI PAUNOVAC zool. pa-
Iloi i natés (Saturina pyri),
Iloj fluture.
NOCURAK bot. karajfili i na-
täs, gjuhé delje (Mirabilis
jalaba).
NOGOMET fis. futboll-i, top-
kambö.
NOGOMETAS futbollist-i.
NOJ AFRICKI zool. makush-i,
struc, humakush (Struthio
camelus).
NORAT anat. thue-thoni (un-
gis).
NOKATA bot. inodhull-a, mo-
Ilöz (Lathyrus aphaca),
NOKSIR garbe-garbja, enä Pér
tö ba nevojén natén.
NOKTAMBULIZAM somna-
m bulizém-somnambulizmi,
pärhanuni.
NOKTURNO muz. nokturno,
kangé nate.
NOMADI gjeog. nomadé-t, po-
pujt baritorö pa qéndrim té
pärhershöm qu ndärrojné
kullosat, bredhin me grigjet
e veta, sidomos te Arabät e
Turqit.
229

NOMENKLATURA
NOMENKLATURA nomenkla-
turä-a, pörmbledhje shpreh-
jesh teknike, grumbull em-
nash tö rendomtä mé ndonji
fushié shkencore; biol. mé-
nyra e caktueme e té dhanu-
nit t'ernnave Ilojeve bimore
ose shtazore me fjalé latine
ose té latinizueme.
NOMINATIV gram. emnore-
emnorja, rasa e paré, nomi-
nativ.
NONA zool. furka e omorikés
(Lymantria monacha); muz.
noné-a, interval me largsi
nandé tingujsh.
NONAKORD muz. nonakord-i,
pesétingullsh.
NONEh' muz. noneto, nonet,
kompozim per 9 vegla ose 9
zane té njeriut.
NON MOLTO muz. non molto,
jo tepér, jo shum.
NON TANTO muz. non tanto,
jo aq.
NON TROPO muz. non tropo,
jo tepér.
NORMA normé-a, parim qi
vlen si rregull e caktueme
qä åsht e detyrueshme; PRA-
VNE NORME normat juri-
dike.
NORMATIVA normative-a,
treguesi teknik a ekonomik i
normave, simbas te cilave
båhet nji puné.
NORMATIVAN normativ-e, qé
jep norma, qé ve rregulla.
NORME UZGAJANJA normat
edukative, parimet e Pér-
gjithshme me karakter nor-
tnativ.
NORMIRAC normist-i, näpun-
si teknik qö cakton normat e
230
NOTAR
punös nö nji ndärmarrje, fa-
brikä, etj.
NORMIRAN i normuem, qé
båhet me norma, qä rregu-
Ilohet me normä
NOSAC coat. atlas-i (atlas),
unaza e parä e boshtit té
kurrizit.
NOSNA DUPLJA anat. zgavra
e hundäs, golla e hundäs
(cavum nasi).
NOSNA PREGRADA anat.
zdatku i hundés (septum na-
si).
NOSNE SKOLJKE anat. pal-
sa-t, kornete (conchae nasi).
NOSNI gram. nazal-e, hundu-
er, — GLAS zå hunduer, ti-
ngull hunduer.
NOSOROG zool. rinoqer-i, ri-
noqeront (Rhinocerus) ;
AF.RICKI rinoqeri afrikan
(Diceros bicornis), — INDIJ-
SKI rinoqeri hindian (Rhi—
noceros unicornis)).
NOSOROZI zool. rinoqerä-t
(Rhinocerotidae).
NOSOROZAC zool. rinoqeronth
i (Oryctes nasicornis), Iloj
insekti qö ka nji brith si ri-
noqeronti.
NOSTALGIJA nostalgji-ja,
malli Pör atdheun e largät.
NOSVICA shih KECIGA.
NOTA muz. note-a, shenjé
Pér shenimin e gjatsis sé tine
— FINALIS muz. no-
gujve;
ta finalis, e cila paraqet
tingullin final, té fundit, Pör-
fundimtar né kangö.
NOTAR noter-i, zyrtar i auto-
rizuem té shkruejö akte, tä
bajö kontrata, tue u dhanä
NOTARIJAT
kétyne vleré juridike dhe
karakter autenticiteti.
NOTARIJAT noteri-ja, zyra e
detyra e noterit.
NOTIRATI muz. me shenue,
me shenue me nota gjatsit
e tingujvet ose edhe veté
kangén tue pérdoré penta-
gramin.
NOTURNO noturno, kangé
nate; serenadä, muzikä
andrrimtare.
NOVATOR novator-i, ai
punon, shtie dhe realizon
parime, ide e metoda té reja
e péFparimtare né nji fushé
té veprimtaris.
NOVELA novelé-a, prodhim
letrar me karakter tregimtar,
rnå i thjeshté dhe rnå i
shkurté se romani.
NOVELIST novelist-i, shkrim-
tar novelash.
NJ
NJUSKA
NOVEMOLA muz. novemolé-a,
figurä ritmike prej 9 notash
té barabarta.
NOVI SVET gjeog. bota e re
(Amerika Veriore dhe e Ju—
NOVORODENCE posalindu-
ni, i lemé tash; foshnje.
NOVOTVORNICA neologjizæm
-neologjizmi, fjalé e re e
krijueme.
NOZDRVE anat. fejet e hun-
dös, birat e hundös.
NUKLEARNA ENERGIJA
energjija nukleare, energji
bérthamore.
NUMIZMATIKA numizmati-
kö"a, shkenca qä studion mo-
nedhat dhe medaljet e vje-
tra.
NUNCIJAT nunciatä-a, van-
gjelizmoi.
NJAKATI me garritö, me pallé
(gomari garrit).
NJIHATI me pörkundö, me
Iuhaté.
NJISTATI me hingllue (kali
hingilon.)
NJIVSKI RASTAVIC bot. ké-
putja e arave, bargjan (Equ—
iseturn arvense).
NJORKA zool. alké-a, njorké,
kredharaku i madh (Alca
impensis) ;
— MALA alka
e vogäl (Alca torda), shpendé
tä detnave té Veriut.
NJORCIC zool. zhytra e vogu
(Podiceps ruficollis).
NJUH nuhatje-nuhatja.
NJüSKA turi-ni, (nares pri-
mores), te sisorät buza e
sipérme dhe maja e hundés
bashkä ose vetöm maja e
hundés.
231

o
O simboli kimik Pér elementin
oksigjen.
OARITIS mjek. oaritis-i, ova-
ritis, pezmatim i vezoreve.
OAZA gjeog. oazé-a, vend me
gjelbrime dhe me ujé nä mes
té shkretinés.
OBAD (govedi) zool. zagal-i,
zegél (Tabanus bovinus).
OBADI zool. zegla-t, zagalé
(Tabanidae).
OBADIJA muz. obadi-ja, mati-
natö-a, kangé lirike méngje-
zore, ant. serenada.
OBALA gjeog. breg-u (deti ose
lumi).
OB*LSKA LASTA zool. ba-
biPi (Riparia riparia).
OBALSKA LINIJA gjeog. Vija
bregdetare.
OBALSKA RAZUDENOST
gjeog. zhvillimi bregdetar.
OBAVEZA obligim-i, zotim,
detyrim, perlim.
OBAVESTAJNA SLUZBA
shärbimi informativ.
OBAVESTAVANJE lajmrim-l,
informim.
OBDANISTE azil-i, DECJE
streha foshnjore.
OBELEZITI me shenue.
OBEST shfreni-ja, treni, kreni,
guxim i pamatun.
OBESTAN i shfrenuem, kre-
nar, madhshtuer, kryenaltö.
OBESVETITI me ndragä, me
pärllosä.
OBEZBEDENJT* sigurim-i, té
siguruemit.
OBEZDA felon-i, rrobe meshe.
OBGRLJENI SLIKOVI rimé e
kryqzueme.
OBICAN KORAK fis. hapi i
liré.
232
OBJEKTIVIZAM
OBICNA MLECIKA bot. qum-
shtorja e réndomté (Euphor-
bia esula).
OBICNA SALITRA shih. NA-
TRIUM NITRAT.
OBICNI RED RECI gram. re-
ndim i drejté fjalésh, kon-
strukti i drejté
OBICNI SLEPI MIS shih Ljl-
LJAK OBICNI.
OBIM GRUDI gjansija e krah-
norit.
OBISTINITI me u vértetue,
me dalé né shesh.
OBITELJ familje-familja.
OBJASNITI me ftillue, me
spiegue, me sqarue.
OBJASNJENJE ftillim-i, spje-
gim, sqarim, tö ftilluemit, té
spjeguemit.
OBJAVA shpallje-shpallja.
OBJEKAT objekt-i, send, cdo
gjå qé rroket me shqise, qé
ekziston jashté nesh e pam-
varsisht nga vetédija joné;
fenomen, send mbi tä cilin
ushtrohet nji veprimtari;
gram. kundrinä.
OBJEKATSKA RECENICA
gram. fjali kundrinore, fia-
li e kundrinös.
OBJEKATSKI kundrinuer-ku-
ndrinore.
OBJEKTIVAN objektiv-e, qä
gjykon drejté.
OBJEKTIV objektiv-i, qöllim
qä duem t'arrijmé; vendi ku
synon tä dalé nji strateg;
n'aparatin fotografik: thjerza
ose grupi i thjerzave qé ve-
mé pérballé sendit qé duem
ta nxjerrim né fotografi.
OBJEKTIVIZAM objektivizém
-objektivizmi, metodé studi-
1
OB.JEKTIVNOST
mi e karakterizueme nga nji
objektivitet i rremé, mbrapa
tö cilit shifet ideologjija ide-
aliste borgjeze.
OBJEKTIVNOST objektivi-
tet-i, paansi.
OBLA ZAGRADA kliapä-a,
parantezé.
OBLAK gjeog. ré-ja
OBLAKODER (NEBODER)
qiellprekés-i (ndértesé qiell-
prekse), ndértesé me shum
kate.
OBLASNI NARODNI ODBOR
Késhilli populluer krahinuer.
OBLAST krahiné-a.
OBLE GLISTE zool. skrajat e
rrumbullueme, krymbat e
rrurnbullakté (Nemathelmin-
thes).
OBLICI KRASA gjeog. for-
mat e krasit.
OBLICJE formö-a.
OBLIGATO muz. obligato,
shprehje qé tregon se ndonji
zå i pérket zanit kryesuer, se
shérben si pércjellés i zanit
kryesuer, prandej nuk mund
t.é Iihet mbas dore.
OBLIK ZEMLJE gjeog. forma
e tokés.
OBLOG kompresé-a (epithema)
nji pecé e lagun me ujé ose
me ndonji bar né gjendje té
langét qé vihet né ndonji
vend té sémuné té trupit; 1i-
dhe-lidhja.
OBMANA mashtrim-i, génjim,
iluzion.
OBNARODOVATI me shpallé,
me proklamue, me njoftue.
OBNOVA rindértim-i, pértri-
mje; rilindje, renesansé.
OBRTAJ
OBNOVLJENJE regjenerim-i,
pértrimje.
OBOA muz. oboa, vegél aero-
fonike prej drunit me pip.
OBOJENA METALURGIJA
metalurgjija e ngjyrosun.
OBORINE reshuna-t atmos-
ferike.
OBOZAVALAC adhurues-i,
admirues.
OBOZAVANJE adhurim-i,
mirim.
OBRACUNATI me Qärue hesa-
pe.
OBRATAN i kundért, i ana-
sjellté.
OBRAZAC formulä-a, formu-
lar, model, mostér, gjedhe.
OBRAZI anat. faqe-t (genae).
OBRAZLOZENJE arsyetim-i,
t'arsyetuemit, té spjeguemit,
motivizim.
OBRED rit-i.
OBREZANJE té bamit synet,
synet-i.
OBRIS konturé-a, skicé (né
pikturé).
OBRNIKA bot. lupiné-a (Lu-
pinus).
OBRNUT&TEOREMA mat.
teorema e pérkundért.
OBRNUTO JAJASTI LIST bot.
gjeth obavet (follium obova-
tum).
OBROK racion-i, shujté, dasik.
porcion ushqimi, drekä, kist.
OBRTAJ kthim-i, kthesé, ndé-
rrim, rrotullirn, gjiro, shit-
blemje; zanat, zejtari; muz.
— INTERVALA rrotullimi i
intervalit; SAZVUKA
rrotullimi i akordeve ose ba-
shktingujve.
233

OBRTAC
OBRTAC o,nat. rrotull-a, una-
zé, vertebra e paré e qafés,
epistrof (epistropheus).
OBRTNA SREDSTVA mjetet e
zejtaris.
OBRTNA SKOLA shkollé zej-
tarije.
OBRVE anat. vetulla-t (su-
percilia).
OBUSKA anat. bula e veshit,
pjesa e poshtme e butä e ve-
shit (lobulus auriculae).
OBUCAVATI me dhanä rnö-
sim, me misue, me störvité.
OBUKA stärvitje-stérvitja, ush
itrim, mösim, arsim; veshje;
PREDVOJNICKA - ushtrime
paraushtarake.
OBUSTAVA ndalim-i, pezu-
Ilim, ndörpremje.
OCAT ufull-a, uthull.
OCVECE bot. periant-i (peri-
anthum), kupa e kunora ba-
shkö.
OCENA notä-a, vlersim, tä
cmuemit; kritika letrare.
OCENJIVANJE klasifikim-i, tä
cmuemit.
OCAJ däshprim-i.
OCAJAN i döshpruem.
OCAJNICKI me déshprim, dä-
shprueshöm.
OCAJNIK i déshpruemi, i pik-
Iluemi.
OCAJAVATI me u dishprue,
me u pikllue.
OCEVIDAN i dukshäm, i qarté,
konkret, intuitiv.
OCIGLEDAN shih OCEVI-
DAN.
OCIT @evidan) i qarté, evi-
dent.
OCNA DÜPLjA cnæt. gropa e
e synit (orbita).
234
ODLLRA
OCNI KAPCI anat. kapakät e
synit (palpebrae).
OCNJAK anat. dhambi i synit,
qezér-qezri, dhambi i genit
(dentes canini).
OCNO soCrvo anat. thjera e
synit, kristaliné (lens crys—
tallina).
OCOBAJKA bot. pipanollä-a
(Thalictrum minus).
ODA ode-odja, poezi lirike me
karakter solemn; muz. kangé
lirike me karakter madh-
shtuer dhe entuziast.
ODABIRANJE biol. seleksio-
nim-i, zgjedhje (selectio).
ODAN besnik-e, i dhané (mbas
artit etj).
ODBIJANJE bredhje-bredhja,
té bredhunit, té thyemit, té
pärthyemit; refuzim, débim;
— OD SISE té zvjerdhunit,
te ndamit e foshnjes prej
gjiut tö nanés.
ODBOJKA fis. voliboll-i.
ODECNA VAS zool. morri i
teshave (Pediculus vestirnen-
ti).
ODELJENJE seksion-i, e nda-
me, paralele.
ODEON muz. odeon-i, ndärtesa
né té cilén te Grekét e Ro-
makét båheshin garat poeti-
ke e muzikore; sallé muziko-
re; permbledhje kangésh 1i-
rike.
ODJEK jehoné-a, ushtimé.
ODJEL degé-a.
ODLICAN i shkélqyeshém, i
shquem, i dalluem, i shenu-
ODLIKA cilsi-ja, veti, dallim,
lari.
ODLIKOVANJE
ODLIKOVANJE dekorim-i,
dekoratä, tä ndamé né she—
njä, nderim.
ODLUKA vendim-i.
ODLJUTITI SE me gzemrue,
me Cidhnue, me zbuté idhni-
min.
ODMAZDA ahrnarrje-ahmarr-
ja, hakmarrje.
ODMOR pushim-i, prehje; GO-
DISNI ODMOR pushimi vje-
tuer; POLüGODISN1 OD-
MOR pushimi gjysémvjetu-
er; NEPLACENI ODM0R
pushimi pa shpörblim; PLA-
CENI ODMOR pushimi me
shpärblim; DUSEVNI OD-
MOR pushimi shpirtnuer.
ODNOS marrédhanje-marré-
dhanja, relacion, lidhje.
ODNOSNA ZAMENICA gram.
péremni lidhuer.
ODNOSNA RECENICA fjalija
lidhore.
ODNOSITI SE me u sjellé, me
i pärkité dikuj, me pasä ?idh-
je.
pranim-i,
pelqim, miratim.
ODOBROVOLITI me qetsue,
me zbutä, me ia ndreqé zem-
rän; me gézue, me e ba né
qef.
ODOJCE kértht-ni. foshnje
(nefrens).
ODOLJEN bot. valerianä-a,
(Valeriana officinalis).
ODONATE zool. odonate-t, ku-
make, kumaharqe, pilivesa,
bishtagane (Libellulidae).
ODONTITIS rnjek. odontitis-i,
pezmatimi i dhambéve.
OERSTED
ODRECI (odricati) me mohue.
ODREDBA dispozitä-a, rregu-
Ilore, urdhän.
ODREDBENA RECENICA
gram. fjali adverbiale.
ODREDITI me caktue, me
shque.
ODREDEN i caktuem, i ska-
juem, i shquem; gram. OD-
'NACIIN mér&ra
däftore, indikativ, ODRE-
DENI trajta e shque-
me, trajta e skajueme, traj-
ta e caktueme, ODREDENT
PIRIDEV mbiemni i caktuem
ODREDENI OLAN nyja e
shqueme.
ODRICANJE rnohim-i, negaci-
on.
ODRICAN mohues-e, mohuer.
ODRICNA RECENICA gram.
fjali mohore, fjali mohuese.
ODRICNI PRILOG gram.
ndajfolje mohimi.
ODSTUPANJE zmbrapje-
zmbrapja, tärheqje.
ODSTUFNLCA vijé e térheqjes,
vijé e zmbrapj es.
ODSTETA damshpérblim-i.
ODUDARATI me u largue.
ODURAN (ogavan) i neverit-
shäm, i urrejtshém, i gérdit-
shöm, antipatik.
ODUSEVLJENJE entuziazém-
entuziazmi, ngazällim.
ODUSKA Iehtsi-ja, lehtsim.
ODVAZNOST guxim-i, kurajé,
vendosje.
ODVRATAN i neveritshäm, i
görditshém, antipatik.
OERSTED fiz. oersted-i, njisi
absolute e fushäs magnetike.
235

OFANZIVA
OFANZIVA ofensivé-a, akcion
i madh sulmues Pör te pri-
shé e Pér tä dérmue enmi-
kun. Ant. difensivö.
OFTALMOLOGIJA oftalmolo-
gji-ja, shkenca mbi syt,
mjeksija e syve.
OGADITI me u gérditö, me
ü neverité.
OGLED prové-a, eksperi-
ment.
OGLUPETI me u marrosé, me
u budallosé.
OGORCEN i idhnuem, i pez-
matuem.
OGRLICAR zool. cylyk-u (Pa-
voncella pugnax).
OGRLJAK vel-i (velum).
OGROZ (ogrozd) bot. rrush
frengu, rrush serezi (Ribes
grossularia).
OGRSTICA bot. navelä-a rre-
voji (Brassia napus olei-
fera).
OHOLOST kryenaltsi-ja, kre-
nari,
OHRABRITI SE me marrö ze-
mer, me marrä guxim, me
u trimnue.
OJADITI me pikllue, me trish-
tue.
OJADELICA zool. lävrizö-a,
shirit (Cestodes).
OJADENI i piklluem, i hel-
OJADENIK i rnjeri, i ngrati,
qyqan.
OKAMENOTINA ngurosé-a,
fosil.
OKAPI zool. okapi-a (Okapia),
Iloj gjirafe né madhsi ti
kalit nga Afrika qendrore.
236
OKOSNICA
OKARINA muz. okarinä-a, ka-
core, fishkllesé, pip, bylbyl.
OKAZIONALNI RED RECI
gram. rendim i zhdrejtä fia-
1ish, konstrukt i zhdrejté.
ORFAN gjeog. oqean-i, AT-
Oqeani Atlan—
LANSKI —
Oqeani
fik, INDIJSKI —
Hindian, TIHI (VELIKI)
Oqeani i Qetä (Pacifik) ose i.
Madh.
OKEANSKA KLIMA gjeog.
klima oqeanike.
OKEANSKA OSTRVA yjeog.
ujdhezat oqeanike
OKLEVATI me ngur-t ue,
OKLOKRATIJA oklokräci-ja,
sundim grumbulli. sundim i
shumicés.
OKLOP mburojé—a, mbrojcé,
shqyt, sqyt, pancar, korac,
parzmak, (testa cancri, testa
testudinis).
OKLOPNICA korracatö-a.
OKLOPNICI zool. armadilla-t
(Dasypodidae), grup gjita-
résh tä zhdhambuem me
mlojcé prej pllakash asht-
nore né kurriz.
OKLOPNIK luftar me pancir,
korrac.
OKLOPNLK TROPOJASNI
zool. tatujé-a, armadill (Ta-
tus tricinctus)
OKOLINA rrethi-i, ambient.
OKOLNOST rrethané-a, situa-
té, gjendje; cirkonstancé, ku-
shtet e ngjarjes.
OKONCATI me pérfundue, me
krye, me i dhané fund.
OKOSNICA skelet-i, skicé e
nji tregi.mi.
1
OKOSTAVANJE
OKOSTAVANJE ashtnim-i,
gurcim, té guruemit, t'asht-
nuemit (ossificatio).
OROV hekur-i, prangö, rreth.
OKRUZNI SUD gjyqi i qar-
kilt, gjyqi i shkallös Sö pare.
OKSIDACIJA Icim. oksidim-i,
progesi i bashkimit me oksi-
gjen.
OKSALNA KISELINA mm.
acid oksalik.
OKSIDACIONO SREDSTVO
kirn. landä oksiduese, ma-
terjet qi u löshojné shum
Iehtä oksigjenin e tyne ma-
terjeve tjera.
OKSIDOZA enzim-i, ferment.
OKSITON gram. oksiton-e,
thuhet per fjalét qé e kani
theksin né rrokjen e fu-
ndit.
OKTABAS muz. oktabas-i,
harkorja ma e thellö.
OKTAEDAR gjeom. oktae-
dér - oktaedri, trup i kufi-
zuem me 8 trekandsha bri-
njinjishäm.
OKTAHORD muz. oktakord-i,
instrument i vjetér me 8 te-
la.
OKTAVA muz. oktavé-a, in-
terval me largsi prej 8 tin-
gujsh.
OKTAVOLA muz. oktavolé-a,
figuré ritmike prej 8 no-
tash tö barabarta.
0K TET muz. oktet-i, kompo-
Zim Pér 8 instrumente ose
8 zane, grup teté kangtarésh
ose muziktaré.sh.
OKTIFONIJUM muz. oktifo-
nium-i, kompozim Pér 8 za-
ne té pamvaruna.
OLIMPIJADA
OKTOKORAL zool. oktoko-
rale-t (Octocorallia).
OKTOPODA zool. oktopodö-t,
likurishté tetökambsha (to-
poda).
OKTOHORD muz. oktohord-i,
shih OKTAI-IORD.
OKTOIH muz. oktoik-u, me-
shar i kishés sllave.
OKULIST okulist-i, rnjeku i
syve.
OKUPACIJA okupim-i,
zap-
tim, okupacion, pushtim me
armé.
OKUPATOR okupator-i, push-
tues, zaptues.
OKUPIRATI me okupue, me
pushtue, me zaptue, me
shkelé.
OLAJNA REPICA (OLAJ) bot.
navel-a, rrepä voji (Brassica
napus oleifera).
OLAKSANJE lehtsim-i.
OLEANDER bot. oleandér-ole-
andri, marshallojé, dafinä
deti, leandro, landro, Iule
kishe (Nerium oleander).
OLICENJE personifikim-i, tö
personifikuemit (tip i pörso-
sun, model), mishnim.
OLIGARHIJA oligarki-ja, re—
gjim shteti qé bazohej né
sundimin e aristrokracis ma
te naltö.
OLIGOCEN gjeot. perioda oli-
gocenike.
OLIGOHETE zool. oligohete-t
(Oligocheta), grup krymbash
té segmentuem.
OLIMPIJADA olimpiadö-a,
Iojna olimpike; periodé ka-
I tér vjetsh midis dy Iojnave
237

OLIMPISKI
olimpike; garö sportive, teat- i
rore, etj.
OLIMPISKI olimpik-e.
OLOVO Pb plumb-i.
OLOVNE KOMORE kim.
odat
e plumbta.
OLOVNO BELILO kim. e bar-
dha e plumbit, ngjyra e bar-
dhé må e njoftun.
OLTAR Iter-i, altar, rrasé mbi
té cilén né kohén pagane u
båhej fli perendivet; tryezé
ku kryhen sherbimet fetare
dhe thuhet mesha.
OLUJA gjeog. shtérgaté-a, tu-
fan.
0M fiz. om-i, njisi Pör matjen
rezistencés sé pörcuesit.
OMACI me u dhané ka-
mbévet, me ikä.
OMALOVAZAVATI me Pér-
buzé, mos me pérfillé.
OMAMA mjek. narkozé-a,
(narkosis), gjumz qE shkak-
tohet artificialisht me pérdo-
rimin e disa substancave
narkotike.
OMAN bot. oman-i, plenér (I-
nula helenium).
OIVIILEN i dashtun, i dashun.
OMORIRA bot. omoriké-a,
moliké (Picea omorica).
ONANIJA onani-ja, masturba-
cion, ngacmimi i organeve
seksuale me qällim kénaqsi-
je sekuale (onanie, mastur-
batio).
ONERASPOLOZITI me désh-
prue, me mérzitä.
ONOMATOPEJA onomatopé-
ja, fjalé sqä pérftohet tue
imitue tingullin e zanin e
fenomenave té natyrés.
238
OPERACIJA
ONOMATOPEJISKI onomato-
Fik-e.
ONTOGENEZA ontogjenezé-a,
zhvillimi i organizmit, jo ve-
tém embrional por edhe mbas
embrionit.
ONTOGENIJA ontogjeni-ja,
shkenca mbi ontogjenezén
(ontogenia).
ONTOLOGIJA ontologji-ja,
shkenca mbi qeniet, mbi ato
qé ekzistojné.
OOFORITIS mjek. ooforitis-i,
pezmatim i vezoreve.
OPAKA bot. shelg-u (Salix).
OPAROTINA (opekotina) dje-
gäje-djegäja, djegsinö, e djeg-
me, pärvlim.
OPASKA vérejtje-vörejtja, she
nim, vrojtim.
OPAZITI (opaiati) me hetue,
me vörejté.
OPAZAJ hetim-i, perceptim,
percepcion.
OPAZANJE hetim-i.
OPCRT konturé-a, skicä.
OPELO salikim-i, bekimi i
funeralit, meshé e drités.
DPERA muz, operé-a vepér mu-
zikore dramatike e hartue-
me pär t'u luejté né teatér;
cfaqje teatrale nä té cilén
aktorét e kéndojné pjesén e
tyne té shoqnuem nga or-
kestra; teatri ku bahen cfaq-
je té tilla; — BUFA. opera
bufa, opera komike, gazmo—
re, mahitare; — SEMISERI-
JA opera somiserija, opera
gjysémserioze; — SERIJA
opera serija, opera serioze.
OPERACIJA mjek. operaci«
on-i, té ndérhymit e hirurgut
OPERATOR
me thikö né trupin e tä sé-
munit; ushtr. manevra dhe
tuftime qé kryen nji ushtri
pär t'arrijté njl qéllim té
caktuem; né financé: vepri-
me.
OPERATOR operator-i, mjek
i specializuem pär té bå ope-
racione; hirurg; tekniku qé
punon me aparat Pér tä
marré né film skenat kino-
motografike: tekniku qé ri-
prodhon filma né kinema.
OPERETA muz. opereté-a,
opera e vogél me subjekt
gazmuer a komik.
OPHRVAN i thyem, —SNOM
i kotulluem.
OPIJANJE té dejunit, &dehje.
OPIJIJM afion-i, opium, lang
hashashi i thamé qæ té deh e
té ven né gjumé (opium).
OPIS pérshkrim-i, p. sh. Pér-
shkrim poetik; — KARAK-
'TERA pérshkrimi i karakte-
rit.
OPISAN deskriptiv-e,
pärshkrues.
OPISNA VREMENA gram. ko-
hät deskriptive (te foljet fra-
zeologj ike).
OPISNA GRAMATIKA gra-
matika deskriptive.
OPITI SE me u dejé, me u ba
brryl, me u bå tapu
OPLODIVANJE mbarsim-i,
pllenim, fekondim (feconda-
tio).
OPNA biol. angérr-angrra,
membranö, cipé e hollé (me-
mbrana).
OPNOKRILCI zool. hymenop-
terä-t membranoré (Hyme-
noptera).
OPSTI
OPONASANJE shkérbim-i,
imtim, pärgjasim.
OPORNJAK anat. mezenteri-
um-i, kömishza qé mbäsh-
tJeIl zorrét (mesenterium).
OPORTUNIZAM oportunizém-
oportunizmi, politiké qé u
pérshtatet rrethanave pa ma-
rrö parasysh parimet; pajtim
me kundérshtarin qé åsht
Pér tö luftue; politiké qé ua
nénshtron Iévizjen puntore
interesave te borgjezis si
klasö.
OPOSUM ZOOL. sarig-u, oposum
(Didelphus virginiana).
OPOZICIJA opozicion-i, opozi-
té. veprimtari politike ku-
ndér qeveris, politiké kun-
ndérshtimi ndaj shumicés né
nji organizaté.
OPOZIVANJE revokim-i,
heqje, anulim.
OPOZVATI me revokue, me
térheqö, me e marré mbrapa.
OPRASIVANJE bot. endézim-i,
pluhunim, polinizim, pllenim
i lules me ané t'endit (polli-
natio)
OPRAVDANJE justifikim-i,
arsyetim, pärligjje.
OPREDELITI SE me vendosé,
me hy; me caktue.
OPREKA kontrast-i.
OPREMA pajé-a; prikä.
OPREMA DRAME té vumit
e dramés né skené, inscenim
i dramés.
OPSX rreth-i, qark, sferé, la-
mé, fushö, proporcion; muz.
shih AMBITUS.
OPSTI BROJ nurnri i pärgjith-
shöm, nurnri qé nuk ka vlef-
tä tö caktueme.
239

OPSTINA
OPSTINA komunö-a, bashki,
njisija må e vogäl teritoria-
le-politike.
OPTATIV gram. optativ-i, dé-
shirore, ményra déshirore.
OPTICKI —
optik-e.
OPT IKA optikö-a, pjesa e fi-
zikäs qä merret me feno-
menet e me ligjét e drités
dhe té té pamit.
OPTIMIZAM optimizém-opti-
mizmi.
OPTOK anat. shih KRVOTOK.
OPTUZBA padi-ja, akuzé.
OPTUZENIK i pandehuni, i
akuzuemi.
OPTUZNICA akt-,akuza, akt-
•qadija, akti me té cilin pro-
kurori ose personi privat
akuzon fajtorin.
OPUNCIJA bot. shih ZABICA.
OPUNOMOCJE autorizim-i, té
dhanät fuqi tö plotö pär t.æ
krye nji puné; shkresé qä
tregon fuqin e dhané; leje
Pér té krye nji puné krye-
sisht zyrtare; akt-pérfaqsi-
mi, proküré.
OPUNOMOCNIK i autorizue-
mi, fuqiploti.
OPTIKüS anat. nervi optik
(nervus opticus), nervi i tä
pamit.
OPUS muz. opus, vepör rnu—
zikore, shénohet OP.
ORAH bot. arrä-a, kacké (Jug-
lans regia).
OR ALAN oral-e, qä epet, qé.
transmetohet me gojé; go-
juer.
ORANGUTAN orangu-
tan-i, orangutang, majmun
antroporno±f. nga Borneo
(Pongo pygmaeus).
240
ORGANI
ORANICA tokä buke, arä.
ORAO zool. shqiponjö-a, shka—
bé, shkabonjé, zhgabä (Aqu-
illa melanaetuS).
ÖRASI bot. familja e Juglan-
dacevet, e arravet (Juglan-
daceae).
ORASAK bot. modhull*i, ko-
cull (Lathyrus tuberosus).
ORASICA bot. aken-i, bolbaré
(achenium), Iloj fryti.
ORATOR orator-i, gojtar, li-
gjerues.
ORATORIJA oratori-ja, gojta-
ri, zotsija e té folunit miré e
bukur.
ORATORIKA shih ORATORI-
JA.
ORATORIJUM oratorium-i,
Iloi drame muzikore.
ORFEJ orfe-u, person mitolo-
gjik.
ORFEUM muz., orfeum-i, sallé
Pör koncert.
ORDEN dekoraté-a, medalje,
cmirn nderi.
ORGAN anat. pjesä e nji tru-
pi té gjallé qä kryen nji
funkcion te caktuem; zyrat
kompetente Pér té krye njt
veprim adrninistrativ tö cak—
tuem; gazeté, revisté, i
pörket nji partije, nji shoq-
nije a nji instituti; VLA-
STI organ i pushtetit, auto-
ritet.
ORGANI DRZAVNE UPRAVE
organet e administratös
shtetnore.
ORGANI JAVNOG TUZIOST*
VA organet e prokuroris
publike.
ORGANI
ORGANI PRAVOSUDA orga-
net e drejtsis, e jurispru-
dencös.
ORGANISTA muz. organist-i,
ai qé i bjen organos.
ORGANIZAM organizém-orga-
nizmi, tansija e organeve tä
njeriut, kafshés a tä bimés;
fig. nji tansi qä åsht e cak-
tueme té funkcionojé; PO-
LITICKI —
organizmi po-
litik.
ORGANI anat. organe-t:
KRVOTOCNI, organet e
qarkullimit té gjakut (va
surium vasculatum),
OSbCAJNI organet ndijore
, — SLUS-
(organa sensum)
NI organet e ndégjimit (or-
gana auditis),
UKUSNI
organet e shijimit (organa
gustus),
VEDNI organet
e té pamit (organa visus),
ZA DISANJE organet e
frymömarrjes (organa respi-
ratoria
— ZA KRETANJE
organet e lävizjes (motorium)
— ZA RAZMENE MATERI-
JEZ organet e shkörnbimit té
materjes, metabolizmit (orga-
na metaboliae),
ZA VA-
RENJE HRANE organet e
tretjes s'ushqimit (organa di-
gestia — ZA IZLUCIVANJE
organet e tajitjes, e Pör-
mjerrjes (organa excretoria).
ORGANOGRAFIJA organo-
grafi-ja (organographia), de-
gé shkencore e biologjis qö
merret me pérshkrimin e
trupave organike natyrés.
ORGANSKE KISELINF, kim.
thartinat organike, acidet
organike.
ORLOVI
ORGANSKE STENE kim.
shkambijt organikä.
ORGELPUNKT muz. orgelpun-
kt-i, ton i qéndrueshäm.
ORGULJAS .muz. shih OR&A-
NISTA,
ORGULJE muz organo-ja, or-
gé, instrument muzikuer i
madh me frymä.
ORHIDEJA bot. shih KACUNI.
ORHITIS mjek. orhitis-i, pez-
matimi i faroröve.
ORIGINAL origjinal-i, trajta e
paré e nji doréshkrimi.
ORIGINALAN orig•jinal-e, kri-
jim i vetö auktorit.
ORIJENT orient-i, vendet
lindje tö Mesdheut. Lindja.
ORIJENTACIJA orientim-i,
t'orientuemit, tä drejtuemit.
ORIJENTALNI oriental-e.
ORIJENTALIST orientalist-i,
dijetar qö merret me studi-
min e gjyhäve dhe tö letörsi-
ve t'rientit.
ORKANI gjeog. orkane-t, er-
nat e forta.
ORKESTAR muz. orkestér-or-
kestra, tansija e muzikanté-
ve qä ekzekutojnö sé bashku,
me instrumentet e ndrysh-
me, nji opera, nji simfoni et.i.
STMFONISKI
orkestra
simfonike.
ORKESTRINO muz. orkestri-
nö-a, orkestör e vogél.
ORLOVI NOKTI (kozja krv)
bot. Iule arushe, .1ule blete,
doräzonjö, Iule mustaku, la-
verza erökandshme, bar
mjalte (Lonicera caprifoli-
um).
241

ORLOVI
ORLOVI NOKTI (kozjaöina)
bot. laverza e pyjeve (Loni-
cera periclymenium).
ORLOVI NOETI (boiije drije-
vo) bot. laverza ostruke (Lo-
nicera ostruca).
ORLUSINE zool. shih SUPOVI.
ORNAMENT ornament-i, zbu-
kurime qé pérdoren n'arki-
tekturä.
ORNAMENTIKA ornamenti-
kö-a, mjeshtrija Pér té zbu-
kurue.
ARNATAMfiNTE muz. ornata-
mente-t, zbukurimet muzi-
kore.
'ORNITOLOGIJA ornitologji-
ja, shkenca mbi shpendät.
OROGENETSKI POKRETI
gjeog. lévizjet (veprimet)
orogene.
ORTOEPIKA muz. ortoepiké-a,
shkenca mbi té shqyptuemit
e drejté dhe té bukur te fja-
Eve gjaté kéndimit té kang-
tarit.
ORTOFONLKA muz. ortofoni-
ké-a, shih ORTOEPIKA.
ORTOGRAFLJA ortografi-ja,
drejtshkrim.
ORTOPEDIJA mjek. ortopedi-
ja, pjesa e hirurgjis qé me-
rret me mjekimin e shtremb-
nimit dhe deformirnit te tru-
pit té njeciut, •sidomos te ske-
letit.
ORTOPTERA zool. ortopterä-t,
(Orthoptera), rend insektesh
me krahöt e pérparme te
kryqzueme njeni mbi tjetrin
dhe tö mbrapmet ti palosuna
gjatazi.
ORTOTONIKA muz. ortotoni-
kä-a, shkenca mbi theksimin
242
OSKORüSA
e drejté gjaté köndimit te
kangtarit.
ORUDF. mjete-t, vegla, almise.
ORUZANE SNAGE fuqit e ar-
matosuna, forcat e armato-
suna.
ORUZJA armä-a.
Os simboli kimik elemen-
tin osmium, — (OSJE) bot.
theket e grunit. halat e gru-
nit (arista)
OSA BOROVA zool. anza e pi-
shés (Lophyrus pini).
OSA OBICNA zool. anäz-anza,
aröz (Vespa vulgaris).
OSA SMOKVINA zool. anza e
fikut (Blastophaga psenes).
OSAT bot. grivor-i, ferrä go-
mari (Cirsium arvense)
OSCILACIJA muz. oscilacion-i,
tö dridhunit e materjes prej
sé cilés sajohet tingulli.
OSE zool. anza-t (Vespidae).
OSECAJ (öuvstvo) ndj enjö-a,
sentiment.
OSECAJAN sentimental-e.
OSECANJE ndijim-i.
OSEIN osein-i (osein), materja
organike qé ban pjesä né
pérbamjen e ashtit.
OSEK gjeog. zbaticö-a,
OSE POTAJNICE zool. ikne-
umonidä-t (Ichneumonidae)3
OSETLJIV i ndieshém.
OSETLJiVOST ndieshmöni-ja.
OSINAC bot. pelin-i (Artemi-
sia Absinthium).
OSINJAK hojnajé-a, fole gren-
zash.
OSKORÜSA bot. vojsé-a, va-
dhi, vadhéz, survé (Sorbus
domestica).
OSKORÜSICA
OSKORUSICA bot. dorvaté-a,
(Sanguisorba spinosa).
OSKRVNITI me dhunue, me
pérdhosé, me pörlye.
OSLIC zool. merluc-i (Merlu-
cius vulgaris).
OSLOBODILAC clirimtar-i,
clirues.
OSLOBODENJE glirim-i, té
cliruemit.
OSLONAC rnbéshtetje-mbésh-
tetj a.
OSMERAC tetérrokäs-teterrok-
si.
OSMIJUM os kirn. osmium-i.
element kimik.
OSMINKA muz tetéshe-teté-
shja, nota nji e tetö.
OSMORUSCI zool. likurishte-
likuriShtja, oktopodä (Octo-
poda).
OSMOTICKI PRITISAK shty-
pia osmotike.
OSMOZA fiz. osmozé-a, feno-
meni i té pérziemit té dy so-
lucioneve, kur kéto ndodhen
té ndame prej nji zdatku
poroz.
OSMUNDA bot. osmundé-a
(Osmunda regalis), fieri re-
likt shum i pärhapun.
OSNOVA gram. bazé-a, tarnö-
a, rranjuer.
OSNOVAC filiorist-i, fillestar.
OSNOVNA REC f.jala e parme,
fjalé primitive.
OSNOVNE PROJEKCIJE pro-
jekcionet themelore.
OSNOVNI OBLIK trajta the-
melore (radikale)
OSNOVNO ZNACENJE kupti-
mi themeluer, kuptimi i pa-
16*
OSUDA
OSOBA person-i, individ, veh-
te.
OSOBAN vehtjak-e, personal.
OSOBENA IMENICA gram.
emén i pervegém.
OSOBENJAK njeri i cudit-
shém, krye né vedi.
OSOBINA veti-ja. vecori, cil-
si.
OSOBNI PODACI gjeneralite-
te-t.
OSOJNE STRANE gjeog. anét
(faqet) e hijesinave.
OSPICD rnjek. It-ja;
DENE lija e ujit, lija e
dhenvet.
OSPOSOBITI me aftsue.
OSRDE anat. perikard-i (peri-
cardium).
OSTAV fis. prapsou!
OSTEOBLASTE anat. osteo-
blaste-t (osteoblasti), qelizat
krijuese t'indit ashtnuer.
OSTEOLOGIJA osteologji-ja,
shkenca mbi eshtnat.
OSTINATO muz. ostinato, qén-
drueshém, me kamböngulje.
OSTITIS mjelc. ostitis-i, pez-
matimi i veshit.
OSTRAKODE zool. ostrakode-t
(Ostracodå), grup gaforresh
té vogla me trup rrasik me
kufkä prej dy kapakösh.
OSTRIGA zool. gocé-a, gocä
deti, stridhe, voské (Ostrea
edulis).
OSTRUGA bot. brushtovaté-a
(Rubus caesius); shpor-i, thu
mak, capü.
OSTRUZINA bujashkö-a, bilo-
shkö.
OSTRVO ujdhesä-a, ishull.
OSUDA dénim-i, ndeshkim.
243

OSUDIV ATI
OSUDIVATI me dénue, me
ndeshkue.
OSVETA ahmarrje-ahmarrja.
OSVOJiT1 me pushtue, me
okupue, me pärvehtsue.
OSTAR UGAO kandi i ngu-
shté, qö ka må pak se 900.
OSTRA BOROVICA dällinja
me kokrra kuqe, dällinja
e kuqe (Juniperus oxyce-
drus).
OSTRI AKCENAT akcenti i
morehtö.
OSTRICA bot. vudhä-a, shqi-
rrö (Carex acuta).
OSTRIKA bot. telish-i,
gukth (Dactvlus glomerata).
OSTROLISTI bot. familja e
kufilmave (Borraginaceae).
OSTROUMAN mendjeprehtä,
mendjehollé, mentar.
OTADZBINA atdhewu, rnämä-
dhe.
OTAVA muz. shih OKTAVA.
OTAVA ALTA muz. otava alta
(alta otava), kompozim qé
duhet tä zbatohet nji okta-
vé må nalt.
OTAVA BASA muz. otava ba-
sa, kompozim qö duhet té
zbatohet nji oktavä må ulät.
OTET muz. shih OKTET.
OTETI me u shkoqä, me
u lirue.
OTITIS mjek. otitis-i, pezma-
tim i veshöve.
OTKAZ denoncim-i, shkarkim
nga detyra, doröheqje.
OTKUCAJ léftim-i, rektim,
rrahunit e zernräs.
OTKÜP blemje-blemja; shpu;—
blim, shpagim.
244
OVIPARA
OTOK mjek. bullungä-a, mu-
Ilå, t'åjun, tumor (tumor);
gjeog. ujdhesö, ishull, njisi.
OTPADAK mbeturiné-a.
OTPADNIK apostat-i, renegat.
OTPOR qéndresä-a, rezistercé
OTPORNIK reostat-i.
OTPUSNICA fletélirim-i, certi-
fikaté Iejimi.
OTRESIT i shkathét, i zhdér-
vjelltö, i rrysun; energjik.
OTROV helm-i, farmak.
OTROVNA LOCIKA bot. rræ-
shyelli i egär (Lactua virosa).
OTROVNICE zool. gjarpijt e
helmtö (Viperidae).
OTROVNI ZABLJAK bot. Zha-
bma e helmtö (Ranunculus
sceleratus).
OTSEK seksion-i.
OTSRDITI SE me czemrue, me
u zbuté.
OTSTETA damshpérblim-i.
OTVORENE PROVODNE Zl-
LE bot. tufa pérguese té ge-
luna (fasciculi vasculares
aperti).
OVAS bot. térshané-a (Avena
sativa).
OVCARSTVO dhenari-ia, rrit-
je dhensh.
OVCICA bot. grozhla liva-
dhesh (Cardamine pratensis).
OVCICE shih BUBAMARA.
OVCIJE BOGIN.JE mjek. 1i
dhensh, Ii uji (varicellae).
OVCJA PANTLICARA zoot
Iévriza e dhenve, shirit
dhensh (Taenia coenurus).
OVIPARA zool. ovipare-t,l
shtazö qö dalin prej ves.
OVOVIVIPARA
OVOVIVIPARA zool. ovovivi-
pare-t, shtazöt, vet e te cila-
vet, nä raste normale, kanö
né vete embrion shum a pak
tä zhvilluem, si p. sh. shpen-
dét, sqeporöt.
OVSENICA (BELA ROSULJA)
bot. bar imze (Agrotis alba).
OVSIK bot. broma e livadhe-
ve (Bromus pratensis).
OVULUM bot. ovulé-a: zool.
ve, veja seksuale e femnös.
OZLiVIiNICA bot. té vishta-t, tö
lashtat qé mbillen né vjesh-
tä; pemö dimnore.
OZ:LEDA plag-a, e vrame; Iän-
dim (laesio).
P simbol, kimik Pér elemen-
tin fosfor; muz. shkurtesé
Pör piano, Iehtö.
Pa simboli kimik Pör elemen-
tin protaktinium.
PACIFIZAM pacifizem-paci-
fizmi, rrymé politike e she-
kullit xvlll-xlx qä åsht
kundér cdo lufte dhe qé pro-
pagon zgjidhjen e mosmarré-
veshjeve né ményré paqsore.
PACOVI zool. gjini mijsh,
mijt e médhej (Epimys), mijt
me rritje tö madhe, me bisht
té mbulueme me leskra.
PACJI GNEZDO bot. gjuhölo-
pä-a (Anchusa officinalis).
PADAVICA rnjek. epilepsi-ja,
ftigé, Iodärz, punéherä, ajo
OZLOVOLITI me mérzité, me
prishö qejfin, me ia thye
zemrén.
OZNACITI me shenue, me
shenjue, me tregue.
OZNAKA shenjö-a, shéj.
OZON kim. ozon -i, molekulé
oksigjeni prej tri atomesh.
OZORNICA bot. kacibulä-a,
Iule shege (Cytinus hypocys-
tlS).
OZUBINA anat. dudé-a, try-
sö, nullé, zhumbinö, mishi i
dhambéve (gingiva).
OZALOSTITI me trishtue, me
nikllue.
OZILJAK vrragé-a, shenjä,
gjurmÖ, plagö, dreckä.
puné, ajo
e tokés, bétajé
(epilepsia).
PADAVICAR epileptik-u (epi-
lepticus).
PADAVINE gjeog. té reshu-
nat atmosferike.
PAD RERE gjeog. pjerrsija
e lumit, tö ramit e lumit.
PADEZNI ZAVRSETAK gram.
mbaresä-a, skajesä.
PADOBRANAC parashutist-i.
PAGAN pagan-i, ai qö beson
né shum perendi.
PAGANIZAM paganizöm-pa-
ganizmi, feja e paganéve, po-
liteizöm.
PAGINACIJA pagjinim-i,
numrimi i faqeve té dorö-
shkrimit ose té librit.
245

PAGURUS
PAGURÜS zool. pagur•i, ngerg,
gaforrja e vetmueme (Pa-
gurus).
PAHULJA bot. muhar-i, ta-
llas (Phleum pratense).
PAHULJICA floké bore, fjo-
llö.
PAJASEN bot. arra e egör,
arre e Hindit, aringä -(Ailan-
thus glandulosa).
PAKAO ferr-i, sköterré, xhe-
henem.
PAKLEN i ferrit, i skéterrés,
infernal.
PAKOST zemérkeqsi-ja,
shpirtligsi.
PAK?STAN zemérkeq, shpirt-
lig, shpirtgrymét.
PAKT pakt-i, marräveshtje
me shkrim qé lidhin dy a
må shum shtete.
PALAC anat. pélqyer-i, gishti
i madh i doräs (pollex).
PALADIJUM Pd paladium-i,
element kimik.
PALAKVIJUM bot. palakui-
urn-i (Palaquium oblongifo-
Iium), dru visesh tropikale,
prej langut té gursuem té té
cilit nxirret gutaperka.
PALAMIDA bot. grivor-i, fe-
rré gomari (Cirsium arven-
se).
PALATAL gram. palatal-e, Iloj
bashtingllorje.
PALATALIZIRAN i palatali-
zuem.
PALCIC zool. Gika e vogél (Re-
gulus regulus), Iloj zogu.
PALEOGEN gieoL. paleogen-i,
paleogjen; pjesa e vjetér e
terciarit qé pérfshin paleo-
cenin, eocenin e oligocenin.
246
PAMFLET
PALEOGRAF paleograf-i, di-
jetari qé merret me paleo-
grafi.
PALEOGRAFIJA paleografi.
ja, shkenea qä merret me de-
shifrimin e leximin e shkri-
meve tö kohnave tä vjet-
ra.
PALEONTOLOG paleontolog-
u, dijetar qä merret me pa-
leontologji.
PALEONTOLOGIJA paleon-
tologji-ja, shkenca qé merret
me studimin e fosileve.
PALEOZOJSKA DOBA koha
paleozoike.
PALEOZOOLOGIJA paleozoo-
logji-ja, shkenca mbi shta-
zet e vdekuna.
PÄLESTRA palestér-palestra,
vendi ku bahen ushtrimet e
fiskulturés nén udhéheqjen e
nji mésuesi.
PALESTRINSKI STIL muz.
Stili palestrin, muziké kish-
tare zanore (pa pärcjellje
prej ndonji instrumenti).
PALICNJAK ZOOL. bacil-i, dege
e thaté (Bacillis rossi).
PALISADNI PARENHIM bot.
parenkimi palisadik, parenq
kim asimilimi (parenchyma
assimilationis).
PALISANDER bot. elbanoz-i
(Dalbergia latifolia).
PALUDINA zool. paludiné-a
(Paludina), gjini kérmijsh té
kénetave .
PAMCDNJE kujtesé-a, mba-
mendje.
PAMFLET pamflet-i, hartimi •i
shkurté satirik me karakter
t'ashpér.
PAMUIC
PAMUK bot. pambuk-u (Go—
ssypium).
PANADIJR (v agar) panair-i,
panagjyr.
PANAMSKI KANAL gjeog.
Kanali i Panamas.
PANDAMUS bot. pandamus-i
(Pandamus), bimé bregdeta-
re nga Oqeani Hindian.
PANDEMIJA mjek. pandemi-
ja, sämundje e pérgjithshme,
qä prek nji popull tä tané
ose nji krahinä, epidemi e
pérgjithshme.
PANDORA (pandurina) muz.
pandoré-a, Iloj tupani spa-
njoll me kumbonza.
PANEGFRIK panegjirik-u, né
kohän e vjetér: fjalim me
lavdata Pér té nderue nji
njeri té ndigjuem ose né zå;
fig. lavdim i tepruem qé i
båhet nji njeriu.
PANEGIRICKI panegjirik-e.
PANIKA panik-u, frigé e ma-
dhe e pérnjihershme q.é zé
nji grumbull njeréz, shum
heré pa dijté mire arsyen;
Sin. lerneri.
PANKREAS cnat. pankreas-i,
gjandra e barkut (pancreas).
PANONSKA NIZLJA gjeog.
Ultsina e Panonis.
PANTARAN kim. pantakan-i,
helm efikas kundér morrave
e insekteve tjera damtuese.
fit. panteizém-
panteizmi, rrymé religjioze-
filozofike qé identifikon zo-
tin me natyrén dhe natyrén
e shqyrton si dukuni hyj-
nore.
PANTEON panteon-i, ndértesä
madhshtore, vend vorrimi
PAPUCICA
Pér njerzit e shquem ti nji
vendi.
PANTER zool. panter-i, leo-
pard, tigri afrikan (Felis par-
dus)
PANTLICARI zool. lövriza-t,
shirita (Cestodes).
PANTOFAG zool. pantofag-u,
gjithshkangranäs.
PANTOGRAF fiz pantograf-i,
vegöl qö shärben Pör zma-
dhimin a zvoglimin e gja-
sendeve.
PANTOMLMA pantomimi-a,
dramä né tö cilön Iuhet me
gjeste e mimiké.
PAPAGAJI zool. papagaj-t
(Psittaci).
PAPA TACI zool. harrje-harr-
ja, pickatö, mushicä (Phlebo-
tomus papatasii).
PAPILIONACEJE bot. familja
e Papilionacevet (Papiliona-
PAPIR (papirus) bot. parir-i
(Cyperus papyrus), bimä ba-
rishtore nga Afrika tropika-
PAPIRNICA kartoleri-ja.
PAP,KARI zool. artiodaktilé-t,
thundroréi.$ me gishta gift
(Artiodactyla).
PAPRADNIK bot. rreshpe-ja
(Botrychium lunaria).
PAPRAT bot. fier-i (Filices).
PAPRATKA bot. gji-ni, Iloj
fieri (Asplenium trichoma-
nes).
PAPRATNICA (papratnjaéa)
bot. fieroré-t (Pteridophyta).
PAPRIKA bot. spec-i, piperké
(Capsicum annuum).
PAPUCICA OBICNA zool. pa-
ramecium-i, papucza _ e rén-
247

PARABOLA
domtä (Paramecium cauda- I
PARABOLA parabolö-a, tre-
gim alegorik; gjeom. figuré
me vijö tö lakueme, trajek-
tore.
PARADA paradä-a, parakalim.
PARADAJS bot. domate-do-
matja, mollatartä (Solanum
lycopersicum).
PARADIGMA paradigmé-pa-
radigma, shömbull, model,
fjalét qé shärbejné si. shem-
bull, model lakimi a zgjedhi-
PARADOKS paradoks-i, me-
qä asht nö kundérshtim
me mendimin e pranuem
prej tö gjithéve, ide e gudit-
shme.
PA RAFIN Icim. parafiné-a, Ia-
ndö ogjajshme me dyllin.
pérziemje e hidrokarbureve
té ngime.
PARAFIZA anat. parafizä-a
(Paraphysis).
PARAFONIJA muz. parafoni-
ja, crregullim nä zanin e nie-
riut, keqtingllim, tingllim pa
harmoni.
PARAFONIST muz. parafo-
nist-i, bashkékangtar i körit,
kangtar i pare (udhéheqäs)
né te kénduem nä kor.
PARAFRAZA parafrazä-a,
spjegim a pärkthim i nji tek-
sti, tue e shtjellue me fjalé té
tjera; muz. té rikompozuemit
e nji vepre muzikore qé ek-
ziston, né ményré må efikase
dhe må Pörshtatshme Pér
zbatim né koncert.
PARAGRAF paragraf-i.
248
PARALELNE LESTVICE muz.
shkallét paralele, shkallét
dur dhe mol qé kané para-
shenja té njajta.
PARALELOGRAM gjeom. pa-
ralelogram-i, katérkandsh
me brinjt e pérkundérta dy
nga dy paralele.
PARALELOPIPED gjeom. pa-
ralelopiped-i, trup me gjash-
ti iaqe, té cilat i ka dy nga
dy paralele dhe baza e tä ci-
lit asht nji paralelogram.
PARALITICAN paralitik-e, ai
qé asht i goditun nga para-
liza.
PARALIZA mjek. paralizé-a,
bjerrja e mundsis sé tkurr-
jes sé vullnetshme té mus-
klave, sémundje qé e ban nji
organ tä trupit tö paafté
nji funksionim normal (para-
lysis).
PARASIMPATICNA VLAKNA
anat. fija parasimpatike.
PARASTITASTA ZLJEZDA
anat. paratiroid-i, (paratireo-
idea), gjandra me sekretim té
mbrendshém, gjindet né qa-
fé mbrapa tiroidit.
PARATIFüS rnje}c. päratifo-ja
(paratyphus).
PARAZITI zool. parazité-tö:
(animalia parasitica), shta-
zé qé rrnojné né kurriz té
qenieve tjera té gjalla.
PARCIJALNI TONOVI mum
tingujt parcialä.
PARENHIM bot. parenkim-i,
(parenchyma), nga indet
kryesore té bimévet me aft-
si Pér funksione té ndrysh-
me, inde ushqimore.
PARENJE
PARENJE té pérvluemit, t'a-
vulluemit•, ZOOL. parzim,
ndérzim.
PARENTEZA parentezé-a, fja-
Ii e ndörhjedhun, fjali ndaj-
shtimore.
PARISILABAN gram. parisi-
lab-e.
PARLAMENT pariament-i, or.
gani må i nalté i pushtetit
shtetnuer.
PARLANDO muz. parlando, si
tue folé; rnönyré e vegantö e
té känduemit e cila i afrohet
tä folunit.
PARLOGRAF parlograf-i, apa-
rat qi flet e shenon fjalät.
PARNA MASINA maqina e
avullit.
TURBINA turbina e
avullit.
PARNI SL;IKOVI rimä e puth-
me.
PARNO GREJANJE kalori-
fer-i, termosifon, mjet Pör
t'i ngrohé dhomat me ane
gypash, nepör tä cilöt kalon
ajri i nxehtö, avulli ose uji i
nxehtä.
PARNO PERAST bot. gift i
pupluem (bipinnatum).
PARODIJA parodi-ja; imitim
komik a satirik i njij vepre
letrare serioze.
PAROH famullitar-i,
PAROHIJA famulli-ja.
PARTENOGDNEZA zool. par-
tenogjenezö-a, shumim pa
mbarsim.
PARTICIP gram. pjesore-pje-
sorja, particip.
PARTIJA parti-ja. sasi; orga-
nizatö politike; muz. roli. i
PASJA
nji aktori né dramén muzi-
kore, pjesa e nji muziktari
ose kompozitori.
PARTIKüL partikulö-a.
PA.RTIKULARI.ZAM partiku-
larizäm-partikularizmi, ten-
denca dhe pérpjekja pär
shkäputjen nga pushteti qe-
ndruer.
PARTIMENTO muz. parti-
mento, basi i caktuem,
PARTITA muz. partitö-a, shih
SUITA.
PARTITÜRA muz. partituré-a.
tö gjitha notat e kompozimit
tö shkrueme aarté né nii
vend, pra Dérmbledhia e té
giitha p.iesöve té zaneve ose
PAR..TIZANSTVO partizani-ja,
lévizja e rezistencäs.
PASATI gjeog. pasate-t, ernat
e pörhershme qé fryinä prej
rrethit tropik kah ekuatori.
PASAZ muz. pasazh-i, rend i
vogäl tingujsh melodik ka—
limtaré prej nji tonaliteti né
tjetrin.
PASDREN bot. pjerza dliruese,
pjeshkä e regir ('Rhamnus ca-
thartica).
PASDREN NIZAK bot. pjerza
e shkambijve, baltör, baltö-
rok (Rhamnus saxatilis).
PASIV pasiv-i, päsore; ant.
aktiv.
PASIVAN pasiv-e.
PASJA GLISTA zool. ekino-
kok-u, lévriza e qenit (Tae-
nia ecchynococcus).
PASJA LESKA bot. zogla e re-
ndomté, drunakuq, tulkuq
(Frangula alnus).
249

PASJAKOVINA
PASJAKOVINA CRNA bot.
pjerza e ngjyrueme (Rha-
munus tinctoria).
PASJAKOVINE bot. familia e
pjerzave (Rhamnaceae).
PASJE GROZDE bot. laverza
drungurté, klimé (Lonicera
xylosteum).
PÅSJE GROZDE CRNI bot.
laverza e alpeve (Lonicera
alpigena).
PASJI KUPUS bot. perdhiq-i
(Parietaria).
PASJI LISAJ bot. likeni i
ve (Peltigera canina).
PÄSKVICA bot. idhnaq-i (So-
dulcamara).
PASMINA zool. racä-a, fis,
skotä.
PASTERIZACIJA pasteri-
zim-i, mbytja nö nxehtsi té
langjeve (tä venös, birrés,
qumshtit, etj.) képurdhat e
mikrobet qö shkaktojmä fer-
mentimin.
PASTIRICA BELA zool. del-
mere-delmerja, bishtätundes,
trinkE(MotaciIIa alba).
PASTIRSKA DRAMA drama
pastorale.
PASTIRSKI bukolik-e, bari-
tuer; — ROMAN roman pas-
toral, bukolik.
PASTORALA pastorale-pasto-
ralja, baritore; muz. kangé
baritore.
PÄSTRMFKA zool. trofté-a,
pestrovä, mirengé (Salmo fa-
rio).
PASTRMKE ZOOL. familja e
troftave (Salmonidae).
250
PAUCNA
PASTRNAK bot. pastinak-u
(Pastinaca sativa).
fasule-fasulja,
PASULJ bot.
groshö (Phaseolus vulgaris).
PASUS pasus-i, pjesé e shkur-
té né libér, ose ne shkresé.
PASENOG mjeshtak-u, baxha-
nak.
PASNJAK kullosé-a, merå.
kullotä.
patetik-e, dicka
qä té malléngjen, mallingjy-
es.
PATLIDZAN bot. domate-do-
matja, mollatarta (Solanum
lycopersicum).
PATRA rosé-a, shoté, riké
(Anas) — KRZA gridhé-a
(Anas creca).
BAKTERIJE,
PATOGENE
bakteret patogjene, bakteret
qö nä trupin e shtazäve e t.ö
njeriut tue rrnue si parazita
shkaktojnä sämundje ngjitse.
PATOLOGIJA patologji-ja,
(pathologia), shkenca mbi sé-
mundjet dhe format e ndry-
shme nä té cilat cfaqen ato.
PATRIJARH patriark-u, patTik
PATRIJARSIJA patrikanä-a,
patrijarshi.
PATRIOTSKA PESMA vjer-
sha patriotike, kangö patrio-
tike.
PAUCI zool. araknide-t, meri-
manga, marimanga (Arach-
noidea).
PAUCNA zool.' endéz-endza,
pajazhiné, pezhishké, cfagé;t
pelhuré e merimangös, pish-
mangi (texta aranea, tela
aranea).
E
PAUCINASTA
PAUCINASTA OPNA
na) anat. membrané e pish-
mangtä e trunit (arachnoidea
encephati).
PAUCINASTA OPNA (moi-•
dinska) anat. membrané e
pishmangtö e palcés kurri-
zore (arachnoidea spinalis).
Ieshéc-leshci
PAULJA bot.
(Holcus lanatus).
PAUN zool. pallue-palloi, pa-
vodé (Pavo cristatus)
PAUNOVAC DNEVNI zool. pa-
Iloi i dités, Iloj fluture (Va-
nessa io).
PAUNOVAC VECERNJI zool.
palloi i mbramjes (Smerin-
thus ocellatus).
PAÜZA muz. pauzé-a, pushim,
shenjat e pushimit.
PA VIT bot. kurpän-kurpni,
kulpni i buté, kulpra e egär,
hardhi e bardhä, kulpth (Cle-
matis vitalba).
PAVETINA bot. shih PAVIT.
PAZIJA bot. panxhar-i, pazi,
bifé (Beta vulgaris).
PAZUSNI PUPOLJAK bot.
sythi sqetulluer (gemma axi-
llaris).
PAZNJA vemendje-vemendja,
kujdes, vérejtje; nder, ré,
oroe.
Pb simboli kimik pär elemetin
plumb.
PCELA zool. bletö-a, mjalcö
(Apis mellifica)
; — RADI-
LICA veméz-vemza, bletä
puntore. •
PCELARICA ZLATNA zool.
bregcé-a, babil (Merops api-
aster).
PELARGONIJA
PCELARSTVO bletari-ja, api-
kulturä, mjeshtrija e té
mbajtunit bletä.
PCELINJAK lama e bletäve,
bletishte.
PECURKE bot. kipurdha me
kapelä, köpurdha tö rendom-
ta (Agaricaceae).
PECINA gjeog. shpellé-a.
PECINARI zool. fisi i shpe-
llarévet (Hyracoidae), shtazé
me cilsi brejtsish, thundro-
résh e probosqidesh.
PEDAGOSKI ROMAN roman
pedagogjik, roman didaktik.
PEDIJASTER pediastér-pedi-
astri, rnjek Pér sémundje fé-
mijsh.
PEDOLOGIJA pedologjiz.ja,
pjesé e pedagogjis qé na mé-
son zhvillimin trupuer e
shpirtnuer té fémijs.
PEGA dangé-a, njollé, she-
njö, laré, pullé (macula).
PEGAVAC mjek. tifoja e mo-
rrit (typhus exanthematicus).
PEGAVICA bot. gjuhélopö-a
(Anchusa officinalis).
PEHAR kup$-a.
PEJSAZ pejsazh-i, panoramä,
visore, pameni, pamje.
PEKTINI pektine-t, bashkdy-
zime organike, kimiceluloze.
PELAGRA mjek. pelagär-pe-
Iagra, rebs (pellagra), sé-
mundja endemike e Iékurés.
PELASKA OBLAST gieog. zo-
na pellage, fundi i detit.
PELARGONIJA bot pelargo-
nium-i (Pelargonium), bimö
shumvjegare, rrallä njivje-
care, barishtore ose gumushé.
251

PELCOVANJE
PELCOVANJE mjek. shar-
tim-i, shenim, vaksinim (va-
ctinacia).
PELEN (pelin) bot. pelin-i
(Artemisia Absinthium).
laradash-i,
PELIKAN zool.
pelikan, pac, nesit, bozhor
(femna : bozhé) (Pelecanus
onocrotalus).
PELIKULA zool. pelikulä-a
(pelicula), membranö e ho-
Ilä me natyrä protoplazma-
tike qä kané shtazä njiqeli-
zore.
PENAVAC bot. shkumze--
shkumzja, rrolzö (Saponaria
officinalis)
ßENTATONSKA LESTVICA
muz. shkalla pentatonike,
shkallö pesätingullore.
PENTAMETAR pentameter-
pentametri, varg me pesö
kambä.
PENZIJA pension-i, pagesa
mujore qä merr näpunsi qi
ka plotsue vjetét e sherbi-
mit té parapame me ligj.
PEINTAEDAR gjeom. penta-
edär-pentaedri, trup gjeo-
metrik me pesé faqe.
PENJACI ZOOL falangjerä-t
(Phalangeridae), shtazé straj-
core kacavjerrse.
PENJUSAVAC bot. shih PE-
NAVAC.
NE)PELJAK zool. luspä-a (squ-
amulae).
PEPALJUGA bot. kambäpa„
té-a, miellcä, papalisté (Che-
nopodium).
PEPELJUGE bot. familja e la-
botéve (Chenopodiaceae).
PEPELJUSA • bot. lule-zoja
PERIFRASTICNO
PEPSIN pepsiné-a (pepsin),
ferment i langut gastrik qé
ndihmon tretjen e ushqimit.
PERAJARI zool pinipedö-t,
amfibiané (Pinipedia).
mishngranés té pérshtatun
jetés n'uié.
PERAJE zool. fletét notare,
pendé, gjymtyré peshqish
(pinna).
PBRDENDO muz. perdendo,
gradualisht tue paksue fuqin
e tingullit.
PERFEKAT perfekt-i, koha e
kryeme.
PERGAMENT pergamenö-a,
lékurö shtaze, sidomos e
dhis dhe e qingjit, qé asht
pärdorö Pör tä shkrue né te
pärpara shpikjes leträs.
PERICIKL bot. periciköl-peri-
cikli (pericyclus), shtresé ri-
zogjene ku e kané origji-
nén rrajzat.
PERIDERMA bot. peridermä-a,
(periderma) indi Iékuruer
mbrojtäs qi pärbåhet prej
dy indesh: indit krijues qi
quhet felogjen dhe indit té.
pärhershäm qé åsht i njoftun
me emnin tapé; zool. mbösh-
tjellse hitinore, rrallä heré
edhe gélqerore te hidrozoat.
PERIFERIJA periferi-ja, lagjee
e jashtme qé janä larg nga
qendra e qytetit; gjeom. Vija
rrotullore qé mbyll nji qark.
PERIFRASTICAN perifras-
tik-e.
PERIFRASTICNO VREME ko-
'PERIGLOTIS
PERIGLOTI.s anat. periglot-i,
periglotis, mböshtjellsa Iö-
kurore e gjuhés.
PERIGON bot. lule perigona-
le, perigon (perigon), fletzat
e kupös sé Iules qi kané te
njajtön ngjyrö me fletzat e
kunorés; ose lule e pärbame
vetém prej fletzave té kupés
a tö kunorös.
gjeog. perihel-i, pika
kur toka gjindet ma s'aférti
diellit.
PERIHONDRIJUM peri-
hondrium-i, mbäshtjellsa • e
kércés.
PERIKARD anat. perikard-i
(pericardium), Cipa qi mbé-
shtjell zemrén.
PERIKARDITIS mjek. peri-
kardit-i, pezmatim i cipés sé
zemräs.
PERIK-ARP bot. perikarp-i,
(pericarpium), mböshtjellsa
e jashtme e fares.
PERIOD periodé-a, koha e
gjaté, mbrenda sé cilés, nis,
zhvillohet dhe merr fund
dicka; interval kohe karak-
terizue prej fenomenesh té
caktueme historike, shoqno-
re, politike, kulturore, pjesé
e veganté e nji procesi his-
torik; koha qé i duhet nji
planeti té kryejé radhön e
tij; gjeoL. secila nga ndam—
jet e médha t'epokave gjeo—
logjike; gram. periudhä-a,
grup fjalösh i pärbamä za-
konisht prej dy a rnå shum
fjalish qä japin nji kuptim
tö plotö.
WP@RIODICNI VETROVI
gjeog. ernat periodike.
I hé perifrastike.
(Teuerium poliom).
252
PERM
PERIODIZACIJA periodizim-i,
ndamje né perioda.
PERIOST anat. periost-i (pe-
riostis), mbéshtjellsa Iékuro-
re e ashtit.
PERIOSTIT periostit-i,
pezmatim i periostit.
PERIPATETIK peripatetik-u,
nxanäs ose ithtar i shkolläs
filozofike t' Aristotelit, ku
filozofija spjegohej gj até
shetitjes.
PERIPATUS zool. peripatus-i
(Peripatus), i vetmi pörfaq-
sues i nji grupi tö vogöl ny-
jorésh me trup krymbi. qé
ka cilsit e nyjoréve dhe
skrajave me segmenta.
PERIPETIJA peripeti-t, ndé-
rrimet e paprituna nä fatin
e njeriut; ngjarje té papritu-
na qé sjellin nji kthesä né
zhvillimin e punéve; cthurrja
e dramés,
PERISTALTICKI POKRETI
anat. lévizjet peristaltistike
(motus peristalticus).
PERITECIJA bot. peritecije-
peritecija, trupi frytdhanäs i
askomicetés dhe i likenit
'(perithe6ium).
PERITONEUM anat. perito-
ne-u, Cipa e barkut.
PERITUTIS mjek. peritutis-i,
kollö e keqe, koll i mire, koll
i keq (tussis clangosa).
PERJASTI OBLACI gjeog. ret
puplore, ciruset.
PERJE zool. puplajö-a, pendé,
pupla (pennae, plumae), gji-
thö puplat e nji shpendi.
PERM gjeol. perioda permia-
253

FT 102-152 1

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

FT 102-152 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

****** Result for Image/Page 1 ******

****** Result for Image/Page 2 ******

****** Result for Image/Page 3 ******

****** Result for Image/Page 4 ******

****** Result for Image/Page 5 ******

****** Result for Image/Page 6 ******

****** Result for Image/Page 7 ******

****** Result for Image/Page 8 ******

****** Result for Image/Page 9 ******

****** Result for Image/Page 10 ******

****** Result for Image/Page 11 ******

****** Result for Image/Page 12 ******

****** Result for Image/Page 13 ******

****** Result for Image/Page 14 ******

****** Result for Image/Page 15 ******

****** Result for Image/Page 16 ******

****** Result for Image/Page 17 ******

****** Result for Image/Page 18 ******

****** Result for Image/Page 19 ******

****** Result for Image/Page 20 ******

****** Result for Image/Page 21 ******

****** Result for Image/Page 22 ******

****** Result for Image/Page 23 ******

****** Result for Image/Page 24 ******

****** Result for Image/Page 25 ******

****** Result for Image/Page 26 ******

You might also like

Result for Image/Page 1

Result for Image/Page 2

Result for Image/Page 3

Result for Image/Page 4

Result for Image/Page 5

Result for Image/Page 6

Result for Image/Page 7

Result for Image/Page 8

Result for Image/Page 9

Result for Image/Page 10

Result for Image/Page 11

Result for Image/Page 12

Result for Image/Page 13

Result for Image/Page 14

Result for Image/Page 15

Result for Image/Page 16

Result for Image/Page 17

Result for Image/Page 18

Result for Image/Page 19

Result for Image/Page 20

Result for Image/Page 21

Result for Image/Page 22

Result for Image/Page 23

Result for Image/Page 24

Result for Image/Page 25

Result for Image/Page 26