Vodič Predškolstvo

Radna grupa za obrazovanje i
profesionalni razvoj nastavnika/ca
STANDARD ZANIMANJA
VODIČ ZA ODGAJATELJE
1
SADRŽAJ
UVOD ............................................................................................................................................... 3
STANDARD ZANIMANJA .................................................................................................................. 5
1. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ............................................................................................. 6
2. PODRŠKA DJEČIJEM RAZVOJU I UČENJU .............................................................................. 14
3. POSMATRANJE I DOKUMENTIRANJE RAZVOJA DJECE ......................................................... 21
4. KREIRANJE OKRUŽENJA ZA RAZVOJ I UČENJE ...................................................................... 28
5. PARTNERSTVO SA PORODICOM I ZAJEDNICOM .................................................................. 36
6. PROFESIONALNI RAZVOJ ....................................................................................................... 43
7. UČEŠĆE U RADU I RAZVOJU PREDŠKOLSKE USTANOVE I ODGOJNO-OBRAZOVNOG

SISTEMA ................................................................................................................................. 50
8. PLAN PROFESIONALNOG RAZVOJA ...................................................................................... 56
2
UVOD
Kvalitet obrazovanja direktno je uslovljen kvalitetom rada odgajatelja i nastavnika, a ulaganje u razvoj
nastavničke profesije najvažnija je pretpostavka za dosezanje visokih obrazovnih rezultata. Jedan od prvih
koraka u ovom procesu jeste postavljanje jasnih očekivanja od odgajatelja u pogledu kompetencija1 koje
su im potrebne za realizaciju kvalitetnog rada sa djecom u predškolskim ustanovama. Definisanje
kompetencija osnov su za razvoj efikasnih sistema inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja
odgajatelja, koji bi im omogućili da te kompetencije steknu i kontinuirano razvijaju.
U skladu sa tim, u sklopu Komponente 3 projekta „Kvalifikacijski okvir za nastavničku profesiju“, izrađeni
su standardi za nastavničku profesiju, odnosno Standard zanimanja za odgajatelje i Standard zanimanja
za nastavnike osnovnih i srednjih škola. Izradu standarda pratile su konsultacije sa velikim brojem
obrazovnih stručnjaka, odgajatelja, nastavnika, univerzitetskih profesora i predstavnika obrazovnih vlasti,
kako bi oni na najbolji način reflektovali potrebe obrazovne prakse i ciljeve savremenog odgoja i
obrazovanja.
Naredni korak u implementaciji Standarda je, između ostalih, stvaranje okvira za kontinuirani
profesionalni razvoj, i unapređenje kompetencija odgajatelja vezanih za samoprocjenu i postavljanje
daljih razvojnih ciljeva. Vodič za odgajatelje nastao je kao podrška u ovom procesu, dajući samim
odgajateljima, ali i predškolskim ustanovama te obrazovnim vlastima, alat koji im može poslužiti da otvore
dijalog vezan za standarde, prate, propituju i analiziraju nastavnu praksu, i zajednički rade na njenom
unapređenju.
Standard zanimanja
Standard zanimanja definiše znanja, vještine i vrijednosti potrebne za efikasno obavljanje određenih
poslova, odnosno specificiraju šta osoba treba znati i učiniti kako bi efikasno obavljala postavljene zadatke
u kontekstu specifičnog radnog okruženja. Oni predstavljaju usaglašeni minimum najbolje prakse u skladu
sa potrebama zanimanja i definisanim zakonskim okvirom, i omogućavaju da se zanimanja mogu
upoređivati i povezivati. Standard zanimanja za odgajatelje definiše ključne poslove i identifikuje
kompetencije koje su im potrebne kako bi uspješno obavljali postavljene zadatke. Kompetencije u
standardima su definisane kao generičke, univerzalne za sve odgajatelje, i ne obuhvataju specifične
obaveze i poslove uslovljene kontekstom u kojem rade.
Svrha i namjena standarda

Prevashodna svrha i namjena Standarda je da doprinesu unapređenju kvaliteta odgoja i obrazovanja kroz
dalji razvoj i unapređenje nastavničke profesije. Standardi trebaju omogućiti ujednačeno razumijevanje
poslova odgajatelja, i konzistentan pristup u pružanju podrške za razvijanje potrebnih kompetencija u svim
fazama - tokom inicijalnog obrazovanja, pripravničkog staža, te kroz kontinuirani profesionalni razvoj i
cjeloživotno učenje.
Standardi predstavljaju poveznicu i okvir za dijalog između donosioca odluka i kreatora obrazovnih
politika, institucija za inicijalno obrazovanje odgajatelja i samih praktičara i vrtića, ali i cijele zajednice. Oni
mogu da posluže kao osnova za dalji razvoj obrazovnih strategija, kao i zakonskih i podzakonskih okvira
kojima se reguliše status i uređuje nastavnička profesija.
Standardi pomažu odgajateljima da identifikuju potrebe vezane za dalji profesionalni razvoj i postave
ciljeve za napredovanje. Isto tako, oni mogu poslužiti kao polazište za izradu različitih instrumenata za
procjenu i opservaciju, kojima bi se osiguralo objektivno i transparentno praćenje i procjenjivanje rada
odgajatelja, kao i napredovanje u karijeri.
1
Pod pojmom kompetencije podrazumijevamo „integrisanu kombinaciju znanja, vještina i vrijednosti koje nastavniku
omogućavaju da efikasno djeluju u različitim profesionalnim kontekstima i situacijama“ (Evropski Tuning projekat).
3
Standardi mogu doprinijeti daljem razvoju profesije odgajatelja stvarajući uslove da se:
 Definišu i ujednače očekivanja u pogledu osposobljenosti odgajatelja za obavljanje svoje profesije;

 Postavi okvir za uspostavljanje transparentnog i objektivnog sistema procjene vezanog za polaganje
stručnog ispita (dobijanje licence) i napredovanje u struci;
 Osigura efikasna mentorska podrška zasnovana na standardima;
 Omogući odgajateljima da procjene svoj rad, identifikuju potrebe i postave ciljeve za unapređenje;
 Kreira efikasan sistem profesionalnog razvoja utemeljenog na potrebama odgajatelja;
 Osigura mobilnosti odgajatelja;
 Uključe odgajatelji u razvoj i regulisanje profesije, te u izradu, praćenje i evaluiranje standarda
VODIČ ZA ODGAJATELJE
Vodič za odgajatelje je dokument nastao kao podrška Standardima, i sastavni dio programa obuke za
odgajatelje. On omogućava dublji uvid u nastavnu praksu iz perspektive kompetencija koje su im potrebne
kako bi dosegli zahtjeve postavljene kroz Standard zanimanja.
Vodič se sastoji iz sedam poglavlja, koji prate sedam širih oblasti poslova odgajatelja, definisanih
Standardom. Svako poglavlje se sastoji iz kratkog teorijskog okvira i definicija ključnih pojmova, koje su
samo osnova za dublje izučavanje te oblasti u skladu sa identifikovanim potrebama odgajatelja.
Svaka od identifikovanih kompetencija u Standardu, opisana je u Vodiču nizom pitanja koja služe kao okvir
za samoprocjenu odgajatelja, ali i polazište za profesionalni dijalog među odgajateljima i sa drugim
stručnjacima.
Pored teorijskog okvira, u Vodiču su navedene ključne pogreške koje se dešavaju gotovo svim
odgajateljima u nekoj od razvojnih faza; identifikovani su neki od najvažnijih efekata određene obrazovne
prakse na djecu; navedena potrebna znanja i dr. Vodič takođe usmjerava odgajatelja u procesu izrade
profesionalnog portfolija, dajući sugestije vezane za praćenje i dokumentovanje napredovanja.
KOME JE NAMIJENJEN VODIČ
Vodič je namijenjen odgajateljima i odgajateljicama u predškolskim ustanovama, ali i direktorima

ustanova, stručnim saradnicima, savjetnicima u pedagoškim zavodima, i svim drugim akterima u
obrazovanju, kako bi im omogućio bolji uvid u Standard zanimanja, i osigurao ujednačeno razumijevanje
ključnih poslova i kompetencija potrebnih za njihovo obavljanje.
Sve imenice u tekstu koje imaju rodno

značenje, odnose se na oba roda.
4
STANDARD ZANIMANJA
OPIS ZANIMANJA
Obaveza i uloga odgajatelja je da podrži razvoj punih potencijala svakog djeteta, polazeći od
njegovog/njenog uzrasta i razvojnog nivoa, interesa i potreba, te uzimajući u obzir ciljeve postavljene u
planu i programu (kurikulumu). Odgajatelj izrađuje dugoročne i kratkoročne integrirane planove i
programe usmjerene na holistički razvoj djeteta, te odabire i primjenjuje različite metode i strategije koje
potiču igru i aktivno uključivanje djece. Odgajatelj izrađuje i koristi raznovrsne materijale i očigledna
sredstva, stvarajući dobro strukturirano, bogato i stimulativno okruženje za igru i učenje. Osigurava da se
djeca osjećaju sigurno i prihvaćeno, reagira na potrebe djece i pomaže im da razviju samoregulaciju,
samopouzdanje i samostalnost. Uzor je djeci i pomaže im da usvoje vrijednosti i ključne kompetencije u
skladu s uzrastom i mogućnostima. Promatra i dokumentira napredovanje djece i svoj rad bazira na
dobrom poznavanju njihovog razvoja. Analizira svoj rad i kontinuirano uči, razvijajući svoje profesionalne
kompetencije. Odgajatelj razvija partnerstvo s porodicama i zajednicom i poštuje etički kodeks profesije
radeći u najboljem interesu svakog djeteta; potiče i održava dobre profesionalne odnose s kolegama i
doprinosi razvoju predškolske ustanove i profesije u cjelini.
GRUPE POSLOVA
1. Planiranje i programiranje
2. Podrška dječijem razvoju i učenju
3. Posmatranje i dokumentovanje razvoja djece
4. Kreiranje okruženja za razvoj i učenje
5. Partnerstvo s porodicom i zajednicom
6. Profesionalni razvoj
7. Učešće u radu i razvoju predškolske ustanove i odgojno-obrazovnog sistema
Pored navedenog, obaveza je svakog odgajatelja da:
a) Poznaje relevantne zakonske i podzakonske akte kojima se reguliraju rad predškolske ustanove i
obaveze odgajatelja i uvijek djeluje u skladu s njima; prema obavezama se odnosi odgovorno i
profesionalno, održavajući visoke standarde rada, ponašanja i tačnosti
b) Poznaje i poštuje Konvenciju o pravima djeteta i drugu međunarodnu legislativuvezanu za

zaštitu i ostvarivanje prava djeteta; djeluje u skladu s profesionalnom etikom i održava visoke
standarde etike i ponašanja prema djeci, roditeljima i kolegama
c) Poznaje pravila, protokole i procedure postupanja u slučajevima bolesti djeteta, zaštite djece
kod elementarnih nepogoda, opasnih i hitnih situacija
d) Odlično poznaje i pravilno koristi jezik poučavanja; izražava se jasno usmeno i pismeno; poznaje
jedan strani jezik barem na nivou komunikacije; efikasno koristi Informaciono komunikacijske
tehnologije za učenje i poučavanje
e) Djeluje kao savjestan i odgovoran građanin, promovira temeljne vrijednosti, uključujući

demokratiju, vladavinu prava, slobode pojedinca i uzajamno poštovanje, uvažavanje osoba
različitog socio - ekonomskog statusa, porijekla, vjerske i nacionalne pripadnosti i dr.; modelira i
poučava djecu temeljnim vrijednostima. Osjetljiv je na socijalne i kulturne potrebe djece i
obitelji.
5
1
1. PLANIRANJE I
PROGRAMIRANJE
KLJUČNI POSLOVI KOMPETENCIJE (Odgajatelj je kompetentan da:)
- Izradi globalni plan i program rada zasnovan na principima

integriranog kurikuluma i razvojnim karakteristikama djece
- U globalni plan i program integrira poučavanje ključnih
 Izrada globalnog i
kompetencija na razvojno primjeren način
operativnog plana i
programa - Izradi operativne integrirane (tematske, projektne) planove i
programe koji omogućavaju holistički razvoj djeteta
 Planiranje i pripremanje
neposredne realizacije - Planira primjenu različitih strategija, metoda, oblika i tehnika
odgojno -obrazovnog rada rada, kao i materijala i izvora znanja koji su u skladu s
postavljenim ciljevima i očekivanim ishodima
 Planiranje podrške djeci u
skladu s njihovim - Dnevni plan strukturira tako da osigurava uravnoteženost
razvojnim statičkih i dinamičkih aktivnosti, te aktivnosti koje iniciraju
karakteristikama djeca i odgajatelji
 Planiranje razvoja ključnih - Prilagođava plan i program, u skladu sa rezultatima praćenja

kompetencija razvoja djece
- Kao član tima, učestvuje u izradi individualiziranih

(prilagođenih) programa za djecu s posebnim odgojno -
obrazovnim potrebama
6
PODRUČJE 1 PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE
Rani rast i razvoj predstavljaju ključni period u izgradnji svake ličnosti, i najintenzivniju fazu tokom koje se
postavlja temelj za cijeli život. Predškolski odgoj i obrazovanje može značajno doprinijeti ovom razvoju,
pružajući svakom djetetu bogato i stimulativno okruženje za igru i učenje, razvijajući partnerstvo sa
porodicom i kreirajući pozitivno iskustvo koje će dijete nositi tokom narednih faza svog školovanja.
Planiranje i programiranje je složen proces koji omogućava odgajatelju da na sistematičan način promišlja
o ciljevima i ishodima, te načinima na koje će ih ostvariti, i prije nego otpočne rad sa djecom. Rezultat
planiranja je koherentan okvir koji nudi niz logičnih koraka potrebnih za ostvarivanje željenih ciljeva.
Dobro osmišljen plan i program omogućava odgajatelju da bude dobro
pripremljen i fokusiran, ali i da se lako nosi sa svim nepredviđenim situacijama u
grupi.
Proces planiranja odgajatelj temelji na propisanom planu i progamu, ali

prvenstveno na dobrom poznavanju razvojnih i drugih karakteristika djece,
konteksta u kojem dijete odrasta, njihovog prethodnog iskustva. Isto tako,
planiranje je cikličan proces koji zahtijeva stalno praćenje i analizu te, u skladu sa
tim, fleksibilnost i prilagođavanje planiranih aktivnosti potrebama,
interesovanjima i dinamici napredovanja djece.
U nastojanju da podrži cjelovit razvoj svakog djeteta, odgajatelj odabire i planira primjenu različitih
postupaka, metoda i oblika rada, odnosno osmišljava aktivnosti i materijale koji su razvojno primjereni i
omogućavaju aktivno učeštvovanje djece, eksperimentisanje, korištenje konkretnih i očiglednih sredstava
i dr. Imajući u vidu da dijete uči prvenstveno kroz igru i različite igrovne aktivnosti, bilo da se radi o
simboličkoj igru, igri uloga, manipulativnim ili struktuiranim igrama, odgajatelj planira aktivnosti koje
omogućavaju djeci da se kreativno izraze, razvijaju samopouzdanje, samoregulaciju i osjećaj
kompetentnosti.
Kako bi efikasno planirao, odgajatelj treba dobro poznavati sadržaje i predmet poučavanja, te znati kako
ih može prilagoditi tako da su djeci razumljivi, smisleni i povezani sa njihovim prethodnim znanjem i
iskustvom. U tom smislu, odgajatelj nastoji logički organizovati poučavanje kroz tematski, odnosno
integrisani plan, kako bi omogućio djeci da razumiju šire koncepte, stečena znanja i vještine primjene u
različitim situacijama, samostalno rješavaju probleme i uče do kraja života. U odabir i razvoj tema,
odgajatelj uključuje djecu, prateći i ispitujući njihova interesovanja, te potičući njihovu prirodnu
radoznalost i želju za istraživabnjem svijeta oko sebe. Integrisani kurikulum, koji je izazovan i zanimljiv,
pomaže djeci da sagledaju svijet u cjelini.
Planiranje počinje od kraja, pa operativni plan treba uključiti jasne kriterije za praćenje i procjenjivanje
napredovanja djece.
Predškolski odgoj i obrazovanje je važna pretpostavka za sticanje i budući razvoj ključnih kompetencija
kod djece, kao što su pravilna upotreba jezika, pred-matematičke vještine, sposobnost rada sa drugima
uz uzajamno uvažavanje, efikasno korištenje IKT i dr. Odgajatelj treba poznavati navedene kompetencije,
i planirati aktivnosti koje su osnova za njihov dalji razvoj.
7
U izradi dugoročnih i kratkoročnih planova, odgajatelj Ključne kompetencije (generičke,
sarađuje sa kolegama i različitim stručnjacima, kako bi transferzalne/prenosive):
osigurao jednaka iskustva za djecu, te podržao njihov 1. Komunikacija na maternjem jeziku
kognitivni, socio-emocionalni, jezički i motorički razvoj. 2. Komunikacija na stranim jezicima
Kratkoročne planove osmišljava tako da omogućava 3. Matematička kompetencija i osnovne
kompetencije u prirodnim naukama i
raznolikost aktivnosti i iskustava, praveći dobar balans tehnologiji
između aktivnosti koje vode i osmišljavaju sama djeca kroz 4. Digitalna kompetencija
igru, aktivnosti koje vodi odgajatelj, te između aktivnih i 5. Učiti kako učiti
6. Socijalna i građanska kompetencija
mirnijih dijelova dana.
7. Inicijativnost i poduzetnost
8. Kulturna svijest i izražavanje
Iako ciljevi i ishodi odgoja i obrazovanja mogu biti isti za
svu djecu, posebno u predškolskom periodu ona neće napredovati istim tempom, niti će se razvijati na isti
način. Efikasno planiranje podrazumijeva individualizaciju i diferencijaciju, odnosno planiranje aktivnosti i
postupaka kojima se sadržaji, metode i dinamika rada prilagođavaju mogućnostima, potrebama i
interesovanjima djece. Poseban izazov predstavlja prilagođavanje postojećeg plana ili izrada individualnih
planova za djecu sa poteškoćama u učenju i učešću, u čemu je odgajatelju potrebna dodatna pomoć i
podrška stručnjaka i kolega, te aktivno uključivanje porodica.
DA BI EFIKASNO PLANIRAO, ODGAJATELJ MORA DOBRO POZNAVATI:
 Razvojne karakteristike uzrasta sa kojim radi, i svakog djeteta

 Propisani nastavni plan i program, ciljeve i ishode učenja i poučavanja
 Specifične metode poučavanja u određenoj oblasti i za određeni uzrast djece
 Način praćenja napredovanja djece
 Ključne kompetencije koje učenici trebaju steći, i način na koji ih može razvijati
 Način izrade individualiziranog/prilagođenog obrazovnog plana
ISHODI ZA UČENIKE
Razvoj kompetencija za oblast Planiranje i programiranje, rezultira time da djeca:

 Razvijaju se cjelovito (govor, motorika, kognitivni i socio-emocionalni razvoj)
 Napreduju u skladu sa svojim mogućnostima i stepenom razvoja
 Jačaju samopouzdanje, samoregulaciju i samostalnost
 Imaju priliku da rade/igraju se sama, sa vršnjacima i odraslima
 Učestvuju u svim aktivnostima, u skladu sa svojim mogućnostima
 Prave izbore
NAJČEŠĆE GREŠKE KOD PLANIRANJA
 Previše postavljenih ishoda u odnosu na vremenski period

 Nepovezanost ishoda sa metodama, aktivnostima i oblicima rada
 Ishodi napisani tako da nije moguće mjeriti napredovanje
 Ishodi i aktivnosti fokusirani samo na niže nivoe mišljenja (pamćenje i
reprodukciju)
8
MOGUĆA DOKUMENTACIJA ZA EVIDENTIRANJE I PRAĆENJE NAPREDOVANJA:
 Primjeri globalnog i operativnog plana i programa koji pokazuju:
o Povezanost ishoda učenja sa odabranim metodama i oblicima rada
o Pojašnjenje vezano za odabir određenih metoda i oblika rada –
prednosti i ograničenja
o Povezanost ishoda sa načinima praćenja napredovanja
o Integrisanje ključnih kompetencija
 Primjer izmjene/prilagodbe plana kako bi se nastavni proces uskladio sa
potrebama, mogućnostima i interesovanjima pojedine djece/grupa djece
 Analiza plana sa prijedlozima za unapređenje
 Primjer IOP (ako postoji)
KLJUČNI POJMOVI
Planiranje i programiranje (Planning) Kurikulum (curriculum)
Planiranje i programiranje su procesi koji prethode i Termin kurikulum se definiše na različite načine, ali
slijede izradi i izvedbi nastavnog plana i programa – uglavnom obuhvata sve elemente i faze u poučavanju:
priprema, operacionalizacija, realizacija i evaluacija. ishode i/ili ciljeve učenja i poučavanja, odnosno znanja,
Izrada operativnog (izvedbenog) programa, koju vještine i koncepte koji se očekuju kao rezultat ovog
realizuju nastavnici, podrazumijeva razradu procesa; oblasti i lekcije koje nastavnici poučavaju; proces
okvirnog plana i programa, odnosno poučavanja (metode, strategije, oblici, zadaci i projekti);
operacionalizaciju postavljenih ciljeva i ishoda, i služi literaturu i druge materijale koji se koriste; način praćenja
kao osnova za neposredni odgojno-obrazovni rad i procjenjivanja napredovanja i druge metode koje se
Odgajatelja. Programiranje se odnosi na nastavni koriste za evaluaciju rada djece.
predmet i konkretno odjeljenje i pretpostavlja
poznavanje djece, njihovih sposobnosti, interesa,
predznanja, tempa rada itd.
Odgoj i obrazovanje usmjereno na dijete/djece Konstruktivistička teorija (Constructivist Theory)
(Child/Learner-Centered Education) Odgoj i Konstruktivistička teorija izvršila je značajan uticaj na

obrazovanje usmjereno na dijete podrazumijeva razumijevanje načina na koji djeca (i odrasli) uče, pa
pomjeranje fokusa učenja i poučavanja sa samim tim i na nastavni proces i metode koje se koriste u
odgajatelja na onoga koji uči, sa ciljem poticanja nastavi. U temelju konstruktivističke teorije je uvjerenje
cjelovitog razvoj djeteta, razvoja samostalnosti i da djeca uče tako što samostalno konstruišu
vještina potrebnih za cjeloživotno učenje. U ovom razumijevanje naučenog kroz sopstveno iskustvo. Rad sa
pristupu dijete ima aktivnu ulogu, a njegove djecom utemeljen na konstruktivizmu podrazumijeva,
individualne karakteristike se uzimaju u obzir i između ostalog, aktivno uključivanje djece u proces
uvažavaju u svim fazama učenja i poučavanja. učenja, preuzimanje odgovornosti za učenje, socijalne
interakcije, saradnju i dijalog, postavljanje pitanja, razvoj
osjećaja kompetentnosti kroz savladavanje određenog
problema, i učenje u „zoni narednog razvoja“. Neki od
najvažnijih predstavnika konstruktivizma su Piaget
(Pijaže), Dewey (Djuj), Marija Montesory, Vygotsky,
(Vigotski) Bruner i drugi.
Ishodi učenja (Learning outcomes). 10 ključnih kompetencija – APOSO
9
Ishodi učenja predstavljaju koherentan set mjerljivih 1. Jezičko - komunikacijske kompetencije u maternjem
rezultata prema kojima se prosuđuje napredak jeziku ili jezička pismenost u maternjem jeziku
pojedinca i njegova postignuća tokom i na kraju 2. Jezičko - komunikacijske kompetencije u stranom
jeziku ili jezička pismenost u stranom jeziku
procesa učenja, razvoja ili osposobljavanja (ETF)
3. matematička pismenost i kompetencije u nauci i
Ishodi učenja se definiraju kao izjava o tome što tehnologiji
učenik zna, razumije i može uraditi na kraju procesa 4. informatička pismenost
učenja. 5. učiti kako se uči
6. socijalne i građanske kompetencije
7. samoinicijativa i poduzetničke kompetencije
8. kulturna osviještenost i kulturno izražavanje
9. kreativno - produktivne kompetencije
10. tjelesno - zdravstvene kompetencije
Tematsko planiranje i poučavanje (Thematic Projektno planiranje i poučavanje (Project planning and
planning and instruction). Tematsko ili integrisano Project-based learning) se zasniva na sličnim principima
planiranje i poučavanje je interdisciplinarni pristup kao tematsko planiranje, s tim što djeca rade na
kojim se sadržaji kurikuluma (NPP-a) predstavljaju određenim projektima tokom dužeg vremenskog perioda,
kroz šira tematska područja, kako bi djeca imala više samostalno ili u grupama, kako bi istražili neku oblast,
vremena da dođu do dubljeg i šireg razumijevanja i odgovorili na složenija pitanja, probleme i izazove.
povezivanja onoga što izučavaju, uče prirodno
povezujući znanja i vještine iz različitih područja, i
stavljajući znanje u primjenu. Ovaj pristup ohrabruje
djecu da temu istražuju dublje, koristeći različite
izvore znanja i uključujući se u samostalna i grupna Problemsko učenje ili učenje zasnovano na
istraživanja i druge aktivnosti. Pored toga, on istraživanjima, autentično učenje (problem based
omogućava djeci da budu aktivno uključena u learning, learning through inquiry, authentic learning),
planiranje procesa učenja, traganje za materijalima i usmjereno je na izučavanje stvarnih problema i pitanja, i
izvorima, postavljanje pitanja, istraživanje i zahtjeva od djece istraživanje i analizu različitih aspekata
zaključivanje. Isto tako, tematski pristup poučavanju problema, povezivanje znanja i vještina iz različitih
omogućava integrisanje niza ključnih kompetencija područja i multidiciplinarni pristup učenju. Ovaj pritup se
u različite teme i područja, te sticanje i vježbanje može prilagoditi i djeci predškolskog uzrasta, s tim da će
niza životnih vještina.. njihova pitanja i način dolaženja do odgovora biti
prilagođen njihovim mogućnostima.
Individualni (individualizirani) obrazovni plan - IOP Individualno prilagođeni program (plan) ( IPP ):
(Individual Education Program) Individualno prilagođeni program
Individualizirani obrazovni plan (IOP) je pedagoški Pisani dokument pripremljen za određenog djece,
službeni dokument koji se izrađuje za djecu sa odnosno plan koji tačno određuje obrazovne ciljeve koje
posebnim obrazovnim potrebama, za koju je tim za učenik treba ostvariti tokom određenog vremena, kao i
vrednovanje/procjenu i potporu različitih razvojnih strategije učenja, resurse i podršku neophodnu da se ti
polja donio odluku. Individualiziran obrazovni plan ciljevi ostvare.
služi za sistematsko planiranje odgoja i obrazovanja,
poučavanja te praćenja individualnog napredovanja IPP omogućava učeniku da napreduje do stepena
djece. primjerenog njegovim sposobnostima, uključuje saradnju
svih subjekata inkluzivnog obrazovanja, fokusira
obrazovne strategije i osigurava bilježenje podataka. IPP
je dokument koji bi trebao biti koristan, dostupan i
razumljiv svim osobama koje se neposredno bave s
djetetom.
10
STANDARD ZANIMANJA: PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE
SAMOPROCJENA I POSTAVLJANJE RAZVOJNIH CILJEVA
Tabela u nastavku nudi niz pitanja koji vam mogu omogućiti da promišljate i procjenjujete vašu praksu,
analizirate svoje snage i identifikujete oblasti za unapređenje.
Ova pitanja mogu koristiti kao okvir za diskusiju u zajednicama za učenje, na sastancima aktiva i u drugim
prilikama koje za cilj imaju kontinuirani profesionalni razvoj odgajatelja.
KOMPETENCIJE PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE
Izradi globalni plan i Da li prilikom planiranja koristim saznanja o razvojnim

program rada zasnovan na karakteristikama djece određenog uzrasta?
principima integriranog Da li plan zasnivam na definisanim ishodima za
kurikuluma i razvojnim predškolski odgoj i obrazovanje?
karakteristikama djece Da li planiram šire teme i oblasti, koje omogućavaju
fleksibilnost u planiranju operativnih planova?
Pitanja i komentari:
U globalni plan i program Da li poznajem uže definicije ključnih kompetencija, te

integrira poučavanje ključnih namjenu i svrhu njihovog definisanja i razvoja?
kompetencija na razvojno Da li, prilikom planiranja osiguravam da su ove
primjeren način kompetencije sastavni dio globalnog plana?
Da li prilagođavam načine razvoja ključnih kompetencija
uzrastu i mogućnostima djece?
Izradi operativne integrirane Da li osiguravam da su u planovima i programima

(tematske, projektne) podjednako zastupljeni svi razvojni domeni?
planove i programe koji Da li povezujem različite oblasti (aktivnosti koje potiču
omogućavaju holistički razvoj motorike, govora, kreativnosti...) u smislene i
razvoj djeteta logički povezane tematske cjeline?
Da li pratim potrebe i interesovanja djece, i omogućavam
im da učestvuju u definisanju i planiranju teme?
Da li osiguravam da su sadržaji bliski i poznati djeci,
odnosno reflektuju njihov svijet?
Planira primjenu različitih  Kako odabirem metode i oblike rada?

strategija, metoda, oblika i  Da li aktivnosti i metode proizilaze iz postavljenih ishoda,
tehnika rada, kao i odnosno omogućavaju njihovo ostvarivanje?
materijala i izvora znanja  Da li odabrane metode i oblici omogućavaju aktivno i
koji su u skladu s smisleno uključivanje i napredovanje svakog djeteta?
postavljenim ciljevima i  Da li pronalazim ili izrađujem didaktičke i druge
očekivanim ishodima materijale koji bi mogli poticati igru i angažman djece i
olakšati razvoj novih znanja i vještina?
11
 Da li planiram i aktivnosti van vrtića, te uključivanje
roditelja, stručnjaka i dr.?
Dnevni plan strukturira Da li planiram tako da omogućavam djeci da samostalno

tako da osigurava donose odluke vezane za aktivnosti i materijale koje
uravnoteženost statičkih koriste?
i dinamičkih aktivnosti, Da li osiguravam vrijeme tokom kojeg djeca mogu da se
te aktivnosti koje igraju ili rade samostalno, u manjim grupama ili zajedno?
iniciraju djeca i Da li osiguravam vrijeme, tokom kojeg djeca mogu da se
odgajatelj bave nekom tihom, statičkom aktivnošću?
Da li svakodnevno izvodim djecu vani, omogućavajući im
kretanje, trčanje i druge motoričke aktivnosti?
Da li pratim potrebe i reakcije djece, i prilagođavam
tome dnevni plan?
Prilagođava plan i program, Na koji način, prilikom planiranja, koristim

u skladu sa rezultatima dokumentaciju i podatke vezane za praćenje
praćenja razvoja djece napredovanja svakog djeteta?
Da li ostavljam dovoljno fleksibilnosti u planiranju, kako
bih omogućila prilagodbu aktivnosti pojedinom djetetu ili
grupi djece?
Kao član tima, učestvuje u  Kako pratim i dokumentujem napredovanje djece sa

izradi individualiziranih posebnim potrebama?
(prilagođenih) programa za  Kako u planiranju koristim podatke iz dokumentacije?
djecu s posebnim odgojno -  Da li se plan oslanja na identifikovane snage djeteta?
obrazovnim potrebama  Da li u planiranje uključujem savjete stručnjaka ili
konsultujem literaturu?
 Da li u planiranje uključujem roditelje?
 Da li efikasno sarađujemo u timu za planiranje IOP-a? Šta
bi se moglo unaprijediti?
12
REFLEKSIJA NA OBLAST PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE:
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
13
2
2. PODRŠKA DJEČIJEM
RAZVOJU I UČENJU
 Sve aktivnosti usmjerene na razvoj i učenje djece temelji na

igri i aktivnom učešću djece
 Upravljanje
procesom učenja  Potiče radoznalost, kreativnost i motivaciju za igru, učenje i
istraživanje
 Odabir i primjena
metoda poučavanja
 Prilagođava aktivnosti u skladu s napredovanjem, interesima i
potrebama djece
 Individualizacija i
diferencijacija
 Odabire i koristi različite metode i strategije kako bi osigurao
razvoj i aktivno učešće svakog djeteta
 Korištenje različitih
materijala, izvora
 Izrađuje, odabire i efikasno koristi materijale i sredstva kojima
znanja i resursa za
se potiče razvoj djece u svim domenima
učenje i poučavanje
 Prilagođava materijale, metode i sadržaje kao i dinamiku rada
individualnim mogućnostima, potrebama i interesima djece
14
PODRUČJE 2 PODRŠKA DJEČIJEM RAZVOJU I UČENJU
Djeca u predškolskom uzrastu uče i razvijaje se uvijek i u svakoj situaciji. Ona uče kroz istraživanja i
iskustvo, kroz socijalnu interakciju i interakciju sa materijalima, bilo da su ove aktivnosti spontane ili
struktuirane. U svakodnevnom radu sa djecom, naša je prevashodna zadaća da osiguramo optimalne
uslove za njihov cjelovit kognitivni, motorički, socio-emocionalni razvoj i razvoj govornih sposobnosti, ali i
razvoj ličnosti, kreativnosti, te usvajanje vrijednosti.
Kao što smo već napomenuli, dječija igra

je najvažnija aktivnost u životu djeteta,
pa tako i u vrtiću. Igra je spontana,
kreativna, i potiče razvoj niza
kompetencija. Uloga odgajatelja je da
stvori kreativno, sigurno i stimulativno
okruženje za igru, da je potiče unoseći
nove materijale, postavljajući pitanja,
modelujući je i sl.
Učenje je socijalan proces, koji se odvija

u interakciji sa drugima. Zbog toga
odgajatelj omogućava niz prilika za
zajedničku igru i učenje, istovremeno
poučavajući djecu kako da rade zajedno, i potičući uzajamnu pomoć i saradnju. Pored toga, koristi
navedene prilike za razvoj empatije, komunikacijskih vještina, dijeljenja, čekanja na red i niza drugih
socijalnih kompetencija.
Svako dijete je sposobno da uči i razvija se. Međutim, razvojne teorije i teorije učenja nam jasno ukazuju
na to da djeca ne uče i ne razvijaju se na isti način, niti istom brzinom. U tom smislu, odgojno-obrazovni
proces mora biti organizovan tako da omogući svakom djetetu da napreduje u skladu sa sopstvenim
mogućnostima, da uči sa razumijevanjem i u interakciji sa materijalima, odraslima i svojim vršnjacima.
Odgajatelj prati i dokumentuje napredovanje djece, i u skladu sa tim prilagođava aktivnosti, reaguje na
potrebe svakog djeteta, oslanjajući se na njegove snage i mogućnosti.
Dijete u proces učenja donosi svoja prehodna znanja i iskustva. Stoga proces poučavanja treba biti
zasnovan na onome što djeca već znaju, omogućavajući im da iniciraju ili odabiru različite aktivnosti u
skladu sa intersovanjima. Isto tako, djeca trebaju dovoljno vremena i prilika da ponavljaju i vježbaju
naučeno, i slobodno eksperimentišu sa novim znanjima, materijalima i vještinama, kako bi ih savladali.
Djeca trebaju osjećaj da su kompetentna i uspješna. Aktivnosti koje su u njihovoj „zoni narednog razvoja“
pružaju istovremeno dovoljno sigurnosti i izazova, kako bi potakla njihovu motivaciju za dalji rad na
određenoj aktivnosti. Da bi osigurao napredovanje i razvoj punih potencijala svakog djeteta, odgajatelj
prati i reaguje na njihov rad postavljajući pitanja i zadatke koji predstavljaju novi izazov, i potiču njihov
puni angažman. Pitanja i zadatke osmišljava tako da doprinose razvoju viših kognitivnih sposobnosti,
odnosno nadilaze puko memorisanje i ponavljanje sadržaja. Od djece traži da donose zaključke, da
pretpostavljaju, porede, iznose svoje mišljenje, tragaju za odgovorima, rješavaju probleme i sl.
U radu sa djecom odgajatelj koristi razumljiv jezik i prenosi na djecu sopstveni entuzijazam za igru i učenje,
potičući njihovu radoznalost i ohrabrujući ih da postavljaju pitanja. On stvara prilike za aktivno uključivanje
djece u proces učenja, ohrabrujući razvoj samostalnosti u rješavanju problema, traganju za rješenjima,
istraživanju i dr.
15
DA BI PODRŽAO RAZVOJ I UČENJE DJECE, ODGAJATELJ MORA DOBRO POZNAVATI:
 Način poticanja razvoja svih razvojnih domena

 Način na koji individualne karakteristike, stepen razvoja i stilovi učenja djece utiču
na proces razvoja i učenja
 Značaj i karakteristike igre, te način na koji možemo poticati igru
 Različite razvojno primjerene metode i strategije poučavanja, njihovu svrhu, način
primjene, prednosti i ograničenja
 Načine na koje sadržaje, metode i druge aktivnosti može prilagoditi
mogućnostima, potrebama i interesovanjima svakog djeteta
ISHODI ZA DJECU
Razvoj kompetencija odgajatelja rezultira time da djeca:

 Napreduju u svim razvojnim domenima, i u skladu sa mogućnostima
 Aktivno učestvuju u procesu učenja, smostalni su i istrajni
 Iznose svoje ideje i mišljenje, radoznali su i zainteresovani su da saznaju više
 Postavljaju dobra pitanja i koriste različite strategije za učenje i rješavanje
problema
 Sarađuju sa drugima, igraju se i rade zajednički
 Osjećaju se uspješno jer mogu da uče u skladu sa svojim mogućnostima
 Biraju i donose dobre odluke
UOBIČAJENE GREŠKE U OBLASTI UČENJA I POUČAVANJA
 Primjena određenih metoda i aktivnosti bez jasnog cilja (metoda radi metode)
 Neadekvatna priprema kod uvođenja u nove sadržaje – bez jasnog povezivanja sa
prethodnim znanjem i iskustvom djece
 Dominacija određenih aktivnosti ili socijalnih oblika rada (loše izbalansiran dan)
 Nedovoljno prilika za vježbanje i ponavljanje
 Dominacija pitanja i aktivnosti koje zahtjevaju samo reprodukciju

 Zapisi sa realizacije nastavnog procesa:
o Aktivnosti sa djecom
o Fotografije i vido snimci toka aktivnosti sa bilješkama
o Dječiji radovi
 Korištene strategije i metode u različitim fazama, obrazloženje za primjenu i
procjena njihove efikasnosti
 Primjeri pitanja i zadataka koji potiču mišljenje višeg reda
 Primjeri aktivnosti za rad u paru, malim i velikim grupama, obrazloženje i
procjena efikasnosti
 Primjeri prilagodbe procesa poučavanja u skladu sa potrebama djece
 Komentari, sugestije i evaluacije djece
16
KLJUČNI POJMOVI
Individualizacija (Individualization) Diferencirano poučavanje (Differentiated

instruction)
Individualizacija podrazumijeva prilagođavanje
odgojno-obrazovnog procesa individualnim Diferencirano poučavanje je pedagoški pristup koji
karakteristikama djece, njihovim mogućnostima, je utemeljen na razumijevanju da djeca iz iste grupe
potrebama, stilovima učenja i interesovanjima. Ono imaju različite sposobnosti, nivo kogitivne
može biti realizovano tako da je usmjereno na spremnosti, interesovanja i način učenja. Odgajatelj
pojedince, male grupe djece ili na cijeli razred. diferencira dajući zadatke različitih nivoa složenosti,
Ukratko, poučavanje je individualizirano kada se pružajući različite nivoe podrške, omogućavajući
prilagođava tokom samog procesa kako bi se izbor tema i načina rješavanja zadataka u skladu sa
svakom djetetu pružile mogućnosti za napredovanje iskustvom i interesovanjima djece, odnosno
(i onoj koja trebaju dodatnu podršku, i onoj koja su diferencirajući sadržaje, proces i produkte učenja i
već savladala određene vještine). poučavanja.
Kritičko mišljenje (Criitical Thinking). Kritičko Strategije (Teaching strategies) učenja i poučavanja
mišljenje podrazumijeva razložno, reflektivno predstavljaju planirani skup postupaka za
mišljenje koje nam pomaže da odlučimo šta da postizanje cilja, odnosno ishoda učenja
vjerujemo ili da uradimo, mišljenje koje uključuje
rezonovanje, propitivanje i istraživanje, Metode (Teaching methods)– postupci kojima se
posmatranje i opisivanje, poređenje i povezivanje, posreduje prenošenje i usvajanje informacija,
pronalaženje složenosti i istraživanje različitih sticanje vještine, razumijevanje i primjena
stanovišta. naučenog
Vještine mišljenja višeg reda (Higher order thinking
Socijalni oblici rada (Social forms) predstavjaju
skills). Vještine mišljenja višeg reda, utemeljene na
definisane socijalne forme rada, interakcije i
taksonomijama učenja (kao što je Bloomova
komunikacije, koje se koriste za postizanje
taksonomija), podrazumijevaju mišljenje koje
identifikovanih ishoda učenja i poučavanja
omogućava transfer naučenog (sposobnost
(individualni, rad u paru, rad u malim grupama,
razumijevanje i primjene naučenog u drugom
socijalne mreže...)
kontekstu), kritičko mišljenje i rješavanje problema
Zona narednog razvoja (Zone of Proximal Igra (Play)

Development), Vygotsky, 1978.
Djeca se igraju u svim uzrastima, ali se igra razlikuje
Zona narednog (proksimalnog, idućeg) razvoja u skladu sa njihovim razvojnim fazama. Igru nije
predstavlja razliku između nivoa aktuelnog razvoja jednostavno definisati. Prema Frostu (1992) igra je
(onoga što dijete može samostalno da uradi) i nivoa glavni pokretač za razvoj mašte i inteligencije,
koji dijete dostiže u saradnji sa kompetentnim jezika, socijalnih vještina, i perceptivno-motoričkih
drugim; rastojanje između najtežeg zadatka koji sposobnosti kod djece. Igra je učenje u svom
neko može da uradi samo i najtežeg zadatka koji najboljem svjetlu – autentično, prirodno i nagrada
može da uradi uz pomoć. samo po sebi. Kroz igru djeca spoznaju svijet oko
sebe, grade međusobne odnose, usvajaju uloge,
razvijaju istrajnost i otpornost, te uče kako da se
nose sa napetošću i stresom.
17
STANDARD ZANIMANJA: PODRŠKA DJEČIJEM RAZVOJU I UČENJU
Ova pitanja mogu koristiti kao okvir za diskusiju u zajednicama za učenje, na sastancima aktiva i u
drugim prilikama koje za cilj imaju kontinuirani profesionalni razvoj Odgajatelja.
Sve aktivnosti usmjerene na Kako potičem slobodnu igru djece?

razvoj i učenje djece temelji Na koji način osiguravam da su sva djeca aktivno uključena?
na igri i aktivnom učešću Da li omogućavam djeci da odabiru igru i materijale koje će
djece koristiti?
Kako im pomažem da naprave dobre izbore?
Vaša pitanja:
Potiče radoznalost, Da li omogućavam djeci da samostalno istražuju i donose

kreativnost i motivaciju sopstvene zaključke?
za igru, učenje i Da li potičem djecu da budu kreativna i inovativna, bez straha
istraživanje od pogreške?
Kako osiguravam da dijete uči u „zoni narednog razvoja?
Kako potičem radoznalost i kreativnost kod djece?
Da li omogućavam djeci da samostalno donose odluke
vezane za realizaciju određene aktivnosti?
Vaša pitanja:
Prilagođava aktivnosti u Da li uključjem djecu u osmišljavanje aktivnosti?

skladu s napredovanjem, Na koji način uzimam u obzir prethodna iskustva i znanja
interesima i potrebama djece?
djece Kako pratim i reagujem na različite potrebe djece?
Kao diferenciram aktivnosti kako bi sva djeca mogla
napredovati?
Vaša pitanja:
Odabire i koristi različite Kako odabirem metode i strategije za poučavanje?

metode i strategije kako Kako provjeravam da li su efikasne?
bi osigurao razvoj i Da li postavljam pitanja i zadajem zadatke koji od djece
aktivno učešće svakog zahtijevaju poređenje, povezivanje, rješavanje problema...?
djeteta Da li pitanja i zadaci koje zadajem zahtijevaju nešto više od
puke reprodukcije ili jednoznačnih odgovora?
Vaša pitanja:
18
Izrađuje, odabire i Da li u radu koristim neoblikovane materijale i druga sredstva
efikasno koristi kako bih potakla igru i učenje?
materijale i sredstva Da li osiguravam kada je to god moguće, da djeca uče
kojima se potiče razvoj koristeći stvarne objekte, ili posmatrajući okruženje i
djece u svim domenima prirodu?
Vaša pitanja:
Prilagođava materijale, Da li uglavnom svoj djeci dajem iste ili slične zadatke?
metode i sadržaje kao i Da li očekujem da djeca trebaju uraditi zadatke za isto
dinamiku rada individualnim vrijeme i na isti način?
mogućnostima, potrebama i Kada pojedina djeca ili grupa djece ne napreduje u određenoj
interesima djece oblasti, šta poduzimam?
Na koji način povezujem sadržaje poučavanja sa
interesovanjima i potrebama djece?
Vaša pitanja:
19
REFLEKSIJA NA OBLAST PODRŠKA DJEČIJEM RAZVOJU I UČENJU
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
20
3
3. POSMATRANJE I
DOKUMENTIRANJE
RAZVOJA DJECE
 Koristi različite metode i postupke za posmatranje i

dokumentiranje razvoja djeteta u svim razvojnim oblastima
 Korištenje metoda i
postupaka za
 Poznaje i primjenjuje različite načine evidentiranja i
posmatranje razvoja
dokumentiranja razvoja djeteta u svim razvojnim domenima (npr.
djeteta
portfolio/ razvojna mapa)
 Dokumentiranje
 Koristi podatke dobijene posmatranjem i dokumentiranjem kako
(evidentiranje) razvoja i
bi stekao potpunu sliku o djetetovom razvoju i učenju i planirao
učenja djece
nastavak rada prilagođen potrebama svakog djeteta
 Uključivanje djece u
samoprocjenu  Pruža djeci, kolegama i roditeljima/starateljima pravovremene,
tačne i konstruktivne povratne informacije o razvoju djeteta,
štiteći povjerljivost informacija
 Pomaže djeci u samoprocjeni i postavljanju novih izazova
21
PODRUČJE 3 POSMATRANJE I DOKUMENTIRANJE RAZVOJA DJECE
Posmatranje i praćenje napredovanja djece nerazdvojni su dio odgojno-obrazovnog procesa, i osnova za

dalje planiranje odgojno-obrazovnog rada. Ona nam daju odgovore na pitanje na kojem su razvojnom
stadiju djeca u određenim domenima i oblastima, koje su vještine usvojila i u kojoj mjeri, koje su im
potrebe, interesovanja i dr.
Na početku godine, odgajatelj koristi različite alate i strategije za dijagnostičko procjenjivanje, odnosno
utvrđivanje na kojem stepenu razvoja su djeca u različitim područjima, koja znanja i vještine već posjeduju,
koje su im razvojne potrebe i dr. Dijagnostično procjenjivanje se vrši prije otpočinjanja svakog novog
ciklusa, oblasti ili područja, odnosno prije svakog novog planiranja.
Tokom samog procesa rada sa djecom odgajatelj koristi različite metode i tehnike za formativno praćenje
napretka djece, kako bi prilagodio način rada, dinamiku i, po potrebi individualizirao i diferencirao
odgojno-obrazovni proces u skladu sa njihovim potrebama.
Odgajatelj dokumentuje proces napredovanja, a u tu

svrhu koristi različite ček liste, primjerke dječijih radova,
zabilješke sa opservacija, fotografije, video-snimke i
druge strategije. Sve ove radove odgajatelj pohranjuje u
portfolio djeteta, sa naznačenim datumom i
komentarom, kako bi mogao kontinuirano pratiti razvoj
djeteta. Potiče djecu da odabiraju i sama ulažu radove u
portfolio, i sa njima komentariše prethodne radove
ukazujući na postignuti napredak. Portfolio redovno
šalje roditeljima, kako bi ih upoznao sa aktivnostima u vrtiću, razvojem djeteta, i potakao dijalog između
djece i roditelja.
Tokom formativnog praćenja, u svakodnevnoj komunikaciji sa djecom, odgajatelj im daje jasnu i
primjerenu povratnu informaciju, ukazujući na ono što je dijete uradilo, u čemu je napredovalo, i šta još
može uraditi. Umjesto procjene dječijeg rada, odgajatelj postavlja pitanja, pomažući djetetu da samo
procjeni da li je zadovoljno i šta bi još željelo da uradi.
Na kraju godine vrši se završna, sumativna procjena, u skladu sa postavljenim ishodima za predškolski
odgoj i obrazovanje, čime otpočinje novi ciklus planiranja.
Kako bi osigurao podršku roditeljima, odgajatelj ih blagovremeno i kontinuirano upoznaje sa

napredovanjem djece, pomažući im da razumiju da se svako dijete razvija svojim tempom i dinamikom, i
poučavajući ih načinima na koje oni mogu podržati ovaj razvoj kod kuće.
Koristeći dokaze o napredovanju, sa rezultatima (po potrebi) upoznaje kolege, te sudjeluje u timovima za
razvijenja kriterija za praćenje i dokumentovanje, kako bi osigurao njihovu dosljednost i ujednačenost.
22
DA BI EFIKASNO PRATIO NAPREDOVANJE DJECE, ODGAJATELJ MORA DOBRO
POZNAVATI:
 Različite metode i postupke praćenja i dokumentovanja napredovanja djece

 Način primjene, svrhu i ograničenja pojedinih metoda i postupaka praćenja
 Način određivanja kriterija i pokazatelja razvoja
 Način formulisanja i davanja efikasne povratne informacije
 Značenje i način korištenja dijagnostičkog, formativnog i sumativnog praćenja
ISHODI ZA DJECU
Razvoj kompetencija rezultira time da djeca:

 Mogu pratiti svoje napredovanje i postaviti sopstvene ciljeve
 Jasno znaju šta se od njih očekuje i postavljaju pitanja u vazi sa tim
 Usvajaju jednostavne kriterije po kojima mogu procijeniti kvalitet svog rada ili
rada drugih djece
 Imaju jasnu povratnu informaciju o tome u čemu su uspješni, razvijaju osjećaj
postignuća i samopouzdanje
 Porede se sa sobom i sa objektivnim kriterijima, a ne sa drugom djecom,
uživaju da razgledaju portfolio i razmjenjuju ga sa drugima
NAJČEŠĆE GREŠKE U PROCESU PRAĆENJA I DOKUMENTOVANJA
 Postavljeni ishodi suviše uopšteni, pa se na osnovu njih ne mogu pratiti

postignuća djece
 Nejasna i neobilježena dokumentacija i dječiji radovi u portfoliju
 Nepostojanje kriterija za praćenje napredovanja u svim razvojnim domenima
 Djeca ne znaju šta se od njih očekuje
 Tabele sa kriterijima i pokazateljima (indikatorima) razvoja djece

 Primjeri povratne informacije za djecu
 Primjeri staregija za formativno/kontinuirano praćenje
 Analizu napredovanja pojedine djece, manje grupe ili cijele grupe u odnosu na
postavljene ishode i pokazatelje razvoja
 Dječiji portfolio sa naznačenim radovima i komentarima odgajateljice
23
KLJUČNI POJMOVI
Dijagnostičko procjenjivanje (Diagnostic Sumativno ocjenjivanje (Summative assesment).

assessments). Sumativno ocjenjivanje se primjenjuje nakon
Dijagnostička procjena (takođe poznata kao pred- završene oblasti ili područja poučavanja, i zasniva se
procjena) pruža odgajatelju informacije o znanju i na postavljenim kriterijima za određene ishode
vještinama djece dosegnutim prije početka učenja, odnosno razvojnim karakteristikama za
aktivnosti učenja. Ono takođe pruža osnovu za određeni uzrast ili pojedinačno dijete. Njegova
razumijevanje uspješnosti prethodnih faza osnova svrha je dobijanje informacije o tome do koje
poučavanja, i omogućava odgajatelju da planira i mjere su djeca dosegla postavljene ishode, odnosno
realizuje diferencirano poučavanje. na kojem razvojnom stadiju se nalaze, kako bi
planiranje rada u narednom periodu pratilo ovaj
razvoj.
Formativno praćenje (Formative assessment). Kriteriji za vrednovanje (Rubrics).

Formativno praćenje i procjenjivanje sastavni je dio Kriteriji uspješnosti govore o tome kako izgleda kada
poučavanja, i osnovna mu je namjena da odgajatelju dosegnu dosegnu postavljene ciljeve i ishode učenja
pruži informacije o tome u kojoj mjeri i koliko dobro (šta tačno znanju, razumiju, mogu primjeniti...). Oni
su ispunjeni ciljevi u određenom području, koje su predstavljaju vodič u procesu učenja i poučavanja i
potrebe djece, i šta su ciljevi za naredni period. djeci i odgajateljima.
Formativno procjenjivanje uključuje niz različitih Kriteriji za vrednovanje (ocjenjivanje) predstavljaju
metoda i postupaka koje se odvijaju u interakciji sa jasno definisana očekivanja uspješnosti na
djecom, kroz razgovor, kratke zadatke, i druge različitim nivoima. Oni su definisani tako da ih je
tehnike kojima odgajatelj procjenjuje napredovanje moguće pratiti i izmjeriti. Uloga kriterija nije samo
pojedinaca, ali i cijele grupe. Formativna procjena ocjenjivanje, nego i poučavanje djece da razumiju
omogućava davanje efikasne povratne informacije šta se od njih očekuje, kako mogu samostalno
djeci i roditeljima, pomažući im da prevaziđu procjeniti svoj napredak i šta trebaju uraditi da bi
prepreke i postignu željene ciljeve. bili uspješniji.
Dječiji portfolio (Student portfolio).

Portfolio djece je uređena kolekcija radova i drugih relevantnih produkata i materijala, koji reprezentuju
aktivnosti, postignuća i napredovanje djece u određenim oblastima. Pored toga, portfolio sadrži podatke
vezane za procjenu i samoprocjenu napredovanja u skladu sa postavljenim kriterijima, povratne informacije i
ciljeve za naredni razvoj. Svrha portfolija je da djetetu, odgajatelju i roditelju pruži uvid u postignuti
napredak, i osigura dalji razvoj. Portfolio može biti procesni (prezentuje proces rada i napredovanja) i
reprezentativni, produktni, koji ukazuje na stepen dostignutog nivoa razvoja u određenoj oblasti. Portfolio
može uređivati samo dijete uz upute i dodatne komentare odgajatelja.
24
STANDARD ZANIMANJA: POSMATRANJE I DOKUMENTIRANJE RAZVOJA DJECE
Koristi različite metode i Kako sve pratim napredovanje djece?

postupke za posmatranje i Da li koristim određene metode i strategije praćenja kako bih
dokumentiranje razvoja utvrdila u kojoj su razvojnoj fazi djeca prije otpočinjanja nove
djeteta u svim razvojnim oblasti?
oblastima Koje strategije koristim kako bih pratila njihovo
napredovanje tokom godine u svim razvojnim domenima?
Vaša pitanja:
Poznaje i primjenjuje Kako dokumentiram startne pozicije i dalje napredovanje

različite načine evidentiranja djece u svakom od razvojnih domena?
i dokumentiranja razvoja Da li pomažem djeci da učestvuju u izrade svog portfolija sa
djeteta u svim razvojnim primjercima radova?
domenima (npr. portfolio/ Da li upisujem svoje zabilješke i povratne informacije u
razvojna mapa) portfolio djeteta?
Da li imam ček liste ili druge načine za evidentiranje i
praćenje?
Vaša pitanja:
Koristi podatke dobijene Na koji način koristim dokumentaciju o napredovanju djeteta

posmatranjem i u daljem planiranju?
dokumentiranjem kako Da li prikupljene podatke analiziram na nivou grupe, kako bih
bi stekao potpunu sliku o diferencirala i individualizirala aktivnosti?
djetetovom razvoju i Koje sve podatke o djeci prikupljam i koristim?
učenju i planirao Na koji način prilagođavam aktivnosti u skladu sa analizom
nastavak rada napredovanja djece?
prilagođen potrebama Da li identifikujem snage djeteta koje bi mogle biti polazište
svakog djeteta za dalje napredovanje?
Vaša pitanja:
Pruža djeci, kolegama i Da li roditelje i druge kolege informišem o kriterijima i

roditeljima/starateljima načinima praćenja napredovanja djeteta?
pravovremene, tačne i
25
konstruktivne povratne Da li, prilikom obrazlaganja napredovanja djece koristim
informacije o razvoju postavljene kriterije?
djeteta, štiteći povjerljivost Da li pomažem roditeljim da razumiju šta je potrebno uraditi
informacija kako bi dijete napredovalo?
Da li koristim dječiji portfolio kako bi roditeljima i, po potrebi,
kolegama, pružila informaciju o cjelovitom napredovanju
djeteta?
Vaša pitanja:
Pomaže djeci u samoprocjeni Da li pomažem djeci da razumije šta se od njih očekujete?

i postavljanju novih izazova Da li obrazložim dječiji rad, odnosno navedem konkretno i
razumljivo šta je u nekom radu dobro?
Da li tražim od djece da sama daju procjenu, odnosno
obrazlože šta im se dopada u njihovom radu (produktu
rada)?
Da li razgovaram sa djecom o tome šta bi oni voljeli da nauče
ili unaprijede?
Vaša pitanja:
26
RELEKSIJA NA OBLAST POSMATRANJE I DOKUMENTIRANJE RAZVOJA DJECE
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
27
4
4. KREIRANJE
OKRUŽENJA ZA
RAZVOJ I UČENJE
 Organizira prostor i centre aktivnosti koji omogućavaju primjenu

različitih oblika rada, potiču igru, istraživanje i samostalno korištenje
materijala
 Koristi sredstva za rad, opremu i materijale u skladu sa pravilima zaštite

zdravlja i sigurnosti djece
 Kreiranje sigurnog,
inkluzivnog i  S djecom utvrđuje pravila ponašanja i dosljedno ih primjenjuje u
stimulativnog fizičkog upravljanju grupom
okruženja
 Uspostavlja rutine i pomaže djeci da ih usvoje
 Kreiranje sigurnog i
inkluzivnog socijalnog i
 Potiče uzajamnu podršku i pomoć među djecom, razvijajući vrijednosti
emocionalnog okruženja
prijateljstva, uzajamnog uvažavanja i poštovanja
 Ophodi se prema svoj djeci ljubazno i s uvažavanjem, poštujući ličnost

djeteta i podržavajući razvoj samopouzdanja i samopoštovanja
 Osmišljava aktivnosti koje pomažu djeci da razumiju i upravljaju svojim

emocijama i ponašanjem, te potiču razvoj empatije
 Poznaje i primjenjuje protokol o postupanju u slučaju nasilja nad djecom

28
PODRUČJE 4 KREIRANJE OKRUŽENJA ZA RAZVOJ I UČENJE
Fizičko i emocionalno okruženje, klima i atmosfera za rad i igru, uređenost i finkcionalnost prostora, i
mnogi drugi vanjski faktori, značajno utiču na razvoj djeteta, i mogu podržati ili umanjiti postignute
rezultate. Prije svega, okruženje za učenje mora biti sigurno i inkluzivno, omogućavajući svakom djetetu
da se osjeća prihvaćeno, dobrodošlo i uvaženo.
Fizičko okruženje treba oslikavati pristup koje u

svom središtu ima dijete. Prije svega, ono mora biti
uređeno tako da je sigurno, fleksibilno, lako
promjenjivo i da mogućava individualan rad, rad u
paru i malim grupama, igru i istraživanje. Prostor za
rad, materijali koji se koriste, izložena sredstva za
učenje i dječiji radovi, trebaju biti dostupni djeci,
poticajni i podržavati samostalnost, kreativnost, kao
i odgovornost djece. Najkraće rečeno, djeca bolje
uče u fizičkom okruženju koje je ugodno, koje im
omogućava da komuniciraju, sarađuju i koriste raspoložive materijale samostalno i odgovorno.
Stvaranje sigurnog i poticajnog socijalnog i emocionalnog okruženja podrazumijeva niz planiranih i

osmišljenih strategija kojima odgajatelj potiče dobre odnose među djecom, modeluje i gradi klimu
uzajamne podrške i poštovanja, i pomaže djeci da uče i rade u atmosferi zajedništva u kojoj je svaka osoba
prihvaćena i uvažena. Ključni elementi takvog okruženja sačinjavaju pitanja organizacije (rutine, pravila,
raspored rada...), kvalitetne interakcije (među odgajateljima, sa djecom, među djecom...) i aktivnosti
usmjerenih ka razvoju socijalnih i emocionalnih kompetencija.
Odgajatelj razvija kod djece osjaćaj samopoštovanja i samopouzdanja, pomažući ima da osjete ponos zbog
sopstvenih postignuća. Djeci se obraća ljubazno i sa poštovanjem, poštujući njihovo dostojanstvo i
modelujući takav način uzajamne komunikacije. Reaguje na emocionalna stanja djece, i pomaže im da ih
razumiju, i poučava ih načinima na koje svoje potrebe mogu zadovoljiti tako da ne ugrožavaju osjećaje i
dostojanstvo druge osobe.
Kako bi osnažio razvoj rutina, i pomogao djeci da razviju osjećaj odgovornosti za svoje postupke i cijelu
grupu, odgajatelj zajedno sa djecom uspostavlja jasna, razumljiva i razvojno primjerena pravila ponašanja,
koje i sam modeluje i dosljedno primjenjuje. Pomaže djeci da razumiju svrhu pravila i postavlja jasna
očekivana u pogledu ponašanja, potičući razvoj odgovornosti kod djece, te razumijevanje i prihvatanje
posljedica koje određena ponašanja mogu imati.
Prema djeci se ophodi sa jednakim poštovanjem, i poučava ih nenasilnom rješavanju sukoba i asertivnoj
komunikaciji. Pomaže roditeljima da usvoje principe pozitivne discipline i odgoja logičkim posljedicama,
nasuprot nagrada i kazni.
U svim situacijama zastupa i štiti prava djece, te odmah reaguje u slučajevima bilo koje forme nasilja nad
djecom. Pravovremeno upoznaje roditelje sa ovim procedurama i pravilima, i uključuje ih u zajedničke
akcije na prevenciji svakog oblika neprihvatljivog ponašanja prema djeci.
29
ODGAJATELJ MORA POZNAVATI:
 Način na koji fizičko okruženje utiče na klimu za igru i učenje, socijalni i
emocionalni razvoj djece
 Različite metode i strategije za upravljanje grupom
 Strategije za prevenciju i intervenciju problema u ponašanju
 Principe pozitivne discipline i odgoj logičkim posljedicama
 Principe asertivne komunikacije i nenasilnog rješavanja sukoba
 Protokol o postupanju u slučaju nasilja nad djeci ili vršnjačkog nasilja
ISHODI ZA DJECU
Razvoj kompetencija za oblast Kreiranja okruženja za učenje omogućava djeci da:

 Razviju osjećaj pripadanja, povjerenja i sigurnosti
 Uzajamno se pomažu i ponašaju se jedni prema drugim sa poštovanjem
 Poznaju i pridržavaju se zajednički donesenih pravila
 Pokazuju empatiju i razumiju sopstvena osjećanja
 Imaju razvijenu samoregulaciju
 Efikasno i nenasilno rješavaju konflikte
NAJČEŠĆE POGREŠKE U KREIRANJU OKRUŽENJA ZA RAZVOJ I UČENJE
 Pravila ponašanja i rutine, odnosno očekivanja od djece u pogledu ponašanja,

se „podrazumijevaju“
 Pravila se donose bez uključivanja djece
 Djeci se ne pruža dovoljno prilika da razumiju, vježbaju i usvoje određene
rutine i pravila
 Reakcije na ponašanja djece su nekonzistentna
 Odgoj se smatra „usputnom“ aktivnošću i obavezom roditelja
 Djeca se „discipliniraju“ nasuprot pomaganju djeci da razviju samoregulaciju
 Primjer razrednih pravila i način donošenja

 Fotografije fizičkog okruženja
 Primjeri strategija za uspostavljanje dobrih odnosa među djeci i razvoj
timskog rada
 Primjeri radionica ili aktivnosti za učenike usmjerenih na razvoj
komunikacijskih ili drugih socijalnih vještina
 Primjer uključivanja djece u neku od aktivnosti koja potiče društvenu
odgovornost (humaniratna ili volonterska akcija i sl.)
30
KLJUČNI POJMOVI
Socijalna kompetencija (Social Competency). Asertivna komunikacija (Assertive communication).
Socijalna kompetencija je kompleksan, Asertivna komunikacija je sposobnost da svoje

multidimenzionalni koncept koji se sastoji od potrebe, želje, misli i osećanja izrazimo na otvoren,
socijalne, emocionalne, kognitivne i ponašajne iskren i direktan način. Ova vrsta komunikacije
komponente, te sadrži pitanja vezana za motivaciju i istovremeno omogućava zastupanje naših prava uz
očekivanja potrebnih za uspješnu socijalnu poštovanje prava drugih, uključuje „ja“ govor, i
adaptaciju. Socijalna kompetencija također omogućava nam da preuzmemo odgovornost za
podrazumijeva sposobnost da se sagledaju različite sebe i svoje akcije, bez da prosuđujemo ili
perspektive, da se uči iz iskustava i naučeno primjeni optužujemo druge ljude. I najzad, ona nam
u društvenim interakcijama. Pojam socijalne dozvoljava da se konstruktivno konfrontiramo i
kompetencije često podrazumijeva dodatne pronalazimo zajedničko zadovoljavajuće rešenje
konstrukte kao što su socijalne vještine, te socijalna tamo gde postoji konflikt.
i interpersonalna komunikacija.
Pravila (Clasroom Rules). Protokol o postupanju u slučajevima nasilja.
Razredna pravila su skup zajednički dogovorenih Protokol je dokument kojim se definišu različite
pravila ponašanja usmjerena na to da stvore forme nasilje, te određuju obaveze i odgovornosti,
pozitivno i efikasno okruženje za učenje, preveniraju kao i način postupanja direktora škole, stručnih
poteškoće vezane za ponašanje djece/čenika, i saradnika, Odgajatelja, roditelja, djece i drugih
pomognu djeci da postanu samousmjerena i zaposlenika, vezanih za identifikaciju nasilja,
efikasno rade u razredu. Pravila su formulisana prevenciju i pravovremenu i adekvatnu intervenciju.
afirmativno (ponašanje koje se očekuje), razvojno su
primjerena, raumljiva i mjerljiva.
Odgoj logičkim posljedicama (Logical Pozitivna disciplina (Positive Discipline)

Consequences)
Pozitivna disciplina je pristup odgoju koji se zasniva
Odgoj logičkim posljedicama je način na koji odrasli na uvjerenju da ne postiji dijete koje je loše, nego
pomažu djeci da razumiju razumiju i prihvate ponašanja koja nisu dobra ili prihvatljiva. Disciplina,
posljedice određenog ponašanja.Ovakav odgoj u bukvalno prevodu, znači učenje, i podrazumijeva
uvažava ličnost djeteta, jer ukazuje na ponašanje, i pomaganje djetetu da usvoji određena ponašanja,
poštuje njegov integritet, jer daje djeci izbor. Logičke razvije samokontrolu i posljedično, dobru sliku o
posljedice nisu kazna, niti način da se manipulira sebi.
dječijim ponašanjem. One su uvijek realistične i Pozitivna disciplina se temelji na ohrabrivanju i
relevantne za datu situaciju, i poučavaju djecu šta u poticanju pozitivnih osobina i ponašanja, ali bez
određenim situacijama mogu uraditi, podstičući ih zanemarivanja onoga što je loše. Ona zahtijeva da se
da donesu najbolji izbor za sebe i druge. Logičke prema djetetu odnosi sa poštovanjem, pomažući mu
posljedice se najčešće odnose na situacije tipa: na miran i prijateljski način da nauči kakoda se nosi
„pokvario si – popravi“, „gubiš privilegiju dok ne sa određenim situacijama. Pozitivna disciplina ima
povratiš povjerenje“, „isključuješ se iz aktivnosti dok fokus na dugoročnim ciljevima za dijete, i zahtijeva
nisi spreman da poštuješ zajednička pravila“ ustrajnost i konzistentnost.
31
STANDARD ZANIMANJA: KREIRANJE OKRUŽENJA ZA RAZVOJ I UČENJE
Organizira prostor i Da li organizujem prostor u jasno zaokružene i struktuirane

centre aktivnosti koji centre aktivnosti, kako bih podržala samostalnost djece u
omogućavaju primjenu korištenju materijala i odabiru aktivnosti?
različitih oblika rada, Da li su izloženi materijali oblježeni tako da djeca znaju gdje
potiču igru, istraživanje i se nalaze i gdje da ih vrate?
samostalno korištenje Da li dovoljno često mijenjam i unosim nove, nestruktuirane
materijala materijale, kako bih potakla dječiju igru i kreativnost?
Vaša pitanja:
 Koristi sredstva za rad, Da li je prostor uređen tako da omogućava vidljvost, odnosno

opremu i materijale u daje mogućnost da pratite djecu u svakom trenutku?
skladu sa pravilima Da li je namješta sigiran za djecu i prilagođen njihovom
zaštite zdravlja i uzrastu?
sigurnosti djece Da li su didaktičke igračke i druga sredstva izrađena od
netoksičnih materijala, i sigurna za upotrebu u skladu sa
uzrastom djece?
Vaša pitanja:
 S djecom utvrđuje Da li sa djecom vodim razgovore o tome šta trebaju raditi

pravila ponašanja i kako bi se svi dobro družili, radili i igrali?
dosljedno ih primjenjuje Da li zajedno sa djecom donosim jednostavna i lako
u upravljanju grupom razumljiva pravila ponašanja?
Da li osiguravam da djeca usvoje pravila, odnosno dajem im
priliku da vježbaju određene socijalne vještine, podsjećajući
ih i potičući ih na prihvatljiva ponašanja?
Da li imam jasne strategije vezane za prevenciju i intervenciju
u slučajevima kada djeca pokazuju određene oblike
neprihvatljivog ponašanja (u skladu sa razvojnim
karakteritikama i uzrastom djece)? Kako ih poučavam
socijalnim vještinama?
Da li sam konzistentna u poštovanju pravila?
32
Vaša pitanja:
Uspostavlja rutine i pomaže Da li imam jasno uspostavljene rutine, sa kojima su djeca

djeci da ih usvoje upoznata (dolazak, jutarnji sastanak, zadaci za djecu,
korištenje i pospremanje materijala, odlazak u toalet, izlazak
vani...)?
Da li na vidnom mjetu, i na razvojno primjeren način,
postavljam dnevni raspored aktivnosti, kako bi djeca imala
osjećaj kontrole?
Da li modelujem, demonstriram i sa djecom uvježbavam
rutine?
Da li koristim rutine kako bih potakla razvoj samostalnosti
kod djece?
Vaša pitanja:
Potiče uzajamnu podršku Da li omogućavam djeci da se međusobno bolje upoznaju?

i pomoć među djecom, Da li dajem prilike i potičem djecu da rade sa različitom
razvijajući vrijednosti djecom (u paru, grupi, na projektu)?
prijateljstva, uzajamnog Da li osmišljavam aktivnosti koje pomažu djeci da uvide u
uvažavanja i poštovanja čemu su slični i kako na tome mogu graditi prijateljstvo?
Kako potičem djecu da se oslanjaju jedni na druge, dijele i
uzajamno se pomažu?
Vaša pitanja:
Ophodi se prema svoj Da li se djeci uvijek obraćam imenom?

djeci ljubazno i s Da li konzistentno modelujem uzajamnu komunikaciju i
uvažavanjem, poštujući ophođenje, kakvu očekujete i od djece?
ličnost djeteta i Da li djeci dajem smislene i konkretne pohvale koje se ne
podržavajući razvoj odnose samo na postignuća, nego i na uloženi napor, trud,
samopouzdanja i način rada i dr.?
samopoštovanja Kada je to potrebno, kritikujem ponašanje a ne dijete
(umjesto ti si loš – ovo što si uradio je loše)?
Da li omogućavam djeci da uvide svoj napredak, ne poredeći
ga sa drugim učenicima?
Da li pokazujem djeci da vjerujem da mogu dalje
napredovati?
Vaša pitanja:
33
 Osmišljava aktivnosti Kako pomažem djeci da razumiju, imenuju i upravljaju svojim
koje pomažu djeci da emocijama?
razumiju i upravljaju Kako pomažem djeci da razumiju emocionalna stanja i
svojim emocijama i potrebe drugih?
ponašanjem, te potiču Da li smireno i sa empatijom reagujem na jaka emocionalna
razvoj empatije stanja djeteta, modelujući prihvatljivo ponašanje i pomažući
im da se nose sa frustracijama?
Da li sa djecom razgovaram o značenju riječi „žao mi je“ i
„izvini“, pomažući im da ih razumiju?
Da li pomažem djeci da nauče kako da donose dobre odluke
za sebe?
Vaša pitanja:
Poznaje i primjenjuje Da li u našoj ustanovi postoje određene procedure i pravila o

protokol o postupanju u tome šta treba uraditi kada primjetite određene forme
slučaju nasilja nad djecom nasilja nad djecom?
Da li pravovremeno i odlučno reagujem na svaku formu
nasilja među djecom, poučavajući ih drugim načinima za
rješavanje sukoba?
Da li sam djecu upoznala o tome šta sve spada u nasilje, i šta
trebaju uraditi kada neko vrši nasilje (kome se odmah
obratiti...)?
Da li sam roditelje upoznala sa svim formama nasilja i načinu
postupanja u tim slučajevima (kome se obraćaju i sl.)?
Vaša pitanja:
34
REFLEKSIJA NA OBLAST KREIRANJE OKRUŽENJA ZA RAZVOJ I UČENJE
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
35
5
5. PARTNERSTVO SA
PORODICOM I
ZAJEDNICOM
 Redovno i na adekvatne načine informira roditelje o napretku

djeteta
 Komunicira s roditeljima koristeći različite pisane i usmene forme;

- Partnerstvo s obraća se roditeljima s poštovanjem i profesionalno u svim
roditeljima/starateljima situacijama
- Partnerstvo s drugim  Uključi roditelje u različite aktivnosti u grupi i vrtiću, te u

stručnjacima i lokalnom donošenje relevantnih odluka koje se odnose na njihovu djecu
zajednicom
 Koristi različite forme i metode za pružanje stručne podrške
roditeljima o tome kako mogu podržati razvoj djece kod kuće
 Inicira i ostvaruje saradnju s različitim ustanovama, organizacijama

i institucijama u zajednici i koristi resurse zajednice za podršku
djeci i porodicama
36
PODRUČJE 5 PARTNERSTVO SA PORODICOM I ZAJEDNICOM
Roditelj su prvi i najvažniji odgajatelji i učitelji svog djece, i njihova uloga u odgoju i obrazovanju je od
primarnog značaja. Svako dijete dolazi u vrtić donoseći sa sobom svoju porodičnu kulturu, običaje i navike
koje je steklo u porodici. Pored toga, napredovanje djece direktno je uslovljeno porodičnim varijablama –
socio-ekonomskim statusom porodice, uslovima u kojima živi, porodičnim odnosima, obrazovnim
statusom porodice, kao i vrijednostima i uvjerenjima koje se njeguju u porodici. Imajući u vidu značaj
porodice i porodičnog okruženja, uloga odgajatelja je da što bolje upozna kontekst u kojem dijete živi, i
razvije odnose povjerenja i uzajamnog poštovanja sa roditeljima/starateljima, kako bi na najbolji mogući
način podržao razvoj svakog djeteta.
Razvijanje partnerstva sa porodicama ima nemjerljiv

značaj i višestruke koristi i za predškolsku ustanovu,
odgajatelja, kao i za dijete i porodicu. Stoga je rad sa
porodicama jedna od temeljnih pretpostavki
efikasnosti odgojno obrazovnog sistema, i nadaleko
prevalizilazi organizovanje roditeljskih i informativnih
sastanaka.
Prije svega, odgajatelj se prema svakoj porodici, bez obzira na porijeklo, status, stepen obrazovanja,
etničku i religijsku pripadnost i dr., treba odnositi sa poštovanjem i u skladu sa principima profesionalne
etike, čuvajući povjerljivost podataka o porodici, i njegujući dobre odnose usmjerene ka dobrobiti djece.
Odgajatelj uspostavlja saradnju sa porodicama na samom početku, pa i prije dolaska djeteta u vrtić,
nastojeći uspostaviti prijateljske i profesionalne odnose, pružajući roditeljima sve relevantne informacije
vezane za način uzajamne komunikacije i razmjene informacija o napredovanju djece. Pravovremeno
upoznaje roditelje sa načinom rada u vrtiću, i očekivanjima od djece, uključujući ih u dijalog i donošenje
svih relevantnih odluka. Redovno informiše roditelje o napredovanju djece, koristeći različite forme
komunikacije (informativne razgovore, telefon, e-mail, pismo, portfolio i dr.).
Odgajatelj pomaže roditeljima da uvide napredovanje djece, kao i prepreke sa kojima se susreće, te da
razumiju ciljeve za dalji razvoj, i konkretne aktivnosti koje oni mogu poduzeti kako bi podržali razvoj djece
kod kuće. Pored toga, odgajatelj pruža stručnu pomoć i savjete roditeljima kako kod djece mogu razviti
odgovornost i samostalnost, te podržati razvoj ličnosti, samopouzdanje i samopoštovanje.
Odgajatelj organizuje roditeljske sastanke, radionice, izlete i druge forme susreta i komunikacije, kako bi
razvio dobre odnose sa i među porodicama, i uključio ih u rad u grupi i vrtiću. Organizuje različite aktivnosti
i akcije u ustanovi i zajednici, zajedno sa djeci i roditeljima, njegujući duh volonterizma i društvene
odgovornosti. Potiče roditelje da se uključe u rad u učionici i prenesu svoja znanja i iskustva na djecu, ne
praveći razliku među roditeljima u pogledu stepena obrazovanja i socio-ekonomskog statusa.
Odgajatelj uspostavlja saradnju sa različitim institucijama, službama i stručnjacima u zajednici, te koristi

resurse zajednice kako bi podržao učenje i razvoj djece (posjete institucijama, muzejima, izložbama,
pozivanje stručnjaka i pojedinaca da gostuju i sl), te pružio savjet ili podršku porodicama (institucije vezane
za socijalnu i zdravstvenu zaštitu i dr.)
37
ODGAJATELJ TREBA POZNAVATI:
 Značaj i ulogu porodice u razvoju djece

 Važnost i načine za uspostavljanje efikasnog partnerstva sa porodicama
 Forme komunikacije sa porodicama i zajednicom
 Način organizovanja sastanaka, radionica i drugih oblika rada sa porodicama
 Resurse u zajednici koji mogu podržati razvoj djece i pružiti podršku porodici
ISHODI ZA DJECU:
Razvoj kompetencija za oblast Partnerstva sa porodicom, rezultira time da se djeca:
 Osjećaju sigurno, prihvaćeno i podržano

 Lakše prolaze proces tranzicije
 Rjeđe koriste neprihvatljive oblike ponašanje
 Bolje napreduju i imaju veću motivaciju da postignu bolje rezultate
NAJČEŠĆE GREŠKE U OBLASTI SARADNJE SA PORODICAMA
 Od roditelja se očekuje da znaju svoje obaveze prema ustanovi, i da se

prilagode zahtjevima ustanove
 Sastanci sa roditeljima primarno su posvećeni tehničkim i organizacionim
pitanjima
 Dijalog se vodi jednosmjerno – od odgajatelja ka roditeljima
 Komunikacija sa roditeljima je najčešća onda kada postoji određeni problem
ili kada problem već eskalira
 Od roditelja se očekuje da znaju kako mogu pružiti podršku djetetu kod kuće
 U rješavanje određenih problema ne uključuje se cijela zajednica

 Plan roditeljskog sastanka
 Plan radionice za roditelje
 Evaluacija roditeljskih sastanaka ili radionica od strane roditelja
 Primjeri pisama, poruka i drugih formi komunikacije sa roditeljima?
 Fotografije sa aktivnosti u kojima su učestvovali roditelji?
 Izvještaji i fotografije sa gostovanja (djece u nekim institucijama ili stručnjaka
u vašoj učionici...)
38
KLJUČNI POJMOVI
Partnerstvo sa porodicama (Partnership with Šest oblasti za razvijanje partnerstva sa

parents) zasniva se na sljedećim porodicama (prema Joyce Epstein):
karakteristikama: 1. Roditeljstvo – podrška u oblasti odgoja
• Iskrena i jasna komunikacija 2. Efikasna, dvosmjerna komunikacija
• Razumijevanje i empatija (usmena, pisana, uz pomoć IKT)
• Usaglašenost u pogledu ciljeva 3. Volontiranje roditelja (u ustanovi, na
• Zajedničko planiranje i odlučivanje radnom mjestu, u zajednici)
• Otvorena i dvosmjerna razmjena 4. Podrška roditeljima da pruže pomoć
informacija djeci u razvoju i učenju
• Pristupačnost i odgovornost 5. Uključivanje roditelja u donošenje
• Zajednička evaluacija napretka odluka
• Odsustvo etiketiranja i okrivljivanja 6. Roditelji kao zastupnici i članovi
• Uvažavanje snaga i znanja zajednice (saradnja sa zajednicom)
39
STANDARD ZANIMANJA: PARTNERSTVO SA PORODICOM I ZAJEDNICOM
drugim prilikama koje za cilj imaju kontinuirani profesionalni razvoj odgajatelja.
Redovno i na adekvatne Da li upoznajem roditelje sa razvojnim dmenima i načinom

načine informira roditelje o razvoja djece?
napredovanju djeteta Da li imam dokumentaciju koja bi mi poslužila da roditeljima
ilustrujete i demonstrirate napredovanje djece?
Da li osiguravam da su informacije razumljive i smislene
roditeljima?
Da li pomažem roditeljima da razumiju šta bi bili naredni
koraci, i kako ih planiram ostvariti?
Vaša pitanja:
Komunicira s roditeljima Da li imam sve kontakte roditelja u slučaju vanrednih

koristeći različite pisane i situacija ili hitnih slučajeva?
usmene forme; obraća se Da li imam dogovorene načine redovne komunikacije sa
roditeljima s uvažavanjem i roditeljima?
profesionalno u svim Da li za to koristim tehnologiju?
situacijama Da li vodim računa da je ton koji koristim prijateljski i
profesionalan u isto vrijeme?
Vaša pitanja:
Uključuje roditelje u Da li pozivam roditelje da se uključe u aktivnosti u vašem

različite aktivnosti u vrtiću/grupi kao volonteri ili stručnjaci za određeno
grupi i vrtiću, te u područje?
donošenje relevantnih Da li ih uključujem u proces planiranja različitih aktivnosti?
odluka koje se odnose na Da li ispitujem koje su preferencije roditelja vezane za
njihovu djecu mogućnost njihovog uključivanja (adekvatno vrijeme, mjesto,
njihova zanimanja ili hobiji i sl.)?
Da li nastojim pronaći priliku za uključivanje svih roditelja,
bez obzira na njihov stepen obrazovanja, socio-ekonomski
status i sl.?
Da li se konsultujem sa roditeljima prije nego donesem bilo
kakvu odluku koja se direktno tiče njih i njihove djece?
40
Vaša pitanja:
Koristi različite forme i Da li pomažem roditeljima da razumiju na koji način mogu

metode za pružanje stručne prevenirati određene poteškoće u razvoju i učenju?
podrške roditeljima o tome Da li omogućavam roditeljima da nauče nešto više o
kako mogu podržati razvoj razvojnim i drugim karakteristikama njihove djece, kao i i
djece kod kuće uobičajenim razlikama među djecom, kako bi im pomogla da
ih ne porede i bolje razumiju?
Da li dajem roditeljima konkretne upute i sugestije o tome
kako mogu podržati razvoj i učenje djece kod kuće u
pojedinim oblastima?
Da li pomažem roditeljima da razumiju kako da uključe djecu
u različite svakodnevne aktivnosti, i iskoriste svaku priliku
kao priliku za učenje i primjenu naučenog?
Vaša pitanja:
Inicira i ostvaruje saradnju s Da li poznajem ustanove, institucije, organizacije koje postoje

različitim ustanovama, u našoj zajednici (njihovu ulogu, funkciju, kontakt i sl)?
organizacijama i Da li pomažem roditeljima da dođu do adekvatnih
institucijama u zajednici i informacija o podršci koju mogu dobiti od različitih institucija
koristi resurse zajednice za u zajednici?
podršku djeci i porodicama Da li pokušavam ostvariti saradnju sa ovim institucijama,
kako bi na najbolji način pomogli djeci i porodicama?
Da li razvijam saradnju sa kulturnim i drugim institucijama i
pojedincima u zajednici, koje mogu poslužiti kao izvor
različitih informacija, znanja i s.l (pozorišta, galerije,
biblioteke, muzeji, pojedinci – umjetnici i sl.)?
Vaša pitanja:
41
REFLEKSIJA NA OBLAST PARTNERSTVO SA PORODICOM I ZAJEDNICOM
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
42
6
6. PROFESIONALNI
RAZVOJ
- Evaluira vlastitu odgojno-obrazovnu praksu i postignuća na

osnovu objektivnih pokazatelja u cilju planiranja svoga
profesionalnog razvoja
- Izrađuje individualni plan stručnog usavršavanja, zasnovan na

 Samorefleksija i samoprocjeni i vanjskoj procjeni
samoevaluacija
- Koristi formalne, neformalne i informalne prilike za profesionalni
 Kontinuirano stručno razvoj u skladu s procijenjenim potrebama
usavršavanje
- Sarađuje s kolegama (mentorom / savjetnikom) i uzima u obzir
 Saradnja u funkciji njihove povratne informacije za postavljanje vlastitih ciljeva za
profesionalnog razvoja razvoj
- Doprinosi timskom radu u funkciji profesionalnog razvoja (aktivi,

zajednice za učenje i dr.)
- Pruža pomoć drugim odgajateljima i dijeli svoje znanje i iskustvo
43
PODRUČJE 6 PROFESIONALNI RAZVOJ
Profesija odgajatelja je kompleksna i zahtijeva kontinuirano preispitivanje, analizu i učenje. Pored toga što
niti jedan studij ne može osigurati sva znanja i kompetencije potrebne odgajateljima, činjenica je da se
relevantne naučne discipline i praksa kontinuirano mijenjaju i unapređuju, pa su sposobnosti vezane za
cjeloživotno učenje temelj profesije odgajatelja. Važno je napomenuti i to da osposobljenost za bavljenje
profesijom odgajatelja daleko premašuje poznavanje i praćenje npr. propisanog plana i programa, nego
zahtijeva stalno praćenje napretka u oblasti pedagogije i psihologije, neuroznanosti, razvoj metodičkih i
didaktičkih znanja i vještina, razvoj kurikuluma i sl. U tom smislu, saradnja među odgajateljima ne poznaje
samo profesionalni razvoj unutar aktiva, nego zahtijeva dijalog i uzajamno učenje među kolegama koji
rade sa djecom različitih uzrasta i drugim stručnjacima u ustanovi.
Jedna od najvažnih kompetencija potrebnih odgajateljima u

njihovom profesionalnom razvoju je sposobnost refleksije,
odnosno sposobnost za krtički osvrt i analizu sopstvene prakse.
Refleksija omogućava odgajateljima da postave dobre ciljeve za
unapređenje, postanu svjesni svojih jakih strana i potreba, znaju
ih obrazložiti i argumentovati, što doprinosi osjećaju
postignuća, kompetetnosti i sigurnosti. Kako bi efikasno pratio i
reflektovao na sopstveni razvoj, odgajatelj dokumentuje svoj
rad i postignuća kroz profesionalni portfolio, demonstrirajući
kompetencije u pojedinim oblastima nastavne prakse (u skladu sa standardima).
U skladu sa postavljenim ciljevima za razvoj,

odgajatelj korsiti različite prilike za učenje,
bilo da su one formalne (nastavak studija,
zvanični kursevi i seminari), neformalne
(konferencije, on-line seminari, radionice i
sl.) ili informalne (diskusione grupe sa
kolegama i stručnjacima, posmatranje
kvalitetne prakse i dr.) Nakon završetka
određenih programa obuke i drugih formi
profesionalnog razvoja, odgajatelj nastoji
unaprijediti svoju praksu u oblastima koje su
za njega relevantne.
Isto tako, i najiskusniji odgajatelj je svjestan da je dosezanje visokih standarda u svim oblastima gotovo
nemoguće bez podrške kolega, mentora i drugih stučnjaka, pa koristi različite prilike za učenje u timu,
posmatranje prakse drugih odgajatelja, zajedničko učenje i refleksiju, dijeleći svoje znanje i prihvatajući
sugestije i komentare na svoj rad.
Odgajatelj koristi prilike da učestvuje u aktivnostima i inicijativama koje doprinose unapređenju kvaliteta
rada cijele škole, kao i razvoja profesije odgajatelja.
44
ODGAJATELJ TREBA POZNAVATI:
 Standard zanimanja za profesiju odgajatelja

 Načine na koje može samostalno pratiti razvoj određenog naučnog područja,
pedagogije, psihologije i srodnih naučnih disciplina, koristeći IKT i druge alate
 Način izrade, svrhu i finkciju profesionalnog portfolija
 Modele i načine profesionalnog učenja i razvoja
ISHODI ZA DJECU
Razvoj kompetencija za oblast Profesionalni razvoj omogućava da djeca:
 Imaju posvećene odgajatelje koji kontinuirano propituju svoju praksu

 Osjećaju da odgajatelji rade kao tim kako bi podržali njihovo učenje
NAJČEŠĆE GREŠKE U OBLASTI PROFESIONALNOG RAZVOJA
 Prilike za profesionalni razvoj se izjednačavaju sa odlaskom na seminar

 Određene forme koje se organizuju u ustanovi su „pro forme“ – propuštene
prilike za smislenu stručnu raspravu
 Strah da se traži pomoć kako se to ne bi protumačilo kao neznanje ili
nesposobnost
 Odgajatelji ne postavljaju ciljeve za sopstveni profesionalni razvoj
 Dokumentacija vezana za završene programe profesionalnog razvoja

 Samoevaluacija i postavljeni ciljevi razavoj (za narednu godinu ili duži period)
 Tekstovi ili analize literature iz oblasti koja vas zanima
KLJUČNI POJMOVI
Stručno usavršavanje (In-service teacher training). Portfolio odgajatelja - profesionalni portfolio

Pojam stručnog usavršavanja podrazumijeva proces (Professional portfolio). Portfolio je skup dokaza o
sticanja i unapređivanja stečenih znanja i vještina, te individualnim sposobnostima i nastavnoj praksi, koji
praćenje inovacija u obrazovanju nakon okončanja se koriste u evaluaciji kompetentnosti odgajatelja ili
inicijalnog obrazovanja. Stručno usavršavanja se drugih profesionalaca u obrazovanju u odnosu na
uglavnom odnosi na različite manje ili više obavezne definisane standarde i indikatore uspješnosti. Ovaj
forme individualnog i grupnog usavršavanja, koje su dokument sadrži sveobuhvatne podatke vezane za
pripremljene i organizovane od strane različitih rad i napredovanje odgajatelja, skup produkata i
institucija i organizacija, imaju ograničeno trajanje i dokaza o radu odgajatelja (npr. pripreme, refleksija,
značajno ovise od spoljnih faktora, poput finansija, metode rada, način evaluacije, zabilješke,
prilika i mogućnosti za njegovo organizovanje fotografije, video...), kao i individualne ciljeve za
(Hargreaves, Fullan, 1993). unapređenje.
45
Profesionalni razvoj (Professional development) Profesionalne zajednice za učenje (Professional
se može definisati kao “..suma svih formalnih i learning communities).
neformalnih iskustava i učenja tokom karijere, od Profesionalne zajednice za učenje predstavljaju
sticanja diplome do penzionisanja..” ( Michele jedan od savremenih pristupa u podržavanju
Fullan; «Leding the Culture of Change», 2001). profesionalnog razvoja odgajatelja, kojim se nastoji
Pojam profesionalni razvoja proizašao je iz koncepta povećati stupanj profesionalne podrške i
cjeloživotnog učenja, i rezultat je promjene unaprijediti njihovo poučavanje (Galbraith i
obrazovne paradigme pod uticajem humanističkih i Anstrom, 1991; prema Diaz-Maggioli, 2004). Model
konstruktivističkih teorija. Osim toga što je profesionalnih zajednica osigurava vezu između
profesionalni razvoj širi pojam od stručnog profesionalnog razvoja odgajatelja i svakodnevne
usavršavanja, on se razlikuje i u svojoj suštni, i prakse, i mijenja iz korijena kulturu ustanove u kojoj
podrazumijeva otvoren, dinamičan i trajan proces razmjena ideja, iskustava i refleksija postaje
(Stipić, Grandić, 2010) u čijem središtu je sam svakodnevna praksa. Takav pristup recipročno utiče
odgajatelj. Za razliku od tradicionalno viđenog na samopercepciju odgajatelja, koji su otvoreni za
stručnog usavršavanja, koje odgajatelja posmatra dijalog i analizu postojeće prakse, i spremni da
kao pasivnog primaoca i pukog prenosioca znanja, donose odgovorne odluke koje utiču na razvoj i
profesionalni razvoj podrazumijeva razvoj napredovanje djece. Ovakve ustanove svoj rad
refleksivnog praktičara koji propituje i unapređuje temelje na zajedničkoj viziji i ciljevima, te uvjerenju
sopstvenu praksu, i koji je i sam izvor znanja i da svako može doprinijeti postizanju dobrih
iskustva, aktivno sudjelujući u sopstvenom učenju rezultata, a osoblje se potiče da pokreće zajedničke
usmjerenom na podizanje efekata obrazovnog aktivnosti kako bi konstantno unapređivali kvalitet i
procesa (Ivić, Pešikan & Antić, 2001). Profesionalni rezultate koje postižu djeca.
razvoj se odnosi na razvoj osobe unutar njene
profesionalne uloge i uključuje različita formalna i
neformalna iskustva učenja koja nadilaze pojam
“obuke”, omogućavajući nastavnicima da razviju
novo viđenje pedagogije i svoje sopstve
Refleksivna praksa (Reflective practice). Akciona istraživanja (Action research).

Refleksivne praksa je, u svom najjednostavnijem Akciono istraživanje je proces istraživanja usmjeren
obliku, posmatranje i razmišljanje o onome što ka unapređenju ili promjeni neke akcije/djelovanja.
radimo. Ona je usko povezana sa konceptom učenja Ovakvo istraživanje podrazumijeva ciklični proces
iz iskustva, na način da nam promišljanje o onome koji sadrži sljedeće korake: identifikaciju problema,
što smo uradili, i onome što se zbog toga dogodilo, prikupljanja podatak o problemu, organizacija,
pomaže da donesemo odluku o tome šta trebamo analiza i interpretacija podataka, razvijanje plana za
uraditi sada, ili šta ćemo uraditi drugačije sljedeći rješavanje problema, primjena, praćenje i evaluacija
put. Refleksivna praksa zahtijeva svjesno plana, ponavljanje procesa u skladu sa nalazima.
promišljanje i praćenje (dokumentovanje) naših Refleskivna praksa odgajatelja, po svojoj strukturi,
postupaka i akcija. podsjeća na akciono istraživanje, jer odgajatelj
kontinuirano identifikuju probleme, traga za
rješenjima, primjenjuje i prati efikasnost novih
pristupa.
Ugledni časovi (Model classess) imaju za cilj manje Ogledni časovi (Experimental classess) imaju
iskusnim odgajateljima ili početnicima inovativnu notu, i realizuju se kako bi demonstrirali
demonstrirati kvalitetnu praksu. Oni u sebi ne neki novi pristup, postupak, metodu, primjenu
moraju imati ništa posebno inovativno, ali trebaju savremene tehnologije i sl. Oni su dakle „ogled“.
biti za „ugled“.
46
STANDARD ZANIMANJA: PROFESIONALNI RAZVOJ
Evaluira vlastitu odgojno- Da li imam svoj portfolio, odnosno različite dokaze kojima
obrazovnu praksu i mogu pratiti i procjenjivati svoje napredovanje?
postignuća na osnovu Šta su moji orjentiri ili pokazatelji kod procjene kvaliteta
objektivnih pokazatelja u sopstvene prakse?
cilju planiranja svoga Da li pratim napredovanje djece i postignuća, i kako to utiče
profesionalnog razvoja na procjenu moje prakse?
Vaša pitanja:
Izrađuje individualni plan Da li imam svoje ciljeve za napredovanje?

stručnog usavršavanja, Kako ih određujem?
zasnovan na samoprocjeni i Da li imam plan vezan za ostvarivanje postavljenih ciljeva?
vanjskoj procjeni Ko još procjenjuje moj rad?
Da li mi to koristi i kako?
Vaša pitanja:
Koristi formalne, neformalne Da li pohađam određene seminare ili kurseve koji bi mi mogli
i informalne prilike za pomoći da unaprijedim svoj rad?
profesionalni razvoj u skladu Da li i na koji način pratim literaturu i inovacije u oblasti
s procijenjenim potrebama pedagogije, psihologije, didaktike i metodike?
Da li imam formalne i neformalne prilike da o tome
diskutujem sa kolegama ili drugim stručnjacima?
Vaša pitanja:
Sarađuje s kolegama Da li prihvatam dobronamjeren sugestije kolega i stručnjaka?

(mentorom / savjetnikom) i Da li tražim od njih da mi daju povratnu informaciju, i onda
uzima u obzir njihove kada to nije obavezujuće/propisano?
povratne informacije za Na koji način koristim dobijene informacije?
postavljanje vlastitih ciljeva
za razvoj
47
Vaša pitanja:
Doprinosi timskom radu u Da li sastanke aktiva ili zajednica za učenje koristim kako bih
funkciji profesionalnog iznijela neki problem i o njemu diskutovala?
razvoja (aktivi, zajednice za Da li zajedničko učenje i rasprava doprinose kvalitetu moje
učenje i dr.) prakse?
Da li uključujem kolege ili se sa njima konsultujem kod
primjene nekih novih pristupa u radu?
Vaša pitanja:
Pruža pomoć drugim Da li svoje znanje i iskustvo dijelim sa drugima pomažući im

nastavnicima i dijeli svoje da unaprijede svoju praksu?
znanje i iskustvo Omogućavam li pripravnicima ili drugim, manje iskusnim
odgajateljima, da prisustvuju mom radu?
Da li povremeno organizujem radionice, ili druge forme
dijeljnja svog iskustva sa drugima?
48
REFLEKSIJA NA OBLAST PROFESIONALNI RAZVOJ
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
49
7
7. UČEŠĆE U RADU I
RAZVOJU PREDŠKOLSKE
USTANOVE I ODGOJNO-
OBRAZOVNOG SISTEMA
- Učestvuje u evaluaciji rada, postignutih rezultata ustanove i

 Učešće u evaluaciji rada doprinosi postavljanju ciljeva za daljnji razvoj
predškolske ustanove
- Radi efikasno u timu podržavajući aktivnosti, projekte i
 Iniciranje i učešće u istraživanja na nivou vrtića/predškolske ustanove
projektnim aktivnostima
i istraživanjima - Učestvuje i aktivno doprinosi radu stručnih organana nivou
ustanove
 Učešće u stručnim
organima i drugim - Inicira ili učestvuje u organizaciji i realizaciji aktivnosti
timovima na nivou vezanih za promociju predškolstva i ustanove
ustanove
- Organizira, pripremi plan i realizira različite priredbe i druge
aktivnosti na nivou vrtića/ustanove
50
PODRUČJE 7 UČEŠĆE U RADU I RAZVOJU PREDŠKOLSKE USTANOVE I
ODGOJNO-OBRAZOVNOG SISTEMA
Vrtić je profesionalna zajednica čiji napredak i kvalitet ovisi od učešća i doprinosa svakog pojedinca. Od
odgajatelja se očekuje da, prije svega, razumije način na koji funkcioniše vrtić i predškolska ustanova
unutar cjelovitog odgojno obrazovnog sistema, te da se aktivno uključi u različite aktivnosti koji doprinose
njihovom razvoju i statusu u zajednici i društvu.
Odgajatelj treba poznavati relevantnu zakonsku i podzakonsku regulativnu, pravilnike i procedure, i

primjenjivati ih dosljedno u svom radu, vodeći se najboljim interesom djece i porodica. Isto tako,
odgajatelji se trebaju aktivno i argumentovano uključiti u javne rasprave i druge aktivnosti koje doprinose
razvoju obrazovnih politika, zakonskog i podzakonskog okvira, te predlagati rješenja proizašla iz prakse.
Ealuacija rada svakog odgajatelja, ali i evaluacija postignuća vrtića i ustanove na kraju godine, osnova su
za analizu postignuća i izradu godišnjeg razvojnog plana. Mada je odgovornost za vođenje ovog procesa
na menadžmentu škole, svi odgajatelji bi trebali uzeti učešće u procesu evaluacije i postavljanju ciljeva za
unapređenje škole, i preuzeti dio odgovornosti za realizaciju zacrtanih ciljeva i zadataka.
Odgajatelji su ti koji iniciraju ili kao dio tima uzimaju učešće u organizaciji različitih događaja kao što su
priredbe, smotre, izložbe i slične aktivnosti, koje trebaju omogućiti djeci i cijeloj ustanovi da proslave svoj
napredak i učenje, dijeleći ga sa roditeljima/starateljima, i cijelom društvenom zajednicom. Pored toga,
odgajatelji osmišljavaju i organizuju aktivnosti i akcije u zajednici, kojima se potiče razvoj društvene
odgovornosti kod djece, razvoj empatije i uvažavanje raličitosti.
Odgajatelji učestvuju, vode ili podržavaju rad Vijeća roditelja, rad aktiva i drugih stručnih organa i tijela,
potičući i gradeći profesionalnu i prijateljsku kulturu i klimu zasnovanu na uzajamnoj podršci i uvažavanju.
Kao dio globalne evropske i svjetske zajednice, odgajatelji se uključuju u različite profesionalne mreže,
inicijative, projekte i aktivnosti, koje doprinose razvoju predškolske ustanove i odgojno-obrazovnog
sistema u cjelini.
51
ODGAJATELJ MORA POZNAVATI:
 Zakonske i podzakonske akte (pravilnike i procedure) vezane za funkcionisanje

ustanove
 Način i svrhu izrade razvojnog plana ustanove
 Ulogu i funkciju aktiva i drugih stručnih tijela
 Ulogu i način funkcionisanja Vijeća roditelja
 Način organizacije aktivnosti kojima se promoviše predškolski odgoj i
obrazovanje i ustanova
ISHODI ZA DJECU:
 Doživljavaju vrtić kao zajednicu u kojoj se svi poznaju i sarađuju

 Znaju kome se sve mogu obratiti za pomoć ili podršku
 Osjećaju ponos pripadnosti svom vrtiću
 Učestvuju u različitim aktivnostima van svoje grupe – na nivou vrtića i
zajednice
NAJČEŠĆE GREŠKE
 Planiranje i evaluacija rada ustanove smatra se isključivo poslom uprave
 Ne postoji osjećaj zajedništva, uzajamne podrške i timskog rada
 Vrtići/ustanova je podijeljena po objektima ili grupama, i nije koherentna
zajednica u kojoj svi uče jedni od drugih
 Pripredbe i druge aktivnosti ne uključuju svu djecu

 Relizovani projekti ili istraživanja
 Plan priredbe/aktivnosti u ustanovi i/ili zajednici
 Prijedlozi za unapređenje rada ustanove ili stručnih tijela
 Plan rada aktiva
KLJUČNI POJMOVI
Razvojni plan (Improvement plan). Razvojno planiranje je kontinuirani i stvaralački

proces koji se zasniva na stalnom istraživanju i
Razvojni plan je dokument kojim se definišu koraci prepoznavanju autentičnih potreba predškolske
koje ustanova mora učiniti kako bi unaprijedila ustanove, i osmišljavanju načina da se te potrebe
postignuća djece i druge aspekte rada, i način na koji zadovolje u skladu sa ciljevima i u određenom
će to biti urađeno. RP pomaže upravi ustanove i vremenu. Koncept razvojnog planiranja se zasniva
odgajateljima da odrede prioritete djelovanja, u na demokratskom dogovoru svih interesnih grupa i
52
skladu sa analizom postignutih rezultata, time se postiže: otvorenost prema promjenama;
identifikovanim problemima, postojećim resursima bogatstvo inicijativa i ideja; veća dostupnost i
kao i vizijom i misijom ustanove. RP se najčešće objektivnost; razvoj zasnovan na potrebama
razvija za period od tri godine, sa akcionim planom ustanove; veći stepen učešća svih interesnih grupa
za svaku godinu. i bolji kvalitet rada škole.
STANDARD ZANIMANJA: UČEŠĆE U RADU I RAZVOJU PREDŠKOLSKE USTANOVE I ODGOJNO-

OBRAZOVNOG SISTEMA
Učestvuje u evaluaciji i Da li znam koja je vizija i misija naše ustanove?

analizi postignutih rezultata Da li sam upoznata sa (razvojnim) ciljevima ustanove za
i doprinosi postavljanju tekuću godinu?
ciljeva za daljnji razvoj Da li pratim ostvarivanje tih ciljeva tokom godine?
Da li na kraju godine zajednički analiziramo potignuća djece i
ustanove i to koristimo za izradu narednog plana?
Kakve zaključke donosimo nakon analize?
Na koji način donosimo ciljeve za narednu godinu?
Da li imamo akcioni plan, i da li rasporedimo obaveze i
poslove među sobom?
Vaša pitanja:
Učestvuje i aktivno doprinosi Da li učestvujem u radu aktiva?

radu stručnih organa na Da li naš aktiv ima plan rada i ciljeve?
nivou ustanove Na osnovu čega ih donosimo?
U čemu ja doprinostim radu aktiva?
Koja je moja korist od učešća u radu stručnih organa?
Vaša pitanja:
Radi efikasno u timu Da li učestvujem u radu nekih drugih stručnih timova?

podržavajući aktivnosti, Da li pružam podršku svojim kolegama kada je to potrebno?
projekte i istraživanja na Da li zajednički proslavljamo uspjehe?
nivou vrtića/ustanove Na koji način obilježavamo uspjehe ili ističemo postignuća
pojedinih kolega ili timova?
Vaša pitanja:
53
Inicira ili učestvuje u Koja je moja uloga u promociji rada ustanove?
organizaciji i realizaciji Da li iniciram određene akcije ili aktivnosti koje doprinose
aktivnosti vezanih za promociji odgoja i obrazovanja i ustanove u zajednici?
promociju predškolstva i Da li se rado odazivam kako bih pomogla u organizaciji i
ustanove realizaciji ovakvih akcija i aktivnosti?
Vaša pitanja:
Organizira, pripremi plan Koga sve uklučujemo u planiranje i realizaciju ovih aktivnosti?
i realizira različite Koja je svrha ili cilj navedenih aktivnosti?
priredbe i druge Kako ove aktivnosti doprinose napredovanju djece?
aktivnosti na nivou Kako ove aktivnosti doprinose razvoju partnerstva sa
vrtića/ustanove porodicama i zajednicom?
Da li uključujem svu djecu u pripredbe i slične aktivnosti?
Vaša pitanja:
54
REFLEKSIJA NA OBLAST UČEŠĆE U RADU I RAZVOJU PREDŠKOLSKE USTANOVE I ODGOJNO-
OBRAZOVNOG SISTEMA
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
55
8. PLAN PROFESIONALNOG RAZVOJA
Razvojni plan sastavni je dio kontinuiranog profesionalnog razvoja odgajatelja, nastao kao rezultat
procjene sopstvene prakse i postavljanja ciljeva za dalje unapređenje.
Standard zanimanja predstavlja tek okvir i polazište za samorefleksiju odgajatelja, a izrada razvojnog plana
uključuje još i procjenu efikasnosti postojeće prakse kroz napredovanja djece, odnosno identifikaciju
poteškoća koje se javljaju u tom procesu, i koji bi trebali biti predmet dublje analize.
PODRUČJE IDENTIFIKOVANE OBLASTI ZA UNAPREĐENJE
1. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE
2. PODRŠKA DJEČIJEM RAZVOJU I UČENJU
3. POSMATRANJE, I DOKUMENTIRANJE RAZVOJA

DJECE
4. KREIRANJE OKRUŽENJA ZA RAZVOJ I UČENJE
5. SARADNJA S PORODICOM I ZAJEDNICOM
6. PROFESIONALNI RAZVOJ
7. UČEŠĆE U RADU I RAZVOJU PREDŠKOLSKE

USTANOVEI ODGOJNO - OBRAZOVNOG SISTEMA
Niko ne može raditi na razvoju svih ili više kompetencija odjednom. U skladu sa analizom prakse, ali i ličnim
afinitetima i obrazovnom filozofijom, odgajateljica donosi odluku o tome koji su joj prioriteti u određenom
vremenskom periodu. Nakon određivanja prioriteta, važno je da odgajateljica postavi jasno definisane i
mjerljive ciljeve za sopstveno napredovanja, i ishode koje želi postići za djecu.
Nakon toga, odgajateljica istražuje i identifikuje strategije za profesionalni razvoj, odnosno načine na koje
planira unaprijediti svoje kompetencije i praksu, aktivnosti koje će u tom procesu realizovati, rokove, te
način praćenja i dokumantovanja postignutih rezultata.
PRIORITETI U NAREDNOM PERIODU:
Identifikujte nekoliko ključnih prioriteta vezanim za razvoj profesionalnih kompetencija, na kojima

ćete raditi tokom narednog perioda.
CILJEVI KOJE ŽELIM POSTIĆI:
Odredite konkretne ciljeve koje želite postići u procesu profesionalnog razvoja. Npr. Primjeniti nove
strategije za formalno praćenje, i analizirati njihov efekat na napredovanje djece.
56
ISHODI ZA DJECU
(šta želim vidjeti kao rezultat svog profesionalnog
razvoja u učionici)
STRATEGIJE ZA PROFESIONALNI RAZVOJ

(kako ću razviti svoje profesionalne kompetencije
– šta ćete koristiti, ko vam u tom procesu može
pomoći i dr.)
AKTIVNOSTI KOJE ĆU REALIZOVATI

(šta ću promijeniti u nastavnoj praksi kako bih
postigla željeni cilj)
PRAĆENJE I DOKUMENTOVANJE PROCESA I

REZULTATA
(kako ću i čime pratiti i dokumentovati
postignute efekte i rezultate za učenike)
Operativni plan profesionalnog razvoja treba imati sljedeće komponente:
CILJ 1 AKTIVNOSTI ISHODI ROKOVI DOKUMENTACIJA
57

Vodič Predškolstvo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vodič Predškolstvo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Radna grupa za obrazovanje i

profesionalni razvoj nastavnika/ca

STANDARD ZANIMANJA .................................................................................................................. 5

1. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ............................................................................................. 6

2. PODRŠKA DJEČIJEM RAZVOJU I UČENJU .............................................................................. 14

3. POSMATRANJE I DOKUMENTIRANJE RAZVOJA DJECE ......................................................... 21

4. KREIRANJE OKRUŽENJA ZA RAZVOJ I UČENJE ...................................................................... 28

5. PARTNERSTVO SA PORODICOM I ZAJEDNICOM .................................................................. 36

6. PROFESIONALNI RAZVOJ ....................................................................................................... 43

7. UČEŠĆE U RADU I RAZVOJU PREDŠKOLSKE USTANOVE I ODGOJNO-OBRAZOVNOG

8. PLAN PROFESIONALNOG RAZVOJA ...................................................................................... 56

Svrha i namjena standarda

 Definišu i ujednače očekivanja u pogledu osposobljenosti odgajatelja za obavljanje svoje profesije;

KOME JE NAMIJENJEN VODIČ

Vodič je namijenjen odgajateljima i odgajateljicama u predškolskim ustanovama, ali i direktorima

Sve imenice u tekstu koje imaju rodno

Pored navedenog, obaveza je svakog odgajatelja da:

b) Poznaje i poštuje Konvenciju o pravima djeteta i drugu međunarodnu legislativuvezanu za

e) Djeluje kao savjestan i odgovoran građanin, promovira temeljne vrijednosti, uključujući

- Izradi globalni plan i program rada zasnovan na principima

 Planiranje razvoja ključnih - Prilagođava plan i program, u skladu sa rezultatima praćenja

- Kao član tima, učestvuje u izradi individualiziranih

Proces planiranja odgajatelj temelji na propisanom planu i progamu, ali

DA BI EFIKASNO PLANIRAO, ODGAJATELJ MORA DOBRO POZNAVATI:

 Razvojne karakteristike uzrasta sa kojim radi, i svakog djeteta

Razvoj kompetencija za oblast Planiranje i programiranje, rezultira time da djeca:

NAJČEŠĆE GREŠKE KOD PLANIRANJA

 Previše postavljenih ishoda u odnosu na vremenski period

Planiranje i programiranje (Planning) Kurikulum (curriculum)

Odgoj i obrazovanje usmjereno na dijete/djece Konstruktivistička teorija (Constructivist Theory)

(Child/Learner-Centered Education) Odgoj i Konstruktivistička teorija izvršila je značajan uticaj na

Ishodi učenja (Learning outcomes). 10 ključnih kompetencija – APOSO

SAMOPROCJENA I POSTAVLJANJE RAZVOJNIH CILJEVA

KOMPETENCIJE PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE

Izradi globalni plan i Da li prilikom planiranja koristim saznanja o razvojnim

U globalni plan i program Da li poznajem uže definicije ključnih kompetencija, te

Izradi operativne integrirane Da li osiguravam da su u planovima i programima

Planira primjenu različitih  Kako odabirem metode i oblike rada?

Dnevni plan strukturira Da li planiram tako da omogućavam djeci da samostalno

Prilagođava plan i program, Na koji način, prilikom planiranja, koristim

Kao član tima, učestvuje u  Kako pratim i dokumentujem napredovanje djece sa

 Sve aktivnosti usmjerene na razvoj i učenje djece temelji na

Kao što smo već napomenuli, dječija igra

Učenje je socijalan proces, koji se odvija

 Način poticanja razvoja svih razvojnih domena

Razvoj kompetencija odgajatelja rezultira time da djeca:

UOBIČAJENE GREŠKE U OBLASTI UČENJA I POUČAVANJA

MOGUĆA DOKUMENTACIJA ZA EVIDENTIRANJE I PRAĆENJE NAPREDOVANJA:

Individualizacija (Individualization) Diferencirano poučavanje (Differentiated

Zona narednog razvoja (Zone of Proximal Igra (Play)

SAMOPROCJENA I POSTAVLJANJE RAZVOJNIH CILJEVA

KOMPETENCIJE PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE

Sve aktivnosti usmjerene na Kako potičem slobodnu igru djece?

Potiče radoznalost, Da li omogućavam djeci da samostalno istražuju i donose

Prilagođava aktivnosti u Da li uključjem djecu u osmišljavanje aktivnosti?

Odabire i koristi različite Kako odabirem metode i strategije za poučavanje?

 Koristi različite metode i postupke za posmatranje i

 Pomaže djeci u samoprocjeni i postavljanju novih izazova

Posmatranje i praćenje napredovanja djece nerazdvojni su dio odgojno-obrazovnog procesa, i osnova za

Odgajatelj dokumentuje proces napredovanja, a u tu

Kako bi osigurao podršku roditeljima, odgajatelj ih blagovremeno i kontinuirano upoznaje sa

 Različite metode i postupke praćenja i dokumentovanja napredovanja djece

Razvoj kompetencija rezultira time da djeca: