BROJ 92. GODINA XIII. VELJACA 2003.

BESPLATNI PRIMJERAK

I
.
co
Specijalne snage
0
::,
<(
co
0•
i'.)
~
r<
0•
V)
::,
~
,,.,
u...
I
.
u
-0
.
::.::
::.::
0
I'-.
N
c..
co
.
(.'.)

.
0
N
C'")

><'
.J.J.

"'.
Cl)
-0

;,;

r,'.
:,

:,
<t'
~

PRINTED IN CROATIA
ISSN l 330 - 500X

111111
II Ill
1

I
11 771330 500003
 "'

RAZARACIIFREGATE
ZA 21. STOLJECE
MIS\.AV8Rl!C

•. ,.. \
,
'
 •.

Vojne reforme u tre_cem tisucljecu -.

Pisu proL dr. Anton ZABKAR, mr. sc. Zvonko OREHOVEC
Francuska direkcija za naorufanie DGA
Pise r_ulwvnik dr. sc. Dinho MIKUL1C
Cimbenici koii utjecu na promaknuce casnika orufanih snaaa
Pisu bri9.adir dr. sc. Vjekoslav STO]KOVIC, porucnik Irena PEHAimA, div!.
Sjevernokorejski aambit
Plse Tomislav LONLAR
Konvencionalni pristup
Pise Tomislav LONCAR
Specijalne snage
Prinrenno Marin SOMBORAC

Geoloski pogled na ucinak voinih operacija u Afaanistanu

Pisu natr_orucnik Marlw ZECE\?IC, dr. sc. Enio JUN'GWIRTH

Kraca cijev - slabija zaustavna moc m !?

Pise Dubravko GVOZDANOVIC
Kineski tenk Type 98 (m - 98)
Privremio Tomis1av JONJIC
Svedska haubica 155 mm FH-77 B
Pise vukovnik]osip MARTINCEVIC - MIKIC, dip!. in •...
Nove generacije satelita
Pri_r.remio Marijo PETROVIC

Novosti iz vojne tehnike

Novosti iz zrakoplovne tehnike
Zracna borba na helikopterski nacin
Pise Hrvoje TOMSIC, dipl ing.
Takticko zrakoplovno izvidanje
Pise ]uraj BUTORAC

Bespjlotne letjeUc~ u komercijalnoj primjeni

Ptse Zeljko PRACIC
F-16 Block 60 Ratnik se ponovno rada
Pise Darko OSLOVCAN
Patriot jucer - danas - sutra (Zaljevski rat) II. dio
Pise satnik Drago BABIC, dipl. ing.
MEKO A porodica fregata i korveta
Pise Vedran SLAVER

Foto, Tomislav Brandt

Pripadnici 258. izvid-

nicko-diverzantske
satnije tijekom vjezbe
u zimskim uvjetima
Kineski tenk Type 98 (ZTZ - 98)

lako se pojavio jos 1999. godine na velikom vojnom mimohodu u Pekingu o Type 98
(ZTZ-98) zna se jos relativno malo. Ovaj najnoviji tenk kineske vojske trebao bi biti
osnova njezinih oklopnih snaga u prvim desetljecima dvadesetprvog stoljeca i stajati uz
bok najnovijim arnerickirn, ruskim i zapadnoeuropskim tenkovima. Zato ne cudi podatak
da arnericke obavjestajne sluzbe procjenuju da ce do 2005. u operativnoj uporabi biti
najmanje 1800 ZTZ-98. Ovdje izneseni podaci temelje se na clanku objavljenom u
kineskom strucnorn casopisu "Battlefield" osim ako to nije drukacije navedeno

F-16 Block 60 Ratnik

se ponovno rada

Pobolisanie borbenog aviona F-16 na standard

Block 60 najvece je i najkvalitetnije izvedeno
dosad, tvrde u Lockheed Martinu, cirne se
udahnjuje novi zivot 27 godina starom Fig-
hting Falconu

MEKO A porodica fregata i korveta

MEKO A brodovi nova su generacija fregata i korveta

njernackoq brodoqradilista Blohm und Voss s
naglaskom u smjeru modularnosti izvedbe, povecane
sposobnosti prezivljavanja i smanjenja "potpisa"

Postovani,
u sklopu istrazivanja kojim se lnstitut za etnologiju i folkloristiku odazvao pozivu Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i tehnologije
Republike Hrvatske za sudjelovanjem u znanstvenolstrazivackom programu "Dornovinski rat i ratne zrtve u 20. stoljecu", potrebna nam je pornoc
Vas, svih branitelja i clanova Vaslh obitelji, koji bi bili voljni s nama podijeliti svoja iskustva, sjecanja i price vezane uz Domovinski rat.
Sve do sada nije postojao jedinstven interes da se temi Domovinskog rata pristupi kroz price "obicnih", "malih ljudi", da se te price povezu,
arhiviraju i pohrane, te da se proud odjek i utjecaj toga rata na nasu svakodnevicu, a kojeg smo svi u velikoj mjeri svjesni.
U ovome nas istrazivan]u ne zanima povijesno parncen]e kakvim se bave druge povijesne znanosti. Z:eljeli bisrno, prije svega, saznati i razrnisliti
o upravo onirn aspektima povijesnoga iskustva kakvi nedostaju drugim povijesnim izvorima i pristupima pa, iz ovoga razloga, nasi kazivad najcesce,
i prema vlastitom izboru, ostaju anonimni.
Objavljivanje zbornika "Pricanje o ratu" jedan je od najvaznljih planiranih rezultata ovoga projekta u kojem ce se, potpuno anonimno, tiskati neke
od Vasih prica i iskustava, dok ce sve druge price iii prilozi druge vrste biti pazljivo arhivirani i dostupni siroj znanstvenoj iii drugoj zainteresiranoj
javnosti kao vrijedna grada buducim istrafivanjirna primarno etnografskih aspekata Domovinskog rata.
Zbog drustvene vaznosti, povijesne odgovornosti i postivanja etickih normi posebna ce se pozornost obratiti zastiti identiteta nasih suradnika, te
strucno] obradi i pohrani grade, pri cernu ce se postivati svi hrvatski zakoni i medunarodne konvencije koji se odnose na ovaj tip
znanstvenoistraziva,kog rada.
Unaprijed zahvaljujerno na Vaso] susretljivosti, jer uspjeh naseqa rada ovisi o Varna i Vasoj pornoci.
Vase price rnozete slati na adresu:
INSTITUTZA ETNOLOGIJUI FOLKLORISTIKU
(Moja prica iz Domovinskog rata)
Zvonimirova 17, 10000 Zagreb
iii na e-r;iail: institut@ief.hr (Subject: Moja prka iz Dornovinskog rata)
- Unaprijed Varn zahvajujemo, ReanaSenjkovic, voditeljica projekta.
 tvaratelji i analiticari danas-
S
njih sigumosnih, obrambenih
i vojnih sustava, te njihovih
doktrina', koji su u drugoj
polovici proslog stoljeca
aksiomatski polazili od stabilne dina-
micke bipolarne podjele svijeta kao
kamena temeljca, u postmodernom su
dobu suoceni s posve drukcijim, izrazi-
to nestabilnim medunarodnim okru-
zenjem, a sukladno tome is drukcijim
sigumosnim i obrambenim ugrozama
od onih koje su bile aktualne u vreme-
nu medublokovske strateske ravnoteze.'
Pri tome ne mislimo samo na poz-
nate nevojnicke ugroze (kao sto su npr.
velika nezaposlenost, sarnoubilacki
teroristicki napadi, velike migracije iz
drzava zahvacenih sukobima iii velikim
susama, pandemije gladi i zaraznih bo-
lesti poput aidsa, ebole i dr., ekoloske
katastrofe, sirenje proizvodnje i upo-
rabe opojnih droga, krijurncarenje ljudi
u razvijene zemlje, pojava epidemija do
sada nepoznatih bolesti, krada i prodaja
ljudskih organa, sirenje militantnih
6 HV VELJACA 2003.
vjerskih sekti koje se poput japanske
sekte "Aum Shinryo", napadima na
civilne ciljeve bore protiv "nepra-
vednog" drustvenog uredenja, itd.),
vec i na posve nove dugorocne ugroze.
Medu njih npr. spadaju povecanje
nesklada izmedu najbogatijih drzava i
drzava koje imaju najnize nacionalne
dohotke po glavi stanovnika, prolif-
eracija tehnologija za proizvodnju oruz-
ja za masovno unistenje iz vojno razvi-
jenih drzava u druge drzave, pojava
transnacionalnih teroristickih organi-
zacija s globalno razvijenom infrastruk-
turom, a koje imaju aspiracije da
upotrijebe oruzje za masovno unistenje
ili da za metu uzmu osjetljive cvorove
industrije cije razaranje je s posljedica-
ma slicno uporabi NKB oruzja, napadi
organiziranih skupina na racunalne
mreze i informacijske sustave s nam-
jerom da ih onesposobe za obavljanje
njihovih funkcija', korupcija elite',
starenje stanovnistva', itd.
Medu nove elernente, koje moraju
manje iii vise uvazavati svi oni koji se
danas bave problematikom sigurnosti i
obrane, mozerno ubrojiti i slijedece
cimbenike:
(1) iako su danas SAD poslije raspa-
da sustava bipolarne ravnoteze, postale
jedina velesila svijeta, u svijetu sec kao
cjelini, povecala uloga regionalnih sila i
regionalne sigumosti, pogotovo jer se u
Aziji prosirio krug drzava koje raspo-
lazu nuklearnim bojevim glavama te
nosacima koji omogucuju njihovu
uporabu. (osim Ruske Federacije i NR
Kine, tu su jos i Indija, Pakistan i
Izrael, a po svoj prilici i Sjeverna
Koreja);
(2) brojni teroristicki akti s global-
nim posljedicama i implikacijama,
uvjerljivo dokazuju da drzave danas
nisu jedini subjekti medunarodnih
odnosa, te da nisu jedine koje imaju
monopol nad sredstvima za masovno
unistenje; te su sposobnosti danas
dobile i medunarodne teroristicke orga-
nizacije, koje raspolazu s globalno
rasprsenorn infrastrukturom
(obavjestajna, financijska, logistieka ... );
 (3) ubrzani proces globalizacije
rezultirao je raspadom mnogih drzava
(koje su se temeljile na primjeni sile i u
kojima vlade nisu postivale ljudska
prava), te teznjama za osamostaljenjem
brojnih etnickih, vjerskih i drugih
skupina; oboje je na globalnoj razini,
kao i na regionalnim razinama pri-
donijelo povecanju broja potencijalnih
zarista orufanih sukoba i opcenito
otezalo njihovu predvid- ljivost;
(4) ratovi i orufani sukobi, koji su se
nekoc odvijali samo u prostoru izmedu
dva bivsa bloka, poceli su se danas
odvijati cak i u nekoc stabilnoj Europi
(od 1991. do 2002 odvijalo se u Europi
cak 10 oruzanih sukoba, i to u
Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i
Hercegovini, na Kosovu, u Makedoniji,
Moldaviji, Gruziji, Armeniji,
CecenijVRF i Azarbajdzanu);
(5) brzo sirenje vojne tehnologije
informatizacije otvorilo je pojedincima,
skupinama, organizacijama i drzavama
mogucnost, da dodu do novih oruzja,
tako da danas i mnoge srednje razvijene
drzave proizvode vojne satelite, bal-
isticke rakete velikog dometa i druge
slozene oruzane sustave"; u taj skup
spada i mogucnost proizvodnje oruzja
za masovno unistenje.
(6) ubrzano kvalitativno i kvantita-
tivno povecanje industrijske proizvod-
nje, posebice kemijske, petrokemijske,
naftne, farmaceurska, biokemijske i dr.
stvorilo je nave mete za vojni iii teror-
isticki napad, koje je vrlo tesko zastititi,
a cije razaranje izaziva posljedice jed-
nake ih vece od same uporabe NKB
oruzja
(7) nave tehnologije poput umjetnih
Zemljinih satelita i informadjska
tehnologija utrli su put za otvaranje
novih prostora sukoba, u koje takoder
mozemo ubrojiti i svemir i tzv. cyber-
prostor.
(8) Razvojna istrazivanja koja se
odvijaju na podrucju informacijske
tehnologije, energetskih oruzja', nuk-
learne tehnologije, genetske tehnologi-
je, robotizacije' i na brojnim drugim
podrucjima, otvaraju mogucnost da
drzava koja dosegne tehnolosku
nadrnoc na tim podrucjima, izazove
druge drfave na novu etapu utrke u
naorufanju, koja bi - zbog ubojitosti
suvremenih oruznih sustava - mogla
rezultirati jos tezim posljedicama od
nekadasnje trke poznate iz razdoblja
"Hladnog rata".
Kako se otkrica novih oruzja ne
mogu tocno previdjeti, tako se takoder
ne mogu predvidjeti ni mozebitne
posljedice tih otkrica, pa postoji realna
i opravdana strepnja da cc se u ovom
tisucljecu, nakon desetljeca smanjivan-
ja troskova obrane (1991. - 2001.) -
razviti novi jos intenzivniji impuls
utrke u naoruzanju, ali ovaj put na
posve novim podrucjima (kao npr.
obrana od napada interkontinentalnih
balistickih projektila, razvoj nave vrste
oruzja namijenjene ratovanju u
sverniru", razvoj novih generacija
bespilotnih letjelica, namijenjenih
napadu na ciljeve u zraku i na
zemlji", razvoj genetskih oruzja, razvoj
bojnih robota", itd.). To bi moglo
ostaviti jos teze posljedice na
medunarodne odnose od onih, koje je
(pro)uzrokovala sad vec gotovo zabo-
ravljena 50-godisnja utrka u naoruza-
nju tijekom Hladnog rata u proteklom
stoljecu.
Sadasnje vojne doktrine
izmedu junacke proslostl i
neizvjesne budutnostl -
trazenje nove paradigme
Neki teoreticari, koji se have sa obra-
nom i sigurnoscu, po inerciji jos uvijek
zagovaraju stare pristupe, polazeci od
toga da su mocne, tradicionalno obliko-
vane vojne sile, najbolje jamstvo za
nesigurnu i tesko predvidljivu
buducnost. Kako neki od njih pri
trazenju odgovora za neposrednu
buducnost, nakon 11. rujna 2001. nisu
(pre)vise cvrsto uvjereni u uporabnu
'vrijednost starih doktrina i korespon-
dentnih struktura orufanih sila, poziva-
juci se na nepredvidljivost u sirokorn
spektru novih ugroza, pokusavaju
utvrditi koje slicne situacije do kojih je
doslo u proslosti najvise podsjecaju na
sadasnje uvjete. To cine zato da bi se na
podlozi tadasnjeg otkrivanja novih dok-
trina, koje su se kasnije pokazale
uspjesne u praksi, per analogiam otkrili
na sto moraju obratiti paznju danas, da
bi se najprikladnije prilagodili novim
odnosima i izazovima, a prije svega
koja "pravila" upotrijebiti da bi danas
oblikovali uspjesne doktrine za
buducnost,
Dase odnosi u doba globalizacije"
bitno razlikuju od onih, aktualnih u
doba bipolarne strateske polarizacije,
vidljivo je iz tri vazne pojave: (1) tesko
je u XXL stoljecu ocekivati svjetski
sukob slican onima koji su se vodili u
proslosti; takoder tesko je ocekivati da
bi i neke drzave medusobno iii
sukobljene strane unutar drzave, mogle
voditi klasicni i konvencionalni sukob
na duze razdoblje", (2) u mnogim
orufanim sukobima i ratovima glavni
akteri nisu vise drzave iii koalicije
drzava vec su to politicki organizirane
grupe, koje se u raspadajucim drzava-
ma bore medusobno (iii protiv
drfavnih vlasti) za vlast; (3) medunaro-
dne teroristicke organizacije s global-
nom infrastrukturom i globalnim napa-
dackim mogucnostima, koje su u praksi
dokazale, da su sposobne izvoditi teror-
isticke napade nastrateske ciljeve cak i
na podrucju jedine preostale velesile -
SAD; ( 4) sposobnosti sadasnjih
racunalno i satelitski potpomognutih
oruzanih sustava i razvoj robotizacije
su SAD-u i drugim razvijenim drzava-
ma ornogucili su razvoj novih formi
tzv. nekontaktnog ratovanja; bit te nave
paradigme je u tome, sto se sa
svernirskom-zracnom silom (space air
VELJACA 2003. RV 7
 power) i vodenim te samovodenim pro-
jektilima velikog dometa lako samostal-
no napada ciljeve na bilo kojem mjestu
na Zemlji, u svirn meteoroloskirn i
astronomskim uvjetima, bez da se prit-
om vlastitu z ivu silu i infrastrukturu
izlaze opasnosti od protudjelovanja
protivnickih obrambenih oruznih
tava.
sus-
Nesklad medu sadasnjim sigurnos-
nim i obrambenim sustavima razvijenih
drzava, koje su vrhunac svojeg razvoja
dozivjele u casu kulminacije bipolarne
konfrontacije tijekom Hladnog rata, i
medu sadasnjom medunarodnom okoli-
nom, te iz nje proizlazecim novim pri-
jetnjama", je tako velik, da istrazivaci
koji se bave sigurnoscu i obranom
smatraju nuznorn promjenu sigurnos-
nih i obrambenih doktrina. Jedini put
koji omogucava ernpiricko utvrdivanje
sto im je potrebno uciniti, je analiza
uspjesnih rjesavanja takvih nesuglasica,
koje su se pojavile u proslosti. Ako bi
pokusali utvrditi kada su se u proslosti
u vojnoj praksi i teoriji pojavile slicne
nesuglasice kao sto su danasnje, lako bi
dosli do zakljucka, da je to bilo uvijek
u doba kada je u svijetu dolazilo do
velikih drustvenih, ali i tehnoloskih
promjena.
Bi Ii mozda dvjesto godina stara
rjesenja iz doba americkog rata za neo-
visnost i francuske revolucije mogla biti
uzor za kreativno rjesavanje danasnjih
problema?
Sadasnji svjetovni uvjeti u svemu
podsjecaju na doba gradanskih revolu-
cija, kad je novi kapitalisticki drustveni
red (sistem) zapoceo svoj pobjedonosni
pohod po Sjevernoj Americi i Europi,
da bi potom u XIX. stoljecu definitivno
srusio i zamijenio stari feudalni red
(sistem). Promjene u drustvenim
odnosima i u proizvodnoj sferi do kojih
je tada doslo u tadasnjim razvijenim
zemljama, mocno su utjecale i na
preispitivanje mjesta i uloge vojnih
cimbernka. Uvod u te promjene pred-
stavljalo je jos doba prosvijecenog
apsolutizma, u kojem su nastale mocne
i bogate europske nacionalne drzave,
ciji -su vladari - s obzirom na bogatstvo
gradanskoga sloja dobiveno trgovinom i
industrijskom proizvodnjom - lako
stvarali mocne placenicke vojske. Nije
vise onaj, kojije imao vecu drzavu i
veci broj podanika (o kojima je ovisio i
broj vitezova) lako unovacio i naoruzao
suvremeniju i mocniju flotu i vojsku,
vec onaj, koji je imao vise novcanih
prihoda za obrambeni proracun.
8 HV VELJACA 2003.
Ipak Le nacionalne vojske, koje su
do XVIII. stoljeca uspjesno zacrtale
granice europskih drzava i njihovih
kolonijalnih imperija, nisu mogle zaus-
taviti sirenje gradanskih revolucija, sto
su se iz Francuske tijekom XIX. stoljeca
nezaustavljivo rasirile u druge europske
drzave. Male i veoma skupe postrojbe
profesionalnih vojnika su u ratovima i
sukobima, koji su se odvijali u XVIII.
stoljecu u Sjevernoj Americi za vrijeme
Rata za neovisnost i revolucionarnih
ratova, koje je vodila Francuska na pri-
jelomu XVIII.i XIX. stoljeca, pokazale
da se ne mogu ucinkovito suprotstaviti
daleko brojnijim vojskama dobrovolja-
ca i na brzinu obucenih gradana. Uzrok
za poraze profesionalnih postrojbi nije
bilo oruzje (obje strane su imale posve
jednako oruzje)", vec drustvene prom-
jene koje su drzavarna - u kojima je
doslo do gradanske revolucije -
ornogucile oblikovanje posve nove
masovne vojske; s vojnom obvezom
svih drzavljana ("svaki drzavljanin je
vojnik") u arnerickim kolonijama i u
Francuskoj su na prijelazu XVIII.i XIX.
stoljeca bili ostvareni uvjeti koji su
omogucavali nastanak brojnih motivi-
ranih postrojbi posve novog tipa, koje
su katkad bile i vrjednije od starijih
profesionalnih vojski. Najfascinantnije
svojstvo novih vojski je medutim bila
njihova sposobnost, da podnose veoma
visoke gubitke, koji su vrlo brzo nadok-
nadivani sistemom opce mobilizacije.
U suvremenoj fazi razvoja se kao
analogija nekadasnjern gradanskom
drustvu javlja informacijsko drustvo,
koje s obzirom na znanost i znanje,
automatizaciju proizvodnje, globalizaci-
ju trzista i masovno visokoskolsko
obrazovanje - potiskuje i zamjenjuje
industrijsko drustvo; time otvara put za
nastanak "svjetskog super-drustva", tj.
novog globalnog svjetskog poretka
(The New World Order). Posljedice
toga su velike strukturne promjene,
koje su uzrocnik nastajanja nove glo-
- .
balne ekonomije utemeljen na kreiran-
.
ju, akumuliranju, sirenju i iskoristava-
nju znanja. U tom skupu se - pored
drzava - kao sve aktivniji sudionicfjavl-
jaju medunarodne kontinentalne i
regionalne organizacije (EU, NAFTA,
APEC, CAO i dr.), pokreti, te nadna-
cionalne organizacije (UN). S druge
strane se kao suprotne posljedice tih
novih pozitivnih trendova javljaju anti-
globalizacijski trendovi u obliku
povecanja razlika izmedu najbogatijih i
najsiromasnijih drzava, povecanje_raz-
like izmedu bogatih elita i siromasnih
slojeva u svim drzavarna, porast
medunarodnog kriminala (pranje
novca, sverc oruzjern, ljudima,
trgovina bijelim blagom, proizvodnja
droge i njeno rasparcavanje... ), te
sirenje medunarodnog terorizma i
oruzanih sukoba u raspadajucim
drzavama, koji destabiliziraju siru
okolinu, itd."
U drfavama u kojima je doslo do
informacijske revolucije, a i u drzavarna
koje su na njenom pragu, su u prvom
planu demokratske slobode i ljudska
prava pojedinca; to je dovelo do
radikalne promjene u pogledima cijelog
gradanskog drustva na obveze gradana
prema drzavi, a u sklopu toga i prema
vojnoj obvezi. Posljedica je, da vojna
obaveza u doba kad svijetu vise ne pri-
jeti opasnost svjetskog rata, nema podrucju na 15%, a na nematerijalnom implementirao paradigmu rata s korje-
nakon raspada bipolarnog sustava jed- povecalo na 3,7% od vrijednosti nitim ciljevima, s kojom je potom sve
naki znacaj kao sto ga je imala tijekom nacionalnog bruto-proizvoda (sto cini do pohoda na Rusiju (1812.godine), s
bipolarne konfrontacije. Gradanima je relativno povecanje za 80% u dekadi usporednim razbijanjem suprotstav-
u demokratskim, razvijenim drzavama 1974.-1984. iii prosjecni godisnji ljenih vojski u bitkama s odlucujucim
najprije bilo najprije omoguceno da prirastaj od 8%)". Samo pet vodecih ciljevima, sustavno rusio jednu europ-
odaberu hoce Ii svoju vojnu obvezu svjetskih drzava (SAD, Japan, sku monarhiju za drugom.
odsluziti u vojsci iii u civilnoj zastiti (iii Njemacka, Francuska i Velika Britanija) Tu spoznaju je mogao sprovesti u
drugim humanitarnim organizacijama), je u istoj dekadi, povecalo u cjelokup- praksi, jer je gradanska revolucija - uz
potom je vojna obveza drasticno nim investicijama u materijalna i nema- uvodenje sveopce mobilizacije, oslo-
skracena, pa krajern XX.viijeka u vecini terijalna dobra, udio ulaganja u istrazi- badanje kmetova od feudalnih obveza i
razvijenih drzava i u potpunosti ukinu- vanje i razvoj s 14 ,6% na 20,9%. motivacijom ogromne vecine pucan-
ta. Te korjenite promjene u stajalistima Posljedica takvog pristupa je da danas u stva za obranu dostignuca revolucije -
gradanskog drustva naspram vojne 6- 7 vodecih svjetskih drzava nastaje ornogucila formiranje velikih rnotivi-
(ne)obveze pojedinog gradana-drzav- oko 70% cjelokupne znanstvene ;anih postrojbi i brzo popunjavanje re-
ljana, mnogi smatraju jos jednom proizvodnje. Te promjene su nastav- lativnih dnevnih gubitaka, koji su u
velikom pobjedom demokracije; na ljene sve do kraja proslog tisucljeca, i bitkama - zbog radikalnih ciljeva, koje
zapadu tu promijenu zovu revolucijom jos danas predstavljaju "conditio sine je Napoleon postavljao postrojbama -
stajalista (drustva) naspram vojske, te qua non" razvojne prednosti vodecih gotovo dvostruko nadmasivale
za nju upotrebljavaju kraticu RAM drzava svijeta. prosjecne dnevne gubitke u prethod-
(Revolution in the Attitudes towards Ako se s vojnog stajalista promatra nim razdobljima."
Militaries). doba gradanskih revolucija i Naravno taj primjer nismo naveli, da
Za razliku od industrijskog drustva, informacijske revolucije, lako je utvrdi- bismo danas imitirali Napoleona, vec
koje je davalo prednost ulaganjima u ti, da su u oba primjera nastupile velike kako bismo pokazali i dokazali, da u
materijalna dobra, u informacijskim promjene, ne samo u drustvu, doba tadasnjih burnih promjena nije
drustvima prisutan je porast ulaganja u drustvenirn odnosima i proizvodnji, bilo dovoljno promijeniti samo paradig-
nematerijalna dobra, pri cernu u nego i na vojnom podrucju, U trenutku mu ratovanja i oruzane borbe vec je
ekonomiji sve vazniju ulogu dobiva gradanske revolucije, pokazalo se bilo nuzno, u skladu s time, orga-
ekonomija utemeljena na znanju. Taj naime, da se starim nacinima orga- nizirati i oblikovati posve drukcije
proces je bio zapazen jos prije raspada niziranja oruzanih snaga, ratovanja i postrojbe (dotad su casnici bili plernici,
sustava bipolarne ravnoteze, a sad je borbe nisu mogli doseci veci uspjesi. vojnici su bili placeruci, a poslije rev-
olucije su u vojsci kao obveznici sluzili
svi gradani) i izabrati posve drukciji
nacin njihovog popunjavanja ljudstvom
(uvedena je sveopca mobilizacija), te
mogucnost unaprjedenja casnicka i
docasnicka u vise cinove.
Danasnja situacija je u mnogocernu
usporediva s opisanom.
Postindustrijsko informacijsko drustvo
- koje crpi svoju snagu iz novih znanja
i tehnologija (poput CAD, CAM, CASE,
AI, robotizacije, VHIC, molekularne
biologije, genetskog inzenjermga, nano-
tehnologije, mikroprocesora, optickih
vlakana i drugih novih materijala poput
titanovih legura, kevlara, keramike idr)
te novih vrijednosti poput znanja,
postivanja ljudskih prava, otvorenog
trzista i slobodnog kretanja kapitala,
radne snage i ideja - ne razlikuje se od
industrijskog drustva zatvorenog u
poceo jace dolaziti do izrafaja. Za prim- Na Napoleonove pobjede protiv nepri- nacionalne granice nista manje nego sto
jer uocimo, da je sedam gospodarski i jatelja, koji su se drzali dotadasnjih se prije 200 godina gradansko kapitali-
tehnoloski najrazvijenijih drzava svijeta normi ratova iscrpljenja, odlucujuce su sticko drustvo razlikovalo od
(SAD, Japan, Francuska, Njernacka, utjecali znanje i nove mogucnosti, koje dotadasnjeg feudalnog drustva.
Italija, Nizozemska i Velika Britanija), mu je davalo francusko drustvo po Novonastajucim svjetskim informacij-
koje su 1974. ulozile u materijalna zavrsenoj gradanskoj revoluciji. skim drustvima, danas su preuski
dobra u prosjeku 17,6% cijelog Napoleon je srusio paradigmu ratova s nacionalni okviri bas kao sto su prije
nacionalnog bruto-proizvoda, a u ogranicenim ciljevima, kao proizvod dva vijeka tada nastajucern gradanskom
nematerijalne 2,6%, smanjilo 1984. misljenja svojih prethodnika; umjesto kozmopolitskom drustvu bili preuski
godine ulaganja na materijalnorn nje, misaono je razradio i u praksi feudalni okviri; novo informacijsko

VELJACA 2003. HV 9

drustvo danas stvara nove globalne
odnose koji ce se rijesiti promjenom
uloge drzava i integraciju drzava u nove
nadnacionalne cjeline, ciji su obrisi vec
vidljivi u EU, NAFTA-i, OPEC-u ...
Te nove teznje ostavile su posljedice
i na podrucju vojske, jer se razvijene
drzave vise ne naoruzavaju i skrbe
samo za nacionalne interese, vec grade
integrirane obrambene sustave u skladu
s medusobnim dogovorima i sporazu-
mima (dokaz nije samo NATO vec i
sporazumi CFE TLE, START Ii II).19
Posljedica opisanog procesa RAM, je da
se danasnje malobrojne moderno
naoruzane i opremljene kvalitetne pro-
fesionalne postrojbe razvijenih drzava
ne razlikuju od brojnih postrojbi indus-
trijskog drustva iz doba Hladnog rata,
nista manje nego sto su se Napoleonove
postrojbe po svojoj kvaliteti razlikovale
od postrojbi feudalnih i polufeudalnih
drzava, premda te postrojbe u
sadasnjim uvjetima ne vode pobje-
donosne ratove kakve je vodio
Napoleon. Zbog ogranicenja pri upora-
bi sile u medunarodnim odnosima, koje
irnaju oni koji odlucuju o uporabi
oruzanih snaga, ti se ratovi ne
zavrsavaju bezuvjetnom predajom pro-
tivnika, vec nametanjem politicke volje.
Glavni udar se u tim ratovima i
orufanim sukobima izvodi s ekonom-
skom i pohtickorn snagom s kojima se
iskoristavaju rezultati upotrebe
10 HV VELJACA 2003.
oruzanih snaga, koji su u vojnom
domenu kao po nekom pravilu
ograniceni. Tako je Sadam Husein
ostao na vlasti cak i nakon sto je dozi-
vio vojni poraz u Kuvajtu (1991.
godine). Slicno se dogodilo is vojnim i
politickirn vodstvom bosanskih Srba,
koje su SAD prisilile vojnom akcijom,
da se makne s dijela okupiranog teri-
torija i potpise Daytonski sporazum
(1995. godine). Ni Milosevic i njegovi
generali nisu bili u operaciji The Allied
Force vojnom silom skinuti s vlasti,
vec su samo prisiljeni na uzmak s
Kosova.
Odgovori na "kvartet" temeljnih
pitanja, koji ce odrediti noveliranje
procesa vojne profesionalizacije i ulogu
vojne sile u buducnosti
Promjene koje smo opisali kao
temeljnu i specificnu razliku post-bipo-
larnog razdoblja, zahtijevaju da se u
buducim istrazivanjima, kojima ce se
trai.iti odgovori na pitanje sto uciniti da
se sadasnje vojne obrambene sustave
sto prije pripremi na izazove
buducnosti, morati odgovoriti na cetiri
temeljna pitanja, i to:
Kako su se do danas, i kako ce se u
buducnosti mijenjati ratovi i oruzani
sukobi?
Kako se moraju promijeniti oruzane
snage, da bi uspjesnije izvodile oruzane
borbe i druge djelatnosti u buducim
ratovima i oruzanim sukobima?
Kako ce izgledati nove vojne elite,
koje ce voditi ratovanje i djelovati u
buducnosti?
Kako ce promijenjene oruzane snage
i njihove nove mogucnosti utjecati na
polozaj drzava i ponasanje politickih
elita, koje ce njima raspolagati?
Ad. 1) Trazeci odgovor na prvo
pitanje, lako mozemo utvrditi, da je
skoro medu svima koji se have sigur-
nosnim i obrambenim vidici~a post-
bipolarnih promjena, postignuta suglas-
nost o tome, da u pocetku treceg> •
nsucljeca postoji zanemarivo mala,\
vjerojatnost izbijanja svjetskog r:at~ za
koji su nekad oba bloka, skoro pola
stoljeca pripremala i naoruzav.ala svoje
snage. Danas su sve razvijene dri.a_ye
usuglasene, da svoje nacionalne ciljeve
mogu postici samo medusobnom
suradnjom na svim podrucjima
(ukljucujuci i obrambenom), pri cemu
su politicka i ekdnomska stabilnost pre-
duvjet njihovog zajednickog hapretka.
No nitko pri tome - unatoc
dosadasnjim miroljubivim i mirotvorn-
im naporima medunarodne zajednice -
ne iskljucuje razvoj medunarodnog
terorizma, koji ce zahtijevati takoder
vojne protumjere", a isto tako ne
iskljucuje se ni vjerojatnost lokalnih ili
mozda cak i sporadicnih regionalnih
ratova s ogranicenim ciljevima u nesta-
bilnim dijelovima ~vijeta, kao ni
brojnih oruzanih sukoba nii.eg inten-
ziteta",
(nastavlja se)
Napomene
l Vojna doktrina predstavlja u nekoj drzavi
zvanicno usvojen sustav uredenih pogleda na
razvoj oruzanih snaga (I); njihovu pripravnost za
uporabu (2); i uporabu u miru (3), u krizama (4)
i u oruzanim sukobima, te u ratu (5). Temeljno
pitanje na koje moraju odgovoriti stvaratelji vojnih
doktrina je tko ce biti najvjerojatniji protivnik u
najgorem slucaju - u mogucern ratu kao najtezern i
najmocnijern obliku konfrontacije. Vojne doktrine
su tijesno povezane s drzavnom vanjskom i
unutamjom politikom. U svim vojnim enciklopedi-
jama (Sovjetskaja Voennaja enciklopedija - 1977 -
3.svezak strana 225, americko-britanska !MADE
1990;Jugoslavenska Vojna enciklopedija i dr.)
polazi se od wga da svaka doktrina ima dvije kom-
ponente: politicku i vojno-tehnicku.
2 O tome je detaljnije, s naglaskom na sukobe
niskih intenz iteta, koji su zamijenili klasicne
ratove, pisao Kimbra Fishel u clanku Relating
Doctrine LO Strategy - A Prelude to Success for
Twenty-First Century Warfare (Low Intensity
Conflit and Law enforcement - No 3 - 1999 - str.
22 - 38). Tako je asimetricnirn napadima posvecen
cijeli posebni broj americkog srrucnog casopisa
(Military Review - srpanj/kolovoz - 2001);
3 Timothy Shimeall, Phil Williams, Case Dunlevy:
Countering cyber war - NA TO review - winter -
2001/2002 - str, 16-18;
4 Da je korupcija takoder vazan cimbenik prijetnje
govore podaci o stetama koje je za NR Kinu
objavio u svoj jesenskom broju 1999. renomirani
znanstveni casopis Foreign Policy. Ukupne stete
izrazene u postotku nacionalnog bruto proizvoda
(GNP) dosegle su 4,79% od cega je: utaja poreza -
1,43%; reprezentacija drzavnih sluzbenika - 1,4%;
potkupljivanje drzavnih sluzbenika pri sklapanju
poslova iz njihove nadleznosti - 0,63%; potkuplji-
vanje drfavnih sluzbenika pri izgradnji objekata -
0,68%; carinski gubitci zbog potkupljivanjacarini-
ka i sluzbenika - 0,34%. Ostalo se pripisuje
skrivenoj uporabi izvanproracunskih prihoda.
5 Taj cimbenik je vazan osobito za ekonomski
razvijene drfave; njegova posebnost je da djeluje
na dugi rok. Tako se za SAD, njernacku i Japan
smatra da su 2000. imale matne udjele drzavljana
starijih od 65 godina - redom 12,6%, 16,2% i 17%;
2025. godine ti ce udjeli iznositi 18,5%, 23, 1 % i
27,6%.
6 Sve do 2002. u strucnim krugovima prevladavalo
je misljenje da Ruska Federacija i SAD namjerno
drze monopol - sprecavajuci sirenje otkrica s
podrucja radarski "nevidljivih letjelica" i
tehnologije koja jamci apsorpciju radarskih zraka.
Prema najnovijim podacima iz zapadnih izvora,
postoji velika vjerojatnost, da ce ruska avioindus-
trija u zelji da poveca izvoz - omoguciti Indiji
uporabu njihovih otkrica (Seymour Johnson, Nick
Cook: Indian Air Force may procure Russian
Stealth - Jane's defense Weekly - 16.01.2002. - str.
28) Takoder je poznato da na projektima radarski
"nevidljivih letjelica" radi i Francuska (Menno
Steketee: Dassault expands stealthy UAV, UCAV
development - isti izvor - str. 13.
7 Michael Sirak je u vijesti iz Washingtona (s
naslovom Man-portable lasers explored for US
future force) pretpostavio, da SAD za potrebe
kopnene vojske razvijaju prijenosno energetsko
oruzje zracne obrane za posebnog voj nika.
Upotrebljavaju se kao zamjena za dosadasnje pri-
jenosne rakete Stinger FIM-92 (lane's Defence
Weekly - 09.01.2002. - str. 7);
8 Zamjenik nacelnika generalstaba americke vojske
general John Keane je u godisnjem sijecanjskom
intervjuu izjavio, da u SAD razvijaju takoder vri-
jedne rninijaturne bespiloine letjelice zajednokrat-
nu upotrebu, koje ce upotrebljavati na prvoj crti
bojista kao neku vrstu streljiva (jane's Defence
Weekly - 30.01.2002. - str. 32). Takoder je pozna-
to, da u SAD traje razvoj leiece platforme za pojed-
inacnog vojnika (MH: Strap-on machine allows
troops to fly - Jane's International Defence Review
- May - 2001 - str.23);
9 Sva oruzja i orui.ane sustave ne razvija vojska
nego i znanstvene ustanove za istrazivanje svemira,
kao npr. NASA. Prema posljednjim podacima,
NASA razvija "inteligentno plovilo", koje ce se
upotrebljavati i u vojne svrhe (Craig Heyle: NASA
advances Intelligent Vehicle Programme - Jane's
Defence Weekly - 16.01.2002. - str. 29);
10 Te je projekte i dosadasnje letjelice detaljnije
opisao Nick Cook u clanku Out in front -
unmanned air wehicles (lane's Defence Weekly -
16.01.2002. - str. 24-27)·
11 John Roos Hunter-Killer UGVs - Battlefield-
Robots Are Within Reach - Armed Forces Journal
International - January - 2002 - str. 28-31;
12 Karl Marx je prije gotovo 200 godina global-
izaciju pojmio kao sircnje kapitala. Americki profe-
sor Michael Hardt, poznat zajedno s filozofom
Antoniom Negrijern, kao autor knjige Imperij, inzi-
sura na tome, da globalizacija danas nikako nerna
samo ekonomski utjecaj, nego i globalne, kultume,
politicke, vojne i druge utjecaje. Kad je analizirao
ulogu arnericke vojske u proslogodisnjem i ovogo-
disnjem vojnom djelovanju u Afganistanu urvrdio
je , da ta vojska ne moze danas vise djelovati samo
u interesu SAD-a kao nacionalne drzave, vec djelu-
je i u interesu globalnog kapitala, preko zastire
ljudskih prava pa nadalje. Da je upravu pokazuju i
izjave americkih generala koji jos uvijek cvrsto
vjeruju da brane nacionalne interese SAD-a, ali im
je zapravo preuska podloga, pa stoga posezu za
dodatnim globalnim vrijednostima. Novu ulogu
arnericke vojske Hardt je dopunio s time, da je
utvrdio da i arnericki neprijatelji ne djeluju vise
kao nacionalne drzave, vec su se takoder orga-
mzrrali u medunarodne rnreze (u Pentagonu se u
vezi s time vec neko vrijeme upotrebljava pojam
"netcentric warfare"). Pojedinosti njegovih origi-
nalnih razmisljanja predstavljene su u daljnjem
intervjuu u Delu (lmperij Globalizacije - Delo -
09.03.2002. - SP - str. 10-11);
13 Razlog opravdane sumnje lezt u cinjenici da
medunarodna zajednica reagira promptnije nego u
proslosti, te da se svi sukobi svode i svodit Ce se na
sukobe niskog intenziteta izmedu sukobljenih
snaga uz prisustvo medunarodnih snaga za odrza-
vanje mira, ili Ce medunarodne snage nametati
mir. Ako se uopce moze govoriti o konvencional-
nom sukobu, onda to moze biti izmedu drzava na
najniiem stupnju informatitkog razvoja i to
iskljucivo prije intervencije (diplomatskeViii
vojne) medunarodnezajednice. To je i [edino
opravdanje za postojanje velike konvencionalne
armije tehnickog razdoblja, sprijeciLi brzi gubitak
vlastitog teritorija, te tako omoguciti agresoru da
tijekom diplomatskog pregovaranja nametne
odredena politicka rjesenja za osvojeno podrucje,
14 U SAD-u su medu tradicionalne prijetnje
arnerickoj nacionalnoj sigurnosti ukljucili: a)
mogucu pojavu nove ideologije; b) pojavu nave
neprijateljske koalicije; c) pojavu novog suparnika,
koji bi ugrozio interese i ulogu SAD; d) sukob s
globalnim posljedicama kakvi su bili I. i II. svjetski
rat; e) regionalni sukob u Europi; 0 regionalni
sukob na Bliskom istoku; g) regionalni napad na
zapadnoj polutci; h) regionalni sukob u istocnoj
Aziji; k) regionalni sukob u juznoj Aziji; 1) region-
alni sukob u Africi i m) klasicni terorizam. Medu
10 najopasnijih netradicionalnih(asimetricnih)
prijetnji u SAD su uvrsuli: (1) nuklearni ili
bioloski napad na SAD; (2) veliki informaticki
napadi na SAD, (3) bioloski iii kemijski napadi na
drzave koje podupiru SAD; (4) napad oruzjem
masovno unistenje na americku vojnu iii
obavjestajnu infrastrukturu; (5) inforrnaticki napad
na americke iii saveznicke orufane snage; (6)
uzrokovanje neslaganja u vodstvu SAD Lijekom
procesa selekcije ciljeva za arnericke napade; (7)
proliferacije oruzja u zone u kojima SAD imaju
vazne interese; (8) razvoj novih vojnih doktrina,
koje bi lako ugrozile SAD; (9) kemijski napad na
ciljeve u SAD, i (10) potpuno neocekivani i nepoz-
nati napad. Medu tri najveca izazova u SAD su
uvrstili: (a) obnavljanje utrke u naoruzanju s
novim suparnikom; (b) nenadani traumaticni
napad na SAD uz upotrebu nekonvencionalnog
oruzja, i (c) gubitak potpore od americkih savezni-
ka. Pojedinosti o tome i drugim oblicima tranzicije
u razdoblju po zavrsetku "Hladnog rata" predstavl-
jene su u danku Tomislava Loncara (Hrvatski
vojnik - veljaca - 2002 - str. 22 - 27);
15 Napoleonova zasluga je, da je stara oruzja
upotrebljavao na nov nacin i da je znao uporabiti
brojne postrojbe, i to tako da su se posebni dijelovi
postrojbi samostalno kretali u svojim smjerovima
takvom brzinom da su se na bojisnici nalazili
najedanput. Kao topnik dosao je na ideju kako da
iskoristi paljbene mogucnosu tadasnje poljske
artiljerije. Umjesto rascjepkane upotrebe baterija
koje su koristile pjesacke i konjanicke divizije,
formirao je mocnu artiljerijsku rezervu; tvorile su
je topnicke jedinice s konjskom zapregom.
Manevriranjern uh jedinica tijekom bitke, dosegao
je tez iste na glavnom smjeru i time bimo olaksao
pjesastvu i konjici, da iskoriste ucinke topnicke
paljbe, Pojedinosli o Napoleonovoj strategiji i tak-
tici su detaljnije opisane u djelima poznatog fran-
cuskog teoreucara Kamona (koji je napisao vise od
sto studija o toj problematici) ali i u svim vojnim
enciklopedijama (npr. u Sovjetskoj Vojnoj enciklo-
pediji - 1977. - 5. svezak, str. 487-9).
16 lstrazivaci, koji kriticnije analiziraju proces
globalizacije, dolaze do zakljucka, da su nejed-
nakosti u globalnom ekonomskom razvoju u doba
globalizacije slicnije onima aktualnim u 19. sto-
ljecu, nego onima u 20. James Petras i Henry
Veltmeyer su u svojoj knjizi Globalization
Unmasked - Imperialism in the 21st Century
(Fernwood Publishing - 2001 - str. 20) utvrdili , da
su tocni podaci Agencije UN za industrijski razvoj
(UN!DP), prema kojima je 20% najbogatijih drzava
na svijetu jako povecalo svoj udio u svjetskom
dohotku, dok se je udio 20% najsiromasnijihdrza-
va jos vise smanjio. Od 1960. do 1989. godine,
udio bogatih drzava je skocio sa 70,2% na 82,7%, a
u isto vrijeme udio siromaSnih u svjetskorn
dohotku je pao s 2,3% na 1,4%. Jaz medu bogatima
i sirornasnima se sve vise produbljuje, sto
dugorocno gledano stvara pogodne uvjete za porast
broja oruzanih sukoba u nerazvijenim dijelovirna
svijeta,
17 Auter se pri analizi tih pokazatelja kao i drugih
kolicinskih pokazatelja koji ilustriraju razvojne
trendove oslonio na tabele 1, 2 i 3 studije Ankice
Cizrnek (Znanost i poloza] Hrvatske - Hrvatski
Vojnik - svibanj - 2001 - str. 12-15)
18 Americki znanstvenik Trevor Dupuy je utvrdio,
da su prosjecni dnevni gubitci pobjednika u doba
do pojave Napoleona iznosile oko 10% ukupne
zive sile na dan; za Napoleonovih ratova gubitci su
skocili na 16% na dan (Attrition - Forecasting
Battle Casualties and Equipment Losses in Modern
War - Nova Publications - Virginia - USA - 1995 -
figure 13)
19 Pri provedbi tih sporazuma vaznu ulogu imaju
medusobne inspekcije, koje nadziru izvedbu tih
sporazuma. Vehko dostignuce na torn podrutju
predstavlja sporazum o slobodnom nebu (Open
Skies Traty). Pojedinosu o nalozima nadzornika i
Lim sporazumima predstavljene su u casopisu
Hrvatski vojnik serijom clanaka razlicitih autora
(No.69 - ozujak 2001. - str. 7 - 2 7)
20 U SAD-use nakon 11. rujna 2001. promijenio
poloza] tako drasticno, da tu promjenu mnogi
usporeduju s napadom na Pearl Harbour, 1941. lz
tajnih stenograma i javnih izjava americkog pred-
sjednika Busha, poznato je da su se SAD odlucile,
da se vise nece prepustau izazovima potencijalnih
protivnika, vet Ce poceti s preventivnim napadima
na sve drZave koje Ce tolerirati iii podupirati
medunarodne teroristiCke organizacije, ili razvijale
orui.je za masovno uniS~enje. U vezi s rim su SAD
vec poduzele usporedne vojne akcije protiv Iraka,
nakon cega mozda uslijede udari po lranu, Siriji,
Jemenu, Sudanu i drugim drfavama, s ciljem da se
u njima postojeCi reZimi zamijene s onima kooper-
ativnijima u borbi protiv medunarodnog terorizma
(Tajni stenogrami s rusko-americkog posjeta o
"osovini zla" - Delo - 7.3.2002. - str. 4; Delo vijest
dopisnika iz New Yorka o prvih sest mjeseci rata
protiv terorizma - 12.03; Delo - Atomski nacrt
Pentagona - 14.03.2002);
21 U svezi s tim je pukovnik Zvonko Orehovec sa
suradnicimaobjavio opseznu studiju, koja je 2001.
izaSla u tri nastavka u strutnom tasopisu Hrvatski
vojnik (Zagreb - No 77, 78, 79)
VELJACA 2003. HV 11

Pise pukovnik dr. SC. Dinko MIKULIC
hema strukture Ministarstva
---- 8x8 25 mm x 137 NATO - uz tenkove Leclerc. VCI 8x8 - druge lnaeice
s obrane Republike Francuske je
jednostavna: zdruieni stater,
DGA - direkcije za naoruianje i
DAS - uprava za streiesk«
poslove. Visoka pozicija DGA govori o
njezinoj ulozi. Razlozi su jednostavni.
Sigurnost i medunarodni polozaj
Francuske nije mogao ostati samo na
snazi svoje vojske nego i na tehnoloskoj
snazi industrije koja mora odgovoriti
modernim potrebama. To je jasan put
stvaranja DGA i odluke generala
Charlesa de Gaullea 1961. godine.
Danasnja DGA je reorganizirana kao
moderna i vodeca europska organizacija
za obrambene materijalne resurse
naorufanja. lsticanje tehnoloskog razvoja
i industrijske strategije ostaje vazna sas-
tavnica vojne sile i u novim uvjetima
Europske unije. Proces opremanja i
nabave polazi od postavljenih opera-
tivnih zahtjeva zdruzenog stozera prema
DGA. Osiguranje nove opreme se odvija
u suradnji s vidovima kopnene vojske,
mornarickih snaga i zrakoplovstva.
Poznati proizvodi koji su na osnovi toga
razvijeni su tenk Leclerc, samovozna
haubica Caesar 155, nosac zrakoplova
Charles de Gaulle, podmornica Agosta,
raketni sustav Exocet, helikopter NH 90,
borbeni avion Rafale, sateliti za motrenje
12 HV VELJACA 2003.
ka direkcija
ianje DGA
VBCI Bxs - vlastiti identitet razvoja: kotacno voziTu •za prvu crtu 28 t B
pjesastva. Baza je VEXTRABxa, GIAT lndustrije (EUROSATORY 1996.)
Helios, i drugo. DGA je odgovorna za
testiranje i implementaciju naoruzanja i
vojne opreme. DGA podupire restruk-
tuiranje obrambene industrije i stvara
nova partnerstva na nacionalnoj i
medunarodnoj razini.
Republika Francuska ima blizu 60
milijuna stanovnika. Francuska vojna
sila ukupno broji 437.000 vojnog osob-
lja, sto ce ostati konstanta u slijedecem
srednjorocnom razdoblju. Od toga u
kopnenoj vojsci ima oko 167.500 ljudi, u
mornarici 55.000, u zrakoplovstvu
70.000, u fandarmeriji 99.000, i ostalo
46.000 ljudi. Casnika ima oko 38.000, a
docasnika 200.000. Zavrsen je proces
profesionalizacije vojne sile. U meduna-
rodnim operacijama nametanja i odrza-
vanja mira Francuska je iznimno aktiv-
na. Primjerice u bivsoj Jugoslaviji,
Republika Francuska je angazirala 7945
ljudi, 8 aviona plus 13 u stalnoj
pripravnosti, 19 helikoptera, 31 borbeno
vozilo AMX lOP, oklopni transporteri;
164 VAB-a i 130 VBL U Afganistanu je
trenutacno angazirano 4200 ljudi, 7
brodova, 12 aviona i 11 helikoptera. U
Saudijskoj Arabiji je trenutacno oko 180
ljudi, 5 aviona Mirage Fl, 3 Mirage Fl
CR, 1 Cl35. a i u drugim misijama di-
ljem svijeta Republika Francuska
pokazuje svoju odlucnost angaziranja
ljudi i tehnike na zadacama uspostave
mira. U praksi, stvarne sposobnosti
ljudske sile i vojne opreme ovise o orga-
nizaciji, doktrini i obuci, te se stoga
pozornost daje vecern skladu djelovanja
u novim uvjetima. Zbog sirokih
aktivnosti vojne sile odobreno je
povecanje vojnog proracuna. Proracun
za vojni program opremanja u 2003.
godini iznosi 13.64 milijardi EUR, sa
stalnim rastorn u srednjorocnorn raz-
doblju do 2008. godine. Smatra se da je
francuska vojna sila vrhunski opremlje-
na, da posjeduje najnaprednije vojno
naoruzanje i opremu na kopnu, mom i u
zraku. Za to je zasluzna DGA.
Na osnovi 50 provedenih zajednickih
operacija francuskih postrojbi u posljed-
njih 10 godina, uocenirn prednostima i
manama, prijetnjama i rizicima, obnovl-
jeno je planiranje i postavljena opti-
mizacija s namjerom koherencije (coher-
ence) provodenja zadaca u novim uvjeti-
ma. Medusobna povezanost, dosljednost
i jasnoca koherencije ocitava se u opera-
tivnim sposobnostima - opremljenoscu,
personalno - organizacijskim, tehnickirn
- tehnolosko - industrijskim know-how,
financijskim i kalendarskim skladom.
Odredeno je osam (8) glavnih vojnih
sustava: odvrecsnje (DIS), zapovijedanje
- komunikacije - nadzor i obevjesteveiije
/ inteligence (CJI), strategijska i tskticke
pokretljivosc (PRO]), duboki udar
(PROF), ovladavanje zracno-kopnenim
okruijem, ovladavanje zrscuo-mome-
rickim okruijem, ovladavanje zrscno-
svemirskim okruijem, te pripremljenosc
za posebne uvjete (PREP).
Osnovne znacalke DGA
DGA ima iznimno znacenje za buducu
francusku i europsku obrambenu indus-
triju. Posebno se istice razvoj DGA od
1997. godine, kada je provedena velika
reorganizacija i smanjenje s prijasnjih
50.000 ljudi na sadasnje brojno stanje
direkcije 18.185 ljudi (oko 15% vojne
osobe). Danas ona vodi 97 glavnih pro-
grama naoruzanja i vojne opreme.
Kapacitet narudzbi u cijeni iznosi 10.2
milijard.i EUR. DGA ima 20 evaluacijsko-
ispitnih sredista ili centara za obrambenu
tehnologiju, kako bi se razvijena oprema
mogla kvalitetno ispitati, procijeniti i
dati na uporabu francuskim oruzanirn
snagama i partnerima. U centrima i
obrambenoj industriji ne postoji pojam
hladnog pogona. Ako nema narudzbi
postoje razvojne tehnoloske zadace do
razine izrade demonstratora iii proioupa.
Pozornost je dana na priprerne kroz
dugorocne i srednjorocne planove, sto je
Autoriteti DGA : 20 centara evaluacije i testiranja, otvoreno za
@ Grana/bransa testiranja i ekspertize letenja
,.._)I .,. _: ,
@) Bransa zrakoplovne opreme
@ Raketna bransa
@ Bransa kopnenih sustava
® Bransa mornarleklh sustava i tehnologija
nuzno da se postavi vojna tehnologija.
Programi pocivaju na stupnjevima
(priprema, dizajn i nabava), odnosno na
razradenim Iazama pripreme,
izvodljivosti, razvoja i proizvodnje.
Odreduju se direktori programa. U
prvim fazama je znacajna strategija
akvizicije. Vaznu ulogu u kreaciji pro-
grama imaju mjesovjte grupe sastavljene
od casnika iz stozera i inzenjera DGA.
Da se implementira nova tehnologija
potrebno je najmanje 10 godina. Zato
DGA prati stanje u industrijikako bi
mogla odgovoriti vojnim potrebama. -
Koherentne su medunarodne obveze
Francuske, posebno na zapadnoeurop-
skom udruzenju obrambene industrije
WEAG i OCCAR, gdje se vode projekti
suvremenog naoruzanja u kojima DGA
participira na vecem broju projekata.
Istaknuta je cinjenica da ce u buducnosti
biti vrlo tesko obrazloziti vlastue projek-
te razvoja ako postoje europski partners-
ki interesi za slicnim projektima
naoruzanja i opreme. Postoji dogov-
orenih 5 nacela na kojima se zasniva
suradnja. Rezultat toga je jedna partners-
ka administracija, sto znaci manja cijena
proizvoda i bolja uskladenost razvoja i
proizvodnje. Podjela posla na projektima
donosi se na razini zajednickog odbora.
DGA istice nove pojmove "saveznistvo" i
"partnerstvo" u vojnoj industriji. Od 45
milijardi EUR koji se u europskoj
obrambenoj industriji odvajaju za
naoruzanje i opremu, Francuska par-
ticipira (DGA) oko 14 milijardi EUR
(170.000 zaposlenih), odmah iza Velike
Britanije sa 18 milijardi EUR (190.000),
a ispred Njernacke sa 8 milijardi EUR
(120.000).
Na pitanje buducih projekata
naoruzanja, zamjenik d.irektora DGA,
general Nicolas de Chezelles je odgovo-
rio da ako postoje europski interesi, vrlo
,......_
BASSIN
~ • (Val di!
LRBA • CTA
IB,.stl
CELAR
(VtrnonJ
• (Ronnn)
CEPr
ISo<l,yJ
•
•
• CEB
GER BAM • (VMtle.l)
(loritnl) ETAS
(Angers)
{Bourge~)
CAEPE
(St-MMard)
CEV
tesko ce biti obrazloziti slicne vlastite
projekte. Ujedinjenje Europskih drzava
dovod.i do vece europske povezanosti i
konkurentnosti u obrambenoj industriji,
te vece vojne sposobnosti.
ZadaceDGA
• Priprema buducih obrambenih sustava
• Vodenje programa naorufanja
• Osiguranje znanstvenih i tehnickih
ekspertiza
• Testiranje i procjenjivanje opreme i
obrambenih sustava
• Osiguranje industrijskog odrzavanja i
konverzija aeronauticke opreme
• Poslovanje u medunarodnim relacija-
ma na podrucju partnerstva
Strategijski ciljevi DGA
• Dizajniranje i pripremanje buducih
obrambenih sustava
• Vodenje i optimiziranje proizvodnje i
potpore obrambenim sustavima
• Izgradnja europskog naoruzanja i
razvoj internacionalnog naoruzanja
Ambicija DGA: Priprema buducih
obrambenih sposobnosu Francuske i
Europe, supervizija realizacije oruznih
sustava
Struktura DGA
DGA se sastoji od veceg broja uprava i
namjenskih sredista:
• DPM - uprava za programe, manage-
ment, nabavu, metode i kontrole
kakvoce
• DSP - uprava za vojne sustave i per-
spektivu planiranja
• DCI - uprava za kooperacije i industri-
jske poslove
• DRI - uprava za medunarodne odnose
• DCE - uprava za razvoj sustava i testi-
ranje
• SMA - uprava za odrzavanje zrakoplo-
va, popravke i rernont
• DGO - uprava za management i orga-
nizaciju
"novj • DRH -uprava za ljudske resurse
• Ostale sastavne cjeline su: Sredisnja
uprava za obranu i informacijsku sig-
Reuil) urnost, DGNCOMM komunikacije,
inspekcija naoruzanja, i Srediste za
•
•
(A,cU<n)
CEV
(B1t1l9ny)
visoke studije naoruzanja .
Sredista za testiranje i
ETBS
procjenjivanje
U 20 sredista DGA (Systems
Evaluation & Test Directorat, 2001),
zaposleno je 8500 ljudi, ukljucujuci
3900 izvrsitelja i inzenjera. Godisnje ula-
ganje je 9 milijardi EUR, a ukupni
promet: 850 milijardi EUR. (podaci se
razlikuju ovisno o izvoru). U odrfavanju
zrakoplova, za obavljanje popravaka i
remonta, zaposleno je na odrzavanju
turbina 1035 ljudi, aviona 1280 ljudi,
helikoptera 965 ljudi.
Djelatnosti naoruzanja i vojne
opreme: informacijski i komunikacijski
sustavi 11 %, kopneni sustavi 11 %, zracni
sustavi 20%, mornaricki sustavi 9%,
takticke rakete 8%, nuklearno oruzje
12%, obuka, trening 9%, komercijalna
aktivnost 6%.
Naoruzanje u europskom okviru
Referentna tocka je sastanak
VELJACA 2003. BV 13
 Europskog vijeca u Helsinkiju, u prosin-
cu 1999. lstaknuti su glavni ciljevi,
kreiranje zadaca iz Petersberga. Snage za
brzu reakciju tr.ebaju biti operativne u
2003., sto ukljucuje 60.000 moderno
opremljenih vojnika svake godine.
Rezultat toga je logisticka prilagodba
europske obrambene industrije. S druge
strane, prvi pogled na arnericku i europ-
sku obrambenu industriju pokazuje na
nesrazmjer prihoda i zaposlenosti u
obrambenoj industriji: Amerika nosi 90
milijardi EUR i 1.300 000 ljudi, a Europa
45 milijardi EUR i 600 000 ljudi (prema
drugim podacima: Amerika 120 Milijardi
EUR/1.300.000, Europa 50 Milijardi
EUR/600.000). Unutar obrambene indu-
strije EU-a inicira se pitanje o tome kako
osigurati vojne sposobnosti i kako sma-
njiti veliku razliku i ojacati europske
vojne sposobnosti, pragmaticno i
ucinkovito.
Pristup temeljen na pragmatizmu:
lnicijativa na legitimnosti europskog
naoruzanja ima kontinuirani fokus i daje
doprinos procesu rasta njezine sposob-
nosti, politickorn potporom i koncen-
tracijom jasnih prijedloga. Ptistup teme-
ljen na ucinkovitosti: Ostale inicijative
naorufanja kao sto su Loi i OCCAR, tre-
bale bi nastaviti i produbiti svoje
aktivnosti tako da dobiju na ucinkovi-
tosti. WEAG je sirok i samo neformalan
forum za potrebe naoruzanja, ali nije
odgovarajuci (EU mehanizam).
NATO je baza i pogon
kolektivne/globalne sigumosti, borba
protiv terorizma. Dosljednost NATO-a je
na interooperabilnosti i transatlantskim
zadacarna, a buducnost na ravnotezi
dijaloga (EU/NATO). WEAG-ovi interesi
su: poboljsanje suradnje istrazivanja i
razvoja, europsko trziste obrambene
opreme (EDEM), le identifikacija i pro-
moviranje ideja i nacina.
OCCAR - organizacija za
zalednlcku kooperaciju u
naorufan]u
Clanice OCCAR-a su Njemacka,
Francuska, ltalija i V. Britanija.
Status: lnterhacionalna organizacija,
kreirana konvencijom i potpisana 9.
rujna 1998. s legalnim statusom pocetka
28. sijecnja 2001. godine.
Zadace OCCAR-a su: koordinacija,
upravljanje i implementacija potpisanih
programa naoruzanja. Poboljsanje
ucinkovitosti programa upravljanja,
prema cijeni, planovima i perfor-
mansama. Koordinacija i promocija
zdruzenih aktivnosti u buducnosti.
Povijest OCCAR-a pocinje 1991. godine
14 HV VELJACA 2003.
Struktura Ministarstva
obrane Francuske
MINISTARSTVO
OBRANE
ZDRUZENI STOZER
inicijativom Europske agencije
naoruzanja, 1992. godine stvara se
WEU-WEAG, a 1995. godine WEAO, le
1997. godine nastaje konvencija i
stvaranje OCCAR-a, odnosno 1999.
godine je potpuna legalizacija njegova
idemiteta.
OCCAR : 5 nacela djelovanja
1. Poboljsanje odnosa cijena I ucinkovi-
tost kooperativnih programa
2. Prioritet opremi koju je razvijenala
organizacija OCCAR
3. Poboljsanje europske DTIB konkuren-
cije
4. Odricanje vlastitih prema globalnom
interesu
5. OCCAR otvoren ostalim nacijama
Perspektive OCCAR-a u srednjorocnorn
razdoblju
THALES i EADS
Kako poboljsati konkurenciju dok se
europska obrambena industrija povezu-
je? Kako postici konkurenciju na nizim
razinama bez smanjenja odgovornosti
glavnih? Odgovor se nalazi u asocijacija-
ma obrambene industrije.
Medu 10-ak vodecih asocijacija
obrambene industrija (Boeing, Lochead
M., BAE Systems, Raytheon, Northrop
G., Genaral Dyn., Rolls-Royce, Snecma)
ubraja se grupa elektronicke telekomu-
nikacijske opreme THALES i grupa
zrakoplovne opreme EADS. Godisnji pri-
hod THALES-a iznosi oko 10 milijardi
eura, a zaposljava 65 000 ljudi, od toga
oko 50% u Francuskoj. Od ukupnog
prometa, na obranu otpada 56%.
THALES ima drustva u 50 drzava
velikim udjelom vlasnistva. Ima i svoje
sredisnjice za medunarodne poslove.
U proizvodnji telekomunikacijske
oprerne za vojsku se nalaze u samom
vrhu (VF VHF radiouredaji, PR4G).
Grupu raketnih sustava, komunikacija
i elektronickih sustava EADS (European
Aeronautic Defence &: Space) drzi Iran-
cuski holding tvrtki 46%, i njemacki
holding Daimler Chrysler 46%, SEPI
8%, uz udjel drzave 35%. Dominiraju
UPRAVA ZA •
DGA STRATESKE
POSLOVE
MATRA proizvodi obrambenih sustava
za kopnena, mornaricka i zrakoplovna
sredstva, najsurremeniji raketni sustavi.
Planiranje buducnostl
obrambenog programa
Dugorocno planiranje potreba za
naoruzanjern i vojnom opremom je
vazno te se zato radi perspektivni plan
PP na 30 godina, zatim za 15 godina
(2015), srednjorocni 6-godisnji vojni
program, te godisnji vojni proracun,
Definiran je proces akvizicije, regulacija
nabave, izvozno-uvozna regulativa.
Geneza PP 30 koncepta pociva na evolu-
ciji ratovanja i evoluciji lehnologija.
Jedno i drugo donosi sustav ideja. To
znaci postavljanje novih tehnologija -
donosenje R&T strateskog plana i pro-
jekata - tehnoloskih demonstratora.
Dugorocno planiranje se temelji na
dugorocnim strategijskim studijama
(geopolitickirn izgledima, obrambenoj
politici), dugorocmm operativnim studi-
jama (mogucnosu prijetnji, buduca
borba), i buducim tehnologijama. Od
perspektivnog plana do obrambenog
proracuna moguce su promjene, s
obzirom na politicke, ekonomske, inter-
nacionalne, i ekoloske uvjete.
Srednjorocni vojni program
(2003. - 2008.)
(2003 - 2008 Military programme,
BILL OF LAW) •
Srednjorocni vojni program je podije-
ljen na dva dijela. U prvom dijelu je dan
generalni okvir francuske obrambene
politike radi njezinog razumijevanja, le
obrambeni napori koji se brinu za sig-
urnost ljudi i obrane nacionalnih intere-
sa. Definiraju se glavne strategijske
funkcije i model prilagodbe 2015.
Europa postaje glavni politicki i geograf-
ski fokus. Odredeni su glavni ljudski i
tehnicki kapaciteti zdruzene sile, na
kopnu, morn i zraku za ostvarivanje
potrebnih sposobnosti (C31, mobilnost, i
ostalih sest vojnih sustava). Financiranje
programa naoruzanja i vojne opreme je
dano po godinama: 2003/13.64 milijardi
EUR; 2004/14.6; 2005114.72;
2006/14.84; 2007/14.96 i 2008/15.08
milijardi EUR. Prikazani su glavni pro-
grami s tipovima i kolicinama naoruza-
nja, na strateskoj, operativnoj i takuckoj
razini za kopnene, mornaricke i zracne
snage
U drugom dijelu srednjorocnog
vojnog programa prikazani su programi i
upravljanje, iehnologije, industrija i
istrazivanje, konsolidacija profesional-
izacije, obrambena organizacija i
sluzbene deklaracije. Znacajke vodenja
osam (8) glavnih programa vojnih susta-
va, proizvodnje i isporuke oruzja su:
- odvracanje (DIS), tj. nove generacije
nukleamih raketa SNLE-NG, MSl, ASMP-A
- zapovijedanje - komunikacije - nad-
zor - inteligence (CJ!), tj. zapovijedanje
strategijske, operativne i takticke razine
(COPER, GFIM, SICV postaje), komu-
nikacijske i motrilacke sposobnosti
(SYRACUSE lll, Helios 11), i drugo
- strategijska i takticka pokretljivost
(PRO]), tj. vojni transportni zrakoplovi
A 400M, helikopteri NH 90, i drugo
- duboki udar (PROF), tj. gradnja
novog nosaca zrakoplova tipa Charles De
Gaulle, borbeni zrakoplov Rafale, raketa
dugog dorneta SCALP-EG, helikopter
Cuogar, i dr.
- ovladavanje zracno kopnenim okruz-
jern, Leclerc tenkovi, borbena vozila
pjesastva VBCINPC, FEUN sustavi
opreme vojnika u ABK uvjerima, ATLAS
topnicki sustav, i drugo
- ovladavanje zracno-morskim okruz-
jern, Horizont - klasa fregata, Barakuda
klasa nuklearnih podmornica, i drugo
- ovladavanje zracno-svernirskim
okruzjern, SDCA francuska inacica
AWACS-a, MICA raketa zrak-zrak,
METEOR raketa, SAMP/T raketa zernlja-
zrak, proturaketno oruzje, GIRAFFE
radari
- spremnost i odrfavanje operativne
sposobnosti (PREP), odrfavanje oprerne,
bioloska zastita sile, medicinska potpora,
istrazivacka potpora (R&:T)
Na kraju kratkog prikaza
srednjorocnog plana, koji sadrzi jos
mnostvo zanimljivih podataka razvoja
vojne sile, predsjednik Republike
Francuske Jacques Chirac potpisao je
deklaraciju, cirne se daje potpora obram-
benim naporima.
Vojni proradun za
2003. godinu
Transparentnost vojne potrosnje dana
je u vojnom proracunu za 2003. godinu.
Vojni proracun iznosi blizu 40 milijardi
EUR, sto je oko 2.6% BDP-a, sto ga po
velicini stavlja na trecu poziciju, iza SAD
(277 milijardi EUR) iJapana (43 mili-
jarde EUR), a ispred V. Britanije (37 mil-
ijardi EUR), Njernacke (33 milijarde
EUR) i Italije (20 milijardi EUR). Vojni
proracun ima slijedecu raspodjelu sred-
stava:
13.64 milijardi EUR za program
naoruzanja i vojne opreme ( 43.9%)
3.45 milijardi EUR za svakodnevno
odvijanje zivota i rada (11.1 %)
13.98 rnilijardi EUR za place i
socijalne potrebe (45%)
8.89 milijardi EUR za vojne mirovine
K tome, za europske snage brze reak-
cije planirano je povecanje 20%. To
ukljucuje 12.000 francuza, 75 borbenih
aviona i 12 plovnih objekata.
Zakljucak
Francuska direkcija za naoruzanje
DGA je vodeca europska organizacija za
obrambene materijalne resurse
naorufanja i vojne opreme. DGA tez!
konherenciji djelatnosti razvoja i opre-
manja vojne sile, te oblikovanju obram-
bene industrije prema vojnim potrebama
novih saveza. DGA nudi partnerstvo kao
kljuc razvoja, kooperacije i oblikovanja
obrambene industrije u buducnosti.
Transparentan srednjorocni vojni pro-
gram 2003-2008 i europska povezanost
OCCAR 2001
160 osoba
4 nacije
6 programa
godisnji prihod 1 milijarda eura
obrambene industrije jamce razvoj mod-
ernih tehnologija. Tako ce DGA odgo-
varati francuskim i europskim potrebama
vojne sile u procesu rasta njezine
sposobnosti. To se vidi na planu obliko-
vanja europskih asocijacija u naoruza-
nju, kao francuskog izbora. Moze se reci
da je organizacija DGA nositelj tehnicke
prepoznatljivosti kako francuske tako i
europske obrambene sposobnosti.
lntegracija Republike Hrvatske u
Europsku uniju najvazniji je cilj pred
kojim stoje hrvatska drzava i drustvo.
Poseban aspekt te integracije je Europska
sigurnosno-obrambena politika (ESDP),
kao integralni dio Zejednicke vanjsko-
sigurnosne politike EU-a (CSFP). U tom
smislu je vazna priprema dviju drzava
Republike Hrvatske i Republike
Francuske na vojnoj suradnji, kako na
podrucju tehnicke modemizacije tako i
na drugim podrucjima,
Literatura:
2003-2008 Military programme, BILL OF LAW,
REPUBLIQUEFRANCAISE,MINISTRE DE LA
DEFENSE, September 2002.
Budget de la Defense, Projet de loi de finances
pour 2003., REPUBLIQUEFRANCAISE,MIN-
ISTRE DE LA DEFENSE, September 2002.
DGA Acquisition system, 2002.
VBCI , French programme, overview, prospekt
D. Mikulic: VEXTRA8x8 - Oklopnjak za XXI stol-
jece, Hrvatski vojnik br. 1996.
v.•ww.defense.gouv.fr
OCCAR 2006
300 - 500 osoba
7-8 nacija
10 - 15 programa
godisnji prihod 2 - 4 milijarde eura
VELJACA 2003. HV 15
 U ovom clanku se razmatraju
objektivni i subjektivni
cimbenici koji utjecu na
profesionalni razvoj casnika
oruzenih snaga uz
pretpostavku normalnog
funkcioniranja sustava
promaknuca. Analizira se
primjer americkih casnika
koji su zavrsili West Point
1950. godine. tj. '50. klase
West Pointa. kako bi se
odredila relativna vaznost
odredenih cimbenika
promaknuca. Takode~
povucena je paralela s
prnrnaknutima casnika u
Ministarstvu obrane i ~
Oruzanim snagama Republike
Hrvatske. Rasclamba je
radena za casnike. ali
Cimbenici koii uuecu na
zakljucci koji iz tog slijede
mogu se primijeniti i na promaknuce casnika
sustav promaknuca
daeasnika oruzanih snaga
Pisu brig. dr.sc. Vjekoslav STOJKOVIC, MORH - lnstitut za istranvanle i razvoj obrambenih sustava,
dipl. ing., por. Irena PEHARDA, dipl. ing., GS OS RH - 350. Vojno-obavjestajna bojna

ostavlja se logicko pitanje poboljsanju. Predstavljajuci vojni

P
koji to cimbenici utjecu
na prornaknuce u organi-
zacijama koje se temelje
na kvalitetnom radu
njezinih clanova, a koji istodobno
poticu njihove kvalitete i nagraduju
zasluge tih clanova? Oruzane snage
neke drzave su organizacija koja bi
trebala imati sustav prornaknuca koji
se temelji na rnogucnosti djelatnika da
svojim profesionalnim razvojem pri-
donese poboljsanju funkcioniranja
svoje organizacije - ustrojbene cjeline,
te da postignuti uspjeh ustrojbene cje-
line utjece na profesionalni uspjeh
pojedinca.
U ovom clanku prikazan je "modeli-
ranje kanala promaknuca" casnika
( tzv. "channel modeling") [ 1] kako bi
se bolje razumio proces prornaknuca i
time pridonijelo njegovom
stratifikacijski sustav, koji ukljucuje
redovne i izvanredne putove pro-
maknuca, opisana je kompleksnost tih
cimbenika, te se istice vaznost
pohadanja Zapovjedno-stozerne i
Ratne skole u lancu promaknuca
casnika.
Promaknuce djelatnika oruzanih
snaga trebalo bi se prvenstveno
temeljiti na njegovoj iii njezinoj
sposobnosti da pridonese ostvarivanju
ciljeva te organizacije. Kriticari tvrde
da se prornaknuce temelji i na nekim
drugim cimbenictma koji su neovisni
o sposobnosti djelatnika (Young,
1958). Postoje dvije teorije, "teorija
ucinkovitosti" te "teorija videnja",
koje se medusobno sukobljavaju
(Moore i Trout, 1978).
"Teorija uctnkovttosn'' kaze da se
prornaknuce u vojsci temelji na
~ecijim sposobnostima, dok je u
"teoriji videnja" istaknuta vaznost da
je odredena osoba videna i znana, te
da odrzava kontakte s kolegama i
mentorima koji mogu utjecati na nje-
govo iii njezino iiapredovanje. Takva
vrsta promaknuca istrazena je na
primjeru bivsih kadeta West Pointa
procjenjujuci vaznost necije
"vidljivosti" kako bi se doslo da
najvisih cinova: pukovnika, brigadira
iii generala.
Najvazniji cirnbenik "teorije
videnja" je kako netko izgleda.
Atkinson (1981.) objasnjava "vojnicki
izgled" kao "duga, tanka brada i
celjust koji daju smiren izgled i fine
crte koje se cijene u izgledu casnika".
Navodimo primjer kako se opisuje
zapovjednik svih kadeta na West
Pointu u jednoj od brojnih knjiga
(Truscott, 1978, 414.): "Imao je mlado

16 HV VELJACA 2003.
 lice. slicno lieu Gregory Pecka, tamni-
je puti i dobar izgled kao da je rodeni
general. Oduvijek je izgledalo kao da
je nepisano pravilo da zapovjednik
kadeta mora biti atraktivan, ne sarno
da dobro izgleda nego da je i neka
vrsta idola ostalima. Americke
znacajke idealnog kadeta su: visina
185 cm, tezina 85 kg, nogometas i
ragbi igrac". U njegovom drustvu
osjecali bi se pomalo "uznemireni". To
je tipican opis kadeta-zapovjednika u
brojnim knjigama koje govore o zivotu
na West Pointu. Krije Ii se iza tog
imaginarnog opisa nesto vise?
Americka istrazivanja [l] opisana u
daljnjem tekstu pokazat ce argumenti-
ranost opisa ovog tipa.
U istrazivanju cimbenika pro-
maknuca casnika Oruzanih snaga
SAD-a se takoder ispituje vaznost
pohadanja Zapovjedno-stozerne i
Ratne skole kao vaznih cimbenika u
prornaknucu. Te skole su kao ulazi iii
"kanali" za najvise pozicije unutar
oruzanih snaga (Rosenbaum, 1984.).
Drugim rijecima, djelamici koji ne
produ tim kanalima promaknuti su
najvise do cina pukovnika prije
umirovljenja, sto je relativno malo za
nekog tko je zavrsio vojnu akademiju
West Point.
Prikaz istrazivanja
cimbenika promaknuea
casnika Oruzanih snaga
SAD-a
Istrazivanje Mazura i Muellera [ 1]
je provedeno na casnicima SAD-a koji
su a West Pomtu diplornirali 1950.
godine kao tzv. '50. klasa.
Svi kadeti '50. klase dobili su cin
porucnika i svi su vecinorn postali
casnici kopnenih snaga SAD-a (npr._
pjesastvo, inzenjertja), dok je 25% njih
dobilo dopustenje da sluze u zrako-
plovstvu SAD-a. Polovica njih sudjelo-
vali su u Korejskom ratu, koji je poceo
samo nekoliko mjeseci nakon nji-
hovog diplorniranja, dok je vecina njih
sudjelovala u tzv. Hladnom ratu u
Europi. U tri sljedece godine poginulo
je 8% casnika iz njihove klase. Do
1956. godine, 17% njih napustilo je
oruzane snage, a do 1964. godine
novih 5% su ucinili isto, zbog
razlicitih atraktivnih poslova izvan
vojske, obiteljskih razloga, ili zbog
nezadovoljstva sa njihovom vojnom
karijerom (Butler, 1971.). Gotovo svi
koji su ostali u vojsci 50-ih godina,
sluzili su 20 godina (iii vise) da bi
mogli u redovnu mirovinu sa svim
benificijama.
Prornaknuce nizih casnika u SAD je
gotovo autornatsko sve do cina satni-
ka, a temelji se na vremenu provede-
nom u cinu i pozitivnoj sluzbenoj
ocjeni. Osim toga moguca su i
izvanredna prornaknuca, pogotovo u
ratnim uvjetima. Vecina mladih casni-
ka nastavlja akademsku izobrazbu
(poslijediplomski studij), trazi
postavljenja na raznim zapovjednim i
stozernirn mjestima, te sudjelovanje na
bojistu u ratnim uvjetima. Tako oni
dobivaju siroko iskustvo koje je
potrebno da bi dobili dovoljno iskust-
va potrebnog visokim casnicima
(Atkinson, 1989.).
Rano prornaknuce u cin bojnika
smatra se osobitim postignucern.
Odabir ljudi pccinje rano, odvajajuci
one koji ce <loci do vrha od onih koji
nece, kao sto se to dogada u mnogim
drugim tzv. "hijerarhijskim zanimanji-
ma". Do 1963., svi casnici '50. klase
West Pointa koji su ostali u vojsci pro-
maknuti su u cin bojnika. Tijekom
sezdesetih godina, otprilike tri cetvr-
tine casnika su bili pozvani u
Zapovjedno-stozernu skolu kopnene
vojske u Fort Leavenworthu, u
Kansasu, iii ekivalentne stozerne skole
u mornarici iii zrakoplovstvu, na koji-
ma su prosli izobrazbu za zapovjedni-
ka bojne iii stozernog casnika divizije.
To je bila prva "kriticna tocka" u nji-
hovoj karijeri, jer onaj tko ne zavrsi
Zapovjedno-stozernu skolu kopnene
vojske iii njoj ekvivalentnu Stozernu
skolu, nije promaknut dalje od cina
pukovnika.
Zavrsetak Stozerne iii Zapovjedno-
stozerne skole je vazan, ali sam po
sebi nije dovoljan da bi se doslo do
.druge krincne tocke: pohadanje Ratne
skole. Manje od polovice polaznika
Stozerne iii Zapovjedno-stozerne skole
bili su potkra 60-ih primljeni u Ramu
skolu, na kojoj su se osposobljavali za
zapovijedanje na razini divizije. Jos
vaznije, nakon II. svjetskog rata, nitko
u arnerickoj vojsci nije postao general,
a da prije toga nije zavrsio Ramu
skolu.
Unatoc brojnim izvanrednim pro-
maknucima zbog ratnih uvjera, svi
casnici SAD-a su prije prornaknuca
morali proci odgovarajucu vojnu izo-
brazbu. Isto tako, zakljucno sa cinorn
satnika funkcionirao je sustav
"automatskog" prornaknuca.
Mnogi polaznici '50. klase West
Pointa bili su rasporedeni u
Sjeveroistocnoj Aziji za vrijeme
Vijemamskog rata, a poginula su samo
njih sedrnorica, sto nam govori o rela-
tivnoj sigurnosti visokih casnika u rat-
nim uvjetima. Gotovo svatko iz '50.
klase West Point-a tko je ostao u
Oruzanim snagama SAD-a do 1970.
godine bio je promaknut u cin
pukovnika, a to je bila i godina kada
su se neki od njih mogli odluciti za
redovnu mirovinu sa svim benificija-
ma.
Mnogi pukovnici odlucili su se za
redovnu mirovinu u 1970.-oj iii
kratko poslije jer su nasli privlacniji
posao u civilnom sektoru, iii su dva-
put bili izostavljeni s Iiste
prornaknuca. Oni koji su bili prornovi-
rani u cin brigadira mogli su se
odluciti za ranu mirovinu, iako mnogi
to nisu ucinili, a oni koji poslije toga
nisu bili promaknuti morali su svi u
mirovinu do 1980. godine.
Od ukupnog broja kadeta '50. klase,
8% su postali su generali, cime je '50.
klasa postala jedna od najuspjesnijih
generacija West Pointa. Vecina tih
generala bila je na razlicitim visokim
pozicijama u Oruzanim snagama SAD-
a kroz 1980-te, a posljednji je
umirovljen 1987.
VELJAtA 2003. HV 17
 Relativna vafnost pojedinih
cimbenika promaknuca
casnika Orufanlh snaga
SAD-a
Za vrijeme istrazivanja Mazura i
Muellera [ 1] anketirani su polaznici
'50. klase West Pointa koji su u vojsci
bili 20 iii vise godina. Odgovorilo je
337 polaznika od kojih je manje od
1 % bilo u cinu bojnika, 28% u cinu
pukovnika, 56% u cinu brigadira, 6%
u cinu brigadnog generala, 5% u cinu
general bojnika, 3% u cinu general
pukovnika, te 2% u cinu generala
zbora. Osim razine cina uzeta je u
obzir i godina prornaknuca.
Potencijalno vazne cimbenike na
sustav promaknuca, istrazivaci su
podijelili u tri skupine: drustveno
podrijetlo, kadetski cimbenici, tijek
rane faze vojne karijere i lik
obiteljskog covjeka. Treba napomenuti
da SU SVi clanovi bili muskarci (prva
zena diplomirala je 1979. godine), te
da je vecina njih bila bijele rase.
Drustveno podrijetlo
Drustveno podrijetlo je vazna
znacajka hijerarhijskih sustava. U tom
istrazivanju se drustveno podrijetlo
mjerilo s obrazovanjem roditelja
pojedinog kadeta: 18% imalo je
roditelja sa strukovnom skolorn, 17%
sa srednjom skolom, 20% sa visorn
skolorn, 30% s visokom skolorn, te
16% s magisterijem iii vise. Iako su u
toj klasi bila dva pripadnika crne rase,
svi koji su u vojsci ostali duze od 20
godina bili su bijelci.
Kadetski cimbenici
Kadetski cimbenici su varijable koje
su mjerene za vrijeme pohadanja vojne
akademije, a pokazalo se da su one
utjecale na kasnije prornaknuce
porucnik
SI. 1 Kanali promicanja kadeta '50. klase West Pointa
18 HV VELJACA 2003.
tijekom karijere (Mazur, Mazur i sposobnosti, sto je i jedan od uvjeta da
Keating, 1984; Mueller, 1991; Mueller budu primljeni na Akademiju.
i Mazur, 1996): rang kadeta, tjelesna Tjelesna sposobnost i sportska
sposobnost, drustvenost i vanjski uti- aktivnost su jako vazni u vojnoj kari-
sak. jeri, tako da se svaki kadet bavi nekim
Rang kadeta sportom. Da bi oznacili kadete koji su
Sve do 1978., svatko tko je diplorni- tu postigli najvise uspjeha, varijabla
rao dobio je svoj rang koji oznacava tjelesne sposobnosti oznacena je sa 1
njegov "opci uspjeh" s obzirom na za kadete koje su se profesionalno
druge polaznike (Register, 1988). Sta bavili nekim sportom (14%), dok su
je broj ranga bio manji, to je uspjeh ostali oznaceni s 0.
bio bolji. To je prakticki bila agregatna Drustvenost
ocjena akademskih ocjena, ocjena Mazur, Mazur i Keating (1984)
sposobnosti vodenja i zapovijedanja pronasli su da i drustvenost nekog
kolega i nastavnika, te ocjena psi- kadeta utjece na njegovo kasnije pro-
hoiizickih sposobnosti. Utvrdeno je da maknuce, tako da je i ta znacajka
rang kadeta utjece na prornaknuce, a uzeta kao jedna od varijabli u istrazi-
posebno do sredine vojne karijere. vanju. U "Howitzeru", godisnjoj knjizi
Tjelesna sposobnost u kojoj se opisuju svi kadeti, svim
Prema opcim standardima, svi kade- clanovima kojima u opisu pise nesto o
ti imaju odgovarajuce psihoftzicke njihovoj drustvenosti ( 41 %) pridruzen
je broj 1, dok je ostalim varijablama
pridruzena vrijednost 0.
1973.
Vanjski dojam
Neki ljudi izgledaju dominantnije
od drugih. Dominantnost vanjskog
dojma pokusalasse izmjeriti za sve
clanove koji su u vojsci ostali duze od
20 godina. Njihov vanjski dojam ocije-
nila je grupa studenata, na skali od 1
do 7. Najveca dominantnost vanjskog
dojma oznacena je sa 7,'neutralni
dojam sa 4, a vrlo slab dojam (poko-
rnost) s 1. Prije ocjenjivanja, grupi
studenata dominantna je osoba
opisana na sljedeci nacin: osoba koja
moze drugima reci sto trebaju napravi-
ti, koju drugi postuju, koja ima utjeca-
ja na druge, koja se maze nametnuti
kao voda. S druge strane, ljudi sa
suprotnim karakteristikama nemaju
utjecaja na druge nego im se poko-
ravaju.
Tijek rane faze vojne karijere
Najvazniji korak u profesionalnom
razvoju casnika bilo je rano pohadanje
Zapovjedno-srozeme skole. Bez
zavrsetka te skole, mala je mogucnost
da netko napreduje dalje od pukovni-
ka. Zbog cinjenice da je vecina pripad-
nika '50. klase West Pointa bila u istoj
generaciji polaznika Zapovjedno-
stozeme skole, oni nisu smatrali tu
cinjenicu vaznorn za njihovo pro-
maknuce pa ju vecinom nisu istaknuli
u njihovim autobiografijama u
Register of Graduates. Doduse, neki
od njih zavrsili su Zapovjedno-stozer-
nu skolu dopisnim skolovanjem. Za
referentnu godinu kad je vecina kade-
ta '50. klase West Pointa zavrsila
Zapovjedno-stozemu skolu uzeta je
1963.
Samo je manji dio '50. klase West
Point-a zavrsio Ratnu skolu (vecina do
1967.), sto je vazna stepenica da bi
netko postao general.
Lik obiteljskog covjeka
Neki istrazivarf (Flemming, 1981.)
sugeriraju tvrdnju da je za visoke
casnike takoder vazno utjelovljuju Ii
oni neke tradicionalne arnericke vri-
jednosti, podrazumijevajuci casnika
kao tradicionalno obiteljskog covjeka.
Stoga je istrazena vaznost i te vari-
jable, koja je imala vrijednosi 1 kod
casnika cija je zena bila domacica i
ako su imali troje iii vise djece, odnos-
no O za ostale sluc;1jeve.
Konstrukcija kanala
promaknuca casnika
Oruzanih snaga SAD-a
Na slici 1. je vidljiva trodimenzion-
alna struktura kanala protnaknuca. Os
"x" predstavlja vrijeme u godinama,
od diplomiranja na West Pointu
(1950.) do zavrsnog umirovljenja
(1987.). Os "z" predstavlja cinove od
najnizeg do najviseg na nacin da svaki
visi cin odgovara sljedecoj visoj ste-
penici. Os "y" vodi u stranicu bez
dimenzija i grupira casnike u razlicite
kanale promaknuca,
Bojnici koji nisu zavrsili Zapovje-
dno-stozernu skolu stavljeni su u
najnizi kanal. Kao sto je vidljivo, oni
napreduju samo do cina pukovnika.
Bojnici koji pak zavrse Zapovjedno-
stozernu skolu grupirani su u srednji
kanal. Kao sto je vidljivo, ako ne
pohadaju Ratnu skolu promaknuti su
samo do cina brigadira. Na slici 1.
vidljivo je kako su neki pukovnici iz
srednjeg kanala dospjeli u gornji
kanal na temelju upucivanja na skolo-
vanje na Ratnoj skoli.
Za potpunu ilustraciju slike, pratit
cerno razvojni put casnika koji su
postali generali. Oni su promaknuti
na pocetku kao i ostali casnici, samo
sto su mozda malo ranije postali
bojnici. Oni su se tada "usmjer ili lije-
vo" u Zapovjedno-stozernu skolu, te
odmah pomaknuli u srednji kanal
gdje su nastavili napredovati. Prije
1971. oni su pohadali Ratnu skolu, te
tako dospjeli u gornji kanal. Svi ti
casnici stvorili su grupu brigadira iz
koje su odabrani generali. Iako je 55%
njih ostalo brigadiri sve do umirov-
ljenja, oni koji su postali generali
presli su jos jednu stepenicu u toj
strukturi. Smna pojedinih kanala
prikazuje broj ljudi koji su prosli
odredenim kanalom, npr. od 337
bojnika, 273 su zavrsili Zapovjedno-
stozernu skolu, dok 64 nije. Prosjecne
godine promaknuca su takoder
prikazane na slici.
Znacajke kanala
promaknuca casnika
Oruzanlh snaga SAD-a
Najranija godina umirovljenja
casnika '50. klase West Pointa bila je
1965. godina i to u cinu pukovnika.
Oni su tada najvjerojatnije znali da
vise nece biti promaknuti pesto nisu
zavrsili Zapovjedno-stozernu skolu,
Usporedno s time, vjerojatnost pro-
maknuca u cin brigadira bila je visoka
za casnike koji su dospjeli u srednji
kanal. Svatko tko nije upucen u Ratnu
skolu do 1971. godine imao je malu
vjerojamost promaknuca u visi cin.
Zavrsetak Ratne skole dovodi do ulas-
ka u gornji kanal, sto je jarncilo pro-
maknuce u cin brigadira i znacilo je
45% vjerojatnost prornaknuca u cin
generala.
Rezultati regresijske analize
promaknuca casnika
Orufanih snaga SAD-a
U Tablici 1. pokazana je regresijska
analiza rezultata selekcije za casnike
koji su nominirani za (1) Zapovjedno-
stozernu skolu (ZSS), casnike koji su
nominirani za (2) Ratnu skolu (RS) te
casnike koji su nominirani za pro-
maknuce u (3) cin brigadnog generala.
Isto tako je prikazan utjecaj pojedinih
cimbenika na zastupljenost pro-
maknuca nakon cina brigadira ( 4).
Prema rezultatima istrazivanja
Mazura i Muellera [1] dobivenim
metodom "Logistic Regression",
obiteljski cimbenici nemaju gotovo
nikakvog ucinka prornaknuca do cina
pukovnika. To istice vaznost standarda
i ulaznih testova koje svaki kandidat
za tu vojnu akademiju mora proci da
bi postao kadet.
Najvazniji utjecaj na nominaciju za
pohadanje Zapovjedno-stozerne skole
(1) ima godina promaknuca u bojnika
(sto je ranije to je veci utjecaj), rang
kadeta (sto je manji broj, odnosno
bolji opci uspjeh kadeta to je utjecaj
veci) i sluzba u zrakoplovstvu (casnici
s West Pointa imali su umanjene
izglede u zrakoplovstvu). Srednji utje-
caj na nominaciju za Zapovjedno-
stozernu skolu imao je cimbenik
drustvenosti, Ostali cimbenici (vanjski
dojam i tjelesna sposobnost) imali su
vrlo slab utjecaj.
Posto su vecina bojnika bili polazni-
ci Zapovjedno-stozerne skole, koji to
onda casnici nisu bili i zasto 7
Regresijska analiza je pokazala da su
to casnici koji su irnali najslabiji rang
na akademiji, te oni koji su bili
okarakterizirani kao manje drustveni,
VELJACA 2003. HV 19
 Regresija (2) pokazuje da godina
prornaknuca u cin bojnika i rang
kadeta ostaju najvazniji cimbenici koji
utjecu na izbor casnika koji ce
pohadati Ratnu skolu. Ostali cimbenici
imaju manji ucinak. Ovdje se smanjuje
vaznost sluzbe u zrakoplovstvu na
umanjenje sanse kandidata s West
Pointa za upucivanje u Ratnu skolu.
Regresija (3) pokazuje da je naj-
vazniji cimbenik za izbor u cin
brigadnog generala lik obiteljskog
covjeka. Sluzenje u zrakoplovstvu
ovdje se pokazalo kao prednost za
promicanje u cin brigadnog generala.
Tu se takoder pokazao vaznim
cimbenik tjelesne sposobnosti, tj.
cinjenica da se casnik kao kadet profe-
sionalno bavio nekim sportom.
Analizom broja promaknuca nakon
cina brigadira (4) pokazalo se da su
lik obiteljskog covjeka, tjelesna sprem-
tin
strani
jezik
vojna
izobrazba
porui:nik
§] 26 30 40
SI. 2 Kanali promicanja casnika s visokom struenem spremom i stupanjem u OSRH s
navrsenih 26. godina starosti
nost i vanjski izgled signifikantni
cirnbenici za daljnja promaknuca.
U Tablici 2. pokazana je regresijska
analiza cimbenika prornaknuca u
Tablica 1.
Cimbenici promaknuca (1) Nominacija za
godina promaknuca u bojnika
rang kadeta
tjelesna SJJosobnost
drustvenost
vanjski dojam
sluzba u zrakoplovstvu
- -0.31 ***
lik obiteljskog covjeka
*** visok utjecaj, ** srednji utjecaj, * slab utjecaj
20 HV VELJACA 2003.
odnosu na godinu prornaknuca u cin
bojnika, godinu upucivanja u
Zapovjedno-stozernu skolu, godinu
promicanja u cin pukovnika, godinu
upucivanja u Ratnu skolu i u odnosu
na godinu promaknuca u cin brigadi-
ra.
Od svih cimbenika promicanja,
godina prornaknuca u cin bojnika ima
najvecji utjecaj na godinu upucivanja
na Zapovjedno-stozernu skolu, na
Ratnu skolu, godinu promaknuca u
cin brigadira, a posebice na godinu
prornaknuca u cin pukovnika.
Konstrukcija kanala
promaknuca casnika
Oruzanlh snaga Republike
Hrvatske
U Oruzanim snagama Republike
Hrvatske nisu provodena slicna istrazi-
odgovarajuca konstrukcija kanala
promicanja na temelju utvrdenih
nacela promicanja casnika u Oruzanim
snagama Republike Hrvatske koja su
definirana clancima 15., 19., 20., 25.,
26., 137., 143., 144., 146. - 154.
Zakona o sluzbi u Oruzanim snagama
brigadir Republike Hrvatske ("Narodne
novine", broj: 33/02.) i Pravilnikom o
standardima profesionalnog razvoja i
postupku odredivanja nernogucnosti
daljnjeg profesionalnog razvoja djelat-
nih casnika ("Narodne novine", broj:
satnik
123/02.). U razmatranju je zanemaren
utjecaj sluzbene ocjene (pretpostav-
ljeno je da ce vecina casnika imati
natporui:nik
sluzbenu ocjenu "dobar" ili "istice
godine iivota se"), kao i utjecaj stjecanja magisterija
ili doktorata znanosti (u sadasnjim
50 60 65 uvjetima akademski stupanj magistra
tli doktora znanosti ima manje od 1 %
casnika Ministarstva obrane i
Oruzaruh snaga Republike Hrvatske).
Analizirani su casnici koji imaju
vanja poput prethodno prikazanih visoku i casnici koji imaju visu
istrazivanja s polaznicima '50. klase strucnu spremu. Za casnike s visokom
West Pointa. strucnom spremom poslo se od pret-
Unatoc tome, maze se uspostavit postavke da u Oruzane snage
zss (2) Nominacija za RS prije '71 (3) Nominacija za promaknuce (4) Broj promaknuca
u cin brigadnog generala nakon cina brigadira
-0.49*** -0.47*** 0.07 -0.01
-0.37*** -0.17** -0.17 -0.08
0.16 0.02 0.29* 0.25**
. ·-
0.26** 0.00 0.08 0.14
.
-0.15 -0.00 0.12 0.19*
,_
0.17* 0.32* 0.15
0.10 0.09 0.41 *** 0.26**
Republike Hrvatske stupaju s
navrsenih 26 godina (nakon srednje
skole prosjecno sest godina studija
plus jedna godina za sluzenje vojnog
roka i temeljnu casnicku izobrazbu).
Za casnike s visom strucnom spremom
usvojeno je da u Oruzane snage
Republike Hrvatske stupaju s navrsene
22 godina (nakon srednje skole pros-
jecno tri godine studija plus jedna
godina za sluzenje vojnog roka i
temeljnu casnicku izobrazbu). Za obje
te kategorije casnika razmatrani su
moguci kanali promicanja i za sluca]
da su stupili u Orufane snage
Republike Hrvatske stupaju s
navrsenih 30 godina, sto je gornji
starosm limit definiran clancima 25. i
26. Zakona o sluzbi u Orufanim
snagama Republike Hrvatske.
U svim analizama uzeto je u obzir
definirano vrijeme koje se provodi u
istom cinu sukladno "Zakonu u sluzbi
u Orufanim snagama Republike
Hrvatske" te vrijeme koje casnik moze
najdulje provesti u istom cinu suklad-
no "Pravilniku o standardima profe-
sionalnog razvoja i postupku
odredivanja nemogucnosn daljnjeg
profesionalnog razvoja djelatnih casni-
ka". Najbrzi kanal promicanja vezan je
uz najkrace vrijeme koje casnik provo-
di u odgovarajucem cinu, a najsporiji
kanal uz najdulje vrijeme koje casnik
rnoze provest1 u istom cinu. Smatramo
kako bi se takav pristup trebao prim-
jenjivati i u stvamoj situaciji prilikom
promicanja casnika. U suprotnom, for-
mulacija "moze se promaknuti" koja se
rabi u "Zakonu u sluzbi u Oruzanim
snagama Republike Hrvatske", a bez
primjene kontrolnih mehanizama koji
su dani u "Pravilniku o standardima
profesionalnog razvoja i postupku
odredivanja nemogucnosti daljnjeg
profesionalnog razvoja djelatnih casni-
ka" vezanih uz najdulje vrijeme
nosenja istog cina, moze u potpunosti
blokirati sustav promicanja.
Za sve casnike je kao polazni uvjet
stupanja u djelatnu sluzbu usvojel\o
prethodni zavrsetak Temeljne casnicke
izobrazbe. Isto tako, za promicanje u
cin bojnika i vise, jedan od dodatnih
uvjeta je znanje jednog stranog jezika
razine najmanje 3. stupnja.
"Pravilnikom o standardima profe-
sionalnog razvoja i postupku
odredivanja nernogucnosti daljnjeg
profesionalnog razvoja djelatnih casni-
ka" uvedena su slijedeca ogranicenja
prilikom promicanja vezana uz odgo-
varajucu vojnu izobrazbu: na Visu
casnicku izobrazbu (VCI) moze biti
upucen casnik kada u cinu porucnika
provede najmanje dvije godine; na
Visu casnicku izobrazbu obvezno se
upucuje casnik u cinu satnika i to
najkasnije nakon tri godine od prorni-
canja u cin satnika (ukoliko prethod-
no nije zavrsio navedenu izobrazbu);
na Zapovjedno stozernu skolu (ZSS)
moze biti upucen casnik u cinu satni-
ka koji je VCI zavrsio u cinu nat-
porucnika i kad u cinu satnika
provede najmanje tri godine;
na Zapovjedno stozernu skolu (ZSS)
moze biti, sukladno potrebama sluzbe,
upucen casnik u cinu bojnika i u cinu
pukovnika (ukoliko prethodno nije
zavrsio navedenu izobrazbu); na Ratnu
Kanali promicanja casnika s visokom strucnom spremom i stupanjem u OSRH s navrsenih 30 godina
SI. 3
Cin
strani
jezik
vojna
izobrazba
[vss)26 30 40
skolu (RS) rnoze biti upucen casnik u
cinu pukovnika ako je ZSS zavrsio u
cinu satnika ili bojnika, nakon sto u
cinu pukovnika provede najmanje
dvije godine, ali najranije pet godina
po zavrsetku ZSS; na Ratnu skolu (RS)
moze biti upucen casnik u cinu
brigadira (ukoliko prethodno nije
zavrsio navedenu izobrazbu); u cin
brigadnog generala te dalje u vise
cinove moze biti promaknut casnik
koji pored opcih uvjeta ima zavrsenu
RS.
Svi navedeni uvjeti i ogranicenja
uzeti su obzir prilikom konstruiranja
potencijalnih kanala promicanja casni-
ka· Oruzanih snaga Republike
Hrvatske.
Na slici 2., koja prikazuje kanale
promicanja casnika koji imaju visoku
strucnu spremu i koji su stupili u
Oruzane snage Republike Hrvatske s
26 godina starosti, vidljivo je da pos-
toje cetiri osnovna kanala promicanja:
kanal (1) koji prati najkrace redovno
vrijeme zadrzavanja u odredenom cinu
i kod koje su sve vojne izobrazbe
zavrsene najranije kada se to po
"Zakonu u sluzbi u Oruzanim snaga-
ma Republike Hrvatske" i "Pravilniku
o standardima profesionalnog razvoja i
postupku odredivanja nemogucnosti
daljnjeg profesionalnog razvoja djelat-
nih casnika" moglo; kanal (2) koji
prati promicanje casnika koji su ostali
do krajnje granice u cinu porucnika i
natporucnika, ali su zavrsili ZSS i RS i
koji kasnije ne zaostaju bitno u prorni-
canjima;
kanal (3) koji prati promicanje
casnika od cina satnika koji je u tom
cinu i u cinu bojnika ostao najdulje
godine Zivota
50 60 65
VELJACA 2003. RV 21
 Tablica 2.

Cimbenici promaknuca godina promaknuca godina upucivanja godina promaknuca godina upucivanja godina promakn!IQI
u bojnika na ZSS u cin pukovnika na RS u cin briga~ira
godina promaknuca u bojnika 0.26*** II 0.53*** Ii 0.30*** '!',
0.44**•
rang kadeta 0.10 0.06 0.11 * 0.01
. '::.. •'-ii . - -· . - . . '!:.i 0.16*•
tjelesna sposobnost I, -0.09 -0.03 -0.03 -0.11 ·0.Q7
- -- i·-··- ~
drustvenost -0.05 -0.05 -0.11 ** ·0.15
- . ·0.05
vanjski dojam
sluzba u zrakoplovstvu
lik obiteljskog covjeka
- -0.02
0.13*
-0.02
- .
I
Ii
- -0.09
-0.17*
- --
0.00
0.24***
- ..
0.10
-0.26**
- ·0.01
-0.10
IL 0.07 -0.03 -0.06 0.05

*** visok utjecaj, ** srednji utjecaj, * slab utjecaj

koliko se to moglo, ali koji su isto
zavrsili ZSS i RS te koji nisu od cina
pukovnika kasnili u promicanju;
kanal ( 4) koji prati promicanje
casnika koji je u cinu pukovnika ostao
najdulje koliko se to moglo i koji nije
zavrsio RS.
Kanai (1) i (2) ornogucuju casnici-
ma dostizanje cina generala zbora i rad
u tom cinu odredeno vrijeme prije
Sl.4
Cin
strani
jezik
vojna
izobrazba
~ godine iivota
I I I I
Kanali promicanja casnika s visom strucnom spremom i stupanjem u OS RH s navrsene 22 godine
umirovljenja. Kanai (3) isto
omogucava dostizanje cina generala
zbora, ali na samom kraju karijere i
neposredno prije odlaska u mirovinu.
Casnik koji se nade u kanalu ( 4)
zavrsava vojnu karijeru s cinom
brigadira.
U stvarnoj situaciji, casnici iz
kanala (1), (2) i (3) imaju sansu
dostici cin generala zbora, medutirn to
nicirn nije zajarnceno. Naime, slijedom
razlicitih okolnosti, iz kanala (1) maze
se dospjeti u kanal (2), iz kanala (2) u
kanal (3), a iz kanala (3) u kanal ( 4),
tako da i najuspjesniji casnik iz kanala
(1) maze karijeru zavrsiti u cinu
brigadira kao i casnik iz kanala ( 4).
Da bi se radna postignuca casnika
sto pravednije odrazila na njegovo
promicanje i kretanje u sluzbi, sma-
tramo da bi formulaciju "maze se pro-
maknuti u visi cin" u "Zakonu u sluzbi
u Oruzanim snagama Republike
Hrvatske" i "Pravilniku o standardima
profesionalnog razvoja i postupku
odredivanja nernogucnosti daljnjeg
pukovnik
I I Ir I IF t f 1t1
30 40 50
profesionalnog razvoja djelatnih casni-
ka" trebalo zamijeniti formulacijom
"prornice se u visi cin'' i to barem
zakljucno s cinorn satnika. Na takvu
potrebu upucuju i iskustva navedena u
istrazivanju u prvom dijelu ovog
clanka, gdje se analiziraju cimbenici
promicanja casnika iz '50. klase West
Pointa.
Na slici 3., koja prikazuje kanale
promicanja casnika koji imaju visoku
strucnu spremu i koji su stupili u
Oruzane snage Republike Hrvatske s
navrsenih 30 godina, vidljivo je da
postoje dva osnovna kanala promica-
nja:
kanal (1) koji prati najkrace
redovno vrij~me zadrzavanja u
odredenom cinu i kod koje su sve
vojne izobrazbe zavrsene najranije
kada se to po "Zakonu u sluzbi u
Oruzanim snagama Republike
Hrvatske" i "Pravilniku o standardima
profesionalnog razvoja i postupku
odredivanja nernogucnosti daljnjeg
profesionalnog razvoja djelatnih casni-
ka" moglo;
kanal (2) koji prati promicanje
casnika koji su ostali do krajnje
granice u cinu porucnika i
natporucnika i koji nisu dostigli visi
cin od cina brigadira.
Kanai (1) omogucuje casnicima
dostizanje cina generala zbora i rad u
tom cinu kratko vrijeme prije umirovl-
jenja. Casnik koji se nade u kanalu (2)
ima sansu zavrsiti vojnu karijeru s
cinorn brigadira.
Na slici 4., koja prikazuje kanale
promicanja casnika koji imaju visu
strucnu spremu i koji su stupili u
Oruzane snage Republike Hrvatske s
navrsene 22 godine, vidljivo je da pos-
toje tri osnovna kanala promicanja:
I I,.
kanal (1) koji prati najkrace
60
. redovno vrijeme zadrzavanja u
odredenom cinu i kod kojeg se ost-
varuje dostizanje cina pukovnika s
maksimalno mogucim zadrzavanjern u
cinu u odnosu na dobnu granicu od
53 godine;
kanal (2) koji prati promicanje
casnika koji su ostali do krajnje
granice u cinu porucnika i
natporucnika i koji dostizu cin
pukovnika u 51. godini;
kanal (3) koji prati promicanje
casnika koji su u cinu satnika ostalo
maksimalno moguce te cin pukovnika
dostizu u 52. godini.
Na slici 5., koja prikazuje kanale
promicanja casnika koji irnaju visu
strucnu spremu i koji su stupili u
Oruzane snage Republike Hrvatske s
navrsenih 30 godina, vidljivo je da
postoje dva osnovna kanala promica-
nja:

22 HV VELJACA 2003.
 kanal (1) koji prati najkrace
redovno vrijeme zadrfavanja u
odredenom cinu i kod kojeg se ost-
varuje dostizanje cina pukovnika
neposredno prije odlaska u mirovinu,
postujuci limit u odnosu na dobnu
granicu od 53 godine;
kanal (2) koji prati promicanje
casnika koji su ostali do krajnje
granice u cinu porucnika i
natporucnika i koji su dostizu cin sat-
nika u 48. godini.
Zakljucak
Rano promicanje u cin bojnika i
rani zavrsetak Zapovjedno-stozerne
skole predstavlja vaznu prekretnicu u
profesionalnom razvoju casnika,_ kako
u Orufanim snagama SAD tako 1 u
Orufanim snagama Republike
Hrvatske. Casnici koji to ostvare,
irnaju velike izglede dostici cin
brigadira, a takoder imaju solidne
sanse biti upuceni i u Ratnu skolu,
U Orufanim snagama SAD-a,
pukovnici koji nisu bili polaznici
Zapovjedno-stozerne skole pripadaju
jednoj odvojenoj grupi koja se formira
dosta rano u vojnoj karijeri, mozda
vec na West Pointu, i to na temelju
slabijih ocjena, rnanje izrazenoj
drustvenosti, te stalnom kasnjenju u
prornaknucu. 0 tim ranim pro-
maknucima odlucuje skupina casnika,
povjerenstvo za promaknuce, koji
osobno ne poznaju kandidate za pro-
maknuca, a ti casnici moraju imati
impresivne zivotopise da bi bili pred-
lozeni za pohadanje Zapovjedno-
stozerne skole. Ako bi povjerenstvo
odlucilo da casnik ne pohada
Zapovjedno-stozemu skolu, to bi
znacilo njegovo ranije umirovljenje,
najcesce u cinu pukovnika.
Vecina casnika Oruzanih snaga SAD
koji zavrse Zapovjedno-stozemu skolu
dospiju do cina brigadira, te ostaju u
Oruzanim snagama. Vise od polovica
tih casnika je eliminirana od daljnjeg
promaknuca ako nisu predlozeni za
polazak u Ratnu skolu. To gotovo
nepovratno dijeli brigadire izmedu
srednjeg kanala, i gomjeg kanala gdje
je vjerojatnost promaknuca u cin ge-
nerala 50%.
Odluke o pohadanju Ratne skole, u
Oruzanim snagam,a SAD-a donosi
~omisija na temelju ztvoropisa.
Cimbenici ciji utjecaj ovdje nije
mjeren, kao na primjer sluzbene
Ocjene, takoder sigumo utjecu na brza
promaknuca. Brigadiri koji su zavrsili
Ratm, skolu prije 1971. godine bili su
grupa iz koje su izabrali generale.
Gotovo svi koji su postali generali -
imaju izvanredne zivotopise i tu se ne
rnoze uociti neka posebna razlika. U
toj skupini bilo je 108 casnika '50.
klase. Ti casnici proveli su 20 godina
na razltcitim ustrojbenim mjestima, a
prije toga na ustrojbenim mjestima
koja su bila potpora generalima. Stoga
netko iz povjerenstva koje __izabire tko
ce iz cina brigadira biti promaknut u
cin generala sigurno zna kandidata
osobno, te je cuo o njegovu ugledu od
drugih casnika kolega i mentora:. Zato
nije iznenadujuce da su kriteriji za
SI. 5
Cin
strani
jezik
vojna
izobrazba
30 40
Kanali promicanja casnika s visom struenom spremom i stupanjem u OS RH s navrsenih 30 godina
odabir za prornaknuce u cin brigadnog
generala posve osobni: izgleda Ii
casnik kao zapovjednik (cimbenik
vanjskog izgleda), je Ii njegova obitelj
model tradicionalne americke obitelji,
te bavi Ii se sportom.
Casnici u Oruzanirn snagama
Republike Hrvatske, koji imaju visu
strucnu spremu mogu dostici maksi-
malno cin pukovnika. Pritom vece
sanse imaju oni koji ranije stupe u
Oruzane snage, po mogucnosn odmah
nakon navrsene 22. godine.
Casnici u Oruzanim snagama
Republike Hrvatske s visokom
strucnorn imaju otvorene mogucnosti
za dostizanje najvisih cinova. Prilikom
stupanja u Orufane snage je vazne su
godine casnika, ali ipak nisu kljucni
cimbenik za dostizanje i najviseg cina
kao sto je cin generala zbora. Ranim
promicanjem u cin bojnika, casnici
imaju velike izglede dostici cin
brigadira i nakon toga jos relativno
dugo ostati u tom cinu. Nakon
zavrsetka Ratne skole casnici stjecu
solidne izglede za promicanje u gener-
alske cinove.
Donosenjern i odgovarajucom prim-
jenom "Pravilnika o standardima pro-
fesionalnog razvoja i postupku
odredivanja nernogucnosti daljnjeg
profesionalnog razvoja djelatnih casni-
ka", kao provedbenog akta u potpori
"Zakona o sluzbi u Oruzanim snagama
Republike Hrvatske" stvorili su se nor-
mativni uvjeti da se u Ministarstvu
obrane i Oruzanim snagama dobije
transparentni sustav prornicanja koji
omogucava casnicima da njihovo kre-
tanje u sluzbi u najvecoj mjeri ovisi o
pukovnik
godine zivota
50 60
njihovim rezultatimaa rada.
Usporedujuci kanale promicanja
casnika u Oruzanim snagama SAD-a i
Oruzanim snagama Republike Hr-
vatske, uz pretpostavku da se analizi-
raju casnici s visokom strucnorn spre-
mom, jedina je bitna razlika sto se kod
americkih casnika nizi cinovi, zaklju-
cno sa satnikom, dobivaju nakon odre-
denog vremena gotovo automatski, a
sto kod nas nije slucaj, BZI
LITERATURA:
I 11 Mazur, A., Mueller, U.: "Channnel Modeling:
From West Point Cadet to General", Public
Adminsitration Review, Vol. 56, No. 2, 1996.
[21 Zakon o sluzbi u Oruianim snagama
Republike Hrvatske, "Narodne novine'', broj:
33/02.
131 Pravilnik o standardima profesionalnog razvo-
ja i postupku odredivanja nernogucnosti daljnjeg
profesionalnog razvoja djelatnih casnika,
"Narodne novine", broj: 123/02.
[41 The United States Military Academy at West
Point, Catalog 1995-1996.
[51 Army Command, Leadership, and
Management: Theory and Practice, A Reference
Text, U.S. Army War College, Carlisle Barracks,
PA 17013-5050, 1994-1995.
VELJACA 2003. HV 23
 '£ .•

lskoristivsi zauzetost americke administracije O?

irackom krizom. Sjeverna Koreja je izazvala

nuklearnu krizu koja bi joj se. ako je suditi prema
posljednjim izvjescima koja dolaze iz SAD-a
mogla isplatiti

Pise Tomislav LONCAR

sjevemokorejsko zaostatak u svom gospodarskom

ombasticnim najavama o
diplomatsko razvoju zeli nadoknaditi ustupcima
zaostravanje koje bi mu zbog posjedovanja oruzja
istodobno nije bilo za masovno unistavanje trebale
praceno i vojnim, te ponuditi SAD i druge razvijene zemlje
da je nekoliko dana regije: juzna Koreja, Japan, Singapur i
nakon toga iz drugi.
Washingtona Premda pod dojmom posljednjih
priopceno da ce ratobornih izjava Pyongyanga o
Sjeverna Koreja sjevernokorejskom odustajanju od
dobiti gospodarsku primjene sporazuma o nesirenju
pomoc u zamjenu nuklearnog oruzja, atmosfera
za odustajanje od medu vojnicima s obje strane
razvoja oruzja za granice razgranicenja izmedu juzne i
masovno razaranje Sjeverne Koreje je uobicajeno
pokazuje da su se mirna. Strah od izbijanja moguceg
na kraju ratne muze rata, koji je bio prisutan zbog
ipak utisale i pre- cinjenice da je samo nekoliko tjedana
pustile inicijativu prije americki ministar obrane
diplomaciji'. Donald Rumsfeld rezolutno izjavio
da su SAD spremne voditi dva
Strah od nerazumijevanja velika globalna sukoba istodobno,

B
mogucem izbijanju III.
svjetskog rata Sjevema
Koreja je 10. sijecnja
2003. obznanila da se
povlaci iz sporazuma o globalnoj
zabrani sirenja nukleamog oruzja iz
godine 1968. Odmah nakon toga, 11.
sijecnja 2003. sjevemokorejska adrni-
nistracija otvorila je i drugo svoje naj-
vaznije vanjskopoliticko pitanje, pitanje
mogucnosti odustajanja od moratorija
na ispitivanje dalekometnih projektila.
Prvi arnericki odgovori na te sjever-
nokorejske poteze stigli su vec sutradan
od americkog vanjskopolitickog tajnika
Colina Powela. On je izrazio zaljenje
zbog najnovijih poteza Pjongyanga i
obznanio kako se nakon njega SAD i
cjelokupna medunarodna zajednica
nalaze u ozbiljnoj situaciji. Cinjenica da
Iako prema kvalifikacijama koje su
posljednjih godinu dana dolazile iz
Washingtona, Irak i Sjeverna Koreja
dijele titulu clanica osovine zla, zbog
povijesnih, geografskih i kulturoloskih
okolnosti koje ih razdvajaju oni se u
mnogocemu razlikuju. Zbog tih razlika
izvodenje americke strategije prvog
udara nije jednako prihvatljivo u
irackom i sjevernokorejskom slucaju,
Sjevema Koreja granici s Kinom i
Rusijom s kojima ima tradicionalno
dobre odnose. Svjesne opasnosti od
izbijanja novog sukoba izmedu
Sjeverne i juzne Koreje, Kina i Rusija
podrzavaju razvoj korejskog poluotoka
kao podrueje bez nuklearnog oruzja.
Nazalost, takav njihov stav ne dijeli i
sjevernokorejsko vodstvo koje
smanjen je nakon intenziviranja
najnovijih diplomatskih pregovora.
U njima s americke strane kao glavni
pregovarac sudjeluje guvemer New
Mexica Bill Richardson' a sa sjever-
nokorejske Han 'Song-ryol visoki
duznosnik sjevernokorejske misije u
UN-u. Nakon tri dana razgovora sa
sjevernokorejskim izaslanstvom u
Santa Feu, Richardson j~ 13. sijecnja
2003. izjavio da su glavni izvori
napetosti izmedu Pyongyanga i
Washingtona rijeseni i da sada slijede
pregovori. Prema njemu, Sjeverna
Koreja je spremna odustati od razvoja
svog nuklearnog programa i podvrgnu-
ti se pregledu arnerickih strucnjaka za
nuklearno oruzje ukoliko zauzvrat od
Washingtona dobije sveobuhvatnu
gospodarsku pomoc,

24 HV VELJACA 2003.

utazak u krizu
Pocetak najnovije krize u odnosima
. KoreJ· e i medunarodne zajed-
SJeverne
. - u listopad 2002 godine. Tada
mce seze .
. s·evernokorejsko vodstvo pnznalo
JC J . d .
amenc. ·koi1 diplomaciji da posje UJe
tajno razvijeno nuklearno oruz~e. S
obzirom na to da je time prekrsen spo-
razum SAD-a i Sjeverne Koreje iz
godine 1994.3, Washi~gton je kao
odgovor na takvo stanje zaustavio spo-
razumom predvidenu isporuku nafte
Pyongyangu. Kao odgovor na takav .
potez Washingtona, Sjeverna Koreja JC
otkazala gostoprimstvo UN-ovim
inspektorima za kontrolu sjevernoko-
rejskog nuklearnog programa i najavila
da ce aktivirati rad nuklearnog reaktora
za koji SAD tvrdi da joj proizvodnjom
obogacenog urana omogucava izradu
nukleame bombe.
Slicnu krizu Sjeverna Koreja izazvala
je i godine 1993. nakon cega je izmedu
Pyongyanga i Washingtona doslo do
potpisivanja tzv. Okvirnog sporazuma
(Agreed Framework). Njime se
Sjeverna Koreja obvezala odustati od
razvoja svog nuklearnog programa te
postupno demilitarizirati. Obostrano
neispunjenje namjera iz sporazuma, s
vremenom ga je ucinilo nistavnim tako
da danas jednako kao i nekada sjever-
nokorejske oruzane snage broje vise od
milijun vojnika, vecinom rasporedenih
duz demilitarizirane zone izmedu
Sjeveme ijuzne Koreje. Njihova blizina
Seulu, glavnom gradu juzne Koreje,
toliko je mala da ga mogu pogadati
dalekometnim topnistvorn. Procjenjuje
se da se sjevernokorejski arsenal nuk-
leamog oruzja sastoji od dvije do tri
nuklearne bombe.
Nezadovoljna takvim razvojem
dogadaja washingtonska administracija
je zamrznula pregovore sa Sjevernom
Korejom na visim razinama i inicirala
diplomatsko rjesavanje sjevernokorej-
skog problema posrednim putern,
preko Pekinga i Moskve. Nakon sto
primjena takvog pristupa tijekom
posljednjih mjeseci nije dala ocekivane
rezultate, uocljivo je da se i
Washington odlucio za njegove prom-
Jene. Najnoviju potvrdu tih promjena
predstavlja izjava glasnogovornika
washingtonske administracije da su
SAD spremne sa Sjevernom Korejom
razgovarati, ali ne i pregovarati. Iako
takav stav predstavlja promjenu dosa-
~asnje prakse koja je takve razgovore
izbiegaval a, was himgtonska adrnini-
. .
1 razvoja oruzja za masovno razaranje,
stracija stoji na stajalistu da u njenom
odnosu spram Pyongyanga nije doslo
do promjena.
Mogucnosti poboljsanja odnosa
izmedu Pyongyanga i Washingtona
najvecoj mjeri ovise o sjevernokorej-
skom odustajanju od ambiciozne nam-
jere prerastanja u priznatu nukleamu
silu. Buduci da od te namjere sjever-
nokorejsko vodstvo ne zeli tako lako
odustati, kao i da su njegovi zahtjevi u
pogledu napustanja nastavka razvoja
dalekometnih projektila jednako tako
vrlo upitni, realno je pretpostaviti
sjevernokorejska kriza nece tako lako
rijesiti. Trenutacno, zbog zaokupljeno-
sti americke administracije irackom kri-
zom, Sjeverna Koreja ima mogucnost
narnetanja inicijative u svojim odnosi-
ma s Washingtonom, no nakon sto
SAD uspiju rijesiti iracki problem sta-
nje ce se u tom smislu za Pyongyang
bitno pogorsati. Uzimajuci to u obzir,
Sjeverna Koreja je zainteresirana za
potpisivanje formalnog sporazuma sa
SAD-om o nenapadanju. Postojanje tog
sporazuma cak i pod cijenu formalnog
odustajanja Pyongyanga od razvoja
nuklearnog oruzja omogucava
Sjevernoj Koreji sigurniji nastavak
tajnog programa razvoja nuklearnog
oruzja i dalekometnih raketnih sustava.
Smatrajuci takvu mogucnost razvoja
dogadaja realnom, americki strucnjaci
za sjevernokorejsku problematiku pred-
lazu predsjedniku Bushu otvaranje
komunikacija izmedu SAD-a i
Pyongyanga na svim razinama. Taj
model SAD su primijenile 70-ih godina
spram Kine i kao sto se maze vidjeti on
se pokazao uspjesan. On obuhvaca
razmjenu diplomata i ofenzivu
americkih i drugih zapadnih ulagaca,
trgovaca i nevladinih udruga u
Sjevernu Koreju s ciljem sirenja ideja o
ljudskim pravima i slobodnom trzistu
medu sirim slojevima sjevernokorej-
skog drustva. To bi trebalo pornoci da
se u osmisljavanju buduceg razvoja
zemlje puno vise paznje posveti gospo-
darskim a puno manje vojnim prob-
lemima. Dugorocno gledano takva bi se
politika mogla pokazati puno svr-
sishodnijom od ponovnog prihvacanja
obveza koji bi kao i u slucaju sporazu-
ma iz 19943. obje strane mogle razlicito
turnaciti. Prodiranje spoznaje o nera-
cionalnom odricanju i nepotrebnim
patnjama koje sjevernokorejske
stanovnistvo trpi zbog medunarodne
izolacije koja mu je nametnuta zbog
sasvim ce sigurno rezultirati
unutrasnjim pozitivnim promjenama.
Uzmemo Ii u obzir da interes za takav
pristup rjesavanju sjevernokorejske
u krize podrzava i juzna Koreja dolazimo
do zakljucka da je mozda i najprih-
vatljiviji. Otpori koji su tom prijedlogu
dosad dolazili iz krugova americke
administracije koja se zauzimala za
vojno rjesenje problema sjevernokorej-
skog oruzja za masovno razaranje,
nakon pojave Al-Qaide dobrim su
dijelom smanjeni iz ekonomskih razlo-
da se ga. SAD uzduz demilitarizirane zone
izmedu Sjeverne i juzne Koreje drze
vise ad 37 tisuca svojih vojnika. Oni
osiguravaju juznu Koreju ad eventu-
alnog kopnenog napada koji joj prijeti
sa sjevera. Potreba njihove zamjene i
upucivanja na druga krizna zarista
predstavlja jedan ad vaznijih prioriteta
Washingtona. Mogucnosti njegova
rjesavanja moguce je naslutiti iz raz-
govora koji se posljednjih mjesec dana
vode izmedu Washingtona i Seula.
Prema njima kompletan kopneni nad-
zor nad demilitariziranom zonom
izmedu Sjeverne i juzne Koreje uskoro
bi trebala preuzeti juzna Koreja. Za tu
namjenu, juznokorejski strucnjaci su
izracunali da ce Seu! u bliskoj
buducnosti morati investirati otprilike
30 milijardi USD. Od tog iznosa, otpri-
like 14 milijardi USD, sto otprilike
odgovara sadasnjoj velicini juznokorej-
skog vojnog proracuna, odvojit ce se
samo za nabavu americke opreme i
logisticke potrebe.
Napomene
1 Najvjerojatniji cilj pokretanja nove sjevernoko-
rejske krize je nastojanje Pyongyanga da prisili
Washington na uspostavu diplomatskih odnosa.
Ukoliko bi u tome uspio Pyongyang smatra da bi
prornijenio svoj sadasnji nezavidan status, te time
sprijecio opasnost od izbijanja oruzanog sukoba sa
Washingtonom. Takva strategija je posljedica
uvjerenja sjevernokorejskog vodstva da Washing-
ton samo ceka povoljnu priliku da izvede napad na
Sjevernu Koreju 'sa svrhom njegova smjenjivanja.
2 Bivsi americki veleposlanik u UN-u Bill
Richardson jednan je od najboljih americkih poz-
navatelja sjevemokorejskog problema. Bio je glavni
pregovarac americkog predsjednika Clintona pri-
likom sklapanja Okvirnog sporazuma izmedu
SAD-a i Sjeveme Koreje godine 1994.
3 Sporazumom iz 1994."SAD su priznale Sjevemu
Koreju i prihvatile da joj zajedno sa svojim
saveznicirna osiguraju dostavu nafte i pruze pomoc
u izgradnji dva suvremena nukleama reaktora
namijenjena proizvodnji elektricne energije. Osim
toga predvidalo se i povecanje stranih ulaganja u
Sjevernu Koreju usmjereno na smanjenje
zaostalosti njezinog gospodarstva sa ciljem njezina
brisanja s popisa najsirornasnijih zernalja, redovitih
korisnika humanitame pornoci UN-a. Zauzvrat,
Sjeverna Koreja je trebala odustati od nastavka
razvoja svog nuklearnog i raketnog programa.
VELJACA 2003. HV 25
 Neuspjeh brojnih pokusaja mirovnog
rjesenja najnovije iracke krize i
ubrzanje americkih priprema za
masovni konvencionalni napad na lrak
upozoravaju na neizbjeznost novog
velikog sukoba izmedu lraka i snaga
koalicije na celu sa SAD-om
vijest o neizbjeznosti.novog
s
velikog sukoba medunaro-
dne zajednice s Irakom
danas je prisutna kod vecine
medunarodnih cirnbenika,
ukljucujuci pritom i one koji su se, na-
stojeci zastititi svoje parcijalne interese,
vecim dijelom prosle godine snazno
zauzimali za njegovo izbjegavanje. Ne-
izbjeznosti izbijanja rata svjesno je i
iracko vodstvo. Ono je od trenutka
objave predsjednika povjerenstva
UNMOVIC-a Hansa Blixa da Irak ne-
dovoljno suraduje s inspektorima pov-
jerenstva bitno promijenilo svoju stra-
tegiju u odnosima kako s UN-om tako i
drugim medunarodnim cimbenicima.
Irak osim sto nije pruzio dovoljno uv-
jerljive podatke o novim zalihama i
programima razvoja oruzja za masovno
razaranje nije pruzio ni dokaze o stanju
zaliha kemijskog oruzja za masovno ra-
zaranje koje su inspektori UN-a u Iraku
pronasli prije nekoliko godina. Buduci
da je Iraku u slucaju da ne posjeduje
oruzje za masovno razaranje u interesu
suradivati s inspektorima UNMOVIC-a,
cinjenica da on to ne cini, ili ne cini
dovoljno, upozorava na vrlo veliku
vjerojatnost da Irak posjeduje oruzje za
masovno razaranje, i to najmanje 6000
topnickih granata opremljenih kernij-
skim bojnim glavama. Razlozi koji Irak
navode na takvo ponasanje posljedica
su vrlo vjerojatne procjene irackog vod-
stva da je rat neizbjezan i da bi mu
upravo to oruzje moglo pornoci u
sprecavanju brzog prodora koalicijskih
snaga prema Bagdadu tesko branjivim
pravcirna sa sjevera i jugoistoka, Irak
se svog oruzja za masovno razaranje ne
26 HV VELJACA 2003.
zeli odreci bez ispunjenja odredenih
uvjeta. Buduci da su oni za SAD nepri-
hvatljivi, sukob je neizbjezan.
Znakovi promjena
Opetovane izjave francuske, ruske i
njemacke administracije o potrebi
pruzanja dodatne pornoci inspektorima
UNMOVIC-a, koje su u prosloj godini
imale izraziti antiratni karakter,
izostankorn dovoljne kooperativnosti
Iraka u odnosima s UNMOVIC-om sve
vise mijenjaju svoj smisao. Svjesni te
cinjenice, najveci protivnici novog
sukoba s Irakom ne govore vise o
potrebi vec o svojevrsnoj obvezi do-
stave UN-u svih informacija koje bi
mogle pomoci inspektorima
UNMOVIC-a u otkrivanju irackog
oruzja za masovno razaranje.
Premda jos uvijek nije dostatna za
autorizaciju vojnog napada na Irak,
izjava Hansa Blixa da iracko izvjesce o
razvoju oruzja za masovno razaranje
koje je Irak predao UN-ovim inspek-
rorima potkraj prosle godine u sebi
sadrzi ozbiljne nedostatke, dovodi do
zavrsetka relativno dugog razdoblja
diplomatskih aktivnosti velikih sila
usmjerenog na izbjegavanje vojnog
sukoba u Iraku. Neovisno o relativno
blagom diplomatskom rjecniku kojim
je popracena, Blixova izjava o irackorn
izvjescu upucuje na odrzivost arneric-
kih procjena prema kojima Irak sus-
tavno i ustrajno raadi u programu
razvoja oruzja za arnasnno razaranje.
Buduci da je neoclHrzinst takvog stanja
za medunarodnu zzajedaicu odredena
rezolucijom Vijecaa signrnosti UN-a broj
1441, rnogucnostct naszvka toleriranja
takvog stanja kojee zai,v,araju pojedini
medunarodni cirnaberm, u uvjetima
kada se SAD snazsno z.alazu za njeno
provodenje, nije rsealra
Neizbjeznost ncovogjoalictjskog
napada na Irak kcr_lia Stil vezi s tim
otvara, u prvi plarm pomvlja pitanje
postojanja irackih., opentivnih sustava
sposobnih za prijeenoseruzja za ma-
sovno razaranje. Izzazoe americkoj
· administraciji, ko_t a twdi da Irak, su-
protno preuzetim nnec!nnarodnim
obvezama zakljucsenim kod potpisivanja
Sporazuma o prekaidu sakoba sa snaga-
ma koalicije tijekosrn Zijevskog rata,
posjeduje znat;e ~oliane kemijskog
oruzja za masovncn razaranje, upucen je
s dvije strane. Iz E3agdada. od predsjed-
nika Sadama Husefina iiz UN-a od glav-
nog inspektora UJ\.fJM0.'1C-a, Hansa
Blixa. Njihovom zzahtjesu da se tvrdnje
o postojanju irackeog programa oruzja
za masovno razaramje polkrijepe
konkretnim cinjermcams u posljednje
se vrijeme pridruzila i EU predvodena
u toj inicijativi Pasrizom Francuski
ministar vanjskih JPOSio.a Dominique
de Villepin vise pu.ta je 1o;iovio kako
smatra vaznim da -sve ore zemlje koje
raspolazu informae:ijama koje bi
 UNMOVIC-ovim inspektorima mogle
pomoci u otkrivanju irackog oruzja za
masovno razaranje bezuvjetno dostave
UN-u. Premda konstruktivan i formal-
no u skladu s rezolucijom Vijeca sigur-
nosti UN-a broj 1441 takav zahtjev,
ukoliko bi se primijenio bez ikakva
ogranicenja istodobno bi mogao dovesti
i do teskoca u njezinom provodenju
primjenom vojne prisile.
Uzevsi to u obzir, takvom zahtjevu
Washington vrlo tesko moze udovoljiti.
Ne toliko zbog toga sto za tvrdnje o
irackorn posjedovanju oruzja za
masovno razaranje ne bi imao dovoljno
jake dokaze vec prije svega zbog opas-
nosti od otkrivanja izvora i metodologi-
je pnkupljanja takvih podataka. Sukob
s Irakom Washington vec duze vreme-
na smatra visoko vjerojatnim te je kraj-
nje nerealno ocekivati da bi u pogledu
razmjene tako osjetljivih podataka kao
sto su spoznaje o lokacijama smjestaja
irackog oruzja za masovno razaranje,
mogao biti neograniceno kooperativan.
Izvori pornocu kojih americka admini-
stracija i njezine agencije prikupljaju
podatke o stranim oruzanim snagama u
najveco] mjeri dolaze iz tih samih
oruzanih snaga. Buduci da bilo kakvo
otkrivanje pojedinosti u vezi s tim krije
u sebi i mogucnost izvodenja odgovara-
jucih protumjera, takvo bi otkrivanje, u
Glavni inspektor medunarodne agencije za
atomsku energiju Mohammed al-Baradei i
glavni inspektor UNMOVIC-a Hans Blix
slucaju Iraka, koji se u tom pogledu vec
pokazao nekooperativan, moglo biti
krajnje kontraproduktivno. Iracki sus-
tavi oruzja za masovno razaranje u
najvecoj su mjeri kemijski. Kao takvi
oni se skladiste i.Iako prevoze u jednos-
tavnim, tesko prepoznatljivim sprem-
nicima i bacvama. Otkrivanje njihova
poloza]a omogucilo bi Iraku da ih rela-
tivno jednostavno premjesti na nepoz-
natu lokaciju i time onernoguci ispn-
njenje temeljnog preduvjeta za
ucinkovito izvodenje strategije prvog
udara. Nastupanje kopnenih snaga
koalicije u takvim bi uvjetima moglo
biti bitno otezano osobito u slucaju
nepovoljnih klimatskih uvjeta,
Ocekujuci da bi mu upra,vo te cinjenice
mogle osigurati izvjesnu takticku pred-
nost, te racunajuci na visoki moral svo-
jih elitnih postrojbi, iracko vodstvo je
procijenilo da su moguce koristi od
diplomatskog popustanja u tom pogle-
du puno manje od stete koje zbog toga
•U
nastaje na planu izvodenja zamisljene
vojne strategije. Vazna cinjenica koja se
u vezi s tim javlja vezana je uz prom-
jenu karaktera sukoba koji izmedu
Bagdada i Washingtona traje vec vise
od jednog desetljeca. Njega Blixova
izjava definitivno premjesta iz diplo-
matskog na vojno podrucje. Pitanja
koja se u vezi s tim pred svim
cimbenicima medunarodne zajednice
otvaraju vezana su uz trenutak njegova
pocetka i utjecaja koji ce na njihov
polozaj imati: kao prvo i kratkotrajno
sam sukob, i kao drugo geopoliticko
stanje koje ce se u Iraku i siroj regiji
nakon njega uspostaviti.
Strategijski imperativ
Pripreme SAD-a za vojno rjesenje
irackog problema razvoja oruzja za
masovno razaranje i smjene
nedemokratske vlasti u Bagdadu, koje u
operativnoj fazi traju vec vise od go-
dinu dana, u velikoj mjeri one-
mogucavaju djelovanje Washingtona na
drugim kriznim zaristima i podrucjima
djelovanja. Zbog toga se potreba brzog i
odlucnog rjesenja iracke krize namece
kao jedan od najvaznijih diplomatskih i
gospodarskih imperativa. Strategija
rjesavanja iracke krize koju je
Washington poceo primjenjivati
pocetkom prosle godine za americko se
gospodarstvo pokazala pozitivnom. 0
tome svjedoci porast indeksa zarade
500 najvecih americkih kompanija
(S&P 500 Index) koji je u posljednjem
kvartalu godine 2002. porastao za 15
posto. Takav neocekivano veliki porast,
lnspektori UNMOVIC-a u lraku
u velikoj je mjeri posljedica jacanja
povjerenja americkih gradana i investi-
tora u snagu i stabilnost arnerickog
gospodarstva. Samim time zavrsava se
relativno dugo razdoblje recesije i
nestabilnost arnerickog gospodarstva,
uzrokovana napadom Al-Qaide na SAD
11. rujna 2001.
Cinjenica da se glavni cimbenici
uzroka i rjesenja te nestabilnosti kriju
na podrucju psihologije i geopolitike
dovode Washington do potrebe ubrza-
nja pocerih vanjskopolitickih nastupa-
nja. Medu njima, kao najvazniji arne-
ricki prioritet istice se rjesenje iracke
krize koja u sebi krije potencijal za
rjesavanje upravo psiholoskih i geopoli-
tickih izazova izazvanih djelovanjem
Al-Qaide i ostalih medunarodnih
cimbenika koji se koriste njezinim pos-
tojanjem za ostvarenje svojih parcijal-
nih interesa. Koliko je problem brzog
rjesavanja iracke krize vazan vidljivo je
iz nastanka najnovijih kriza u Sjevernoj
Koreji i Venezueli. Opasnosti od
povezivanja tih kriza s irackom te
rnogucnost izbijanja nove energetske
VELJACA 2003. HV 27

krize koja bi mogla dovesti do nove
recesije globalnih razmjera, sve vise
predstavljaju predmet interesa i ostalih
velikih sila. Premda su se u velikoj
mjeri protivile mogucnosti novog
americkog vojnog posredovanja u
lraku, vecina njih je postala svjesna da
im je ono, uzevsi u obzir prije nave-
dene okolnosti, ipak u interesu. Kao
rezultat toga, posljednjih mjesec dana
vidljive su promjene vanjskopolitickih
prioriteta kod vecine velikih i regional-
nih sila. U sklopu njih, napori i vrijeme
koje su one trosile na diplomatske
aktivnosti vezane uz sprecavanje novog
sukoba u lraku danas se sve vise usm-
jeravaju na osiguranje sto povoljnijeg
polozaja nakon njegova zavrsetka i
uspostave nove vlasti u Bagdadu.
Dolazak kisne sezone i ljeta u kojima ce
djelovanje koalicijskih snaga u lraku
biti otezano upucuje nas na mogucnost
izbijanja sukoba u rela-
tivno kratkom vremenu.
Zbog diplomatskih razlo-
ga, trenutak sukoba nije
realno ocekivati prije
objave cjelovitog izvjesca
UNMOVIC-a o stanju
irackog oruzja za masovno
razaranje, predvidenog za
27. sijecnja ove godine. Od
tog izvjesca Washington
ocekuje potvrdu svojih
tvrdnji u svezi s irackim
krsenjern rezolucije Vijeca sigumosti
UN-a hr. 1441 i prethodnih rezulucija
na koje se ona nadovezuje, te stoga
sukladno tome aktiviranja napada na
Irak pod okriljem UN-a. Vecina ame-
rickih diplomatskih aktivnosti usmjere-
na je upravo u tom smjeru i realno je
ocekivati da ce se postojeci pritisak koji
americka administracija zbog toga cirri
na svoje saveznike i inspektore UNMO-
VIC-a u lraku i New Yorku samo jos vi-
se povecati, Usporedno s time SAD ubr-
zavaju i vojne pripreme za napad. U
sklopu ostvarenja takve strategije SAD i
Velika Britanija su vec prebacile velike
kolicine vojnog materijala u neposred-
28 HV VELJACA 2003.
no podrucje operacija u kome je i iz-
gradena i impozantna vojna infrastruk-
tura koja ukljucuje i novi aerodrom u
Kataru. Usporedno s prebacivanjem
vojne opreme SAD su vec najavile da bi
uskoro mogle mobilizirati svoje pncuv-
ne postrojbe kao i postrojbe nacional-
ne garde. Prebacivanje pripadnika kop-
nenih postrojbi u podrucje operacija
vec je pocelo i trebalo bi se nastaviti
sukladno procijenjenim potrebama.
Promotreno iz perspektive
Washingtona, pripreme za rat s Irakom
teku posve neometano i jedini ozbiljan
problem u vezi s tim predstavlja pasiv-
na strategija Al-Qaide. Dosadasnja
iskustva pokazuju da je Al-Qaida jos
uvijek visokooperativna i sposobna
koordinirati svoja nastupanja s nam-
jerom preuzimanja inicijative u sukobi-
ma SAD-a s islamskim ekstremistickim
skupinama. Buduci da je njihov in ten-
zitet osjetno smanjen otvara se citav niz
pitanja odnosa Al-Qaide prema
buducern sukobu u Iraku. Medu njima
se kao najvaznija isticu sposobnost Al-
Qaide za izvodenje novih napada na
teritorij iii interese SAD-a.Buduci da su
oni povoljniji u uvjetima izvodenja
masovnih arnerickih zracnih napada na
lrak, moguce je pretpostaviti da ce ti
napadi uslijediti nakon intenziviranja
americkog vojnog nastupanja u Iraku.
Hoce Ii Al-Qaida pri tome uporabiti i
oruzje za masovno razaranje, nije poz-
nato, kao ni mogu Ii zapadne
obavjestajne sluzbe takav napad pre-
ventivno sprijeciti. Osim potrebe
-,.._
unistenja irackog oruzja za masovno
razaranje, americko nastupanje u lraku
u velikoj je mjeri povezano s potrebom
unapredenja sadasnje sposobnosti
\
Washingtona za vodenje dugotrajne
borbe s Al-Qaidom. t
Preuzimanjem nadzora nad lrakom
te kasnijim baziranjem svojih vojnih i
obavjestajnih snaga u neposrednoj
blizini Saudijske Arabije, te nesto dalje
Pakistana i Afganistana, tradicionalnih
utocista Al-Qaide, Washington bitno
povecava svoju sposobnost za dugotraj-
no vodenje sukoba s Al-Qaidom.
Oblikovanje nove
antiiracke koalicije
Ako je suditi po najnovijim naznaka-
ma koje dolaze iz diplomatskih krugova
najvaznijih europskih i arapskih zema-
lja, otpor s kojim se washingtonska ad-
ministracija susrela pri-
likom pokusaja
uspostave nove anti-
iracke koalicije u pro-
sloj godini, svaki se dan
sve vise smanjuje. Osim
Velike Britanije, lzraela
i Australije, novi clan
koalicije postala je Tur-
ska, a o tom pitanju se
sve vise mijenja i
polozaj Rusije. Od ze-
malja EU koje se najvise
suprotstavljaju mogucoj arnericko]
intervenciji indik'5.tivanje najnoviji stav
Francuske koji je u svom govoru pre-
nio predsjednikJaques Chirac. Prema
njemu francuska rat u Iraku ne zeli ali
ukoliko do njega <lode sprernna je sud-
jelovati. Sasvimje sigumo da su
Francuzi zainteresirani za sudjelovanje
u snagama za ocuvanje iii nametanje
mira u Iraku nakon zavrsetka masovnih
vojnih djelovanja, i to najvjerojamije na
podrucju juga koje je bogato naftom i
ne dolazi u dodir sa sjevernim
podrucjem za koje je zainteresirana
Turska. Buduci da je polozaj Njernacke
u tom smislu znatno losiji od
francuske, njernacka diplomacija
uvijek uporno inzistira na diplo-
matskom rjesenju iracke krize.
Najnoviji rezultati Berlina na tom planu
objavljeni su u indikativno otvorenom
clanku u tjedniku Spiegel. Prema
njima. iracki predsjednik Husein je
pristao na mogucnost svoje smjene uz
ispunjenje odredenih preduvjeta.
Buduci da raspravu o tim preduvjetima
nije moguce tek tako odbaciti, Bagdad
je njihovim postavljanjern barem
nakratko ponovno od Washingtona
preuzeo inicijativu u svom sporu sa
medunarodnom zajednicom.
Da je rat u lraku neizbjezan i da su u
tijeku aktivnosti vezane za uspostavu
cirri boljih pozicija u lraku nakon rata
vidljivo je i iz govora irackog predsjed-
nika Sadama Huseina odrzanog po-
vodom ovogodisnje proslave dana irac-
kih oruzanih snaga. U njernu je Husein
optuzio inspektore UNMOVIC-a da
provode obavjestajne aktivnosti u ko-
rist SAD-a i lzraela. U 25-minutnom
televizijskom nastupu koji je prenesen
u udamom terminu iracke nacionalne
televizije predsjednik Husein je ostavio
vrlo malo dvojbe oko mogucnosti
rjesenja sukoba svoje i americke admi-
nistracije diplomatskim sredstvirna.
Huseinov govor potvrduje pretpostavke
o diplomatskom neuspjehu najnovije
diplomatske inicijative arapskih i
europskih zernalja usrnjerene na diplo-
matsko rjesenje krize dobrovoljnirn
silaskom Huseina s vlasti i uspostavom
nave vlade u Bagdadu. Preslabe da se
samostalno odupru washingtonskoj ini-
cijativi za vojno rjesenje iracke krize,
Njemacka, Francuska, Rusija, Turska,
Iran, Saudijska Aratija i druge velike i
regionalne sile pokusale su pronaci
mirovno rjeseflje.}'kttspjeh koji su tom
prilikom polucili u velikoj je mjeri
posljedica izostanka suradnje Bagdada i
Washingtona u njegovorn oblikovanju.
Vjerujuci u svoju mesijansku.ulogu,
jos cinjenice da bi u izbjeglistvu mogao
postati meta potencijalnih atentatora, ili
objekt izrucenja sudu za ratne zlocine,
Sadam Husein je odbacio mogucnost
osobnog napustanja lraka kao i dobro-
voljnog silaska s politicke scene svoje
politicke stranke Baas. Takvi njegovi
stavovi nisu naisli na odobre:tije
Washingtona kojemu iracka kriza
trenutacno predstavlja veliki problem
ali u sebi krije i nove mogucnos\ One
su u najvecoj mjeri povezane s
olaksavanjern buduceg vojnog,
obavjestajnog i gospodarskog nadzora
nad podrucjem Arapskog zaljeva.
Premda smjena pet clanica Vijeca
sigurnosti UN-a na prvi pogled unosi
nove momente na mogucnosti
povecanja vjerojatnosti diplomatskog
rjesavanja iracke krize, dubina
arnerickih i britanskih priprema koje su
u vezi s vojnim posredovanjem vec
poduzete upucuje na vrlo malu vjero-
jatnost njihova ostvarenja. Premda
zajednicki posjeduju vecu geopoliticku
tezinu od svojih prethodnika, nove
nestalne clanice UN-a tesko se mogu
Glavni saveznici u oblikovanju politike prema lraku, americki predsjednik Bush i
britanski premijer Blair
pritiscima koje bi na njih mogao uciniti
Washington. Djelujuci u tijesnoj surad-
nji s Francuskom, stalnom clanicom
Vijeca sigurnosti UN-a, nove nestalne
clanice u velikoj mjeri mogu usporiti
ali ne i prekinuti americko-britansku
inicijativu za vojno rjesenje problerna
irackog oruzja za masovno unistavanje.
Novo izvjesce glavnog UN-ovog inspek-
tora za razoruzanje lraka, Hansa Blixa,
od 27. sijecnja ove godine, u velikoj je
mjeri potvrdilo navedene pretpostavke.
Premda su zainteresirane za ograni-
cavanje americke moci i utjecaja na
Srednjem istoku, nove nestalne clanice
Vijeca sigurnosti UN-a imaju interes
voditi racuna i o globalnoj stabilnosti.
Osirn Njernacke i Spanjolske u kojima
bi daljnji nastavak iracke krize mogao
dovesti do pojacanja recesije, interes za
njezin brzi zavrsetak imaju i nuklearni
te Pakistan, naftom bogata Angola, re Cile
Americko vojnooperativno sradiste u Kuvajtu
koji se, premda je gospodarski stabilan,
t
nalazi u vrlo nestabilnom okruzenju.
lako se sukladno retorici visokih
duznosnika arnericke administracije
zaduzenih za vojna i obavjestajna pita-
nja dopustala mogucnost da americki
napadi na Irak budu izvedeni po uzoru
na kosovski, afganistanski ili neki drugi
nekonvencionalniji model, cinjenica da
do njih jos uvijek nije doslo upucuje na
realnost primjene konvencionalnog
modela napada po uzoru na Pustinjsku
oluju iz godine 1991. Primjena tog
modela za koji se u americkoj adminis-
traciji od samog pocetka zalagao vanj-
skopolincki tajnik Colin Powel pokazu-
je da se predsjednik Bush na kraju
odlucio za puno umjereniju i manje
rizicnu varijantu vojno-diplomatskog
nastupanja u lraku od one koju su mu
predlagali ministar obrane Donald
Rumsfeld i njegov zamjenik Paul
Wolfowitz. Sukob koji se izmedu njih
na vanjskopolitickorn planu ogledao u
razlicitorn vrednovanju potencijalnih
koalicijskih partnera samim time je
zavrsen, SAD u rat nece ulaziti brzo i
bez uspostave koalicije zapadnih i arap-
skih zemalja, koja uz to mora biti i
dovoljno diplomatski snazna tako da
cjelokupnom pothvatu osigura obiljezje
medunarodne intervencije. Pocetak
intenzivnijih napada na lrak stoga nije
ovisan samo o vojnorn ,vec i diplo-
matskom cimberuku.
VELJACA 2003. RV 29
 Kraj Hladnog rata donio je potrebu redefi~iranja mnogib vojnih
organizacija diljem svijeta. Vrijeme golemih \
.,'
ok(opnomehaniziranih postrojbi zavrsi(o je. na scene SU stupiti
novi vojnici: brzopokretni. univerzalni i ucinkoviti. Je Ii na pomolu
renesansa specijalnih snaga?

Prioremio Marin SOMBORAC

Znacajke koje su postale sastavni dio vojne orga-

pee je poznata i vise pu-
Specijalne snage su
posebno uvjezbane,
opremljene i organzi-
rane snage narnije-
njene za djelovanje
protiv ciljeva ili u
situacijama koje nisu
pogodne za uporabu
konvencionalnih
snaga. Mogu djelovati
u razdoblju mira ili
rata, izvode zadace
kao potporu konven-
cionalnim operacija-
ma iii izvode
samostalne operacije.
Relativna nadmoc, koja se moze
nizacije te su odigrale vaznu ulogu u
mnogim sukobima posljednjih pedese-
tak godina. Razlog su odredene osobine
specijalnih snaga koje ih razlikuju od
ostalih dijelova OS-a. Prvo, to je po-
vecan broj opcija politickom i vojnom
vrhu, posebno u onom sivom podruqu
izmedu neuspjesnih diplomatskih inici-
jativa i pocetka otvorene uporabe kon-
vencionalnih snaga. Drugo, djeluju kao
umnozivac snaga u potpori konven-
cionalnim snagama povecavajuci ucin-
kovitost cjelokupnih OS u konvencio-
nalnom ratnom sukobu. Trece, pove-
cavaju sposobnost reakcije u osjetljivim
situacijama kao sto su razne humani-
tarne misije, sigurnosna pornoc stranim

0
ta dosad ponovljena is-
tina kako kraj Hladnog
ram i prijetnje.:igumog
uzaJamnog urustenja
(poznata MAD doktrina) nije donio
univerzalni rnir. Urnjesto njega svjedo-
cimo ponovnorn razbuktavanju brojnih
lokalnih sukoba koji se obicno klasifici-
raju kao sukobi niskog intenziteta.
U pocetku se smatralo kako sukobi
niskog intenziteta mogu biti lagano
nadzirani i smirivani malo jacim polici-
jskim operacijama iii u najgorem
slucaju jednostavnim vojnim operacija-
ma konvencionalnih postrojbi. No, to
se pokazalo krivim, mnogi posthladno-
ratovski sukobi su zbog svoje komplek-
snosti i intenziteta bili tvrd orah za
medunarodnu zajednicu koja je nasto-
jala u praksi provoditi teoriju uprav-
ljanja sukoborn. Sve je to vodilo prema
jacanju interesa za specijalne snage
koje se zbog tradicionalno sveobuh-
vatne i ucinkovite izobrazbe namecu
kao najlogicni]! odgovor za sukobe
modernog doba.
shvatiti kao mogucnost brojcano slabi-
jeg napadaca da ostvari lokalnu i pri-
vremenu ali odlucnu prednost nad ja-
cirri protivnikom, terneljni je preduvjet
za uspjesno djelovanje specijalnih
snaga.
Ostvarivanje i odrzavanje relativne
nadrnoci pociva na nekoliko temeljnih
nacela: jednostavnost u planiranju,
rnaksirnalna sigurnost, uvjezbavanje
operacije do savrsenstva tijekom
pripremne faze te iznenadenje i brzina
tijekom izvedbe operacije.
Specijalne snage su postrojbe ustro-
jene, izvjezbane i opremljene ponajprije
za izvodenje specijalnih operacija i
nude najpogodnije rjesenje za odredeni
broj problema narocito prisutnih u
sukobirna niskog intenziteta. Takve
operacije zahtijevaju kvalitetnu mje-
. savinu visokospecijaliziranog osoblja,
oprerne, izobrazbe i taktike koja
nadmasuje uobicajene mogucnosti kon-
vencionalnih postrojbi.
Nakon II. svjetskog rata doslo je do
globalnog sirenja specijalnih snaga,
snagama i mirovnim operacijama
raznih vrsta.
Specijalne snage omogucavaju fleksi-
bilnost u planiranju i izvodenju odgo-
vora na razna stanja, a odgovor se moze
kretati u kontinumu od nesmrtonosnog
pa sve do snazne i odlucne prirnjene
-sile. Broj mogucih scenarija tako raste i
omogucava izbor najpogodnijeg za
svaku situaciju. Takoder se smanjuje
rizik eskalacije vezan uz otvorenu upo-
rabu jakih, i vidljivih, konvencionalnih
snaga. Moze se !akljuciti kako su speci-
jalne snage najbolji izbor za krize koje
zahtijevaju brzi odgovor iii preciznu i
racionalnu uporabu sile. Ukratko, u
onim situacijama kada se mora ekono-
mizirati uporabljenim snagama te
stvoriti strategijska prednost nepropor-
cionalna snagarna koje je ostvaruju.
Vazno podrucje koje je omogucilo
snazan rast specijalnih snaga je pojava
medunarodnog terorizma. To je mnoge
drzave potaknulo na stvaranje pro-
tuteroristickih snaga. One se mogu
ustrojiti i organizirati na razne nacine.
ovisi o drzavarna, pa mogu biti vojne,

30 HV VELJACA 2003.
 aravojne, policijske iii postrojbe obav-
festajne zajednice, no " svim slrn:ajevi-
ma se svrstavaju u opcu kategoriju
specijalnih snaga zbog selekcije
(iskljucivo visokomotivirani dragovolj-
ci), izobrazbe i nacina djelovanja.
Uz sve pobrojane prednosti speci-
jalne snage, naravno. imaju i
nedostatke. Jedan je zahtjevna i inten-
zivna izobrazba koja traje doslovno
godinama. Zbog toga se eventualni
gubici ne mogu brzo nadomjestiti, a i
povecavanje broja pripadnika specijal-
nih snaga je spor i dugotrajan posao.
Kako je rijec o postrojbama i ljudstvu
koje prihvaca zadace visokog rizika i
uvijek pritom mora racunati s mogucim
velikim gubicima dogada se paradok-
slana suuacija da se u najopasnije za-
dace salju ljudi ciji je gubitak najteze
kompenzirati. Beskorisno rasipanje
ipak oskudnih ljudskih potencijala
specijalnih snaga na neodgovarajuce
zadace iii na preopasne akcije uvijek
nosi rizik smanjivanja raspolozivih ka-
paciteta. A takve je prakse u dosadas-
njim sukobima bilo.
Spacijalne snage nisu zamjena za
konvencionalne snage, one samo orno-
gucavaju nove mogucnosti i zapovjed-
niku pruzaju siri asortirnan mogucih
aktivnosti. Specijalne snage sigurno ni-
su prvi izbor za sve one zadace koje
mogu obaviti konvencionalne snage.
lako su posljednjih desetak godina _
- 0
cesto rabljene u raznim mirovnim rnisi- :3.
jarna specijalne snage isto tako nisu
ona prevaga koja ce misiju uciniti us-
pjesnom. One imaju svoju ulogu i u
takvim misijama, ali ne treba smetnuti s
urna kako je svaka J;nirovna misija iz-
nimno kompleksna zadaca koja trazi
udruzeni napor mnogih dijelova OS-a,
policijskih snaga i civilnih institucija.
Postavlja se takoder i pitanje logisticke
potpore za takve dugotrajne misije jer
izvorne su logisticke mogucnosti speci-
jalnih snaga okrenute uglavnom krat>-
kotrajnim zadacarna, Kakobi se mogli odnosa izmedu vojnika na terenu i
uputiti na dugotrajnu mir.[IIIlU zadacu civilnih vlasti, vladinih i nevladinih
moraju se oslanjati na zna[[)U potporu organizacija te civilne populacije u pri-
konvencionalne logisticke .rrukrure. jateljskim, neutralnim iii cak nepri-
jateljskim podrucjima
Zadace djelovanja/drzavama;
• psiholoske operacije (PSYOPS);
Iako se u razlicitim drzavama zbog operacije utjecanja na stavove,
drukcijeg ustroja i polozajs illpak zbog osjecaje i ponasanje ciljne strane po-
povijesnih i tradicijskih raiJoga zadace pulacije;
ponesto razlikuju, iz dana§lljih se. oper- • protuteroristicka borba; obuhvaca
ativnih scenarija i vec posuijecih razlicite aktivnosti koje mogu biti
operacija zadace specijalnis snaga defanzivne (usmjerene na smanjenje
mogu svesti na nekoliko telµeljnih ranjivosti na teroristicke napade) i
skupina. To su: ofenzivne (razne mjere za preveniranje
• izravni napad; tu se uJ:rajaju razni i suzbijanje terorizma), primarna
prepadi, zasjede, napadi na vazne aktivnost specijalnih snaga je uporaba
objekte u neprijateljskoj dobini, ustvari visokospecijaliziranih timova u preveni-
klasicne akcije specijalnih snaga; ranju i rjesavanju teroristickih incide-
• izvidanje; u sto spada tompleksno nata;
izvidanje terena u protivnitkoj dubini, • borba protiv sirenja oruzja za
zadace preciznog navodenjz zrako. masovno unistavanje (WMD); nova
plovstva u prouvnickoj dul1ini, procje- aktivnost koja se javlja posljednjih
na ucinka djelovanja zrakoplovstva, desetak godina, vezana je uz pokusaje
postavljanje i odrfavanje izvidnickih nekih drzava i teroristickih skupina da
senzora, potpora i izvodenjc HUMINT i nabave NKB oruzje. Specijalne snage se
SIGINT zadaca; rabe u izvidnickim zadacama,
• nekonvencionalno rau:ivanje; sirok obavjestajnorn radu na sumnjivom
je to popis aktivnosti koje ukljucuju podrucju, lociranju i unistavanju
podrucje gerilskog ratovanja subverzt- WMD-a i sredstava za njihov prijenos
ja, sabotaza, obavjestajnog djelovanja i (npr. bahsticki raketni sustavi);
dugih prikrivenih, "slaho ,a1dljivih" • pornocne aktivnosti; ukljucuju pot-
aktivnosti na protivnickorn teritoriju iii poru snagama sigurnosti, borbu protiv
u politicki osjetljivim podrt1i:jima; krijumcara droge, razminiravanje,
• medunarodna vojna pt>moc; humanitarnu pornoc, borbenu potragu i
uvjezbavanje vojske, paravvjnih snaga i spasavanje (CSAR), djelovanje u koali-
policije prijateljskih drzava, pomoc u cijskim snagama.
stabiliziranju vlasti prijate!jskih drzava, Lista je nacelna i zadace nisu slozene
sprecavanje eskaliranja lokJilnih proble- po prioritetu. Prioritet odreduje svaka
ma narocito aka su mogucsi prijetnja drzava za sebe, a oni se tijekom godina
medunarodnoj sigurnosti; mijenjaju. Trenutacni fokus vecine
• vojno-civilni odnosi; W su specijalnih snaga usmjeren je na pro-
aktivnosti usmjerene na usj>OStavu, tuterorisncku borbu kao refleksiju zbi-
odrfavanje, utjecanje i pria1jenu vanja od 11. rujna 2001. pa naovamo.
VELJACA 2003. HV ~31

No, ima i iznimki, pa se tako kolumbi-
jska vojska i njezine specijalne snage
gotovo potpuno posvecuju borbi protiv
krijumcara droge koji su uspjeli izgra-
diti paralelni sustav vlasti i gospodarst-
va u Kolumbiji, toliko snazan da je
poceo izjedati temelje same drzave,
To relativno brzo skakanje s jednog
prioriteta na drugi te stalno mijenjanje
operativnog teztsta ustvari pokazuje
fleksibilnost i svestranost specijalnih
snaga koje se gotovo trenutacno mogu
preorijentirati s jedne vrste na drugu
potpuno razlicitu vrstu poslova.
Naravno, vecina drzava nema tako
siroko postavljen ustroj specijalnih
snaga koji bi osigurao postrojbe
uvjezbane za obavljanje svih spomenu-
tih zadaca. Samo velike sile i drzave s
globalnim aspiracijama imaju interes
stvoriti i odrzavati specijalne snage koje
mogu uspunjavati vecinu iii sve
spomenute zadace. Neke od tih zadaca
se ne mogu smatrati striktno specijal-
nim operacijama.
Specijalne snage se cesto rabe kad
angaziranje konvencionalnih snaga nije
pozeljno iz politickih, vojnih ili
ekonomskih razloga. Male samostalne
postrojbe koje se mogu brzo rasporediti
i koje se u svojem djelovanju oslanjaju
na brzinu, iznenadenje, odlucnost i U sadasnjim i buducim medunarod-
lukavstvo mogu obaviti zadacu na
nacine koji ce smanjiti rizik eskalacije.
Vjesto integriranje sposobnosti speci-
jalnih snaga s konvencionalnim snaga-
ma djeluje kao dodatno osiguranje
uspjesnosti provedbe konvencionalnih
operacija.
Specijalne snage su posebno
pogodne za djelovanje u sukobima
niskog intenziteta i to zbog svojih
jedinstvenih sposobnosti i zbog samog
karaktera sukoba niskog intenziteta
koji gotovo nikad nije pogodan za
32 HV VELJACA 2003.
siroku uporabu konvencionalnih snaga.
Ti su sukobi problernaticne naravijer
napori da se porazi prijetnja prisutna u
sukobu niskog intenziteta ne odgovara-
ju tradicionalnom modelu uporabe
klasicnih snaga koji se Iokusira na
unistavanje protivntckih snaga i zauzi-
manje terena. Dosadasnje je iskustvo
pokazalo kako je djelovanje u takvom
sukobu bolje i ucinkovitije ostaviti
specijalnim snagama.
Medunarodne operacije
nim (koalicijskim) operacijama
politicko i vojno okruzje djclovanja
vrlo je slozeno pa pred koalrcijske
snage postavlja posebne izazove koji
zahtijevaju angazman speciplistas
visokim stupnjem znanja i sposobnosti.
Takve operacije trebaju, au
buducnosti ce vjerojatno trebati i vise,
snage, kao inicijalni odgovorna krizu,
koje se mogu brzo ubaciti u neko
podrucje bez ikakvih posebnih
priprema. To su zadace kao skrojene za
specijalne snage jer su zbogsvoje rela-
tivne malobrojnosti i "slabe vidljivosti"
(odnosno nedostatka teske opreme kao
tenkova i topnistva) politicki "podob-
ne", dok su njihovi pripad~ici svojim
sposobnostima i vjestinama prava mala
vojska sposobna suprotstaviti s~ •
mnogim izazovima. \
Specijalne su snage po d~fil).iciii
namijenjene za posebne zadace koje se
redovito izvode u vremenskom tjes-
nacu. Takve se akcije cesto izvode u
podrucjima bez ikakve infrastrukture
(npr. Somalija iii Afganistan) pa je ras-
poredivanje konvencionalnih snaga
Iogisticki vrlo slozena zadaca. I na tom
\
se podrucju specijalne snage pokazuju
kao bolji izbor za trenutacnu reakciju u
zemljopisno nepogodnim podrucjima.
Jos jedna dodatna prednost je visok
stupanj improvizacijskih sposobnosti i
fleksibilnosti unutar specijalnih snaga.
Zato se mogu jednostavno kombinirati
s drugim snagama bez potrebe d_ugotra-
jnog prethodnog adaptiranja na nove
uvjete zajednickog djelovanja. Praksa je
pokazala kako se pripadnici specijalnih
snaga izvrsno snalaze i u ulogama
vojnih savjetnika/o.osoblja za tehnicku i
humanitamu pomoc, u uvjetima
dugorocnih programa sigumosne i poli-
ticke stabilizacije odredenog podrucja.
Tajne operacije
Medijski najzanimljivije aktivnosti
specijalnih snaga su one koje spadaju u
tzv, "crno" podrucje, odnosno tajne
operacije o kojima se "nikad ne gov-
ori". 0 mnogim aktivnostima specijal-
nih snaga, unatoc poslovicnoj tajnovi-
tosti, javnost zna podosta. Podsjetimo
se samo manije pisanja koja je '90-ih
godina proslog stoljeca zarazila mnoge
SAS-ovce nakon globalno uspjesne
knjige "Bravo Two Zero" autora Andyja
McNabba (sto je naravno pseudonim) u
kojoj je opisao svoja iskustva specijalca
izgubljenog pa zarobljenog duboko u
Iraku tijekom Pustinjske oluje 1991.
Ali osim takvih vise-rnanje poznatih
i priznatih aktivnosti, specijalne
snage djeluju i u nekim aktivnostima
koje su strogo tajne i prikrivene, pa se
najcesce nazivaju "crno" podrucje
aktivnosti.
To su aktivnosti koje se nikad ne
priznaju, a uz malo srece o njima javn-
nost nikad nista ne dozna. Takve ak-
tivnosti ukljucuju osjetljive stvari kao
sto su likvidacije terorista, hvatanje
kriminalaca (obicno u drugoj drzavi),
"pronadi-i-privedi-pred-sud"
(npr. velike krijurncare droge), sabo-
taze iii cak teroristicke akcije za koje
se onda okrivljuje netko drugi. To su
samo neke aktivnosti za koje se zna, a
u tom podrucju inventivnost je
jedina granica.
Nacini organiziranja postrojbi za
takve zadace razlikuju se od drzave do
drzave. Jedan je pristup da se specijalne
snage kao ustrojbeni dio OS-a drze
strogo po strani od takvih operacija za
ciju se izvedbu ustrojava ad hoc
skupina od pripadnika specijalnih
snaga koja onda djeluje samostalno.
Drugi je pristup da se u takve
operacije bez ikakvih ograda specijalne
snage izravno ukljucuju. Nacin orga-
niziranja specijalniq snaga za "crne"
prikrivene aktivnosti..ovisi od drzave do
drfave i podlozan je ponajprije po-
litickom interesu svake od njih. Takva
primjena specijalnih snaga nosi i stalnu
opasnost potencijalnog kriminaliziranja
vojnika sto u konacnici moze imati
znatne negativne posljedice na cijele
oruzane snage ali i drustvo u cjelini.
Nesigurna buducnost
Unatoc svim prednostima mnogi
analiticari navode kako specijalne snage
nisu sigurne od buducih pot11sa kojima
su izlozeni i ostali dijelovi OS. Kao
model navodi se operacija Allied Force
odnosno napad naJugoslaviju 199_9.
Nacin izvodenja te operacije odnosno
cinjnica da je to prva velika kampanja
koja je protivnika porazila samo djelo-
vanjem zrakoplovstva navodi na propi-
tivanje uloge svih sudionika te operaci-
je. Zrakoplovstvo je djelovalo s vece
razdaljine masovno rabeci visoku te-
hnologiju u pronalazenju ciljeva i nji-
hovom unistavanju. Primjena precizno
vodenog streljiva omogucila je precizno
djelovanje po svim ciljevima pa cak
djelovanje po pojedinim vojnim objek-
tima okruzenim stambenim blokovima.
Naravno, bilo je i prornasaja koji su iza-
zvali smrt neduznih civila, ali opca je
ocjena kako je to bio visokotehnoloski
rats preciznim udarima i relativno ma-
lim kolateralnim stetarna. Napredne C2
paltforme kao AWACSiJSTARS omo-
gucile su precizno sagledavanje situaci-
je na bojistu, a tomu treba pridodati
informacije koje su prikupili satelitski
sustavi i izvidnicke bespilotne letjelice.
Sva ta dostignuca visokotehnoloskog
ratovanja, iako obecavajuca za neke
dijelove OS, za druge bi pak mogla biti
.
Uvjezbavanje borbe u urbanom okolisu
,
• 1
problernaticna. To se odnosi i na speci-
jalne snage. Od pobrojanih zadaca spe-
cijalnih snaga, tehnoloski napredak ta-
ko ocit u operaciji Allied Force mogao
bi neke istisnuti kao nepotrebne. Ponaj-
prije se misli na tri klasicne zadace:
izravni napad, izvidanje i nekonven-
cionalno ratovanje.
Cernu slati ljude u riskantnu zadacu
unistenja nekog objekta kad to sad mo-
gu napraviti jedan iii dva aviona s nek-
oliko precizno vodenih bombi; brzo,
ucinkovito i bez prevelikog rizika. Za-
sto slati izvidnike na teren, u opasnost,
kad to umjesto njih mogu obaviti bes-
pilotne letjelice?
No, i razvoj ostalih vrsta tehnologija
donosi probleme tradicionalnom
shvacanju specijalnih snaga. Jedna od
prije vrlo popularnih aktivnosti bila je
pruzanje strucne pornoci i obuke u
rukovanju modernim oruzjern vojnici-
ma prijateljskih drzava. Danasnje je pak
oruzje sve jednostavnije za uporabu,
VELJACA 2003. RV 33
 masovna primjena razlicitih vrsta
racunala za upravljanje svim vrstama
oruzja toliko pojednostavljuje proces
izobrazbe da strani instruktori postaju
ako ne nepotrebni a onda vrlo rijetki, a
osim toga ih osigurava tvrtka koja
proizvodi i prodaje taj oruzani sustav.
Neki autori navode kako se za 50
USD moze nabaviti racunalni program
za ucenje temeljnih pjesackih vjestina.
To je u svakom slucaju jeftinije nego
slati instruktora - pripadnika specijal-
nih snaga - na drugi kraj svijeta kako bi
skupinu prijateljski nastrojenih lokal-
nih seljaka poucio abecedi vojnih
vjestina,
Nakon zavrsetka Hladnog rata <lobar
dio zadaca specijalnih snaga odnosio se
na aktivnosti koje se ne mogu smatrati
klasicnim, ratnim aktivnostima.
Neborbene su zadace narasle i po broju
i po vaznosti, Problem je sto te zadace
ne mogu opravdati i zadrzati sadasnju
organizaciju specijalnih snaga.
Jos je veci problem sto novi,
visokotehnoloski, nacin ratovanja
mozda pokazuje kako se o specijalnim
snagama kao vrhunskom borbenom
elementu OS-a rnoze razrnisljati kao o
zastarjelom dijelu, doduse slavne, ali
ipak proslosti. Malo ce odgovomih
zapovjednika uputiti ljude u neizvjesnu
misiju ako se rezultat moze postici
uporabom preciznog oruzja koje ljudst-
vo ne izlaze gotovo nikakvom riziku.
To je zasad samo stvamost u
nekolicini najmodemijih svjetskih vojs-
ki, no trend okretanja vojske prema
visokotehnoloskom oruzju je poceo i
samo je pitanje vremena kad ce ga sli-
jediti svi koji to mogu. Ukoliko se
pogleda osjetljivost javnog mnijenja na
ljudske gubitke u mogucim operacija-
ma moze se ocekivati kako ce sve
demokratske drzave koje sudjeluju u ma i u dubini protivnickog
34 RV VELJACA 2003.
koalicijama nastojati pridonij-n :nod-
emim visokotehnoloskim (odnosno
niskorizicnim) snagama kcd kojih je
mogucnost stradavanja osobla mini-
malna. A time je minimalna i
mogucnost negodovanja javrosti zbog
gubitaka.
Ipak, situacija nije potpuno bezizlaz-
na. I u operaciji Allied Force bile je
vaznog djelovanja specijalnihsnsga.
Sjetimo se samo obaranja aviona f-117
iznad Jugoslavije te odmah pckrenute
velike akcije pronalazenja i pssavsaja
( CSAR) pilota koji se spasio katapilti-
ranjem. Zadaca je naravno uspjesro
provedena i pilot je pronadeni n&llli-
jeden vracen u bazu. Upravo su zalace
borbenog traganja i spasavanja ( (SAR
- Combat Search and Rescue) jedro od
podrucja koje bi u buducnosti mcglo
donijeti novi uzlet specijalnih snap.
Kako ce se sve buduce koalicijske
operacije izvoditi primamo kao
operacije koje provode zrakoplovi
nikad se ne maze iskljuciti meguoost
rusenja zrakoplova iznad pronvnirkog
teritorija. Pronalazenje posade i
vracanje natrag, i to u borbenim rnjeti-
teritcrp
mogu obaviti samo specijalne snage.
Jos jedno od P;>drucja na kojima se
specijalne snage mogu bitno jace
angazirati su psiholoske operacije (PSY- "
OPS). Vjeruje se kako je to podrucje
koje jos nije do kraja iskonsterfo.
Identificiraju se neki problemi U\
uspjesnorn provodenju psilJoloslth
operacija. Temeljna su dva nedostatka,
i to nedostatak tehnickih sredstada
(npr. opreme za radio i TV ernitiranje)
te nedostatak specijaliziranih
strucnjaka. Problem tehnicke opreme
relativno je jednostavno rijesiti, potreb-
no je osigurati veca financijska sredstva
za kupovinu potrebne opreme.
No, osiguravanje ljudstva nije bas
tako jednostavno. Rijec je o kreativnom
osoblju za kojim i na civilnom traistu
radne snage postoji velika potraznja i
uglavnom bolji radni i zrvotni uvjeti.
Jos je jedan problem sto strucnjaka koji
imaju znanja i iskustva, potrebna za
provedbu uspjesnih psiholoskih .ope-
racija, ima vrlo malo. Tek treba smisliti
kako unovaciti i zadrzati u sluzbi nada-
rene strucnjake potrebne za provedbu
psiholoskih operacija u XXI. stoljecu.
Jedan od prijedloga je unajmljivanje
vanjskih strucnjaka, specijalista za
medije i marketing, odnosno tvrtki koje
su etablirane na tom podrucju. Njih bi
se jednostavno unajmilo, odnosno
sklopilo neku vrstu poslovnog ugovora
kao izmedu dva gospodarska subjekta
na slobodnom trzistu. Pritom se navodi
rnisljenje kako bi, iako su u pitanju
komercijalni ugovaraci posla, nadzor i
upravljanje operacijama trebalo strogo
ostati u okrilju specijalnih snaga.
Iako su specijalne snage tradicijski
vezane uz ratne operacije sve je veci
pritisak na fokusiranje na mimodopske
operacije. Zato se javlja problem u
odredivanju prioriteta jer je tesko pred-
vidjeti koja je kriza sljedeca, gdje i
kakav ce angazman zahtijevati. Tako
rasipanje energije i oskudnih kapaciteta
predstavlja ozbiljnu opasnost. Mnoge
od misija su ustvari vise policijske nego
strogo vojne operacije. A povijesno je
iskustvo pokazalo kako vojska tesko
moze provoditi takve operacije a da ne
ugrozi ili svoje temeljne vojne sposob-
nosti ili pak da ugrozi demokratske slo-
bode.
Borba protiv terorizma trenutacno je
najeksponiranija i najvaznija aktivnost
kojom se bavi vecina specijalnih snaga
Zapada. Iskustva stecena u Afganistanu
arnericke specijalne snage procjenjuju
kako bi se sto ucinkovitije djelovalo u
buducnosti. Jedna od posljedica tog
iskustva je uspostava novog modela
obavjestajne suradnje.
podatke na terenu i priprema
CIA prikuplja
teren za I~
ucmkovito djelovanje specijalnih snaga.
Tako CIA djeluje preko malih timova
koji imaju dobre kontakte i izvore u
lokalnom podrucju, a upravo to
nedostaje Pentagonu. Pretpostavlja se
kako je u vrijeme pada Kandahara u
Afganistanu bilo oko stotinjak operati-
vaca CIA-e i oko tristotinjak pripadnika
specijalnih snaga. Te brojke dovoljno
govore o ucinkovitosti malih timova
vrhunskih operativaca ojacanih eksten-
zivnom uporabom visoke tehnologije
na mnogim podrucjima.
Na kraju bi se moglo zakljuciti kako
specijalne snage imaju svijetlu
buducnost sve dotle dok su Ileksibilne i
spremne prihvacati promjene.
Promjene su neizbjezne jer modema
Helikopteri su
tehnologija stvara ne samo nova
nezaobilazni pri izvodenju
rjesenja vec i nove izazove i SAR i CSAR zadaca
rnogucnosti za oruzane snage u cjelini.
Oni koji se ne prilagode novim uvjeti-
ma osudeni su na polagano ali sigurno
zastarijevanje koje u konacnici znaci
nernogucnost uspjesnog obavljanja
temeljne zadace zbog koje i postoje.
Temeljna je znacajka svih specijalnih
snaga njihova adapabilnost na nove uv-
jete. U dosadasnjim su promjenama us-
pjesno prilagodavale svoju strukturu
novim okolnostirna, Zbog tehnoloskog
napretka moraju se ponovno prilagoditi
novom sigumosnom okruzju, Dosadas-
nja kratkotrajna praksa tijekom poslje-
4
dnjih desetak godina, a narocito tije-
kom akcije u Afganistanu pokazuje ka-
ko se potrebne promjene kontinuirano
odvijaju i kako se specijalne snage pri-
lagodavaju novim uvjetima djelovanja.

VELJACA 2003. HV 35

GeoloSki pogled
na uCinak vojnih
operacija u Afganistanu
Pisu natporucnlk Marko ZECEVIC, dipl. ing.,Uprava za opremanje i nabavu, dr. sc. Enio JUNGWIRTH, dipl.
Afganistanu, na tzv.
U
"savu" civilizacijel, svje-
docimo jos o jednom
vojnom sukobu. U
podrucju gdje su kroz
povijest ostale porazene vojske velikih
sila (Britanska vojska, vojska bivseg
Sovjetskog Saveza), gdje morfologija ter-
ena s usjecenim gorskim klancima
visokih planina diktira gerilsku taktiku
ratovanja, gdje je ucinak djelovanja
modeme vojne tehnike ogranicen
oblikom bojisnice ali i niskom vrijed-
noscu pojedinacnog cilja, stvara se
"slika" promisljanja o mogucem izgledu
bojisnice buducnosn. Bojisnica
buducnosn ne promatra samo plohu
bojnog polja vet obuhvaca sve tri
dimenzije prostora, gdje su morfologija
terena, prohodnost zemljista i hidro-
grafija samo neke od tzv. konstanti pros-
tora. Pritom posebnu ulogu kao sastavni
dio vojnih vjestina ima vojna geologija.
Kako je ratovanje dugotrajna tradicija
36 HV VELJACA 2003.
vojnih operacija protiv teroristickih
ing.,lnstitut za obrambene studije, lstrazlvanla i razvoj
Afganistanaca, zasigumo svoje uspjehe
moraju zahvaliti geoloskoj gradi terena,
odnosno sposobnosti prilagodbe prilika-
ma koje diktiraju osobine podruqa.
Zbog tih cinjenica mozemo tesko suditi
o velicini uspjeha antiteroristicke koali-
cije.
Geologija i osobine podruda
bojisnice
Teroristi Al-Qaide su se u Afgani-
stan,u u planini Gree Khil (masiv Bijelih
stijena blizu mjesta Bachera Garn), smje-
stili u podzemnoj bazi Tora Bora (Cma
prasina). lskoristili su njezinu geolosku
gradu naselivsi pecine, stare objekte i
izgradivsi mrezu novih tunela kroz
prirodne spilje s mnostvom prostorija
(skladista za opskrbu streljivom, skla-
dista hrane, energetski sustavi). U pod-
zemlju su iskoristili prirodne vodotoke
za stvaranje elektricne energije', a va-
dozne vode za opskrbu pitkom vodom.
•
Pos~ednje
ko_pnene -
operacije u Afganistanu
pokazale su veliki znacaj
geologije u planiranju i pripremi
skrevista u nepristupacnim i
neprohodnim planinama
Pritom moramo imati na umu da ti iz-
vori pitke vode ne mogu biti lako konta-
minirani nukleamo-kemijsko-bioloskim
sredstvima s povrsine terena i omogu-
cavaju gerilcima dugotrajniju izolaciju
od dogadaja na povrsini. Za razliku od
povrsinskih voda, podzemne termomin-
eralne vode moci tie se u takvim prilika-
ma rabiti za pice, odrfavanje higijene,
rehabilitaciju, dekontaminaciju, te alter-
nativno i kao toplinski izvor energije'.
Premda je u Afganistanu sustav tunela
izgraden u pjescenjacima rijihova se
namjena moze usporediti s izgradnjom
austrijskog sustava kaverni u krsu, a
kojima je austrijska vojska u I. svjet-
skom ratu, iskoristivsi geoloske predno-
sti terena", stekla takticku prednost nad
talijanskom vojskom. Jedna od razlika u
taktickorn srnislu je da su polofaji aus-
trijske vojske bili uz samu povrsinu tere-
na, odnosno na relativno maloj dubini,
ali dobro ukopani u cvrstoj stijeni, dok
su polofaji terorista Al-Qaide prema
 nekim procjenama u rneksern materijalu
do 350 metara dubine'. To je u
neposrednoj svezi s mogucnostima koje
nudi grada terena, ali isto tako i s
razomom mod topnistva onog vrernena
i iznimno razornom moci visokosofisti-
ciranih »pametnih« projektila danasnjeg
doba. Danasnja vojna tehnologija nudi
»pametne« projektile posebne namjene
koji su sposobni prodrijeti i do 30
metara u prostor ispod zemljine
povrsine", No, ukoliko su tuneli duboko
ispod razine djelovanja takvih projektila,
polozaji gerilaca ostat ce netaknuti, a
njihova infrastruktura zasticena. Dubina
prodora obicnih i "parnetnih" projektila
ovisit ce o vrsti stijena izlozenih povrsini
zemljista. Ucinak pri prodoru projektila
u dubinu nece biti isti ako je teren
izgraden od vapnenca, od lapora iii ako
je izgraden od pjescenjaka, a posebice
eruptivnih i nekih metamorfnih stijena.
Isto tako ucinak snage eksplozije projek-
tila bit ce razlicit u razlicitoj vrsti stijene,
a ucinak eksplozije na tune! ovisit ce o
tipu podgrade tunela (drvena, celicna,
hidraulicka). Posebno pitanje je nacin
na koji je oblozena stijenka tunela,
odnosno prostorije. Prostorija oblozena
armiranim betonom mod ce podnijeti
znatno snaznije udare od one koja to
nije. Izgradnja takvog sustava tunela i
podzemnih prostorija zahtijeva inzenjer-
ska znanja razlicitih struka i slozen sus-
tav vjetrenja, tako da vjetrenje prostorija
moze biti najranjiviji dio cijelog sustava.
Kao posljedicu nacina vodenja rata u
podruqima poput Afganistana vojni
strucnjaci imaju potrebu za geoloskorn
izvjescivanjern ("geologic intelligence")'
i analizom bojista, Analizom geoloske
karte", te analizom fotogrametrijskih i
satelitskih snimaka terena" moze se
utvrditi koja su podrucja unutar kojih je
moguca izrada sustava tunela, a isto tako
mozemo ustvrditi i podrucja u kojima iz
geotehnickih, inzenjersko-geoloskih i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, 70-78, Zagreb.
hidrogeoloskih razloga uvjeti za izradu
sustava tunela u vojne svrhe nisu
povoljni. Pri toj analizi posebno vaznu
ulogu imaju GIS alati (Geographical
Information System). Za analizu i loci-
ranje odredenih tocaka u prostoru, te
navodenje projektila na terenu pogodan
je sustav GIS/GPS (Geographical
Information System/Global Position
System)".
Neprekidni razvoj informacijskih
operacija i globalnog informacijskog
okohsa ima dvije v~.Jne posljedice. Prvo,
operacije u informacijskom podrucju
postat c~ vazne kao i operacije na
kopnu, moru, u zraku i svemiru. Takve
ce operacije neraskidivom vezom biti
povezane s usredotocenom logistikom.,
svestranom zastitom, preciznim udarom
i dominantnim manevrom, ali i sa
zapovijedanjem i nadzororn", Uz svu
vaznost i prednost informaticke
tehnologije u odlucivanju, pri analizi
vojnogeoloskih podataka nezamjenjivu
ce korist predstavljati geolog na terenu,
kao dio tima u izvidanju iii kao savjetnik
u stozeru postrojbe na terenu,
,, bio." Unatoc tome o tocnosti mjesta i
Operacija "Anakonda"
U operaciji "Anakonda" elitne postro-
jbe zemalja antiteroristicke koalicije
izvele su opkoljavanje i pretrazivanje 70
prostomih milja planinskog podrucja
juzno od grada Gardeza u potrazi za pre-
ostalim pripadnicima talibana i Al-
Qaide. Pritom su te snage pretrazile vise
od 30 pecina i u njima pronasle oruzje,
streljivo i dokumente". No, terorista u
tim pecinarna vise nije bilo. Procjena je
da su se u vrlo kratkom vremenu prem-
jestili u drugo podrucje koristeci se prit-
om prednostima prostora. Ocjena je
vojnih komentatora da su se teroristi Al-
Qaide iz tih borbi u planinskim
podruqima izvukli bez vecih gubitaka",
U otkrivanju pozicije sklonista teror-
istickog vode Osame bin Ladena" bila je
zanimljiva uloga geologaJacka Shrodera.
Taj je profesor geologije (Nebraska,
Omaha) sedamdesetih godina geoloski
kartirao podrucje Afganistana, sve dok
nije uhapsen kao spijun (1978.), sto
znaci da je <lobar poznavalac terenskih
prilika. Iz kucnog pritvora je diplo-
matskom postorn prokrijumcario svoje
geoloske karte, a koje su iskoristili vojni
planeri americke vojske, Na televizijskoj
snimci na kojoj se Osama bin Laden
obraca javnosti jasno se u pozadini vidi
formacija sedimentnih stijena, poput
kulisa u holivudskim filmovima.
Pornocu te snimke dr. Shrader je locirao
mjesto snimanja videozapisa (sumnjive
kakvoce) na podrucju Katavskog bazena
u provinciji Paktia i Paktika (210 kilo-
metara juzno od Kabula), gdje je obliko-
van veliki broj dolina i grebena u stije-
nama koje su slaba strana u zastiti pri-
likom bombardiranja. Vidjevsi snimku
rekao je: 'To je izrazito neravan, neplo-
dan kraj, be~ drveca, pun visokih pro-
laza, kanjona i mracnih sutjeski. To je
surovo mjesto za rad, pokusaj napada i
ponovnog izlaska. Ipak, to je fascinantno
mjesto. Zavolio sam ga dok sam tamo
vremenu snimanja bilo je rasprave, s
obzirom na cinjenicu da nije uobicajeno
da se bin Laden dugo zadrzava na istom
mjestu, posebice nakon objave videoza-
pisa.
Na primjeru rata u Afganistanu
pokazalo se da vojske koje u potpunosti
nadziru zracni prostor i povrsinu
bojisnice ne vladaju i cijelom
bojisnicom, jer ne vladaju podzemnim
prostorom. U prilog tome govore stalni
napadi gerile na postrojbe i objekte
antiterortsticke koalicije u Afganistanu.
Stratezi i vojni analiticari predvidaju u
buducnosti sukobe s malo bliskih kon-
takata i znatnom uporabom topnistva i
"pametnih" projektila. Takve bojisnice u
buducnosti stavljaju pred vojne geologe
nove zahtjeve, uporabu novih infor-
matickih sustava i primjenu vojno-
geoloskih iskustava iz ratova vodenih do
danas.
lzvori
1 - Hungungton. S. (1997): Sukob civilizacija i preustroj
svjetskog poretka.
2 - The Independent (2002): Prijenos izjave Hazarata
Alija, visokog duZnosnika nove administracije u Kabulu.
3 - Cepelak R. (1992): Medicinska rehabilitacija ranjeni-
ka i bolesnika u ratnim uvjetima, Tennomineralne vode
Hrvatske i njihov znaCaj u ratnim uvjetima.
4 - Jungwirth, E. & Zecevic, M., (2002): Vloga geologije
v vojni. 1. slov. geol. kongres, Knjiga povzetkov, 36-37,
Crna na Koroskem,
5 - The lndependent (2002): Prijenos izjave Hazarata
Alija, visokog duZnosnika nave administracije u Kabulu.
6 - Karalinic, M. (2002): "Anaconda" - odlucujuci sti-
sak>, Hrvatski vojnik, 83, 29-31, Zagreb.
7 - Leith, W. (2002): Military Geology in a Changing
World. Geotimes - Newsmagazine or the Earth Sciences.
8 - Bahun 5. (1993): Geolosko kartiranje, Skolska knji-
ga, Zagreb.
9 - Oluic, Z. (2001): Snimanje i istrazivanje Zemlje iz
svemira, sateliu, senzori, pnmjena, Hrvatska akadernija
znanosti i umjestnosti i Geosat, Zagreb.
10 - Singha!, A. (2002): In search of military GlS, GIS
development, http://gisdevelopment.ne!/ application/
military/overview/militaryiOOOl.htm
11 - Zdruzena vizija 2020, (2001) Korpus momarickog
pjesestva - Strategija 21, Poseban prilog, Hrvatski
vojnik, Zagreb.
12 - Garamone,]. (2002): American Forces Press
Service, Navy News, Hawaii.
13 - Loncar, T. (2002): Strategija prvog udara. Hrvatski
vojnik, 85-86, 44-4 7, Zagreb.
14 - Harnden, T. (2002): Geologist on bin Laden's trail.
The Telegraph, London.
VELJACA 2003. HV 37
sadasnjost onda buducnost u cijern smjeru penetraciju tj. prodiranje u mekom tkivu sto gabarita?
ce se kretati trz iste odnosno proizvodnja samo po sebi znaci manju zaustavnu moc, I Kako bismo dobili odgovore na ova i
kratkog vatrenog oruzja, konacno manja energija znaci manju neka druga vrlo zanimljiva pitanja potrebito
No, skracivanje dimenzija znaci takoder i takticku penetraciju zma. je izvrsiti usporedna ispitivanja i mjerenja
skracivanje cijevi oruzja, a samim time i Kao zakljucak narnece se jedini logican svih kalibara zajedno te ispaliti veliki broj
smanjivanje poceme brzine ispaljenog zrna. odgovor: svaki gubitak brzine u konacnici je razlicitih metaka u kalibrima od 9 111111 K, 9
Jer logicno je da oruzje krace cijevi ima los! mm PARA, .40 Smith&: Wesson do .45
.manji izlaznu brzu ispaljenog zrna istog Uzmemo Ii u obzir cinjenicu da su danas ACP. Dakako, potrebito je u svakom kalibru
metka nego oruzje duze cijevi. u najsiroj sluzbenoj vojno-policijskoj i rabitinekoliko razliciuh tezina zrna i to,
znaci Ii to da je oruzje manjih dimenzija, samoobrambenoj uporabi slijedeca tri kali- najlaksa, zma srednje tezine te najteza zrna
·manje mocnije od oruzja vecih dimenzija iii bra, 9 111111 PARA, .40 Smith&: Wesson i .45 u ponudi, a koja se rnoraju ispaliti iz neko-
je gubitak balistickih vrijednosti koji se tada ACP, ako govorimo o pistoljirna, mozemo liko razlicitih oruzja razlicitih izvedbi i duzi-
javlja zanemariv? ! postaviti nekoliko zanimljivih pitanja: \ na cijevi, Tijekom takvih ispitivanja
Ako uzmemo u obzir da je kod Koliko se gubi na brzini, mogucnosti uobicajeno je da se brzina mjeri pornocu
pi.stoljskog streljiva, posebice onog s "hol- ekspandiranja i zaustavnoj mod, ako isti kronografa dok se kao medij za ispitivanje
lowpoint" izvedbom zrna, brzina od pre- metak ispalimo iz sluzbenog oruzja duzme ekspanzije i penetracije rabi 10 postotno ba-
sudne vaznosti, znaci Ii to da ako ne rabimo cijevi od 5 inca (127 mm) i iz tzv. dzepnog ·~ T~ticka zelatina.
oruzje odgovarajuce duzine cijevi, one pistolja duzine cijevi od 3 inca (76 mm) ?
pocetne balisticke odlike pojedinog metka Koji od navedenih pistoljskih kalibara Laksa zrna najmanje gube
prosjecno najvise gubi na brzini i energiji s
sarno puko slovo na papiru? na balistickim vrijednostima
Naime, gledajuci opcenito, manja pocetna obzirom na duzinu cijevi?
brzina zrna znaci i manju kineticku energiju Kako se gubitak brzine, pouzdane Kronografska mjerenja te zelatinski test
i rnanji trzaj. Manja kineticka encrgija znaci ekspanzije te smanjenje zausiavne moci upucuju na definitivne promjene u
manju zaustavnu rnoc i manja ostecenja rnoze najbolje nadoknaditi kada rabimo balistickim odlikama istih ispaljenih zrna, ali
tkiva (ako usporedujemo isti metak!). Manja oruzje s manjom duzinorn cijevi? iz razlicitih pistolja razlicitih duzma cijevi,
pocetna brzina znaci manju sigurnost glede Gube Ii uvijek ti sluzbeni kalibri, pose- Naime, balisticke odlike se mijenjaju kako
pouzdanosti ekspandiranja (sirenja) te manji bice spori .45 ACP, toliko na brzini i zaus- se mijenja duzina cijevi. Gotovo kao pravilo,
prornjer ekspadiranog zma. Manje ekspandi- tavnoj mod da se u konacnici izjednacavaju mjerenja brzine na kronografu pokazuju da
ranje tj. sirenje zrna u cilju znaci dublju s oruzjern slabijeg 9 mm K kalibra i manjih laksa zma u usporedbi s tezirn zrnima gube

9mmK BALISTIKA NA CIUU VS OUZINA CIJEVI

STREUIVO ORUZJA
BERETTA 84 COLT MUSTANG
(cijev 4 inca ) (2,75 inca, 70 mm)
COR-BON 90 grain --
Razlijeganje 0.60 0.59
JHP+ P Probojnost 27,4 cm 25 cm
Fullerindeks 69 61
- --
Federal 90 graina Razlijeganje 0.70 0.42
Hydra -Shock Probojnost 25 cm 38 cm
Fuller lndeks 63 51
-
Remington 102 graina Razlijeganje 0.62 0.65
Golden Saber Probojnost 25,4 cm 26 cm
Fuller lndeks 64 52
Winchester 85 graina Razlijeganje 0.61 0.53
-
Silvertip Probojnost 20 cm 24cm
Fuller lndeks 63 53
PROSJECNO RAZLIJEGANJE 0.63 0.55
--
PROSJECNA PROBOJNOST 25 cm 28 cm
PROSJECNA ZAUSTAVNA MOC 65 54
PREMA FULLEROVOM INDEKSU

vise na pocetnoj brzini, sto je cijev oruzja

Glock, primjer modernog
pistolja koji se na trzistu
nudi u mnostvu kalibara i sa
cijevima razlicitih duzlna
kraca. No, ona jos uvijek spram najtezih i
zrna srednje tezine posjeduju najvecu
pocetnu brzinu, kao sto su i najteza zrna
najsporija.
Nadalje, sva tri sluzbena kalibra (9 mm
PARA, .40 Smith&: Wesson i .45 ACP)
prosjecno isto gube na brzini kako se duzina
cijevi smanjuje (s 5 na 3 inca). Prosjecan
gubitak iznosi od 35 do 40 metara u sekundi
sto je negdje oko 10 do 13 %. Kalibri 9 111111
PARA i .40 S&:W prosjecno jednako gube na
brzini dok sporiji .45 ACP gubi u prosjeku
najvise. Od svih ispitanih metaka najvise je

) na brzini gubio Tritonov 131etak u kalibru

.45 ACP punjenJHP zrnima tezine 165
graina (10,69 g) i to u prosjeku 57 metara u
/ sekundi. No, ipak taj je metak s izlaznom

VELJACA 2003. HV 39

brzinom od 324 mis ispaljen iz pistolja s
duzinom cijevi od 3 inca (76 mm) jos uvijek
imao najvecu pocetnu brzinu u odnosu
spram drugog streljiva istog kalibra cak i
kada bi ti bili ispaljivani iz pistolja s duzi-
nom od 5 inca (127 mm).
Medu kalibrima gubitak brzine ocitovao
se vise nego proporcionalno na gubitku
kineticke energije, dok je osjecaj trzaja
oruzja vise bio linearan. Tako je kalibar 9
mm PARA prosjecno gubio 96 J kineticke
energije sto iznosi oko 19 % dokje .40
S&W prosjecno gubio oko 117 J sto takoder
iznosi 19 %. Najvise je kineticke energije
gubio kalibar .45 ACP i to oko 145 J sto
iznosi 24 %. Kao sto je i vidljivo iz
prikazanog mjerenja kalibar .45 ACP
najveci je gubitnik medu kalibrima pri
prelasku s oruzja duze cijevi na oruzje krace
cijevi i to u svim segmentima: brzine i
kineticke energije.
Promjer ekspandiranih zrna izvadenih iz
zelatine pokazuje na to da su zrna ispaljena
iz oruzja s duzorn cijevi u prosjeku veca od
onih ispaljenih iz oruzja krace cijevi, no
uoceno je dosta izuzetaka tako da se to ne
moze uzeti kao generalni zakljucak,
lpak, cinjenicna su dva generalna
zakljucka.
Lagana i brza zrna ispaljena iz pistolja
duze cijevi koja ekspandiraju i nakon toga se
raspadnu takoder i iz pistolja krace cijevi
ekspandiraju i raspadnu. Ta zrna koja se
dovoljno pouzdano razlijezu i raspadnu u
zelatini najcesce ce se pouzdano razlijeci
zbog pogotka u meko i tvrdo tkivo. Samim
time slobodno se moze ustvrditi da ce se ta
zrna pouzdano razlijeci u najekstremnijim
uvjetima uporabe.
Drugi zakljucak je taj da vecina tezih, a
sporih zrna treba minimalnu duzinu od 5
inca da bi se pouzdano razlijegla.
Podzvucno streljivo punjeno "hollowpoint"
40 HV VELJACA 2003.
zrnima koji se uspije razlijeci do 1.7 velicine
svog pocetnog promjera iz oruzja duzine 5
inca, ekspandirati ce samo do 1. 4 velicine
pocetnog promjera iz oruzja duzine 3 inca.
Zrna s ovako malom ekspanzijom u zelatin-
skom bloku pod idealnim uvjetima, najcesce
se nece pouzdano razlijeci u mekom tkivu
pod nepovoljnim okolnostima te samim time
niti prenijeti na cilj zeljenu kolicinu
kineticke energije. Osnova za pouzdano
ekspandiranje pojedinog zrna jest dovoljno
velika brzina zrna u trenutku udara u cilj.
Ako je brzina ispod toga praga zrno se nece
cak i pod najidealnijim uvjetima razlijeci,
Smatra se da taj prag tj. donja granica
potrebne brzine za pouzdano razlijeganje
"hollowpoint" zrna u kalibru .45 iznosi 259
mis, dok se pri samo neznatno manjoj brzini
od 251 mis zrno nece razlijeci. Pri brzini od
274 mis takvo ce se zrno razhjeci na otpri-
like 0,50 svoga kalibra, pri 290 mis na 0,60
dok ce se pri 320 mis razlijeci do promjera
od 0,70 svoga kalibra i mozda se cak i ras-
pasti.
9 mm PARA BALISTIKA NA CIUU VS DU.ZINA CIJEVI
STREUIVO
Beretta 92F
(5 inca)
Cor=Bon 115 graina Razlijeganje O:?itRfragmentira
JHP ( +P) Probojnost 25 cm
Fuller indeks 87
Winchester 115 graina Razlijeganje 0.68
Silvertip Probojnost
Fuller lndeks
Remington 124 graina Razlijeganje
Golden Saber Probojnost 28cm
Fuller ,bm.J!s 79
Federal 147 graina Razlijeganje 0.57
Hydra Shok Probojnost 41 cm
Fuller lndeks 75
PROSJECNO RAZLIJEGANJE - 0.62
PROSJECNA PROBOJNOST 28,7 cm
PROSJECNA ZAUSTAVNA MOC 81
PREMA FULLEROVOM INDEKSU
Vazniji pravilniji izbor
streljiva od kalibra
Kao sto je i vidljivo iz potonjeg prikaza
vrlo je vazno posebnu pozornost posvetiti
pravilnom izboru streljiva ako korisnik rabi
oruzje krace cijevi. Naime, mnogi se cesto
zavaravaju raznim podacima, a cija je priro-
da vise promidzbena negoli stvarna. Citajuci
podatke o pojedinom streljivu na raznim
propagandnim i lijepo uokvirenim
brosurama mnogima negdje u dnu teksta
promakne cinjenica iii je jednostavno zane-
mare, a na kojoj lijepo stoji navedeno kako i
iz koje duzine cijevi su prornidzbeni materi-
jali dobiveni. Streljivo s pocetnom brzinom
ispaljenog zrna a koja je znatno veca od
potrebnog praga za pouzdano razlijeganje
uvijek ce se i pod najgorim uvjetima pouz-
dano razlijeci. S druge strane zrna cija je
pocetna brzina vrlo blizu tolerantnog praga
u pravilu se nece razlijeci niti u najidealni-
jim uvjetima. Ako korisnik cesto mijenja
oruzje, a rabi isto streljivo treba se odvici te
navike jer ono streljivo koji je izvrstan izbor
za tzv. "full size" oruzje ne znaci da je dobar
izbor za oruzje krace cijevi, a koje tako rado
nosimo i zovemo dzepnim oruzjem.
Ponuda raznog streljiva s raznim izvedba-
ma zrna u svim sluzbenim kalibrima u1si'inu
je velika. Tako kupac moze birati prema\
svojoj zelji u rasponu od streljiva ~ fezini,
zrnima sporije izlazne brzine do streljiva
punjenog laksirn zrnima i velike izlazne -~
brzine. No, tako prosjecno najteza zrna ·
prema kalibrima, 147 graina (9, 53 g) za-....
kalibar 9 mm PARA, 180 graina (11,66 g) za
kalibar .40 S&W te 230 graina (14,9 g) za
kalibar .45, trebaju duzinu sluzbenog vojno-
policijskog kratkog ~atrenog oruzja kako bi
pouzdano ekspandirala. U slucaju ispaljiva-
nja svakog od tih zrna iz oruzja klace cijevi
pouzdanost ekspandiranja dovodi se u pita-
nje. Suprotno njima, prosjecno najlaksa zrna
prema kalibrima, 115 graina (7,45 g) za
kalibar 9 mm PARA u +P laboraciji,135
graina (8,75 g) za kalibar .40 S&W i 185
ORUZJA
S&W 5906 PARA PlO
(4 lnca) (3 lnca)
0.56(tragmentira> O~"SB(fragmentir.
26,4 cm 28 cm
85 82
0.69
-
0.63
23 cm 25 cm
80 78
O:S5- - .65
35 cm 28 cm
,76 70
0.58 0.55
33,3 cm 39 cm
77 72
~
0.62 0.60
29,2 cm 30 cm
80 76
graina (11,99 g) za kalibar .45 u +P laboraci-
ji, sva pouzdano ekspandiraju i dodatno se
raspadnu ako su ispaljena iz sluzbenog
pistolja s cijevi duzine 5 inca, U slucaju
ispaljivanja iz oruzja krace cijevi i u slucaju
gubitka od cak 60 mis sva ce zrna pouzdano
ekspandirati do vrlo ve'i'l.kog promjera
pocetnog kalibra, a u nekim slucajevima
nerijetko ce se i dodatno raspasti.
Kljucna rijec u izboru odgovarajuceg
streljiva za oruzje krace cijevi jest izbor
streljiva sa sto jacim punjenjem. 'Na taj nacin
uspijeva se odrzati zadovoljavajuca razina
pouzdanosti ekspandiranja te srvaranja sto
veceg promjera ekspandiranog zrna.
Takoder treba nastojati birati streljivo sa sto
laksim "hollowpoint" zrnima.
Ako govorimo o JHP zrnima, a o kojima
je u ovome clanku rijec, moramo utvrditi
kako da se smanjivanjem duzine cijevi oruz-
ja probojnost zrna povecavala. Manje razlije-
ganje ispaljenih zrna, na zelatinskom se
bloku pkazalo na povecanju opce probojnos-
ti zrna iako je i udarna energija bila manja.
Jznimka od ovog pravila bio je Remingtonov
metak u kalibm .45 ACP koji se pouzdano
razlijegao i dodatno raspao bez obzira na to
je li bio ispaljen iz kratke, srednje iii duge
cijevi.
Neznatno opadanje
zaustavne mod
Fenomen pojma zaustavne mod i
uzdizanje odredenih kalibara, zma iii jednog
streljiva nad dmgim, prisutan je u gotovo
svim razgovorima ljudi koji su makar jed-
nom poceli pricu o oruzju. Obicno zacinjeni
pncarna, a koje su najcesce plod maste
samog govornika, mogucnosti pojedinih
kalibara uzdizu se na pijedestal ultimativnog
samoobrambenog rjesenja.
Nazalost, malo tko tijekom takvih razgov-
ora uopce i pomislja trezveno razrnisljati.
Takvi razgovori obicno pocinju i zavrsavaju
brojkama kojim pojedinci vjesto naucivsi ih
napamet obicno pokusavaju impresionirati
prisutne. Tada mozete najcesce cuti
kako metak, a kojeg igrom slucaja
jedino na planetu posjeduje pripovje-
dac, ima zaustavnu mac od 97 %
prema Fullerovom indeksu, i da on
nikada vise nece nositi onaj metak
koji ima zaustavnu mot od 95 %
prema istom indeksu. Naime, on se eta ne
osjeca dovoljno sigumim. Nazalost, najcesce
takva gospoda ne znaju o oruzju i vjestini
gadanja nista vise izvan konteksta napamet
naucenog. Pritom zaboravljajuda se dan
danas diljem svijeta velika vecina ljudi i pro-
fesionalaca uspjesno brani oruzjern znatno
manje zaustavne moci.
Prije pocetka natpisa o zaustavnoj mod
valja napomenuti kako je tzv. Fullerov
indeks, odnosno istrazivanja Marshalla i
Sanowa jednako hvaljena i osporavana.
Velika vecina mnogih vrsnih strucnjaka za
oruzje jednostavno ne priznaju njihova
istrazivanja, srnatrajuci ih trivijalnim i
nedorecenim pritom dajuci prednost
Taylorovoj Knock Out formuli. Dakako,
Taylor a i poklonici njegove formule nisu
prihvatili svi te su takoder kao i Marshall i
Sanow jednako hvaljeni i osporavani, od
onih koji daju prednost nekom dmgom
istrazivanju.
Bez obzira na takvo stanje treba biti
iskren i priznati da su sva istrazivanja vrijed-
na paznje i tmda te aka ih vec ne zelimo
uvazavati bar rad koji stoji iza njih trebamo
cijeniti!
U ovom natpisu pridrzavat cemo se ipak
Fullerovog indeksa ka<tnajrasirenijeg i
najpoznatijeg siroj publici.
Sve razlike u brzinaffia, kinetickoj energi-
ji, ekspandiranju \ penetraci]! izmedu oruzja
duze i krate cijevi padaju na jednom, zaus-
tavnoj moci,
Mnogi vjerojatno pretpostavljaju kako je
razlika vrlo velika i ide u korist oRoga omzp
s duzom cijevi. Takvom nacinu razrnisljanja
nema se sto prigovoriti no, rezultati su ipak
pomalo iznenadujuci. Naime, prosjecna raz-
lika za sva tri sluzbena kalibra nije veca, kao
sto bi se ocekivalo, od cetiri do pet pasta u
korist oruzja s duzorn cijevi.
Tako npr. u kalibm 9 mm PARA Cor-
Bonov metak punjen JHP zrnima tezine 115
graina i +P laboracije, ispaljen iz Berette 92F
s cijevi duztne 5 inca, ima tzv. "m\e-shoot-
stop" zaustavnu mot od 87 % prema
Fullem te 82 % ispaljen iz pistolja Para-
Ordnance PlO s cijevi duzine 3 inca, ~ kali-
bru .40 S&WTritanov metak punjenJHP
zrnima tezine 135 graina ispaljen iz pistolja
Ruger P91 s cijevi duztne 4,5 inca (114)
ima 91 % prema Fullem te 88 % ispaljen iz
pistolja Para-Ordnance PlO. U kalibm .45
ACP Tritonov metak punjen JHP zrnima
tezme 165 graina ispaljen iz pistolja
Smith&Wesson 4506 s cijevi duzine 5 inca
ima 93 % prema Fullem, a 89 % ispaljen iz
pistolja Para-Ordnance s cijevi duzine 3
inca. Prosjecno gubljenje postatka zaustavne
moci prema Fullem s obzirom na duzinu
cijevi
nije
vece od
4 do 5 %
ovisno o kalibm. Najveca razlika
zabiljezena je na Remingtonovom
metku u kalibm 9 mm PARA pun-
jenom Golden Saber zrnima teztne
124 graina (8,04 g) i iznosila je
cijelih 9 %. Streljivo koje je prema
ispitivanju izgubilo najmanje na postotku
zaustavne mod s obzirom na duzinu cijevi,
jest u kalibm 9 mm PARA Federalov metak
punjen Hydra-Shok zrnima tezine 147
graina ( 9,53 g) te u kalibm .45 ACP CCI-
Speerov metak punjen JHP zrnima tezine
200 graina (12,96 g ), koji su oboje izgubili
jednak postotak , odnosno 3 %.
No, promjena oruzja, posebice pritom
misleci na prijelaz s velikih tzv. "full size"
sluzbemh pistolja na pistolje manjih dimen-
zija i krace duzme cijevi, a koje je lakse i
jednostavnije za svakodnevno nosenje ne
znaci pritom i nuzno smanjenje razine zaus-
tavne moci pojedinog kalibra. To se vrlo
lijepo maze vidjeti u slucaju kalibra .45 ACP
gdje pravilan izbor streljiva korisniku
omogucava jednaku kolicinu zaustavne moci
bez obzira na velicinu cijevi oruzja. Tako
npr. Federalov metak punjen Hydra-Shok
zrnima tezme 230 graina ispaljen iz
sluzbenog pistolja duzine cijevi od 5 inca
ima 85 % razinu zaustavne moci prema
Fullem, dok CCI-Speer metak sJHP zrnima
tezine 200 graina ima istu razinu zaustavne
moci od 85 % ali ispaljen iz kompaktnog
pistolja duzine cijevi od 4 inca kao posljed-
nji s istom razinom zaustavne med jest i
Remingtonov metak punjenJHP zmima
tezine 185 graina ali ispaljen iz oruzja
duzine cijevi od 3 inca, Odgovarajuci izbor
streljiva, kao sto je i vidljivo, sprijeciti ce
opadanja zaustavne mod cak i aka je oruzje
dimenzijama znatno manje. Dobar i strucan
izbor streljiva maze cak i povecati razinu
zaustavne moci pojedinog oruzja. U slucaju
da se u sluzbenom oruzju duzine cijevi od 5
inca rabi Federalovo streljivo punjeno
Hydra-Shok zrnima tezine 147 graina zaus-
tavna bi mac prema Fullem iznosila 75 %,
dok se u slucaju uporabe oruzja krace cijevi
od tri inca te pravilnog odabira streljiva kao
·§tb je npr. Cor-Bonov metak s JHP zrnima
tezine 115 graina te + P laboracije ta bi se
razina zaustavne moci prema Fullem cak i
povecava na 82 % sto bi cinilo povecanje od
cijelih 7 % bez obzira na kracu cijev oruzja.
Koliko je to poboljsanje u odnosu spram
kalibra 9 mm K, a koji je do nedavno bio
dominantni kalibar u klasi dzepnog oruzja?
Radi paralelne uporabe dovoljno je
usporediti streljivo s najslabijim
ucinkom medu sva tri sluzbena kali-
bra 9 mm PARA, .40 S&W i .45
ACP i to uz uporabu oruzje
duzine cijevi od tri inca s
najboljim streljivom kali-
bra 9 mm K ispaljenog iz
tzv. "full size" oruzja. Prosjecna se
razina zaustavne moci prema
Fullem u sva tri narecena
sluzbena kalibra krece od 72 do
80 % dok je razina zaustavne
mod najboljeg streljiva kali-
bra 9 mm K ispaljenog iz
pistolja Beretta s cijevi
duzine 4 inca u najboljem
slucaju 69 % prema Fullem. S dmge strane
aka bih uzeli u obzir streljivo s najboljom
razinom zaustavne mod od sva tri sluzbena
kalibra postotak bi iznosio prosjecno od 82
do 89 % sto je znatno, znatno, vise od
najboljeg streljiva u kalibm 9 mm K.
Ako se odlucite za nabavu oruzja manjih
dimenzija iii ga vet posjedujete najbolji 11
izbor ce biti ono oruzje koje je napravljeno
u vecern kalibm. U pogledu pistolja to su
kalibri .40 S&W i .45 ACP koji u svakom
slucaju trebaju biti u prednosti spram 9 mm
PARA. No, bez obzira na to koji kalibar
izaberete nastojte ga puniti streljivom s
laksim "hollowpoint" zrnima i jacim punje-
njem. Na taj nacin sebi osiguravate dovoljnu
razinu zaustavne mod buduci da ce takva
zrna sigurno pouzdano ekspandirati. Takav
izbor visestruko je dobar. Naime, pouzdan-
im ekspandiranjem smanjujete preveliku
probojnost ispaljenog zrna koje ce sigurno
ostati u cilju bez obzira na bojazan za probi-
janjem i mozebitnim nesretnim i nezeljenim
posljedicama. ,
Pravilan izbor streljiva puno je vazniji od
izbora kalibra oruzja !
VELJACA 2003. HV 41
 lako se pojavio jos 1999. godine na velikom vojnom
mimohodu u Pekingu o Type 98 (m-98) zna se jos
relativno malo. Ovaj najnoviji tenk kineske vojske trebao
bi biti osnova njezinih oklopnih snaga u prvim
desetljecima dvadesetprvog stoljeca i stajati uz bok
najnovijim ameriekim. ruskim i zapadnoeuropskim
tenkovima. Zato ne cudi podatak da americke
obavjestajne sluzbe procjenuju da ce do 2005. u
operativnoj uporabi biti najmanje 1800 m-98. Ovdje
izneseni podaci temelje se na clanku objavljenom u
kineskom strucnom casopisu "Battlefield" osim ako to
nije drukacije navedeno

Kineski tenk n,pe 98 aTZ-98>

Pripremio Tomislav JANJIC

otkraj 1970., a nakon tri Kako je 1981. godine tenk Type-SO

P
godine razvoja, zaustavljen je
razvoj novog kineskog tenka
s topom kalibra 122 mm
zbog nepremostivih
tehnickih teskoca. Kako je potreba za
novim tenkom bila ocita u veljaci 1977.
pokrenut je projekt razvoja tenka nove
generacije. Do travnja 1978. postavljeni
su osnovni takticko-tehnicki zahtjevi sa
sovjetskim tenkom T-72 kao uzorom. U
Prvo masovnije pojavljivanje Type 98 zbilo se
1999. na velikom vojnom mimohodu u Pekingu
ozujku 1979. Tvornica 617 i Institut
201 dovrsili su idejni projekt novog
tijela tenka oznacenog kao Type-1224
opremljenog dizelskim motorom MB8-
V331TC4 l uvezenim iz Zapadne Nje-
macke. Neste poslije razvijena su jos
dva tijela, Type-1226 s motorom 8Vl65
snage 735 kW (1000 ks) napravljenim u
oznacen kao tenk druge generacije ta tri
Type-98
prototipa oznacena su kao osnova za
Tvrtka: NORINCO tenk trece generacije. Po uzoru na T-72
Posada: 3 odluceno je da tenkovi moraju imati
Borbena masa: 51 t samo tri clana posade (sto je znacilo i
Duzina: 11 m uporabu automatskog punjaca topa) i
Visina: 2,4 m (procijenjeno) top kalibra 125 mm. Doduse, dio kine-
3,5 m (procijenjeno)
Sirina:
Mo rot: Diesel, 883 kW (1200 ks) skih strucnjaka zagovarao je znatno
Specificna snaga: 17,3 kW (23,53 ks/t) drukaciju koncepciju tenka, vise po
Maksimalna brzina: 70 km/h ugledu na izraelsku Merkavu. Prema
Autonomija kretanja: ? njima novi je tenk trebao imati motor s
Glavno oruzje: 125 mm prednje strane tijela, top od 120 mm
Borbeni kompelt: 41
(koji je u to vrijeme vet bio pri kraju
razvoja), poluatuomatski punjac te
snazan dizelski motor iii cak plinsku
Tvomici 636, te tijela tenka Type-122- turbinu, Spor koji je nastao oko buduce
6F2 s dizelskim motorom 12Vl50 snage koncepcije nakratko je zaustavio razvoj
763 kW napravljeno u Tvomici 616. novog tenka trece generacije ali je u
Sva su tri prototipa opremljena zava- srpnju 1984. definitivno odluceno dace
renom kupolom naoruzanorn topom se koncepcija novog tenka temeljiti na
kalibra 120 mm. Prostor za smjestaj osnovama sovjetskqg T-72. U ljeto
streljiva osiguran je u straznjem dijelu 1986. program projekta razvoja prih-
kupole po uzoru na slicno rjesenje kod vatila su drzavna komisija i sredisnji
njemackog tenka Leopard 2. vojni komitet. Iste je godine prihvacen i
dugorocni plan razvoja nekoliko drugih
tipova oruzja,
U jesen 1989. potpisanje i ugovor s
tvrtkom NORINCO (China North
Industries Corporation) u kojem je
definiran razvoj tenka trece generacije s
pocetkom od 1990. godine. Za izradu
prvog prototipa odabrana je Tvomica
617. Vee do 1991. broj tehnickih para-
metara koje je trebalo istestirati povecan
je s pocetnih cetrdeset na sedamdeset.
Do kraja 1992. Tvornica 617 proizvela
je jos cetiri dodatna prototipa. Iduce

42 RV VELJACA 2003.
 godine donesena je odluka da se razina
zastite ceonog oklopa poveca sa 600 na
700 milimetara kako bi se vec u startu
zadovoljili buduci zahtjevi.
Kako bi obavili testiranja izdrzljivosti
u toploj i vlaznoj klimi dva su prototipa
poslana na jug Kine u kolovozu 1994.
godine. Tijekom tih ispitivanja oba su
prototipa presla 3800 kilometara i ispa-
ljeno je 200 granata. U rujnu iste godine
odrzani su testovi pouzdanosti i svlada-
vanja vodenih zapreka u regijama Tuoli
i Huiahuling nedaleko od Pekinga.
Tijekom 1995.-96. tri su prototipa oba-
vili testove na ekstremno niskim tem-
peraturama (articko testiranje) u mjestu
Tahe, pokrajina Heilongjiang. U svibnju
1996. Tvornica 617 pocela je sa sastav-
ljanjem predserijskog tenka. Ceremonija
preuzimanja odrzana je 3. prosinca
1996. istodobno s objavom da je
zavrsena faza razvoja i testiranja tenka
trece generacije i pocela faza priprema
serijske proizvodnje.
Do kraja prosinca 1996. preostala tri
prototipa poslani su u Tahe na daljnja
--.- .-.-,....,,-
·-.-. .
>
;- .. -,,,..
Type 98 prosao je opsezna testiranja, medu
ostalim i u nepovljnim pustinjskim uvjetima
articka testiranja u trajanju od dva
mjeseca. Ukupno je nakupljeno 6900
kilometara voznje po vrlo nepovoljnim
uvjetima te je svih dvadeset programa
testiranja zavrseno, Na kraju 1997.
cetiri bivsa prototipa podvrgnuta su
dodatnom testu izdrzljivosti s ukupno
dvadest tisuca prijedenih kilometara.
Pritom je ispaljeno 760 granata. Nakon
pet godina intenzivnog razvoja i testi-
ranja, koe je cijelo vrijeme nadzirala
vojska, faza projektiranja sluzbeno je
zavrsila potkraj 1998. godine. Doduse,
dio podsustava kao sto su top, sustav za
usmjeravanje paljbe (SUP), dodatna
oklopna zastita i drugi najmoderniji
sustavi tek trebaju pcstici iii prernasiti
pocetne zahtjeve. Zbog toga je 1999.
odobrena samo maloserijska proizvod-
nja odredene kolicin"'e Ienkova koji su
prikazani na vojnom mimohodu 1999.
godine.
U razvojnom razdoblju od deset go-
dina na Type 98 je potroseno stotine _
milijuna juana, sto ga cini najskupljim
liko znatnih izmjena i unapredenja. Ona
su omogucila da top od 125 mm po-
stigne veci tlak pri ispaljen ju od topa
kalibra 120 mm, tako da je ubojita moc
oba topa postala gotovo identicna.
Type 98 naoruzan je topom 125 mm
ZPT-98 s cijevi duzine 51 kalibar (6412
mm). Cijev je napravljena od vrlo
Kao koncepcijska osnova za Type 98
posluzio je sovjetski tenk T- 72
projektom kopnene vojske od njezinog
nastanka. Pojedinacna cijena osamnaest
tenkova prikazanih na spomenutom
vojnom mimohodu bila je oko 16 mili-
juna juana (tek nesto manje od dva mi-
lijuna americkih dolara) sto je za
kineske uvjete vrlo skupo oruzje.
Procjenjuje se da bi serijski primjerci
mogli biti cak i skuplji.
Neposredno nakon zavrsetka razvoj- otpornog celika PCRN13NOV. Visi tlak
nog programa Type 98 pokrenut je pro- pri ispaljenju i otporan celik omogu-
gram razvoja poboljsane inacice. U cavaju 45 % vecu pocetnu brzinu pro-
usporedbi s Type 98 poboljsana inacica jektila u odnosu na ruski top 125 mm
koja se zasad oznacava kao gai jin ili 2A46M-l, te (prema tvrdnjama proi-
samo gai (Type 98G) trebala bi imati zvodaca) cak 30 % vecu pocetnu brzinu
znatno bolje opce borbene odlike, nego kog njemackog topa 120 mm
narocito na podrucju oklopne zastite. RH-120 kojim se koriste na tenkovima
Do kraja 2001. prva serija od cetrdeset Leopard 2 AS, Abrams MlA2, Merkava
Type 98G usla je fazu evolucijskog Mk 3 itd. Posebna tehnologija izrade
testiranja. cijevi opisana kao sarnoukrucivanje
omogucava znatno cvrscu cijev otpornu
Osnovno naoruzanle
Potkraj sedamdesetih godina proslog
stoljeca u Kini je poceo razvoj nekoliko
tenkovskih topova u kalibrima 120, 125
i 130 mm. Top kalibra 130 mm nikada
nije dospio do faze prototipa, dok su
topovi od 120 i 125 mm prosli intenzi-
vna testiranja. Ona su pokazala da je, s
obzirom na sve borbene znacajke, top
kalibra 120 mm nesto bolji od kon-
kurentnog 125 milimetarskog topa.
Medutim jednodijelni metak topa 120
mm onernogucavao je ugradnju auto-
matskog punjaca u skucenu kupolu
tenka Type 98. Kako je jedan od po- Americki obavjestajni izvori tvrde da ce
cetnih zahtjeva bio i da posada novog kineska vojska do 2005. dobiti cak 1800
tenka mora imati najvise tri clana, tenkova Type 98
odabran je top od 125 mm koji je dobio
automatski punjac identican onome na
sovjetskom tenku T- 72.
Vrlo dobre mogucnosti topa od 120
mm iskoristene su u lovcu tenkova
r
•..
Type-89 u ciju je veliku kupolu
srnjesten posebno razvijeni poluau-
tomatski punjac topa (vidi Hrvatski
vojnik broj 91). Oba topa imaju glatku
cijev u skladu s tendencijama razvoja
najmodernijih tenkovskih topova s
kraja dvadesetog stoljeca.
Razvoj topa kalibra 125 mm uspjesno
je zavrsen pocetkorn 1985. nakon neko-
VELJACA 2003. HV 43
 na vibracije i savijanje sto povecava pre-
ciznost paljbe i produzuje zivotni vijek
topa. Qpsezna i intenzivna testiranja
pokazala su da je zivotni vijek cijevi
najmanje 700 ispucavanja potkalibarnih
granata. Top je opremljen i oblogom za
hladenje cijevi koja se sastoji od
dvostruke aluminijske obloge izmedu
kojih ss nalazi zrak. Cijela obloga ima
pet nepromjenjivih dijelova tako da se u
slucaju ostecenja mora promijeniti cijela
obloga. Stupanj ucinkovitosti obloge
opisije &e kao sedamdeset postotni.
Posebni sustav uglavljenja topa u
kupolu omogucava da se u borbenim
uvjetima cijeli top zamijeni za samo
jedan sat.

U pet godina intezivnog testiranja u opremljena penetratorom od osirorna-

Autmnatski punjac napravljen je na
osnovi i;rovjerenog punjaca u tenku
T-72 (granate i barutna punjena stoje
kruzno polozeni u posebne kasete).
lspitivarja su dokazala da je vrlo
izdrzljiv ali je ipak zadrzana i opcija
rucnog punjenja. Brzina punjenja je
osam se~undi. Uz uporabu automatskog
punjaca brzina paljbe je do osam grana-
ta u rniouti. Rucno punjenje ne omo-
gucava ~cu brzmu paljbe od jedne do
dvije granate u minuti.
Topni/:ko streyivo
I dok se o topu na tenku Type 98 zna
dosta, o streljivu kojim se koristi i dalje
se zna vile malo. Navodno su za taj top
razvijene dvije vrste potkalibarnih
streljiva · od volframa i od osiroma-
senog urana. Uz njih, rabe se i kumula-
tivno-prcbojna i rasprskavajuce-razorna
granata. tJ automatski punjac te u
kupolu i tijelo tenka moze se ukupno
smjestiti 41 granata (22 u automatskom
punjacu)
Granata s potkalibarnim penetra-
torom oc volframa razvijena je za
dornacu uporabu ali i za izvoz jer pro-
daja grarata od osiromasenog urana
rnoze bit medunarodno prilicno
osjetljiva Pocetna brzina volframovog
penetratcra stabiliziranog krilcima je
solidnih L 780 mis. Proizvodac tvrdi da
taj penerator moze na udaljenosti od
dvije tis1i:e metara probiti homogeni
celicni al.lop debljine 850 mm. To znaci
pustinjskim i polarnim uvjetima nakupljeno
je 6900 km voznje i ispaljeno je 760
granata
da je vrlo opasan za sve starije tenkove
kao sto SU T-55, T-62, T-64, M60,
Leopard 1, AMX-30 ali i za novije sov-
jetske, ruske i ukrajinske tenkove kao
sto SU T-72, T-80, T-90 i T-84.
Probojnost od 850 mm na udaljenosti
od 2000 m nije dovoljna za sigurno
unistenje suvremenih zapadnih tenkova
s viseslojnirn oklopom kao sto su Ml,
Leopard 2, Leclerc i Challenger 2.
Upitna je i ucinkovitost protiv trenu-
tacno najsuvremenijeg japanskog tenka
Type 90 i juznokorejskog KlAl.
Zbog toga je razvijena nova granata s
potkalibarnim penetratorom od "poseb-
nih legura" (vjerojatno osirornaseni
uran) koja na udaljenosti od dvije tisuce
metara ima probojnu mot od 960 mm
homogenog celicnog oklopa. Omjer
duzine i sirine oba penetratora je 30
prema 1. Postojanje granate s- penetra-
torom od osirornasenog urana jos nije
sluzbeno potvrdeno iako posredna
potvrda postoji. Naime, na nekoliko
vojnih izlozbi u Kini prikazana je
potkalibarna granata kalibra 100 mm
senog urana sto potvrduje da su Kinezi
usvojili proizvodnju te specificne legu-
re. Uz to Pakistan je poceo nuditi na
prodaju granate s potkalibarnim pene-
tratorima od osiromasenog urana na
svjetskom trzistu. Kako je Pakistan
trenutacno najbliskiji kineski saveznik
vjeruje se da se zapravo radi o kineskim
grantama.
Veliki broj zapadnih izvora tvrdi da
su Kinezi usvojili licencnu proizvodnju
potkalibarnih granta M711 125 mm
izraelske tvrtke Zoref Plant koja je u
sastavu koncema Israel Military
Industries. Cilj izraelske tvrtke bio je
proizvesti potkalibarnu granatu kojom
ce se moci koristiti na tenkovima
opremljenim sovjetskim topovima kali-
bra 125 mm i koja ce imati znatno bolje
borbene odlike. Granata je prilagodena
automatskom punjacu na tenku T-72
(dvodijelni metak). Iako je pocetna br-
zina penetratora granate M71 l 1700
mis (kod ruskih je ona cak 1785 mis)
izraelski izvori tvrde da ima znatno
vecu probojnu moc od svih sovjetskih,
ruskih i ukrajinskih suparnika, osim
ruske granate 3BM32 koja ima
potkalibarni penetrator od osiro-

44 HV VELJACA 2003.
masenog urana i pocetnu brzinu od
1720 mis. Tajna M711 je u penetratoru
napravljenom od volframa, vrlo cvrste
kovine ciji izvoz nije tako osjetljiv kao
izvoz osiromasenog urana. Omjer
duzine i sirine tog penetratora je 20
prema 1. Zahvaljujuci velikoj brzini !eta
i aluminijskim krilcima za stabilizaciju
penetrator ima vrlo ravnu putanju !eta
te stoga ne zahtijeva izmjene u sustavi-
ma za upravljanje paljbom na tenkovi-
ma T-72, T-80 i drugim.
Strucni tjednikJane's Defence
Weekly od 6. studenog 2002. objavio je
vijest da je tvrtka NORINCO potvrdila
kako ce se tenkovi Type 98 opremiti i
sustavom koji ce im omoguciti uporabu
laserski vodenih granata koje se ispalju-
·1 ..
ju iz cijevi topa. Za tu je namjenu
odabrana raketa 9K119 Refleks (NATO
,' ?·
.
j, t\~,:llif 1,
oznakaje AT-11 Sniper) ruske tvrtke
KBP Instrument Desing Bureau. dobije cetiri ovakve rakete iako se nji- stabilizirana po vertikalnoj i horizontal-
Laserski vodena raketa 9Kll9 hov broj maze i povecati. Svaka je rake- noj osi, neovisno o stabilizaciji topnicke
Refleks ima maksimalni domet od pet ta teska 28 kilograma, od cega na cijevi koja ima svoj vlastiti sustav stabi-
tisuca metara iako joj je maskimalni kumulativnu bojnu glavu otpada 4,2 Iizacije. To je bilo potrebno kako bi se
ucinkovit domet nesto manji - cetiri kilograma. Refleks se ne maze postaviti mogla rabiti protuoklopna vodena rake-
tisuce metara. Raketa se na cilj vodi u automatski punjac topa vec se u cijev ta 9Kl 19 Refleks. Kineski izvori tvrde
pornocu laserske zrake lasera koji je mora ubaciti rucno, sto u maloj kupoli da su zahvaljujuci modemom SUP-u te
integriran u SUP tenka pod uvjetom da kao kod T-72 iii Type 98 moze biti stabilizaciji kupole i topa postignuti vrlo
visoki postoci vjerojatnoce pogadanja
prvim projektilom iz voznje nepokret-
Sa svojom 51 tonom Type 98 predstavlja nih i pokretnih ciljeva. Tocni postoci
ozbiljni logisticki problem za kineske
ipak se ne navode, osim vrlo neodre-
transportne postrojbe
denih 85 posto (ne kaze se u kojem
rezimu rada i u kojim uvjetima).
Zapovjednik je opremljen neovisnim
panoramskim vizirom sa zonom
motrenja od 3600, barem teoretski.
Zonu motrenja u stvamosti znatno
ogranicavaju protuzracna strojnica
smjestena s desne strane, sustav za

je laser stabiliziran. Raketa ima kumula-
tivnu bojnu glavu probojnosti 700 mm
homogenog celicnog oklopa. Postoji i
inacica s tandem bojnim glavama koje
su prilagodene unistavanju tenkova
zasticenih dodatnim reaktivnim
oklopom (Explosive Reactive Armour -
ERA). Kako se raketa navodi na cilj
tijekom cijelog !eta g.eciznost joj je
podj ednaka nakon sto iii cetiri tisuce
rnetara te stoga znatne pridonosi bor-
benoj ucinkovitosti tenka na velikim
udaljenostima. Jedini je problem sto
prekid optickog konakta izmedu ten-
kovskog SUP-a i cilja tijekom vodenja
rakete gotovo uvijek dovodi do pro- ·-
masaja. Planirano je da svaki Type 98
poprilicno teska zadaca, narocito u bor-
benim uvjetima.
Sustav za usmjeravanje
paljbe
Sustav za usmjeravanje paljbe (SUP)
na Type 98 sastoji se od dvokanalne
zirostabilizirane ciljnicke naprave u
koju su integrairane dnevne i nocne
ciljnicke naprave te laserski daljinomjer.
Uz to podsustavi SUP-a su balisticko
racunalo, kontrolna kutija, senzori nagi-
ba cijevi, senzori za mjerenje brzine
okretanja kupole, senzori brzine i
smjera vjetra te podsustava narnije-
njenog ciljatelju. Ciljnicka naprava je

VELJACA 2003. HV 45
 lasersko ometanje iza otvora ciljatelja i
poprilicno veliki senzor za otkrivanje
laserskog zracenja. Panoramski vizir
ima potpunu stabilizaciju po dvije osi
(vertikalnoj i horizontalnoj). Opremljen
je za zadace pretrazivanja bojista, otkri-
vanje i identifikaciju ciljeva te navode-
nje topa u njihovom smjeru. Kineski
izvori tvrde da je zapovjedni panoram-
ski vizir opremljen za nocno motrenje
ali i slaserskirn mjeracern udaljenosti te
zaposedniku ornogucava da sam otvara
paljb, po otkrivenim ciljevima. U
sluca.J!i da zapovjednik tenka otkrije
znatm vazniji iii opasniji cilj moze
preuan upravljanje paljbom neovisno o
ciljateju, lpak, osnovna namjena tog
vizira1e otkrivanje ciljeva i us-
mjernanje ciljatelja na njih. Uz to,
posebnm kanalom zapovjednik na

0 razini oklopne zastite jos uvijek se zna

relativno malo. Poklopac s cetiri vijka
prekriva supljinu u\oju se more smjestiti
modularni oklop. U supljini se nataze i
nosacl ceonog oklopa kupole koji se moze
mijenjati. Zbog toga su postavljene tri
trokutaste alke za lakse skidanje i
postavljanje dodatnog oklopa

Oklopna zastita
ako je u engleskom prijevodu originalnogkineskog slican viseslojnom oklopu na ruskim tenkovima T-80U i T-

K teksta prema kojem je pisan ova] clanak i:ostavljen

pasus o oklopnoj zastiti ovdje cemo ga staviti kao
posebni dodatak.
Uz sve nove sustave koje je dobio Type 98 na Zapaduje
najvise zanimanja izazvala njegova oklopna zastiu, osobito
zastita kupole. Svi se izvori slazu s time da je kupola nacinje-
na od zavarenih ploca kompozitnog oklopa. Uz to s ceone
strane kupole lijevo i desno od topa nalaze se dvije supljine
ciji su poklopci pricvrsceni s po cetiri vijka. Zapaini izvori
tvrde da te supljine vrlo podsjecaju na slicna sovjrska i
ruska rjesjenja na tenkovima T-72B, T-80U i T-9CS.
Zahvaljujuci otvorima na vrhu u te se supljine mc~e smjesti-
ti odgovarajuci oklop prilagoden ugrozama na bojstu. Uz to
poklopci s po cetiri vijka omogucavaju brz i laganpristup te
mogucnost brze zamjene ostecenog iii unistenog oklopa na
samom bojistu. Taj oblik modularnog oklopa na kineskimje
tenkovima prvi put viden na prva dva prototipa tenka Type
98 koji su imali dva mala otvora s prednje strane hipole.
Neki izvori tvrde da su to zapravo bili otvori koji su omo-
gucavali pristup nosacima ceonog oklopa kupole l:oj1 nije
zavaren na osnovu kupole nego na nju pricvrscenposebnim
Tvnosacima, Kasniji prototipovi i predserijski tenkovi dobili
su vece otvore za smjestaj dodatnog oklopa ali i za olaksani
pristup nosacima. Veci otvori, navodno, omogucarajubrzu i
jednostavniju promjenu ceonog oklopa kupole u poljskim
uvjetima, Ako je to tocno onda je koncepcija oklopnezastite
tenka Type 98 zapravo najslicnija koncepciji modulame
zastite francuskog tenka Leclerc. Ne treba smetnun s uma da
takva koncepcija oklopne zastite omogucava da se svi
proizvedeni tenkovi Type 98 u vrlo kratkom vremenu(sto
znaci i jeftino) moderniziraju u inacicu Type 98G.
Tocan sastav viseslojnog oklopa na tenkovima Type 98 jos
uvijek je tajna. Na Zapadu se vjeruje da je on u osnovi vrlo
80UK (navodno su Kinezi u samom pocetku razvoja Type
98 imali pristup tehnickim podacima za te ruske tenkove).
Ne treba odbaciti ni mogucnost da su Kinezt dobili tehnicku
pornoc i s neke druge strane. Modularni oklop prilagodljiv
potrebama navodi na pomisao da su pri razvoju pomogli
izraelski strucnjaci koji irnaju mozda najbogatije iskustvo u
razvoju viseslojnih modularnih oklopa i njihovom postav-
ljanju na osnovni oklop posebnim nosacima umjesto vare-
njem (projekti modernizacija tenkova M60 Sabra, T-55, T-
72, M-84 i drugi). Zapravo je cijela oklopna zastita najmo-
dernijeg izraelskog tenka - Merkava Mk 3 Baz bazirana na
modulamom oklopu. Ako su Kinezi uz filozofiju modu-
larnog oklopa usvojili i proizvodnju najsuvremenijih materi-
jala od kojih se proizvode oklopi za Merkavu onda je razina
oklopne zastite na Type 98 znatno veca nego sto tvrde
zapadni izvori.
U prilog tvrdnji da su se kineski strucnjaci vise ugledali
na izraelska nego na ruska iskustva ukazuje i razvojna
inacica Type 98G koja s prednje strane tije~ i ceone strane
kupole ima potpuno novi oklop. Iako se na prvi pogled cini
da je prednja strana tijela tenka zasticena reaktivnim
oklopom njegova debljina i nejednaka velicina ploca navodi
na zakljucak da je rijec o posebnom kompozitnom materi-
jalu. Uz to poseban oblik ceonog oklopa kupole jako pod-
sjeca na ceoni oklop tenkova Leopar 2 A5 i Merkava Mk3,
ali je zapravo najslicniji onom na izraelskoj modemizaciji
tenka M60 koja je poznata pod imenom Sabra. U pro-
midzbenorn materijalu za Sabru se kaze da je njezin dodatni
oklop napravljen od matenjala otpornog na sve vrste pro-
tuoklopnog oruzja, pa i potkalibame granate. lnteresantno je
da je kod Type 98G postignuto znatno povecanje razine
oklopne zastite tenka u odnosu na Type 98 uz povecanje
ukupne mase od samo jedne tone.

46 HV VELJACA 2003.
svom pokazivacu vidi sliku sa SUP-a.
Termovizijske kamere na tenkovima Type 98
Type 98 opremljene su sa SPRITE
detektorima s osam hladenih HgCdTe
cijevi koje mogu neprestano raditi do
dvanaest sati. Cijeli termovizijski uredaj
tezi 42 kg. Na izboru su dva polja
gledanja. airoko polje gledanja ima U usporedbi s
12x8 stupnjeva uz uvecanje od pet puta. Type 90 japanskim
Usko polje gledanja ima 5,6x3,8 stup- kon kurentom
njeva uz uvecanje od 11,4 puta. Udalje- Type 90, kineski
Type 98 j e tezi
nost preciznog identiliciranja cilja po jednu tonu i vrlo
danu je 2600, a po noci 2750 m. Nova je slicnih
generacija termovizijskih kamera koji- dimenzija. lako
ma se koriste na tenku Type 98G ima se donedavno
znatno bolje mogucnosti, Tako im je smatralo da je
kolopna zastita
maksimalni domet motrenja izmedu se-
Type 90 znatno
dam i devet kilometara. Pri vidljivosti bolja nego kod
okom od 100 m udaljenost otkrivanja Type 98 najnovije
ciljeva tim uredajima je cetiri kilometra, spoznaje to
dok se prepoznavanje moze obaviti na demantiraju
najvise 3100 m.
Oba clana posade i zapovjednik i ci-
ljatelj imaju mogucnost otvaranja paljbe Type 98
na nepokretne i pokretne ciljeve po
danu i noci bez obzira na to je Ii bio tek
u pokretu ili ne. Vrijeme reakcije za cilj
na 2000 m je pet sekundi ako i cilj i
tenk stoje. Ako cilj stoji a tenk se krece
vrijeme reakcije je sedam sekundi.
Krecu Ii se i cilj i tenk vrijeme reakcije
povecava se na devet sekundi. SUP ce i
lako je T-72 uzet
zbog ostecenja ostati djclornicno opera-
kao osnova za
tivan, a pokretanje kupole i cijevi topa T-72 razvoj Type 98,
moze se obaviti rucno, razlike su
ocigledne.
Zahvaljujuci
Sekundarno naorufanle suvremenom
modularnom
Kod sekundarnog naoruzanja nema oklopu i
nikakvih iznenadenja. Kao spregnuta najsuvremenijoj
Type 98
strojnica s topom postavljena je Type-86 elektronici Type
kalibra 7,62 mm. Strojnica je postavlje- 98 je vjerojatno
borbeno
na s desne strane topovske cijevi.
ucinkovitiji i od
Opremljena je s 2000 komada streljiva, najnovijeg ruskog
u redenicima po 250 metaka. tenka T-90
Strojnicom se upravlja pomocu glavnog
sustava za pokretanje topa, a cilja se uz
pomoc tenkovskog SUP-a. Na otvoru za
zapovjednika na vrhu kupole postavlje-
na je teska strojnica QJC-88 kalibra
12,7 mm namijenjena protuzracnoj
obrani iako je ucmkovitost tog oruzja
protiv suvremenih borbenih aviona i
helikoptera vrlo upitna. Kineski izvori
spominju maksimalni domet od 1500
metara, ali ne kazu _odnosiIi se to na
ciljeve na zemlji ili u zraku. Teoretska
zona djelovanja strojnice QJC-88 je
3600 iako nosac strojnice nije postav-
ljen na prsten kao kod sovjetskih tenko-
va vec na posebni stupic, Uz to, razliciti
sustavi na kupoli donekle ogranicavaju
zonu djelovanja. Tako zapovjednikov
panoramski vizir smjesten ispred stroj-
nice otezava djelovanje po ciljevima koji
su s prednje lijeve strane tenka. S lijeve

VELJACA 2003. HV 47
I .

strane kupole nalazi se i sustav za laser-

sko ometanje, a na zadnjem dijelu veliki
senzor za otkrivanje laserskih zraka. Svi
ti sustavi znatno ogranicavaju zonu
djelovanja teske strojnice.
Posebno postolje strojnice omoguca-
va djelovanja u vertikalnoj osi od -40 do
+ 750. Brzina paljbe je izmedu 800 i
1000 metaka u minuti. Strojnica je
opremljena s pet redenika sa po 60 me-
taka. Na krovu kupole postavljena su
ukupno tri noseca stupica za protu-
zracne strojnice. Dva su na desnoj i
prednjoj strani zapovjednikovog otvora,
a jedan je na lijevoj strani otvora ci-
ljatelja. Tako se svaki tenk Type 98
moze naoruzati s ukupno cetiri stroj-
nice, sto je prema koncepciji vise slicno
izraelskom nego ruskom poimanju
uloge tenka na bojistu.
Sva tri clana posade opremljena su s
po jednom jurisnom puskom kratke
cijevi (Type-56C iii Type-95).

Sustav aktivne obrane

Na krovu kupole iza otvora ciljatelja
smjestena je velika kutija koja je do ne-
davno predstavljala veliku nepoznanicu.
Rijec je o aktivnom laserskom ometacu
sustava za navodenje protuoklopnih
raketa. Njime moze rukovati i zapovjed-
nik tenka i ciljatelj. Sustav je ucinkovit
protiv vodenih raketa koje se prema
cilju navode rucno ili poluaktivnim su-
stavom koji zahtijeva da operater svojim
uredajem za vodenje prati cilj sve do
udara rakete u njega. Protiv najsuvre-
menijih samonavodecih protuoklopnih
raketa s radarskim iii infracrvenim
vodenjem sustav nije ucinkovit.
Nacelo djelovanja laserskog ometaca
je da nakon otkrivanja lansiranja protiv-
nicke protuoklopne rakete utvrdi pri-
blizno mjesto lansera i prema njemu
uputi snaznu lasersku zraku koja potom
unistava sustave vodenja na lanseru.
Laserska zraka je prilagodena unistava-
nju sustava kao sto su laserski dalji-
nomjeri, oprema za nocno motrenje
ukljucujuci i termovizije,T\' kamere,
teleskopske uredaje i slicno. Iako to nije
izricito potvrdeno, lasel'Slra sraka tog
sustava sigurno unistavaIlj1tdsko oko
(dovodi do trajnog sljepila) 1e je stoga
vrlo ucinkovir i protiv nepnjateljskog
pjesastva,
Sustav laserskog ometaca sastoji se
od mikroracunala, sustava :a motrenje i
usmjeravanje, samog lasera visoke snage
i infracrvenog ornetaca,Zona djelovanja
mu je 3600. Zbog poloiajara lijevoj
strani kupole te mnogihprijE spornenu-
tih sustava koji se nalaze na kupoli
polje djelovanja prema desncj strani
kupole mu je donekle ograni:eno.
Sustav po okomici moi.e djelovati
izmedu -12 i +90 stupnje~a. llrzina
okretanja po horizontalije 45 i po ver-
tikali 40 stupnjeva u sekundi Izlazna
frekvencija zrake je 1000 MHz uz po-
navljanje od deset puta u sekmdi.
Kontinuirano vrijeme rada 1enajvise
trideset minuta, dok je vijek sarnog
lasera 1,2 rnilijuna zracenJa. f.ineski
Type 98G prestavlja daljnji napredak u
razvoju Type 98. Postavljanje novog oklopa
na prednji dio tijela i ceonu stranu kupole
znatno povecava razinu oklopne zastite
vozila. Zahvaljujuci osnovnom modularnom
oklopu na Type 98 ova se modernizacija
maze obaviti u relativno kratkom vremenu.
Postavljanjem novog oklopa ukupna masa
vozila povecana je za samo jednu tonu
izvori tvrde da je maksimalni domet
laserske zrake cetiri kilometara. Ako je
to tocno onda se taj sustav moze
ucinkovito primijeniti i protiv posada
borbenih helikoptera i aviona koje ne bi
imale odgovarajucu zastitu. Kako je su-
stav podjednako opasan i za posade
tenkova svi opticki sustavi na Type 98
r
zasticeni SU od svog neprijateljskog
laserskog zracenja, U skladu s tim i
vozac je dobio posebno zastitno staklo
koje neutralizira lasersko djelovanje. To
je bilo nuzno kako tijekom vjezbi iii
borbe drugi tenkovi Type 98 ne bi ozli-
jedili vozaca.
Komunikacijski i navigacijski sustavi
Osnovni komunikacijski sustav je
radiostanica Type-2000 koja radi na
VHF frekvencijama. Sustav je zasticen
od elektronskog i elektromagnetnog
ometanja. Kineski izvori tvrde da
radiostanica Type-2000 rnoze istodobno
pokrivati nekoliko komunikacijskih
kanala.

48 HV VELJACA 2003.
 Relativno masivna antena znatno
zanimljivijeg sustava za komunikaciju
nalazi se na straznjern dijelu kupole iza
zapovjednikovog otvora. To je sustav za
lasersku komunikaciju koji istodobno
irna i svojstva IFF sustava (Identifica-
tion, Friend or Foe - identifikacija pri-
jatelj-neprijatelj). Sustav sluzi za pri-
jenos digitalnih informacija, komu-
nikaciju glasom i za detekciju laserskog
zracenja. Kao detektor laserskog
zracenja taj sustav pokriva spektar zra-
cenja izmedu 0,9 i 1,06 mikrona. Domet
rada kao sustav veze mu je veci od 3600
m. Polje rada mu je izmedu -10 i +45
stupnjeva uz zonu motrenja od 3600.
Vrijeme detektiranja je oko 0,6 sekundi.
Kad se rabi kao sustav za komunikaciju
ima mogucnost automatskog koristenja
do 60 IFF kodova.
Potpuno straga na straznjern dijelu
kupole nalazi se antena GPS (Global
Positioning System - americki sustav
satelitske navigacije) sustava za navi-
gaciju Type-9602 s mogucnoscu prija-
ma CJA koda. GPS sustav ornogucava
3D preciznu navigaciju u svim vremen-
skim uvjetima, pamcenje rute i brzine
kretanja vozila. Uz kontinuirano dobi-
vanje podataka o kretanju cilja moguce
je izraditi preciznu rutu potrebnog kre-
tanja. Type-9602 ima relativno nisku
preciznost od sto metara sto u nekim
taktickim uvjetima moze predstavljati
znatnu teskocu, Zbog toga ce taj sustav
nadopuniti s uspjesno razvijenim
GLONASS/GPS(Global Navigation
SatelliteSystem - sovjetski satelitski
navigacijskisustav, po svim odlikama
vrlo slican americkom GPS sustavu)
navigacijskimsustavom cija ce pre-
ciznost biti znatno boljih dvadeset
metara.
Pogonski sutav
Najveca koncepcijska razlika izmedu
sovjetskog T-72 i kineskog Type 98
ogleda se u pogonskom sustavu. Kinezi
su za Type 98 odabrali Diesel motor
150HBsnage 883 kW (1200 ks) teme-
ljen na njernackom motoru MTU
871KA501. Kako je taj motor znatno
veci od sovjetskih Diesel motora
ugradivanih u T-72 uz znatno drukciji
sustav hladenja nije se moglao smjestiti
poprijeko u straznji dio tenka. Uzduzni
srnjestaj zahtijevao je znatno produlje-
nje tenka, sto se odrazilo i na
povecanje sveukupne mase. Tako je
duzina T-72 9,53 m dok je duzina
Type 9811 m.
S druge stane masa Type 98 je rela-
tivno skromnih 51 t pa snaga od 883
kW (1200 ks) daje vrlo dobru
specificnu snagu (odnos snage motora
U tenkove se ugrailuje najsuvremeniji SUP
opremljen laserskim daljinomjerom i
termovizijskom kamerom
i mase tenka) od 17,3 kW po toni
(23,53 ks/t). Za usporedbu Abrams ima
21,6 ks/t, Challenger 2 19,2 ks/t,
Leopard 2 A5 25,12 ks/ti Leclerc 27,5
ks/t. Prema tim podacima Type 98 se u
potpunosti uklapa u standarde suvre-
menih tenkova.
Makismalna brzina Type 98 na
dobrome putu je 70 km/h. Vrijeme
potrebno za ubrzavanje od O to 32
km/h je vrlo dobrih 12 sekundi. Podaci
za autonomnost nisu objavljeni.
Na internetu se moze vidjeti ne bas
klavitetna fotografija Type 98 sa znat-
no kracim tijelom. Uz fotografiju ide i
objasnjenje da je rijec o prototipu Type
98 opremljenim ukrajinskim motorom
6TD-2 snage 882 kw (1200 ks) koji se
ugraduje u ukrajinske tenkove T-84.
Pakistanje 1993. kupio 320 takvih
tenkova i vrlo je zadovoljan njima.
Kinezi su zbog toga vjerojatno odlucili
testirati ukrajinski motor na svojem
najnovijem tenku. Kako se 6TD-2 u
tenk ugraduje po poprecnoj osi
omogucava znatno krace tijelo tenka i
samim time ustedu na masi koja se
onda moze iskoristiti za povecanje
razine oklopne zastite. Uz to ukrajinski
su strucnjaci razvili 6TD-3 motor mak-
simalne snage llOO kw (1500 ks) koji
nije bitno veci od 6TD-2.
Za jos moderniji Type 98G razvijen
je novi Diesel motor 150HBsnage
ll03 kW (1500 ks). Kako je Type 98G
tezi samo tonu od originalnog Type 98
dobivena je vrlo dobra specificna snaga
od 21,2 kW/t (28,8 ks/t). Zbog toga je
maksimalna brzina Type 98G na
dobrome putu 80 km/h, dok je maksi-
Na straznjem dijelu kupole nalazi se senzor
laserskog sustava za komunikaciju koji
istodobno sluzi i kao IFF sustav. Ovaj se
senzor koristi i za otkrivanje neprijateljskog
laserskog djelovanja
malna brzina izvan puteva vrlo dobrih
60 km/h.
Gusjenice za oba tenka sastoje se od
85 clanaka, ukupne mase 2,1 tonu.
Opremljene su gumenim umecima za
voznju po asfaltiranim cestama.
Gusjenica je, barem na izgled, vrlo
slicna onoj koja se upotrebljava na
tenku Leopard 2. Kinezi tvrde da je
vrijeme trajanja gusjenice deset tisuca
kilometara. B.21
VELJACA 2003. HV 49
 Svedska haubica FH-778
nastavak je razvoja
uspjesne inacice
FH-77 A. Haubica je
prilagodena novim
takticko-tehnickim i
balistickim zahtjevima.
a nudi se i u
samovoznoj inacici
Pise pukovnik Josip
MARTINCEVIC-MIKIC, dipl. ing.
'V elimo Ii poblize upoznati
z
svedsku haubicu FH-77 B,
moramo poceti od starijeg
modela FH-77 A. Svedani su
u razdoblju izmedu 1965. i
1968. godine obavili niz rasclarnbi
vezanih za razvoj topnickog sustava
koje su urodile definiranjem takticko-
tchnickih zahtjeva za topnicko oruzje
kalibra 155 mm. Zahtjevom je nacelno
odredeno kako novo oruzje mora imati
veliki domet, veliku brzinu paljbe,
mogucnost koristenja streljiva
povecanog dometa i imati veliki stupanj
mobilnosti, osobito u pogledu svlada-
vanja teskoprovoznog terena i visokog
snijega. lsto tako zahtjevom je definira-
no kako oruzje mora biti opremljeno
pornocnim uredajem za pokretanje
APU (Auxilliary Propulsion Unit).
Renomirana svedska tvrtka Bofors
Weapon Systems je s agencijom
zaduzenom za opremanje vojske FMV
(Forsvarets materielverk) ugovorila
razvoj takvog oruzja koje je s obzirom
na vrijeme kada se ocekivalo uvodenje
u operativnu uporabu dobilo oznaku
Field Howitzer FH-77 A. Prvi prototip
bio je zavrsen 1973. godine, poslije
cega su uslijedila opsezna ispitivanja
oruzja. Ulaskom oruzja u operativnu
uporabu, serijska proizvodnja za
potrebe svedske vojske se odvijala od
1978. godine do 1984. godine.
50 HV VELJACA 2003.
- -
lmpozantna slika mobilnog-~ruz'j-a i;:A-J} BW L52 na tegljacu Volvo
Glavno obiljezje oruzja FH- 77 A su
hidraulicni uredaji za pokretanje cijevi
po elevaciji i smjeru, ugradnja cijevi
nesto krace od duzine 39 kalibara s
perforiranom plinskom kocnicorn i
kliznim zatvaracern, te ugradnja
pornocnih kotaca na krakove oruzja
koji su u funkciji postavljanja oruzja u
borbeni polozaj i obrnuto.
Prilikom pripreme ugovora za izvoz
ovog oruzja u Indiju, postavljeni su
novi zahtjevi, obavljene odredene iz-
mjene i promijenjena je oznaka oruzja
u FH-77B. Glavne prornjene bile su
mogucnost uporabe NATO streljiva,
poboljsanja u rukovanju oruzjern, te
poboljsanje provoznosti po
teskoprovoznorn terenu. Da bi se mogli
koristiti NATO-ovim streljivom, pro-
duzena je cijev oruzja, zamijenjen je
klizni zatvarac sa zavojnim, a perfori-
rana plinska kocnica zamijenjena je
mocnijorn dvokomornom.
Iako je tvrtka Bofors Weapon
Systems bila glavni ugovaratelj s
Indijom i nositelj posla u isporuci 410
haubica koliko ih je bilo ugovoreno,
tom projektu sudjelovale su i tvrtke iz
Velike Britanije, Australije i Svicarske.
Pri ugovaranju navedene kolicine oruz-
ja, znalo se da je ukupni zahtjev Indije
oko 1500 oruzja, no posao je zavrsio
isporukom 410 oruzja, a do novoga nije
doslo zbog politickih problema u Indiji
~·-:~. ·~- ;~~- ..,
povezanih s nabavom tog oruzja,
Dolaskom novog vlasnika (americki
United Defense), Bofors Defence je
krenuo u modernizaciju svojeg
temeljnog oruzja FH- 77 B L39 kakva
mu je sluzbena oznaka. lzmjenom ili
dogradnjom odredenih sklopova oruzja
(koji cine odgovarajuci set), dobilo se u
balistickorn pogledu novo oruzje koje
ostvaruje dornete vise od 40 kilometara,
a samo oruzje je na taj nacin postalo
kompatibilno s drugim modernim sus-
tavima duzme cijevi 52 kalibra.
Ugradnja novih ciljnickih naprava
ucinila je to oruzje dovoljno operabil-
nim za tzv. rezirn paljbe "Gun & Run"
tj. "pucaj i bjezi". Naknadnom ugrad-
njom mocnijeg balistickog racunala
postigla se mogucgost autonomnog
gadanja i ucinak istodobnog pada vise
projektila na cilj ispaljenih iz istog
oruzja, MRSI (Multiple Rounds
Simultaneous Impact). Na taj je nacin
novo oruzje oznake FH-77'B05 L52
zadovoljilo sve osnovne zahtjeve koji
su pred njega bili postavljeni. Osim
u povecanja dorneta na 40 kilometara
oruzani sustav obiluje i drugim pogod-
nostima kao sto su:
Automatsko gadanje servo natl-
zorom,
Mogucnost izravne paljbe i vise od 2
kilometra,
Sposobnost MRSI paljbe do pet pro-
1111111
jektila na cilj u vremenu rod 3 se'kunde, Usporedno ispitivanje tnpnickih sustava FH-77 805 L52 u prednjem planu i FH- 77 BW
Mogucnost uporabe m1odulan.1ih L52 u pozadini, na poligonu u Svedskoj
barutnih punjenja ili klasncmh bsarutnih
punjenja u vreci,
Jnterna radiokomunikracija moedu

poslugom,
Radiokomunikacijska JPOvezauost na
razini bitnice u podrucju do pet, kilo-
metara,
odrzavanje i logistika .ue vrlo shcna
1emeljnom modelu FH-T,7 B02.
No to nije sve sto tvrtlka Bofozr
Defencemoze ponuditi. JKupcirna koji
zele modernije i mobilnijje oruzj-e, ali
nesto skuplje, nudi se ugiradnja ma
mobilno podvozje tegljaca Volvco. Na taj
nacin je postignuta oklopna zas.l:ita
posluge, a oruzje udovolliava svirrn
odlikama modernog, ali wrlo
pokretljivog topnistva.
Oruzje oznake FH-77 BW L52 na
prikazanoj prezentaciji p.okazalci se vrlo polozaja zbog izbjegavanja nepri-
TAKTICKO-TEHNICKEZNACAJKE HAUBICE FH-77 B
prakticnim za primjenu JPOred tooga sto jateljske protupaljbe. Upravljanje oruz-
udovoljava svim modermim zah tjevima Kalibar 155 mm L52 jem u voznji obavlja se s uredenog
ropnistva. Protutrzajuii sustav hidropneumatski mjesta koje je s lijeve strane zadnjaka.
Zatvarac zavojni Konstrukcija podvozja omogucuje vucu
Maso oruijo 12.230 kg oruzja maksimalnom brzinom 70 km/h,
Opis
Duiina 13.840 mm te autonomno kretanje brzinom od 7
Donji dio podvozja cuni postcolje s Sirin a 2.650 mm km/h. Za vucu oruzja propisano je
krakovima i uredajern zai pokretanje V-isina 2.890 mm vozilo pogonske konfiguracije 6x6, a u
Klirens 400mm sprezi s pogonom oruzja moze se
oruzja APU. Na prednjeun dijehn je
Max. brzina prevoienja 70 km/h sinkronizirati pogon 8x8 brzinorn 7
ugraden motor Volvo B:2!:0 koji pokrece
Brzina oruija pogonom APU 7km/h km/h.
hidraulicne pumpe za napajanj e hidro-
Motor Volvo Elevacijsku masu oruzja cirri kolijev-
motora koji pogone glavne kotace oruz-
Elevacija/depresija +70°/-3 °
ja. Na svakom kraku onazja se nalazi ka s lezistem cijevi, cijev oruzja, hidro-
Mogucnost djelovanja po smjeru 30° Li D
po jedan kotac cije spusuanje i podiza- elasticni protutrzajuci sustav i punjac
Brzina paljbe, max. 3 proj./13 s
nje je takoder pokretanoi hidrau.likom. streljiva. Podizanje i spustanje cijevi u
Maksimalni dome! 40 km
Ugradnja hidraulicncg piogona z.natno odredenu elevaciju, te zakretanje gor-
Mogucnost MRSI paljbe 5 projektilo unutar 3 s
povecavamanevarske rmogucno'sn oruz- njeg postolja po smjeru obavlja se
Spremnost za poljbu 90 sekundi
ja u pogledu brzog postavljanja u pornocu hidraulicnih uredaja brzinom
Broj donevn posluge 5
paljbeni poloza] i evenunalnu promjenu od tri stupnja u sekundi. Sustav za

VELJACA 2003. RV 51

1985.
Povecanie dometa
preko 40 km
FH-778 L39
punjenje streljivom sastoji se od hidra-
ulicnog krana koji je ugraden na desni
krak oruzja te ornogucuje prenosenje
istodobno tri projektila do automatskog
punjaca, Nakon stavljanja projektila u
automatski punjac, potiskuje ga
hidraulicni potiskivac u cijev oruzja,
poslije cega se ubacuje barutno punje-
nje. U tijelu zavojnog zatvaraca nalazi
se automatski podsustav za punjenje
topovskih kapsula. Takav sustav pu-
njenja oruzja funkcionira pri svim
kutovima elevacije do + 70 stupnjeva, a
s tri posluzitelja omogucuje ispaljenje 3
projektila u 12 sekundi. Normalna brzi-
na paljbe je oko 10 projektila u minuti.
Poslugu oruzja cini sest ljudi i to
zapovjednik, ciljatelj i cetiri posluzite-
lja. Jedan posluzitelj rukuje mehaniz-
mom za utovar projektila s platforme u
52 HV VELJACA 2003.
Balisficko racunalo
Automatsko gadanje i
MRSI paljba
Nove cilinieke
naprave INS
Pobolisana sposobnost
"Gun & Run"
Shematski prikaz modernizacije temeljnog topnickog sustava FH-778
sjediste punjaca, drugi kom-
pletira projektile s odgo-
varajucim upaljacima, treci
je zaduzen za barutna pun-
jenja, dok cetvrti rukuje
kranom za donosenje pro-
jektila do punjaca.
Usmjeravanje cijevi topa
u odredeni polozaj omo-
gucuju hidraulicni servo
uredaji kojima se upravlja
pomocu odgovarajucih
poluga. Lijevom polugom sa
mjesta posluzitelja cijev se upravlja po
elevaciji, a desnom postolje oruzja po
smjeru.
Moguca je ugradnja razlicitih tipova
ciljnickih naprava, no vecina oruzja
2002.
Novi samovozni
topnicki sustav
FH-77 BW L52
ima ugradene elektronicke naprave
BEAB BAAB RIA. Panoramski ciljnik je
smjesten ispred operatera i zasticen je
cijevnim kavezom. Za izravnu paljbu
rabi se teleskopski ciljnik s povecanjern
4x. Ispred teleskopskog ciljnika
ugraden je uredaj za povecanje svjetla
(nocni ciljnik) NK 24 (BAAB) koji
omogucuje izravno gadanje u nocnim
uvjetima.
Buduci da je FH- 77 B ovisna o
hidraulicnom pogonu kao alternativni
pog?n usluzrnh agregata moze se rabiti
elektromotor koji se napaja s vanjskog
izvora. Isto tako ugradene su dvije
rucne hidraulicne pumpe koje se rabe u
slucaju nuzde iii u nocnim uvjetima
kada nije preporucljiva buka motora na
paljbenom polozaju,
Jedna od pumpi je
ugradena ispred ciljaca
i sluzi za pokretanje
cijevi po elevaciji i
smjeru, te pokretanje
automatskog punjaca.
Druga pumpa je s desne
strane oruzja i napaja
instalaciju za pokreta-
nje potpornih kotaca
krakova za olaksanu
manipulaciju oruzjem.
Za razliku od modela
FH-77 A koji ima klizni
zatvarac i zahtijeva streljivo s cahurom,
barutna komora oruzja FH-77 B se zat-
vara zavojnim zatvaracern i moze se ko-
ristiti sirokim spektrom barutnih pu-
njenja streljiva 155 mm razhcitih proiz-
vodaca NATO-ove specifikacije.
lnacice
Svedani su poznati po prakticnosti i
unifikaciji tehnickih sustava, pa tako i
u podrucju obrambenih sustava. Kao
sto su ponudili ugradnju protuzrako-
plovnog topa 40 mm na podvozju teg-
ljaca Volvo, tako nude i ugradnju
haubice 155 mm na slicno podvozje.
Bofors Weapon Systems je jos 1995.
godine ugovorio razvoj oruzja 155 mm
na podvozju tegljaca Volvo VME A25C
pogonske konfiguracije 6x6 s agenci-
jom FMV. Prototip oruzja uspjesno je
zavrsen, a oruzje je ustupljeno svedskoj
vojsci na trupna ispitivanja.
Podvozje nosivosti 25 tona je dobio
novu kabinu koja je prilagodena
smjestaju sest clanova posluge, a u
prednjem dijelu je srnjesten motor.
Kabina vozila je potpuno oklopljena
na straznjim bocnirn stranama je
opremljena vratima za ulazak posluge.
Na gornjem dijelu kabine su kruzna
vrata kroz koja se upravlja krovno ug-
radenom strojnicom. Postojeca haubica
FH- 77B s malim modifikacijama pro-
tutrzajuceg sustava i sustava punjenja,
ugradena je na straznji dio podvozja. Za
vrijeme paljbe oruzje se oslanja na dva
stabilizatora koja su ugradena sa straz-
nje strane podvozja, a za potrebe trans-
porta oruzje se povlaci prema prednjem
dijelu vozila. lzmedu kabine i straznjih
pogonskih mostova smjesteni su
spremnici za prijevoz 24 projektila i 36
odgovarajucih barumih punjenja, Osim
povecanja mobilnosti tog sustava po-
stiglo se u potpunosl~ zastititi poslugu,
a brzim postavljanjem oruzja u ophod-
ni polofaj postize se brzo prernjestanje
i promjena borbenog polozaja, te izbje-
gavanje nepnjateljske protupaljbe,
Nakon ugradenih poboljsanja do kojilr
se doslo na trupnim ispiti-
vanjima, oruzje je ponovno
Nova oruzja mogu koristiti razlicite vrste ..... ,. __
barutnih punjenja kao sto su modularna CHGE M9Z
testirano 1999. godine. barutna punjenja M91, odnosno
Dotad su napravljena M92 i uniflex 2
mnoga poboljsanja pa je
izrnedu ostalog posluga
smanjena na pet clanova, a
oruzje je moguce dovesti u ~
spremnost za paljbu iz
kabine vozila.
Podvozje haubice FH-77
A rabilo se i na oruzju
oznake KARIN/CD 80 u
svedskorn obalnom
topnistvu. Umjesto cijevi
155 mm ugradena je cijev
120 mm duzine 55 kalibara koja izracunati koliko je opterecenje posluge
ispaljuje streljivo kompatibilno sta- pri jednosatnoj uporabi oruzja koje ima
cionarnom sustavu ERSTA 120 mm. rucno punjenje cijevi. Ovdje je potre-
Brzina paljbe takvog sustava je 16 bno istaknuti kako hidraulicni pogon
metaka u minuti i zajedno sa spomenu- znatno olaksava postavljanje oruzja u
tim sustavom borbeni polozaj, kao i njegovo vracanje
ERST A i raketnim u transportni polozaj. Uporabom pogo-
sustavima RBS 15 na preko kotaca, oruzje se moze zakre-
KA, te RBS 17 tati u zeljenorn smjeru, voznjorn una-
Hellfire cine o balni trag zabadati krakove u zernlju, te u
sustav obrane suprotnom smjeru voznje izvlaciti ih iz
Svedske. zernlje, sto nakon dugotrajne paljbe zna
biti veliki problem za poslugu, ako bi
Zakljucak to radila rucno.
Da je Bofors Defence osjetio <lobar
Predstavljanje po;;ao s oruzjem FH-77B svjedoci i ci-
svedske haubice proizvodaca Bofors njenica kako je od 9. do 10. listopada
Defence izabrano je stoga sto obiluje prosle godine odrzana prezentacija sus-
raznolikostima u odnosu na druga tava predstavnicima stranih zernalja
topnicka oruzja, te sto dosada citatelji- medu kojima su bili i predstavnici Nor-
ma Hrvatskog vojnika nije na odgovara- veske i Japana. Strucnjaci tvrtke Bofors
juci nacin predstavljeno. Veliki broj Defence ocekuju nove poslove s oruz-
i podsustava na oruzju ugraden je zbog jem FH- 77, buduci da je prezentacija
smanjenja naprezanja posluge i sto vece na ispitnom poligonu bila zapazena kao
operabilnosti oruzja. Tako mozerno vrlo uspjesna i zanimljiva.
primijetiti da oruzje nerna
mehanickih uredaja za
Nova haubica 155 mm FH- 77 BOS
pokretanje i usmjeravanje na paljbenom polozaju
cijevi vec je to rijeseno
hidraulicnirn pogonom.
Pomocni uredaji kao sto
su elektromotori ili rucne
hidraulicne pumpe ugra-
deni su kao alternativni
pogon cijevi ako otkaze
glavni hidraulicni sustav.
Jednako tako sa svrhom
smanjenja naprezanja
posluge, na oruzje je
ugraden hidraulicni kran
kojirne je olaksana mani-
pulacija streljivom. Uzrne
li se u obzir cinjenica da
je prosjecna masa projek-
tila 155 mm oko 45 kilo-
grama, rnoze se lako
VELJACA 2003. HV 53
 Napredak tehnologije omogucio je
proizvodnju minijaturnih satelita koji su
vrlo lagani. mogu letjeti u skupinama. a
i jeftiniji su nego sad postojeci sateliti
Pripremio Marijo PETROVIC, dipl. ing.
inij a turizacij a
M
tehnologija pocevsi
od elektronike pa do
propulzije, kombini-
ranih s rastucim
zahtjevima za pristup svemiru, dovodi
do nove generacije malenih te jeftinih
satelita. Napredne mogucnosti
mikroelektronike dopunjene su razvo-
jem laganih materijala te efikasnih
solarnih celija i baterija. Generalno,
sateliti tezine 100-1000 kg definirani su
kao mali iii minisateliti, sateliti tezine
10-100 kg kao mikrosateliti, sateliti
tezine 1-10 kg kao nanosateliti, te
pikosa teliti (laksi od 1 kg) i fem-
tosateliti (laksi od O ,1 kg).
Serijska proizvodnja identicnih male-
nih satelita smanjuje njihovu jedinicnu
cijenu, a istodobno njihova malena ma-
sa i velicina smanjuje cijenu lansiranja.
Malena lansirna sredstva postaju sve
dostupnija, a veca ornogucuju nosenje
dodatnih tereta i time smanjuju ukup-
nu cijenu lansiranja. Americko ratno
zrakoplovstvo (USAF), koje tezi postati
istinska svemirska sila, nada se sma-
njenju troskova lansiranja sa sadasnjih
20000 dolara na manje od 8000 dolara
po kilogramu korisnog tereta.
Zelja za vrlo brzim odzivom na
potrebu lansiranja omogucena je tako
da se maleni sateliti mogu lansirati iz
borbenih aviona F-15 iii F-22, pa cak s
balona iii topova na zemlji. Zajednicke
studije oko potencijalnih misija za
mikrosatelite, napravljene od
Istrazivackog laboratorija Americkog
ratnog zrakoplovstva (AFRL) i NASA-
inog Laboratorija za mlazni pogon
QPL), dale su 6 mogucih inacica od
kojih dvije omogucuju lansiranje na
zahtjev. Njihovi zakljucci, zasnovani na
projektima razvoja raketa na kruta gori-
va i sustavima navodenja, su takvi da je
54 HV VELJACA 2003.
moguce postaviti 30 kg teski
mikrosatelit u kruznu orbitu na 1000
km i pod kutem od 90°.
Razvoj malenih satelita vodi u dva
smjera: lagani sateliti vec sada izvode
promatranje Zemlje i dobavljuju
fotografije dostatno razlucivnosti za
vojne potrebe. lsti takoder ispituju
nove tehnologije, koje ce rezultirati
izradom manjih i jos boljih satelita.
Npr. USAF vjeruje da ce nova generaci-
ja GPS satelita teziti manje od 100 kg.
Drugi je vaznan srnjer sposobnost
letenja u skupinama, gdje mali sateliti
suraduju i daju performanse koje imaju
velike i skupe jedinicne platforme. Taj
pristup ornogucuje nove primjene kao
sto su radari u svemiru (SBR) i kornu-
nikacijska oprema koja radi s malenim
bazama na zemlji.
AFRL-ov program nazvan MightySat
ima zadatak demonstrirati jeftinu sve-
mirsku tehnologiju koja se visestruko
isplati. MightySat I, tezak 65 kg, koji je
lansiran u prosincu 1998. na jednogo-
disnju misiju, ima strukturu od kom-
pozitnih materijala te je gotovo dvo-
struko laksi od uobicajenih rjesenja.
Nosac ukljucuje dvostrujnu solarnu
celiju kod koje dodatni sloj galij-indij-
fosfida konvertira suncevu energiju na
manjim valnim duljinama nego sto to
omogucuju celije temeljene na galij-
arsenidu. Dvostrujne celije imaju 21 %
vecu korisnost, a buduce trostrujne
celije imati ce cak 25% vecu korisnost.
MightySat II serija predvidena je za 5
misija u slijedecoj dekadi. Novi dizajn
tezine 125 kg i generirane snage od 325
W stabiliziran je u tri osi i ima zglobno
razvijene solarne module. Prvi primjer-
ak MightySat 11.1 lansiran je u srpnju
2000. u sklopu programa vrijednog 36
milijuna dolara. Nosi 10 jedinica
ukljucujuci i sustav za spektralnu
vizualizaciju pornocu Fourierovih
translormacija, koji je financiran od
Svemirskog zapovjednistva americke
vojske. Sustav pokriva 256 pojaseva u
podrucju od 4 70 do 1050 nm (ultralju-
bicasto-vidlj ivo-injracrveno svjetlo),
snirnajuci jednu sliku dimenzija 20 x
13 km svaka 3 dana. Jedna od jedinica
je i minijaturni transponder za
svemirsko-zemaljski link, razvijen od
Istrazivackog laboratorija .\mericke
mornarice. Jedinica tezi samo 1,5 kg i
zauzima volumen od 1,5 litara cime je
70% manja i laksa nego prijasnja
rjesenja,
MightySat II.l dodatno nosi dva
pikosatelita, koji ce izvesti samostalnu
dvotjednu eksperimentalnu misiju-
Tehnoloski vrlo napredni, svaki laksi
od 0,25 kg i dimenzija 10 x 7,5 x 2,5
cm, lansirani su u sijecnju 2000. Nakon

izbacivanja iz matioi:nug satelita,
pikosateliti ostaju r;:>0vezani zajedno uz
ornoc 30 rnetara ougackog kabela.
pPrirnarni ctlj je d ei-•.•o nstracija
..
prekidaca-preklopflika radiofrekvencija
baziranog na mikrt0-elekronsko-
rnehanickom susta-VU (MEMS), projek-
tu Rockwellovog zpanstvenog sredista.
oodatno, letjelica rio-si i uredaje za digi-
talnu bezicnu telefouiju ciju su
tehnologiju razvili Rockwell i Los
Angelesko sveuciliSte u Kalilorniji. a
pod sponzorstvom DARPA-e. Radio-
uredaji pogonjeni litij-tionil-klorid
baterijama uspjesrtD su odasiljali po-
datke prema zemaljs'koj postaji do pre-
stanka rada zbog potrosenih baterija.
Svemirski testni program (STP),
voden od Americkog ratnog zrako-
plovstva i njegovog svemirskog
sredista, dopusta lan.siranje tereta koje
odobri Americko rnimistarstvo obrane i
Vijece za svemirske -eksperimente bez
dodatnih troskova. a na teret razvoja.
Jedno je lansiranje bilo u lipnju 2000.
godine a stajalo je 85 milijuna dolara.
lansirano je vozilo za istrazivanje
TehSat 21, promjera 1 m, visine 30 cm. Kad
dostigne radnu visinu rrazvija cltindricni
solarni panel
svemirske tehnologije (STRV-2) spon-
zorirano od americke Antibalisticke
obrambene organizacije (BMDO).
STRV-2sadrzi infracrvenu kameru koju
je osigurala britanska Razvojna i istrazi-
vacka obrambena agencija (DERA).
Kamera tezi 23 kg, u1djucujuci i
200mm teleskop i su;tav leca, a sve
ukupno trosi manje: od 60W elektricne
snage. Njezino kuciste je izradeno iz
kompozitnog materijala baziranog na
ugljicnim vlaknima. i tako organiziranu
da prornjene temperatura uzrokuju
veoma male dilatacije na svih 45 cm
duljine i time ne ometa kameru da
ostane u fokusu. Karnera je montirana
na specijalni antivibracijski sustav,
razvijen u Honeywellu. Ta je platforma
ucvrscena na nosac pomocu 6 aktivnih
aktuatora koji sprecavaju vibracije pre-
nesene od satelita do nosaca. o'ni tako-
der sprecavaju vibracije generirane od
sustava za hladenje kamere i omogu-
Francuski
mikrosatelit
Cerise
cuje upravljanje oko sve tri osi rotacije.
Senzor kamere moze obuhvatiti
podruc]e 16xl20 km s razlucivoscu od
30 metara. Uspjesno je otkrio avion
Boeing 74 7 koji je letio preko rijeke
Ternze u V. Britaniji, a koristio se
metodom razlike u snimljenim slikama.
Metoda usporeduje dvije snimljene
slike i izvlaci vidljive malene promjene,
ornogucujuci otkrivanje cilja kao rezul-
tat njegova pomaka u odredenom vre-
menskom intervalu, cime se dobije brz-
ina i smjer aviona. Kamera ima jos
jednu svrhu - otkrivanje ostalih ciljeva
te mjerenje prirodnih infracrvenih
zracenja. Podaci ce biti rabljeni za
oblikovanje buducih sustava, narocito
onih za otkrivanje lansiranja raketa.
STRV-2 nosac ima eksperimentalni
uredaj za lasersku komunikaciju, razvi-
jen od kompanije AstroTerra za potrebe
BMDO-a. Namjera je da se predstavi
prva komunikacija iz svemira prema
zemlji rabeci brzine prijenosa potrebne
za nadzor u relnom vremenu. Ukljucuje
preuzimanje spremljenih podataka iz
infracrvene kamere brzinom 50-100
Mbit/s, a neke demonstracije pokazuju
brzine od 270-1000 Mbit/s.
Slijedeci STP program, lansiran u
ozujku 2000. godine, je multispektral-
no terrnicko snirnanje (MTI). Sandia
National Laboratories osigurao je sen-
zor i teleskop koji prikuplja slike sred-
nje razlucivosti u 15 spektralnih poja-
seva od vidljivog do infracrvenog
podrucja, Letjelica reska 600 kg priku-
plja 6 slika na dan, a svaka pokriva
povrsinu 12 x 12 km iz dva kuta od
kojih je drugi kut za 45-55° veci od
prvog, Americko ministarstvo energije
je glavni sponzor MTl misije. Satelit
prikuplja slike diljem Amerike i time se
stvaraju haze podataka koje se mogu
naknadno usporedivati s buducim
nadziranjima i mjerenjima.
Visoko rangirani teret iz 1999.
~odine bio je komunikacijsko-navigaci-
•
jski sustav za predvidanje (C/NOFS),
sponzoriran od AFRL-a. C/NOFS ce
predvidati i mjeriti svjetlucanja u
ionosferi koji mogu degradirati
performanse komunikacijskih,
navigacijskih i ostalih sustava. Pocetno
predvidanje ide 4 do 6 sati unaprijed,
ali tobi se trebalo povecati na
24 sata unaprijed. DERA-in utjecaj u
STRV-2 programu pokazao se jos iz
suradnje s BMDO-om na nosacirna za
STRV-la i lb mikrosatelita koji su bili
lansirani 1994. Oni su nosili ukupno
15 eksperimena ta sponzoriranih od
britanskog i americkog ministarstva
obrane i Europske svemirske agencije
(ESA). To je ukljucilo kriogeno
hladenje, sustav za sprecavanje vibraci-
ja, naprednu mikroelektroniku,solarne
celije te niz mjeraca razine svemirske
radijacije.
Svemirska letjelica je lansirana u
geostacinarnu orbitu koja prolazi
zemljinim Van Allenovim pojasima.
Oni sadrze energetske protone i elek-
trone koje izbacuje sunce, a uhvaceni
su u zemljino geomagnetsko polje.
Radijacija na odabranoj satelitskoj
orbiti 8 je puta veca nego na uobi-
cajenoj orbiti i izvrsno je podrucje za
ispitivanje komponenata koje mogu biti
ostecene zracenjern visoko energetskih
cestica.
U studenom 2000. lansirane su let-
jelice STRV-lc i ld od kojih svaka tezi
oko 100 kg - dvostruko manje nego
prethodnici la iIb. Njihovih 25
eksperimenata sadrze razlicite
tehnologije ukljucujuci i vrlo lagane
litij-ion baterije, ESA Spare mikropro-
cesor otporan na radijaciju, sigurne
komunikacije, napredne solarne celije
te kolekciju minijaturnih instrumenata
za mjerenje prirodne radijacije u svemi-
ru. GPS iz GEO eksperimenata na
STRV-lc utvrdit ce kakvaje kvaliteta i
uporabljivost primljenih signala sa
VELJACA 2003. HV 55
 GPS-a koji je na 18 000 km visine. Ako
je dobra, buduce geostacioname komu-
nikacije i meteoroloski sateliti mogli bi
rabiti GPS-ove umjesto konvencional-
nih zemaljskih sustava.
DERA takoder radi sa Surrey Satellite
Technology Ltd (SSTL), Rutherford
Appleton Lab, te National Remote
Sensing Centre na programu koji finan-
cira britansko ministarstva obrane i
Britansko nacionalno svemirsko
srediste (BNSC). Zadatak je razviti
maleni satelit koji je sposoban razluciti
detalje na zemlji velicine 2,5m. Sto
kilograma tezak takticki opticki satelit
(topsat) bit ce jeftini primjer za demon-
straciju ispitivanja upravljanja podaci-
ma uz uporabu mobilnih zemaljskih
postaja. Topsat je jedan od tri projekta
uz suradnju Micro Satellite Application
in Collaboration (MOSAIC)' programa
koji je BNSC inicijalizirao u prosincu
1999. s fondom od 15 milijuna funti, a
u razdoblju od 3 godine. Ostala dva,
vodena od SSTL-a su Gemini te
Disaster Monitoring Constellation
(DMC). Gemini je malen i jeftin geosta-
cionami komunikacijski satelit koji
podrzava razne servise kao telefonija,
televizij a i radio.
DMC ce se sastojati od pet
mikrosatelita teskih 50 kg. Sustav ce
omoguciti dnevno skeniranje terena u
visokoj razlucivosti, a zbog nadziranja
ublazavanja prirodnih i namjemih
razaranja i nesreca, Letjelica ce osigu-
rati znatno brze ponovno motrenje
istog mjesta nadzora nego sto je to mo-
guce sa sadasnjih satelita za motrenje
zemlje, a koji su vise od 50 puta sku-
plji. Alzir se vec pridruzio Britaniji u
DMC programu, a ocekuje se pridruzi-
vanje NR Kine, Nigerije i Tajlanda.
Mikrosatelit Tsinghua-1 tezak 50 kg,
56 RV VELJACA 2003.
koji je SSTL razradio u suradnji s
Kineskim sveucilistem u Tsinghuaiu,
primjer je demonstracije DMC-a. Satelit
nosi multispektralnu kameru
omogucujuci razlucivost od 39 m na
zemlji i to u tri pojasa, a takoder nosi i
specijalnu digitalnu opremu za pohra-
njivanje i prosljedivanje komunikacija
pri niskim orbitama oko zemlje.
TMSat lansiran u srpnju 1998.
godine, u suradnji SSTL-a i tajlandskog
partnera, prvi je komercijalni mikro-
satelit koji omogucuje multispektralne
slike razlucivosti 100 m. Satelit nosi
sirokokutnu kameru FaSAT-Bravo, kao
i tri uskokutne kamere razvijene poseb-
no za tu misiju.Te tri kamere bazirane
Satelit SNAP-1, tezine 6,5
kg, dimenzija 33x33 cm u
lansirnoj konfiguraciji. Tek
se u usporedbi s covjekom
mogu uociti njegove male
dimenzije
su na Eastman-Kodak CCD senzoru,
razlucivosti 1020 x 1020 tocaka i
uparenog s lecorn zarisne duljine
75mm, a ornogucuju snimanje s
razlucivosti od 100 m iz orbite na visini
800 km.
SSTLje financirao svoj vlastiti razvoj
UoSAT-12 satelita teskog 325 kg, lan-
siranog u travnju 1999. i po cijeni od 6
milijuna funti, a u svrhu istrazivanja i
razvoja tehnologije vozila i nosaca tere-
ta. Letjelica je ornogucila vise od 500
slika visoke razlucivosti od 10 m (boja)
i 32,5 m (multispektralne). UoSAT-12
dodatno nosi MERUON komunikaci-
jsku opremu koja je razvijena u zajed-
i nicko] suradnji SSTL-a i Singapurskog
tehnoloskog sveucilista iz Nanyanga.
SSTLje takoder financirao razvoj
prvog nanosatelita nazvanog SNAP-1, a
koji je lansiran u lipnju 2000. godine.
letjelica teska 6,5 kg predstavljena je
kako bi demonstrirala sposobnost
visoke integracije nanosatelita i njihove
uporabe kao autonomnih robota za
promatranje svemirskih letjelica u
orbiti. Za testiranje prethodnog kon-
cepta SSTLje rabio kamere na SNAP-I
satelitu i napravio video telemetriju
svojeg vlastitog pozicioniranja, kao i
slike Tsinghua-1 i ruskog satelita
Nadezda koji je posluzio kao ;atelit-
nosac prethodna dva, ..•. •
Njernacka kompanija RapidEye '\
sklopila je ugovor sa SSTL-om_, vrije,an
100 milijuna dolara, za izradu cetiriju
380 kg teskih minisatelita baziranih 1Ja
istoj platformi kao i UoSAT-12.
Planirani je lansiranje do konca 2002.,
a omogucit ce snimanje multispektral-
nih slika razlucivosti 6,5 m uz svakod-
nevni ponovni posjet. SSTL ce izraditi
svoj Constela projht po cijeni od 90
milijuna dolara za skupinu Gander od
12 mikrosatelita koji se planiraju lansir-
ati potkraj 2002. iii pocetkom 2003.
Letjelica ce nositi radarske visinomjere
koji ce biti rabljeni za upozoravanje u
slucaju opasnih morskih valova.
SSTL ima ugovor od 14 milijuna
dolara s turskim razvojnim timom i
institutom iz Ankare, a u svrhu izrade
satelita BiltenSAT teskog 100 kg i
opremljenog panoramskom kamerom
razlucivosti 12m i multispektralnom
kamerom razlucivosti 26 m za proma-
tranje zemlje.
Nekoliko europskih organizacija
takoder provode istrazivanja na ovom
polju. ESA planira lansiranje satelita
Konceptini prikaz nanosatelita tvrtke
The Aerospace Corp
PROBA teskog 100kg, koji ce posluziti
za istrazivanja tehnologija malih
satelita.
Britanska tvrtka Sira ElectroOptics
koja suraduje s DERA-om na·infracr-
venoj kameri za STRV-2 nosac, izradila
je kompaktni spektrometar visoke
razlucivosti (CHRIS) koji ce biti monti-
ran na PROBAsatelit. CHRIS
ornogucuje pracenje 160 spektralnih
kanala pckrivajuci podrucje 415-1050
nm (ultraljubicasto-vidljivo-infracrveno
svjetlo), a koje moze biti odabrano na
svakoj slici koja pokriva podruc]e 13,5
x 13,5 km s razlucivoscu od 17 m.
Uredaj tezi samo 14 kg, trosi 9 W elek-
tricne energije i stoji 2,5 milijuna
dolara, a otporan je na radijaciju.
Francusko ministarstvo obrane rabi
svoje Cerise i Clementine mikrosatelite,
lansirane 1995. i u prosincu 1999. u
svrhu ispitivanja zemljinog radioelek-
tricnog okruzenja. Obje letjelice izradio
je SSTL prema ugovoru s Alcatelom. U
prosincu 1999. Francuska agencija
obrambene nabave DGA odabrala je
Astrium koji ce osigurati ESSAIMsus-
tave, a koju ukljucuju i mikrosatelite te
njihove zemaljske posluzitelje. ESSAIM
ce biti baziran na obitelji platformi
teskih 120kg, a koje razvija Astrium uz
pomoc Francuske svemirske agencije
/
PICDSat koji je za
potrebe USAF-a
izradila tvrtka SSTL
(CNES). CNES je razvio Jason - malene
satelite za oceanografska istrazivanja,
baziranih na nosacu Alcatel Proteus, a
koji mogu mjeriti morsku povrsinu s
tocnoscu od 2,5 cm.
Raketa Cosmos-3M lansirana u srp-
nju 2000. nosila je 2 malena satelita :
CHAMP i MITA. MITA je talijanski
eksperimentalni satelit zajedno s BIRD
RUBIN komunikacijskim teretom.
CHAMP, sponzoriran od Njemackog
svemirskog centra (DLR) i voden od
GeoForschungsZentrum is Potsdama,
prvi je satelit baziran na Astrium
Flexbus ultralakoj platformi. lsti nosi
uredaj za mjerenje ubrzanja u sve tri
osi (STAR) razvijen od CNES-a i
Francuske svemirske tstrazivacke agen-
cije (ONERA). STAR mjeri kretanja
satelita, kombiniranf s GPS-om i laser-
skim mjerenjima putfnje, a sve u svrhu
mapiranja zemljinog gravitacijskog
polja izravno iz ~rbite.
Izraelska vojska istrazuje mogucnosn
uporabe mikrosatelita, a Rafael
Armament Development Authority
priopcio je da ima odredene studije o
lansiranju takvih platformi izravno iz
zrakoplova. Izrael, uz suradnju
Singapura (koji ima pristup tehnologi-
jama od SSTL-a na UoSAT-12 i ostalim
platformarna), razvija novu generaciju
specijalnih satelita koji imaju vaznu
ulogu u nekoliko razlicitih polja.
Izraelska svemirska agencija financira
razvoj Gurwin-II TechSat uz pornoc
instituta Technion. Mikrosatelit tezak
48 kg i lansiran u srpnju 1998. nosi
nekoliko specijalnih istrazivackih
uredaja. To ukljucuje i vrlo lagani
ultraljubicasti fotometar koji mjeri kon-
centraciju ozona u zemljinoj atmosferi,
a sam uredaj trosi vrlo malo elektricne
energije. Nadalje, tu je prvi uspjesni
eksperiment kojim je testirana
izdrzljivost poluvodica na visoke tem-
perature u svemiru, i na kraju specijalni
mjerac radijacije koji ce pomoci u
buducem projektiranju elektronickih
komponenti namijenjenih za svemir.
Sustav Diamant, na kojem rade
njemacke i izraelske tvrtke, bit ce
slozen od minisatelita mase manje od
250kg i dimenzija 1 x 1 x lm, a sluzit
ce za promatranje zemlje. Multispek-
tralni visoko razlucivi daljinski sustav
(MSRS), koji je tezak 70kg, baziran je
na El Op-ovom vizualnom sustavu i
pokriva 12 spektralnih pojasa u
vidljivom i blizem infracrvenom dijelu
spektra uz razlucivost od 5 m. Europ-
sko povjerenstvo financira razvoj
MSRS-adimenzija 60 x 58 x 58 cm, a
koji moze snimiti 140 slika na dan od
kojih svaka pokriva 26 x 40 km.
Prema informacijama americkog
ministarstva obrane, Kina razvija mini-
satelite za razlicite misije kao sto su
daljinsko pracenje i mreze elektroop-
tickih i radarskih satelita. Projekt Ki-
neske akademije znanosti ukljucuje dva
mikrosatelita, svaki mase oko 200kg,
od kojih ce jedan biti postavljen u visu
elipticnu ekvatorijalnu orbitu, a drugi u
elipticnu polarnu orbitu. Letjelice ce
nadzirati promjene u mikrostrukturi
magnetosfere i suncevih vjetrova.
Rezultati ce poboljsati razumijevanje i
predvidanje svemirskog vremena.
Uz mnoge sposobnosti malih satelita
moramo pridodati mogucnost letenja u
formacijama, stvarajuci skupine koje
zajedno mogu predstavljati jednu
veliku letjelicu. Svaka letjelica moze
imati zasebni zadatak ili nositi dio sen-
zora (kao sto je rnultistaticni svemirski
radar-SER). Razmjenom podataka,
svaki clan skupine moze upiti dio
podataka iz virtualne mreze koja moze
biti velika nekoliko kilometara.
Formacije su relativno stabilne te zahti-
jevaju vrlo male korekcije (pomocu
propulzivnih motora), a mogu biti
ponovno rasporedene ako to misija
zahtijeva. AFRL predvida operativni
SBR koji se sastoji od 40 skupina, od
kojih svaka broji 8 mikro-satelita tezine
100 kg, a cijeli sustav omogucuje tri
puta vecu ucinkovitost uz trecinu
cijene postojecih sustava.
Prednost skupina ukljucuje i
povecanu tocnost iz prostora clanova
skupine, sposobnost rekonfiguracije na
zahtjev i mogucnost dodavanja jos
satelita u istu skupinu ako je to potreb-
no. Kvar pojedinacnih satelita rezultira
smanjenjem performansi, sto je bolje
nego gubitak kompletne misije, a
ispravni se sateliti mogu ponovno
rekonfigurirati i popraviti performanse.
Te sve pogodnosti omogucuju da se
nova misija jednostavno isprogramira i
posalje sa zemaljskih postaja. Npr.
skupina moze biti velicine 500 metara
ako radi kao radar, ali moze se prosiriti
na 5 km ako zelimo raditi geolociranje.
Kompletna formacija skupina moze biti
poslozena redistribucijom satelita iz
skupina, cime se dobije'odgovarajuca
velicina i razvijenost, ovisno o zahtjevu.
VELJACA 2003. HV 57

ustrijska tvrtka Steyer-Daimler-Puch
A razvila je novu inacicu svog poznatog
oklopnjaka Pandur. Nova inacica je oz-
nacena jednostavno kao Pandur II.
Bit ·Ce ponudena u konfiguraciji 6x6 i 8xB. a
imat ce oko 90% zajednickih komponenti kako bi
se reducirali troskovi nabave i kasnijeg odrza-
vanja tijekom radnog vijeka.
Pandur II je daljnji evolutivni razvoj prijasnje
inacice Pandur I. a najvidljivije razlike su u po-
vecanom razmaku kotaca i modificiranom tijelu
oklopnjaka. Modifikacije ga nisu previse otezale
Hove kupole za Warriora
ritanska tvrtka Vickers Defence
B Systems (VOS) nudi nekoliko
kupola za modernizaciju bor-
benog vozila pjesastva Alvis Warrior
koje se nalazi u sastavu britanske
vojske.
Warrior je u sastavu britanske vojske
od 1987.. a opremljen je standardnom
dvoclanom kupolom. U kupoli je
nestabilizirani top RARDEN L21
kalibra 30 mm i koaksijalna strojni-
ca L94A1 kalibra 7.62 mm. Cilja se po-
rnocu dnevnoq/nocnoqciljnickog sus-
tava tvrtke Thales Optronics. Kupola je
teska 3.75 Iona.
Prva ponuda za unaprjedenje posto-
jece kupole slijedi formulu "rnali
troskovi-mali rizik" pa zadrzava pasta-
jecu kupolu ali se uvodi stabilizirani top
58 HV VELJACA2003.
tako da se i dalje moze prevoziti u transportnom
avionu C-130 Hercules.
Temeljna inacica pruza zastitu od streljiva
ka~bra 7 .62 mm. ali se oklopna zastita moze i
povecati. ovisno o potrebama kupca. U odnosu
na Pandur I povecana je i zastita od mina.
Pandur I pogoni motor Steyer snage 260 iii
285 KS dok je kod Pandura II motor Cummins ISC
snage 355 KS. a postoji mogucnost postavljanja i
pojacane inacice motora snage 400 KS. Snaga se
na kotace prenosi automatskom transmisijom ZF
6HP 602C. Motor je isti za obje inacice (6x6 i 8x8).
pa Warrior maze precizno pucati i u po-
kretu. Predvidenasu i evolutivnapobolj-
sanja na ciljnickorn i komunikacijskom
sustavu. Dodanje i novi oklop pa je ku-
pola otpornija i teza (4.5 tona).
Druga ponuda te-
melji se na no-
vorazvijenojdvociano]ku-
poli opremljenoj novim topom kalibra 40
mm. Kupola je ustvari demonstrator
konceptai razvijenaje za sa mo 10 tjeda-
na. Teska je 4.5 Iona. maze primiti do-
punski oklop. a na straznjem dijelu ima
a maze se skinuti i postaviti za 30 mi-
nuta. "'.
Maksimalna brzina po dobrom ~utu
iznosi 100 km/h. Standard~a ,oprtma
Pandura II obuhvaca upravljacki· me-
hanizam na prve dvije osovine. nm-
visni ovjes. sustav sredisnjeg nadzora
tlaka u gumama. run-flat umetke. disk
kocnice. ABS kocioni sustav. automat-
ski nadzor pogonskog sustava. elek-
tronicki nadzor motora i vitlo.
lnacica 6l6 maze nositi najvise 12
ljudi dok inacica 8x8 nosi njih 14.
lnacica BxB moci ce se opremiti siro-
kim spektrom raznih kupola. uklju-
cujuci i kupolu s topom kalibra 105
mm.
Nudit ce se i inacica opremljena kupolom s
novog gusjenicnog borbenog vozila pjesastva
Ulan koje ulazi u sastav austrijske vojske. Kupola
ima stabilizirani top kalibra 30 mm. koaksijalnu
strojnicu kalibra 7 .62 mm. napredni dnevni/ nee-
ni sustav za upravljanje paljbom i sustav za
automatsko pracenje cilja.
Pandur I je postigao solidan komercijalni us-
pjeh i rabi se u Austriji. Belgiji. Kuva~u. Sloveniji
i SAD-u (americka kopnena vojska - US Army).
MS
I
dodatnispremnik za raznovrstanteret.
Trsca je pronuda nova [ednoclana
kupola s topom kalibra 40 mm. Ta je
kupola razvijena kako bi se ostavilo sto
vise slobodnoq prostora unutar oklop-
njaka. I
I.
';,r,..~
.
~-
,:;;--
~
Najradikalnija je
cetvrta ponuda. Rijec je o besposadnoj
daljinski upravljanoj kupoli s topom
kalibra 40 mm. Ta kupola tezi samo 2.5
Iona.
MS
 ineska tvrtka CPMIEC (China na-

K tional Precision Machinery lrn-

port&Export Corporation)
svjetskom trzistu visecijevni bacac ra-
nudi

keta (VBR) AlOO koji se nalazi i u naoru-

zanju kineske vojske.
Prvi podaci o novom VBR-u objavljeni
su prije dvije godine. Rijec je o sustavu
kalibra 300 mm s deset cijevi. AlOO je po
mnogim znacajkarna stican ruskom
VBR-u BM 9A52 Smerch. lpak. razlika je
u tome da ruski ima 12 cijevi i postavljen
je na teski kamion dok je kineski VBR

nog dometa 70 i mak- podvozju je i vozilo za dopunu raketama.

simalnog 180 km.
Irenutacno je u ponu-
di bojna glava teska
200 kg koja nosi
zasad nespecificiran
broj protuoklopnih/-
prctupjesackih pu-
njenja. U razvoju su i
druge vrste bojnih
glava.
Raketa ima pogon-
ski sustav na kruto
montiran na nesto takse podvozje. gorivo. duqacka je 7.27 m i teska 780 kg.
Kod A 100 cijevi su postavljene u dva Navodi se kako je vijek trajanja rakete
reda. sest u donjem i cetirl cijevi u gor- (naravno u propisanim uvjetima skla-
njem redu. lspaljuje nevodene rakete distenja) 1 o godina.
kalibra 300 mm minimalnog dometa 50 Podvozje je kineski kamion WS 2400
km. a maksimalnog 100 km. No tvrtka pogonske konfiguracije 8x8. Tezina sus-
CPMIEC nije se zadovoljila tim dosegom tava je oko 22 t. a maksimalna brzina po
pa razvija novu obitelj raketa minimal- dobrom putu iznosi 60 km/h. Na istom
Kad je u paljbenom potozaju sustav se
dodatno osigurava s cetiri hidraulicka
stabilizatora. po dva sa svake strane
vozila. izmedu 1. i 2. te 3. i 4. osovine.
Sustav je sest minuta nakon zaus-
tavljanja spreman za paljbu. Elemente
za paljbeno djelovanje osigurava mu
sustav za upravljanje paljbom smjesten
na podvozju konfiguracije 6x6.
Sustavom se upravlja iz kabine na
prednjem dijelu podvozja. Svih deset ra-
keta rnoze se ispaliti za 60 sekundi.
Nakon ispaljenja svih raketa AlOO se
upucuje u podruc]e dopune. Vozilo za
dopunu raketama ima hidraulicku diza-
licu koja puni rakete u lansime cijevi.
Prema proizvodacu cijeli proces dopune
traje 20 minuta.
MS

rancuska tvrtka Giat Industries razvija inzenjerijsko vozilo EPG

F (Engin Principal du Genie) na temelju vozila za izvtacenje

razvijenog na Ledercu. Vozilo se razvija kao privatni projekt
Giata koji je procijenio kako postoji trziste za takvo vozilo.
EPG ima hidraulicnu ruku na prednjem desnom dijelu vozila. Na
ruku se mogu postaviti razni dodaci kao svrdlo. kosara. cekic. kuka i
slicno. Bit ce opremljen i dozerskim nozem na prednjem dijelu vozila.
Temeljna mu je zadaca rasciscavanje zapreka na bojistu i uredenje
paijbenih polozaja. No moie se opremiti i sustavom za ciscenje mina
K2D kojeg je takoder razvio Giat.
Standardno inzenjerijsko vozilo francuske vojske je EBG (Engin
Blinde de Genie) razvijeno~_a temelju podvozja tenka AMX-30. Vjeruje
se kako je to vozilo nedovoljno pokretljivo i zasticeno za zajednicko
djelovanje s novim tenkovima Leclerc. Francuska vojska planira i nabavu novog vozila nosaca rasklopnog
Francuska vojska zato razmatra zamjenu. a opcije su ili vozilo temeljeno mosta. Razmatraju se i kotacno i gusjenicno podvozje zatu opciju.
na tenku Leclerc iii na novom ijos nepostojecem. u razvoju je) kotacnom
visenamjenskom vozilu VBCI. · MS

VELJACA 2003. HV 59
 oljsko ministarstvo nacionalne

P obrane okcncalo je terenske

testove tri kotacna oklopnjaka u
sklopu nabave novog oklopnog trans-
portera poljske vojske. U testovima su
sudjelovali: MOWAG Piranha IIIC.
Steyer-Daimler-Puch Pandur II i Patria
Vehicles AMV.
U tijeku je zavrsna faza natjecaja, a
trebao bi biti zaktjucen izborom jednog
od sudionika. u prosincu 2002. godine.
Poljska do 2006. planira kupiti 120
oklopnjaka u pogonskoj konfiguraciji
8x8 s topom kalibra 25 ili 30 mm (inacica
oklopnog transportera) i 100 oklopnjaka
u pogonskoj konfiguraciji 8x8 ili 6x6 za
specijalizirane zadace (platforma za
minobacac. platforma za POVRS. zapov-
jedna inacica). U iduco] fazi. od 2006. do
2008 .. vojska planira nabaviti jos 280
oklopnjaka u inacici oklopnog trans-
portera i 100 do 200 oklopnjaka za
specijalizirane zadace. Vojska zeli do
2012. nabaviti ukupno 1200 oklopnjaka.
Nabava oklopnjaka ce teci u sklopu
\
offset ugovora. Sva tri strana sudionika poljskim potrebama i potporu urizvozu.
osigurala su dornace tvrtke koje bi tre- - Zatim. Steyer ce osigurati sudjelovanje
bale osigurati proizvodnju u Poljskoj i za poljske tvrtke u razvoju i proizvodnji
ornoquciti provedbu odredbi koje ce topnickog streljiva kalibra 30 mm za top
proizici iz offset obveza prodavaca, Tako Mauser Mk 30-2.
npr. Steyer-Daimler-Puch suraduje s Neizravni offset obuhvaca pornoc u
poljskim konzorcijem pod vodstvom izvozu autobusa Volvo koji se proizvode
tvrtke OBRUM Gliwice. a sudjeluju jos u Poljskoj. potporu u osiguranju investi-
tvrtke Bumar i ZM Bumar Labedy. Kako tora za logisticko srediste u Katowicama
ce se proizvodnja organizirati u Poljskoj te suradnju u modernizaciji poljske ze-
vec se gleda i na rnoqucnost izvoza. ljeznice.
lzravni offset ugovor pokriva prijenos
tehnologije i proizvodnju. prilagodbu MS

Novi lanser za POURS Mokopa

lopnu raketu Mokopa rnjesovitim protuoklopnim i protuhe-
dometa 10 km. Turela je likopterskim zadacarna. Postoji mo-
nazvana Mokopa LUV gucnost modificiranja turele za uporabu
(Light Utility Vehicle) i PO rakete lngwe. To je raketa istog
mofe se postaviti na sva- proizvodaca. ima domet od 5 km i vodi
ko vozilo koje ima mini- se po nacelu "laser beam riding· ili
malnu nosivost 800 kilo- "jahanja po laserskoj zraci", Tim se do-
grama. biva veca operativna raznovrsnost jer
Turela se satoji od se s jedne turele mogu ispaljivati dvije
stupnog nosaca na koji je razlicite rakete pa korisnik ima odre-
postavljena ciljnicka je- denu dozu fleksibilnosti u izboru najpri-
dinica. laserski oznacivac mjerenijeg djelovanja i cruzja kojim ce
~
cilja i cetiri rakete. Pri- ga provesti.
mijenjeno je mnogo di- Kentron je turelu razvio kao privatni
jelova razvijenih za he- projekt i nada se kako ce to biti pocetak
likopterski lansirni sus- sirenja Mokope i na druge platforme. a
tav. Naime. Mokopa je ne samo na helikoptere. Tvrtka se
najprije razvijena kao nada kako ce juznoafrlcka vojska ub-
teski helikopterski PO- rzo pokazati potrebu i za takvim ze-
VRS vrlo velikog dometa i maljskim PO platformama. Tvrtka raz-
po opcirn je znacajkama matra primjenu Mokope na lakim
slican americkcm PO- iurisnim avionima te na vecim ratnim
VRS-u Hellfire. brodovima gdje bi sluzila za obranu od
Kako je Mokopa rake- napada manjih camaca u priobalnim
uznoafricka tvrtka Kentron pri- ta vrlo velikog dometa i velike putne

J
vodama.
kazala je prototip zemaljskog brzine njom se mogu gadati i he-
lansera-turele za tesku protuok- likopteri. Turela se tako rnoze rabiti u MS

60 HV VEUACA 2003
Termalna kamera SiGMA
Kamera (lijevo) i kuciste (desno)
ritanska tvrtka BAE Systems predstavi- videoprikaz

B la je termalnu kameru SiGMA !Sensor

Integrated Modular Arhitecture). Prema
tvrdnjama tvrtke to je prva takva kamera
proizvedena izvan SAD-a koja maze prikazati
termalnu sliku TV rezolucije. Kamera je u seri-
jskoj proizvodnji i vec postoje strane narudfbe.
Razvoj je trajao tri godine. financirala ga je tvrt-
ka svojim novcem. a sve je obavljeno u pogoni-
ma tvrtke u Basildonu i Southamptonu.
Kamera rabi tehnologiju sredisnje ravne
antene. Pogodna je za integraciju s visasenzor-
skim turelama koje se rabe na razlicitim vrstama
transportnih zrakoplova. na brodovima te za rad
u senzorskim glavama za nadzor. Dsigurava IC
Slika dobivena
sustavom SIGMA
danju. nceu i u
nepogodnim
vremenskim
uvjetima. Po-
godna je i za
primjenu u no-
vodizajniranim
sustavima i kao
dio za moder-
nizaciju vec
postojecih su-
stava.
Prema proizvodacu operativni su testovi dali 100 primjeraka godisnje. Cijena kamere (s
dobre rezultate. Razmatra se i mogucnost inte- kucistem i optikom) iznosi 100 000 USD sto je
griranja u FUR podvjesnike za borbene zrako- usporedivo sa slicnim kamerama na trzistu.
plove. Kako je kamera britanski proizvod ne podli-
Kamera prikazuje sliku u rezoluciji 640x512 jeze amerkkim ogranicenjima u izvozu osjetljive
piksela. ima zoom (16x) i tezi 4 kilograma u tehnologije te omogucava britanskim tvrtkama
radnoj konfiguraciji (bez kucista i optike). Radi bolje marketinske mogucnosti.
u dva frekvencijska podrucja; 3-4 µm te 8-10 Nagada se kako su prvi narucitelji kamere
µm. pri radu trosi 20 W. Raspon radne temper- britansko ministarstvo obrane te jedna neime-
ature je od -33°C pa do +55°C. Vrijeme izmedu novana dalekoistocna ratna mornarica.
dva kvara iznosi 5000 sati. Tvrtka do kraja
2003. planira dostici proizvodnju od vise od MS

jesecnik za b rilac
sportove i vj stine
reportaze > • intervjui
vijesti • U • putopisi
dogac1anja • oronadire: • katalog
www . budo-internacion
2fT f OJ fH KfO fH !!!

rema objavama u medijima. na
RAAM. projektila zrak-zemtjq AGM-65G
Maverick. AGM-154A/C JSOW. te GBU-
10/16 Paveway II laserski vodene bom-
be. Boeing bi isporuclo GBU-31 JO;\M,
Lockheed Martin Wind-Corrected M,mi-
tion Dispenser. Textron CBU-97 senzor-
fused weapon. a poljski F-16 nosili bi i
razne druge nevodene avio bombe i rro-
jektile.
Zbog tog poljskog odabira u francus-
kom Dasault Avialionu s razlogom ne
skrivaju svoje veliko nezadovoljstvo (po-
sebice ako se ima 'na umu kako je poljs-
do 2008.. s dinamikom od 16 aviona go-

P
ki PZL Swidnik S.A. podugovarac Das-
poljskom natjecaju za nabavu disnje. Poljska ocekuje kako je tom cd- sault Aviation. le proizvodi kokpite za
novih visenarnjenskih borbenih tukom osigurala nabavu jednog od naj- Mirage 2000-5). objasnjavajuci kako je
aviona americki Lockheed Martin je potentnijih visenarnjenskih aviona u njihova ponuda bila barem jednako
svojim avionom F-16 Block 52M+ ost- NATO zajednici. odnosno kako je na dobra. Takoder. u Dassaultu isticu kako
vario novi vrlo vazan uspjeh na europ- odqcvaraiuci nadn njesita potrebu za je poljski odabir bio ponajvise politicki
skom trzistu. Naime. poljska vlada je svojom Interoperabilnoscu u sklopu motiviran le traze da Europska unija
objavila svoju odluku o namjeri skla- NATO-a. Avioni bi nakon isporuke u razmotri daljnji uvoz arnericke vojne op-
panja ugovora s Lockheed Martinom o Poljskom ratnom zrakoplovstvu trebali reme. S druge pak strane. Poljaci navo-
kupnji 48 borbenih aviona. cime defini- ostati u 30-godisnjoj operativnoj upora- de kako su se pri svom odabiru ravnali
tivno kani zamijeniti postojecu flotu bi. Kupnjom novih aviona Poljska bi iskljucivo tehnickim pojedinostima. od-
MiG-ova 21 i MiG-ova 29. Na natjecaju postala deveta europska zemlja, odnos- nosno rnoqucirn velikim pozitivnim
su. uz Lockheed Martin. svoje avione no dvadesetcetvrta zemlja u svijetu koja uclncirna na poljsko gospodarstvo. koje
ponudili Dassault Aviation (Mirage 2000- u floti svog ratnog zrakoplovstva ima mcze poluciti vrlo dobar offsetni aranf-
5EPL/DPL) i Saab/BAE Systems (JAS- avion F-16.
39 Gripen). S obzirom na
Procjenjuje se kako je cijena nabave standard Blocka 52.
36 jednosjeda i 12 dvosjeda oko 3.5 mil- poljski F-16 trebali
ijade arnerickih dolara odnosno kako je bi biti pogonjeni
vec (u takvim poslovima) slandardni off- izvrsnim Pratt &
setni aranzrnan vrijedan izmedu 8.5 mi- Whitneyevim rnoto-
lijardi (prema navodima arnericke stra- rom Fl OO-PW-229.
ne) i 9.7 milijardi arnerickih dolara opremljeni napred-
(prema ocekivanjima poljske strane). nim Northrop Gru-
Sklapanje toga posla arnericka vlada je mmanovim ra-
spremna (u sklopu Foreign Military darom APG-68(V)9.
Financing programa) poduprijeli s 3,8 Lockheed Marti-
milijarde dolara zajma namijenjenog novim Panthera
Poljskoj. uz kamatu od 6 posto i rok ciljnickirn podvjes-
otplate do 15 godina. Taj zajam je vec nikom. integriranim Northrop Grummanov radar APG-68{V)9
/- - - . .
odobrio americki Kongres. a potpisao ga sustavom za elek-
je arnericki predsjednik. Smatra se tronicko djelovanje ITI ALQ-211 (V)4. man s Lockheed Martinom (koji je vec
kako bi isporuka narucenih aviona Boeingovim Joint Helmet Mounted Cu- sklopio odredene sporazume s PZL
mogla poceti potkraj 2006., a trajala bi ecing sustavom za prikaz podataka na Mielec. PZL Swidnik i Zrakoplovnim in-
pilotskoj kacigi. le di- stitutom).
gitaln im prikazom Glavni ugovor bi. uz isporuku aviona.
zemljovida. pokrio i isporuku zamjenskih dijelova.
Od naoruzanje iz zrakoplovnog naoruzanja te obuku
Raytheonovog arse- letackog i zrakoplovno-tehnickog sasta-
nala predvida se is- va. U stucaju neuspjesnoq sklapanja
poruka projektila posla s Lockheed Martinom. Poljska
zrak-zrak kratkog najavtjuje kako ce se okrenuti daljnjim
dometa AIM-9X Side- pregovorima sa Saab/BAE Systemom
winder. odnosno pro- oko kupnje JAS-39 Gripena.
jektila srednjeg do-
meta AIM-120C AM- Pripremio Darko OSLOVCAN

62 RV VELJACA 2003.
 adarsko ratno zrakoplovstvo 130 Hercules

M vrlo ozbiljno razmatra nabavku

od Rusije dva transportna
aviona Antonov An-70. Ukoliko se do
kraja realizira ta nakana ti transportni
odnosno
bi umjesto tog
aviona
kako

krenuli
u nabavku rus-
avioni trebali bi biti kralje:znica buduceq ko - ukrajin-
transportno - taktickog dijela Madar- skog uradka.
skog ratnog zrakoplovstva. Antonova An-
Na nedavno odrzanoj konferenciji na 70. Svoju odlu-
novinstvo madarski ministar obrane ku pojasnjavaju
Ferenc Juhasz izjavio je kako su odu- cinjenicom ka-
stali od daljnjeg razmatranja americke ko su Herculesi
ponude rabljenih transportnih aviona c- u dosta losern tehnickorn s;ftanju odnos- do 2005. mora oformiti vlastite trans-
no 1-k::ako bi kup- portne potencijale. Nabavkom Antonova
nja novih Anto- An-70 Madarska bi uz Cesku postala
nova mogla biti druga NATO clanice koja u svojoj floti
obaNrljena kroz ima taj avion.
preb::llijanje rus- Antonov An- 70 je tehnoloski suvre-
kog duga Madar- men i napredan transportni avion. vi-
skoj- sokokrilac. pogonjen s cetiri propfan
Si1t.1kladno pre- motora. a rade se civilna i vojna inacica
uzett2im obveza- tog aviona. Posa du cine tri ctana. a mak-
ma 111..mutar NATO simalna nosivost korisnog tereta je
saveesza (i propi- 47.000 kg. iii u raznim drugim kombi-
sanfiim standardi- nacija 300 vojnika odnosno 206 sanitet-
ma)1 Madarska skih nosila. DO

igant americke zrakoplovne ind~-

G strije i proizvodac borbenog avi-

ona F-16 Fighting Eagle Lock-
heed Martin isporucio je Grckom ratnom
zrakoplovstvu prve od ukupno naruce-
nih 60 aviona. pobcljsane inacice Block
50/52. Novi avioni bit ce sluzbeno pred-
stavljeni grckoj vladi u Fort Worthu
tijekom ozujka. dok bi prvi kupljeni
primjerci stigli u Grcku tijekom travnja
ove godine.
Ugovor za nove grcke Falcone sklo-
pljen je tijekom lipnja 2000.. unutar
Peace Xenia Ill Foreign Military Sales
Programa. kad je dogovorena prodaja 50
aviona Block 52. Naknadno. u rujnu
2001 .. ugovorena je kupnja dodatnih 10 16. kroz standarde Block 50/52 i Block IRIS-T projektil zrak-zrak. ASPIS opre-
Falcona inacice Block 52. S tim novoku- 60. a koji su u mnogim seg·mentima vrlo ma za protuelektronicko djelovanje. CFT
pljenim avionima Grcka je ukupno. bliski. Ono sto unutar stamdarda Block konformalni spremnici za gorivo. izvr-
Preko tri programa. nabavila 140 aviona 50/52 isticu. a koji se ispo rucuje Grckoj. stan Pratt & Whitneyev motor FlOO-PW-
F-16. Time je brojem. ali i kvalitetom je, napredni viserezimsk::i radar APG- 229. te brojna poboljsania i prilagodbe
nabavljenih aviona. sastavila iznimno 68(V)9. nova i (u odnosis na prijasnje provedena na straznjo] kabini cime se
respektabilnu flotu na tom prostoru Blockove) naprednija avionika. pobolj- jos vise dobilo na boljoj skolsko/borbe-
iugoistocne Europe. sani kokpit. poboljsanja provedena na noj funkcionalnosti aviona.
U Lockheed Martinu isticu brojna pilotskoj kacigi s integri ranjem Joint
Poboljsanja koja provode na avlonu F~- Helmet Mounted Cueci ng Systema. Pripremio Darko OSLOVCAN

VELJACA 2003. HV 63
 proracuna za obranu u vecini zernalja,
sto je natjeralo vojne stratege da elim-
iniraju sve oblike obuke i osposoblja-
vanja koji nisu bili nuzni. Ne manji
razlog je takoder i stav u nekim drzava-
ma (osobito u NATO-u) kako ce
helikopteri djelovati iskljucivo u koali-
cijskim operacijama gdje ce imati obilnu
zastitu lovaca i relativno sigumo okruz-
je. Takvo razmisljanje moze biti recept
za katastrofu, osobito s razvojern novih
radara na lovackim avionima trece i
OH-580 Kiowa Warrior izvidnicko-borbeni "hunter - killer" helikopter cetvrte generacije, te uvodenjem

ZraCna borba ·na

helikopterski naCin
Pise Hrvoje TOMSIC, dipl.ing.

anas se helikopter u vojsci u zraku tada nije pridavala velika naprednih radarski vodenih projektila

D
rabi za gotovo sve vrste vaznost. trece i cetvrte generacije (AIM-7M,
zadaca: SAR (Search And Danas je gotovo svaka vojska oprem- AIM-120, MICA i R-77), koji
Rescue), CSAR (Combat ljena harem jednim tipom helikoptera i omogucuju pronalazenje i unistenje
Search And Rescue), njihova siroka uporaba na bojnom polju ruskoleteceg helikoptera u gotovo svim
izvidanje, transport ljudi i opreme, je rezultirala brojnim bliskim susretima uvjetima, bez obzira na njegov
desantiranje, polaganje mina, protupod- s avionima. Lovacki avioni su u tom prikriveni profit !eta.
mornicku borbu, elektronicko ratova- srazu oborili vise od 100 helikoptera, Okrsaji izmedu helikoptera vrlo cesto
nje, zracnu potporu i jos mnogo toga. dok je obrnuti rezultat puno skromniji. su bili slucajni, kao npr. tijekom
Logicno, helikopterska evolucija morala Zabiljezen je takoder i velik broj okrsaja osrnogodisnjeg lracko-iranskog rata,
je zaci i u domenu borbenih zadaca izmedu samih helikoptera, a vecina kada su se male grupe helikoptera sus-
tradicionalno namijenjenih avionima, a zrtava bili su nenaoruzani transportni retale tijekom obavljanja primarnih
najtradicionalnija je, dakako, zracna helikopteri iii neadekvatno naoruzani zadaca izvidanja, zracne potpore iii
borba. izvidnicki helikopteri. Premda su kod transporta. Ti okrsaji su se dogadali na
mnogih zernalja postojale inicijative za relativno maloj udaljenosti uz uporabu
Poceci davanjem veceg znacenja obuci u topova, strojnica i protuoklopnih pro-
zracnoj borbi i taktici, te su inicijative iz jektila. Danas se, s povecanjern broja
Helikopteri su ucinkoviro borbeno vise razloga bile vecinorn zanemarivane. borbenih i naoruzanih izvidnickih
orude u 50-ak godina svoje aktivne Jedan od razloga svakako je smanjenje helikoptera opremljenih suvremenim
povijesti, od prve masovne uporabe
tijekom Korejskog rata. U tom raz-
Americki RAH-66 Comanche, pripadnik je cetvrte generacije helikoptera
doblju bili su, u raznim ulogama,
prisutni u stotinama ratova, sukoba i
manjih operacija. Premda vecina bor-
benih zadaca koje odraduju podrazumi-
jevaju transport, medicinske evakuacije,
izvidanje i potporu, od Alzirskog rata
(1956. - 1962.) naovamo sve vecu ulogu
imaju namjenski naoruzani borbeni he-
Iikopteri. Tijekom V,ijetnamskog rata
uveden je, kao dopuna naoruzanim
UH-1 Iroquois, u oP.dativnu uporabu
prvi iskljucivo borbeni helikopter,
AH-lG Cobra, Istodobno su Francuzi
naoruzali Alouette, Britanci Gazelle,
dok su Sovjeti razvili Mi-24 Hind seriju.
Narnjena svih tih helikoptera bila je
napad na ciljeve na zemlji, dok se borbi

VELJACA 2003. HV 65

senzorima i oruznim sustavima,
povecala i vjerojatnost susreta i zracne
borbe izmedu helikoptera i protivnickih
aviona. U takvoj novonastaloj slid
suvremene bojisnice, mijenja se i pogled
na osposobljavanje i opremanje he-
likoptera za zracnu borbu. Neki he-
likopteri, poput AH-lW SuperCobra,
OH-58D Kiowa Warrior, SA 342 Gazelle,
CSH-2 Rooivalk i Mil Mi-24 Hind,
opremljeni su projektilima zrak-zrak
AIM-9 Sidewinder, FIM-92 Stinger,
Matra Mistral, V-3B Kukri i R-60M.
Borbeni helikopteri trece i cetvrte ge-
neracije, ukljucujuci Ka-50 Hokum, Mi-
28 Havoc, RAH-66 Comanche, PAH-2
Tiger i CSH-2 Rooivalk, time su dobili
novu zadacu - zracnu borbu.
HeUkopterska perspektiva
Prvi okrsaji izmedu Iovackih aviona i
helikoptera zbili su se tijekom Ko-
rejskog i Vijetnamskog rata s razlicitirn
rezultatima. Ponekad je helikopter po-
66 HV VELJACA 2003.
potaknulo sovjetske i zapadne vojne
stratege na istrazivanja koja su trebala
povecati mogucnost p:i-ezivljavanja
helikoptera u srazu s lovackim avioni-
ma. lstrazivanja su tijekom godina
obuhvatila iskustva iz raznih ratova{.
sukoba (Falklandi, Ini:lo-pakistanskirat,
Angola, Latinska Amerika, lracko-irans-
ki rat). U Iracko-iranskorn ratu {1980"-
1988.) zabiljezeno je vise od 200
zracnih okrsaja u kojima su sudjelovah
helikopteri, bilo protiv aviona iii pro- .•..
tivnickih helikoptera.
Ta iskustva natjerala su oruzane sna-
ge vise zemalja da usvoje i razviju obu-
ku, doktrinu i naoruzanje za osposo-
bljavanje helikopteiskih posada za
bjegao lovcu koristeci se konfiguracijom zracnu borbu. Americki marinci prvi su
terena, drugi put nije. Helikopterske razvili taktiku, obuku i opremanje
posade su takoder imale odredenog us- helikoptera za zracnu borbu (AH-1W),
pjeha, kao sto je imao prilike iskusati a americka doktrina podrazumijeva
pilot sjevernovijetnamskog An-2 kojeg defenzivan pristup, sto znad da je pri-
je oborio bocni strijelac na UH-1. Prvi otitet helikopterskih posada prikrivanje
ozbiljniji gubici zabiljezeni su tijekom i izbjegavanje, dok je aktivna zracna
Arapsko-izraelskog rata 1973., sto je borba zadnji korak. Uskoro su i ostale
zemlje razvile slican program, a danas je
velik.broj helikoptera naoruzan projek-
tilima zrak-zrak, te opremljen sofistici-
ranim senzorima za povecanje borbenih
sposobnosti.
U uvjetima suvremenog ratovanja,
opceprihvacena je cinjenica da sve
helikopterske posade moraju biti
spremne suociti se s opasnoscu koja
vreba od ostalih tipova zrakoplova. To
od njih iziskuje konstantnu obuku i
uvjezbavan]e postupaka za uocavanje, te
izbjegavanje iii borbu s drugim
helikopterima i avionima. Pravilan pre-
gled situacije na bojistu od vitalnog je
znacenja za prezivljavanje helikoptera, a
kljuc za stvaranje tocne slike na terenu
je vizualno motrenje, koje rr.oze biti
upotpunjeno elektronickim oomagalima
(detektori radarskog snopa i raketa,
komunikacija s vlastitim snagama,
koristenje informacijama dobivenim
elektronickim sredstvima iz zraka i sa

zemlje isl.). Uocavanje potencijalne pri-
jetnje odreduje daljnji tijek akcije i, u
vecini slucajeva, definira konacni ishod.
Senzori
Rano uocavanje protivnika pruza
mogucnost koristenja raznih manevara
za izbjegavanje iii pak daje prednost
ukoliko se posada odluci za borbu.
Stoga na vecmi izvidnickih/borbenih
helikoptera postoje stabilizirani opticki
uredaji. Ti uredaji su obicno modifici-
rane ciljnicke sprave koje omogucavaju
vizualni pregled terena na daljini veco]
od 10 km, te prepoznavanje cilja na
daljini vecoj od 5 km. Uz to, cesto
imaju integriranu kameru i laserski
daljinomjer, cime se osjetno povecavaju
borbene sposobnosti.
Za nocne uvjete i smanjene meteou-
vjete, helikopteri su opremljeni s dva
tipa senzora: Night Vision Goggles
(NVG) i Forward Looking Infra-Red
(FUR). NVG je opticki uredaj slican
naocalama i pncvrscuje se na pilotsku
kacigu, a radi na nacelu pojacavanja
vanjskog svjetla (mjesec, zvijezde,
umjetno svjetlo). Za rad NVG je potre-
bno min 0,5 mLux svjetla, koje se zatim
pojacava otprilike 25.000 puta i daje
posadi monokromatsku sliku visokog
Juznoafricki helikopter CSH-2 Rooivalk
kontrasta i male rezolucije. Prednosti
tog uredaja su mala cijena i jednostavno
montiranje bez zahvata na konstrukciji
helikoptera (na kacigu, uz prilagodbu
svjetala u kabini), dok je nedostatak
uski vidokrug, zbog cega ih je potrebno
rabiti uz dopunu drugih senzora. FUR
je, s druge strane, uredaj nastao s ciljem
eliminiranja ogranicenja koje imaju sen-
zori-pojacivaci svjetla. Radi na nacelu
uocavanja razlike termalnog zracenja
razlicitih objekata i moze, nasuprot
ljudskom oku i optickim senzorima,
prodrijeti kroz maglu, prasinu, kisu iii
dim. Bez obzira na nedostatak tog sen-
zorskog sklopa (visoka cijena i tezina,
slozena ugradnja, potrebno hladenje da
bi pravilno radio), gotovo je nezamje-
njiv na suvremenoj bojisnici,
Vecina helikoptera nije opremljena
radarskim sustavima, ali stanje se
pocelo mijenjati uvodenjem AH-64D
Apache u operativnu uporabu, te nje-
gov.i.m Martin Marietta Longbow
milimetarskim radarom s kojim je
regnut i sustav upravljanja paljbom.
-~
Radar je razvijen sa svrhom detekcije i
navodenja na ciljeve na zemlji u uvjeti-
ma u kojima IC senzori ne rade, ali ima
primjenu i pri uocavanju ciljeva u
zraku. I europski proizvodaci vojne
opreme takoder su u fazi opremanja
helikoptera slicnim sustavima, sto ocrta-
va novu dimenziju uporabe helikoptera.
Taktika
Najbolja taktika za prezivljavanje na
bojistu, gledano ocima pilota
helikoptera, definitivno je - nevidljivost.
Stealth helikoptera jos nema u opera-
Helikopter AH-640 Apache, na
kojem je uocljiv llartin Marietta
Longbow milimetarsk~ radar

tivnoj uporabi. Najblize tom cilju pri-

Projektil Da_ljine min/max (m) Brzina (mis) Navodenje
AT-JC
HDT 2
-
--~-
- 300-3000
400-4000:::,;::
---
-- 120
280
SACLOS (zicano)
SACLOS (zicaf1o)
maknuo se americki projekt RAH-66
Comanche, cija ce zadaca biti izvidanje,
napadi na ciljeve na zemlji i, dakako,
BGM- 71 TOW 28
AT-6 Spiral .
;I
.:;- = '?-
500-6000
500-6000- ==-=
280
280
-
-
SACLOS (zicano)
SACLOS (radio) - zracna borba. U tu svrhu konstruiran je
tako da ima sto manji vizualni, zvucni,
AT-9 Vikhr
AGM-114 Hellfire
- 500-8000
500-1000"'
- 28Q
280
-- la~rskoJp_i) snopu)
- lasersko· . IC i radarski potpis, sto ga cini pravom

Longbow-Hellfire 500-10000 "'

:-
280 MMW radarsko •• "nevidljivom" letjelicom. No, do ulaska
. -- .
Comanche u operativnu uporabu, ne-
TRIGAT 500-6000 280 lasersko
ZT3 -- 500-4000 ~
".:.-= =
280 -- lasersko (po snopu) " vidljivost helikoptera definira se sposob-
noscu posade da izbjegne otkrivanje,

VELJACA 2003. HV 67

odnosno prezive okrsaj u slucaju da do
njega ipak dode.
Osnovni elementi opstanka ukljucuju
smanjenje IC i radarskog potpisa, tak-
tiku i posebnu opremu za samoobranu.
Dodavanjem NVG i FUR opreme na
helikoptere porasla je iskoristivost
helikoptera na 24-satno radno vrijeme,
a samim omogucavanjern provedbe
zadaca nocu visestruko se povecala
mogucnost prezivljavanja jer je gotovo
potpuno nestala mogucnost vizualne
detekcije PZO-a iii lovaca. Za smanjenje
IC i radarskog potpisa rabe se
rasprsivaci ispusnih plinova i boje za
apsorpciju radarskog zracenja.
Suvremeni helikopteri takoder su
opremljeni nizom obrambenih sustava,
kao sto su detektori radarskog i laser-
skog zracenja, izbacivaci mamaca, te
razni tipovi ometaca (RF i IC). Sustavi
poput Northrop Grumman Nemesis,
cak i zasljepljuju nadolazecu raketu s
laserskim i IC zracenjem. Ucinkovitost
tih obrambenih sustava vidi se na pri-
mjeru iz Zaljevskog rata, gdje su obore-
na samo dva americka helikoptera
unatoc velikom broju IC i radarski
navodenih projektila koji su na njih
ispaljeni. Uporaba tih sustava moze
imati snazan utjecaj i na ishod zracne
borne.
Helikopter nacelno ne obavlja zadace
zracnog presretanja, osim ukoliko kao
konkretnu zadacu nema borbu protiv
helikoptera ili pri odlasku/povratku s
primarne zadace ne naleti na drugi
helikopter. To znaci da se zracna borba
svodi na obranu od napada lovackog
aviona ili drugog helikoptera. Lovac
pomocu impulsnog doppler radara
68 HV VELJACA 2003.
moze uociti helikopter koji leti na 50-ak
metara visine s udaljenosti od 25 km.
To mu daje mogucnost iznenadnog
napada, a prvi izbor je radarski vodeni
projektil. Kada pilot helikoptera uoci
napad, ima vrlo malo vremena za reak-
ciju, a prvi postupak bi trebao biti naglo
smanjenje visine, nakon cega slijedi
zaokret prema napadacu. Tempiranje
obrambenih manevara je od krucijalne
vaznosti za posadu helikoptera, jer veli-
ka pokretljivost helikoptera ornogucava
agresivno manevriranje uz maksimalno
1
Protuoklopni pfojektil AT-6 S~ral ~-
.i:.~--···. •
. \
~53'.2431723658 •
konstenje konfiguracije terena, cime
helikopter postaje teska meta. Staine
promjene smjera i uporaba ornetaca
radara i izbacivaca radarskih mamaca
mogu natjerati pilota lovackog aviona
da pokusa napad IC vodenim projektili-
ma ili cak topom. Let prema napadacu i
primjena IC mamaca moze pokvariti .
profil napada te, ukoliko helikopter
prezivi do tog trenutka, isfrustrirati
lovca do te mjere da postane neoprezan
i smanji brzinu u pokusaju manevriran-
ja za hitac izbliza. U tom slucaju pilot
helikoptera moze uporabiti svoje
naoruzanje, sto je dovoljno da bi omelo
lovca, premda protuoklopni projektili
imaju malu sansu za pogodak.
Helikopter naoruzan projektilima zrak-
zrak predstavlja ozbjljnu prijetnju
lovackom avionu, osobito ako pilot-
lovac pristupa napadu lezernp. Vazno je
ne zaboraviti i slijedece: prvo, napad
nije nuzno gotov cim lovac nestanl Iz
vidokruga, jer je moguce da se sarnq
namjesta za ponovni prilaz, i grugo~
pilot helikoptera mora biti upoznat s
taktikama koje lovci primjenjuju.
Okrsaji helikopter-helikopter ima_Ju
posve drugi karakter. Buduci da se
vecina borbi vodi na udaljenostima 2 do
3 km, agilnost helikoptera ima vecu
vaznost nego brzina. Vecina zadaca
obavlja se u brisueern letu, sto izne-
na~ne susrete cini normalnom,pojavom.
Pilot koji svog protivnika uoci prvi ima
veliku prednost jer moze izbjeci sukob.
Ukoliko se odluci na borbu, ima vrlo
malo vremena za realizaciju napada.
Kljuc uspjeha lezi u maksimalnom
koristenju konfiguracije terena i vre-
menskih uvjeta uz uporabu oruzja s
najvecim dometom. Na konkretnim
•• • • • ~:
•.
{.
helikoptersko-presretackirn zadacama
taktika postavljanja zasjeda znatno
povecava ucinkovitost i smanjuje potre-
bu za borbom "prsa o prsa", buduci da
sanse za uspjeh drasticno opadaju s pro-
duljehjem trajanja bitke. Borba i
manevriranje izbliza takoder nose sa
sobom rizik stradavanja od vlastitih
helikoptera. Suvremeni borbeni
helikopteri nose paletu razlicitog
naoruzanja koje se moze uporabiti u
zracnoj borbi. Prvi izbor su svakako IC
vodeni projektili zrak-zrak (npr.
Stinger, Mistral, AIM-9UM Sidewinder,
R-60 i V313 Kukri), koji osirnvelikog
dometa imaju karakteristiku "ispali i
zaboravi", odnosno samonavodenje.
Ucinkovite su i laserski navodeni pro-
tuoklopni projektili poput AGM-114
Hellfire iii AT-9 Vikhr, uz ogranicenja
da ih posade moraju navoditi tijekom
cijele njihove putanje, sto predstavlja
problem u dinamickom dogfight-u i pri
gadanju brzoletecih ciljeva. Na kraju su
na raspolaganju i razne strojnice i
topovi, koji imaju efektivnu ucinkovi-
 vrlo interesantnu i ubojitu kombinaciju

tost na udaljenostima do 2.000 m. inu da bi imali prakticnu primjenu u lansiranja, a i teze ih je zbuniti toplin-
Helikopteri s ugradenim topovskim zracnoj borbi, sto su posade americkih skim mamcima. Najrasireniji takav pro-
kupolama i ciljnickim sustavom na pilo- AH-64 Apache helikoptera dokazali u jektil u uporabi danas je svakako
tovoj kacigi imaju zavidnu prednost u nizu operativnih testiranja protiv letecih Stinger, mase 15.8 kg. Obicno je spreg-
odnosu na one bez takvog sustava. Bez meta (djelovanjem Hellfire projektila po nuta s ciljnickim sustavom i zahvat
obzira na tip i vrstu oruzja, najvazniji metama koje lete na maloj visini, brzi- prikazuje na HUD-u ili pilotskoj kacigi,
cimbenik je ipak iznenadenje, brojcana nom 60-100 kts). Prednost laserski a cijeli dvocijevni sustav tezi samo 56
nadmoc i teren, te sukladno tome treba navodenih projektila je svakako i kg. Francuski Mistral takoder je u
prilagoditi i taktiku djelovanja. mogucnost koordiniranog napada pri sirokoj uporabi, a osim u dvocijevnoj
uporabi nezavisnog laserskog inacici uporabljenoj za vrijeme
oznacivaca (sa zemlje iii iz zraka). Zaljevskog rata u novije vrijeme
Naoruzanje
Americki marinci prvi su usvojili postavlja se i u cetverocijevnim lanseri-
Naorufanje za helikoptersku zracnu projektile zrak-zrak kao sastavni dio ma. Projektil je nesto vecih dimenzija
borbu moze se podijeliti u tri kategorije: helikopterskog naoruzanja, oprernajuci od Stingera, sto naravno znaci i vecu
• vodeni projektili svoje Cobre IC navodenim projektilima bojnu glavu. Drzave koje su bile pod
• nevodeni projektili AIM-9UM Sidewinder. Bez obzira na utjecajem ruske tehnike, u svojem arse-
• topovi i strojnice. provjerenu ucinkovitost tih projektila, nalu helikopterskog naoruzanja imaju
Vodeni projektili za protuoklopnu njihovo postavljanje na helikopter je SA-7, Strela 3, Igla 1, R-60 i R-73 (npr.
borbu sastavni su dio helikopterskog diskutabilno, jer se mogu postaviti samo poljski Mi-24 su opremljeni s R-60
naoruzanja jos od kraja 50-ih godina dvije koje drasticno smanjuju nosenu mase 55 kg, a ruski Mi-28 i Ka-50 s R-
proslog stoljeca. No, tek nova generacija kolicinu goriva i naoruzanja zrak-zemlja 73 mase 125 kg).
tih projektila ima prave sposobnosti za (ogranicavajuci time profil zadaca), To Uz sve svoje kvalitete, ove IC
pogadanje ciljeva u zraku. Americki je dovelo do razvoja modificiranih i navodeni projektili imaju i svoje
AGM-114 Hellfire, ruski AT-6 Spiral, unaprijedenih IC navodenih projektila nedostatke, kao sto su teskoce lociranja
AT-9 Vikhr i europski TRIGAT neki su koje su prilagodene upravo helikopteri- niskoleteceg cilja zbog zemljinog efekta,
od projektila koje imaju dovoljnu brz- ma, te imaju siroki kut zahvata cilja i smanjeni domet pri gadanju helikoptera
opremljenih rasprsivacima ispusnih
plinova, te najmanja daljina lansiranja
PROJEKTILI ZRAK-ZRAK NA HELIKOPTERIMA od 500 m. Zbrajajuci prednosti i
Projektil Daljine minimax (m) Brzina (Mach) Navodenje nedostatke, moze se zakljuciti da su IC
FIM- 72 Stinger 300-4000 1,75 IC navodeni projektili zrak-zrak kao nam-
AIM-9 Sidewinder 500-15000 . - 2,5 IC
-t'
- 2,5 IC
jensko naoruzanje ipak najpogodnije za
R-60 500-5000 . -·
R-73 r 500-8000
--- - 3
. -
IC
djelovanje po ciljevima u zraku .
- Nevodeni projektili vec se desetlje-
Strela (SA-7) -- . 300-5000 1,25 IC
cima rabe za napade na ciljeve na ze-
Strela 3 (SA-14) 300-6000 1,75 IC
mlji, ali tek u novije vrijeme mogu se
Matra Mistral 300-4000 1,75 IC
rabiti i za gadanje ciljeva u zraku zah-
V-38 Kukri 300-4000 2,5 IC
IC
valjujuci novim raketnim motorima i
TY-90 3.00-4000 1,75
bojnim glavama, te naprednim sustavi-

VELJACA 2003. RV 69
 ma za kontrolu paljbe. Osim Zulu pro-
jektila od 125 mm koji imaju primate
pogotke (americki A-4 je srusio vijet-
namski MiG iznad Sjevemoistocne Azi-
je, a izraelski A-4 arapski MiG tijekom
Yom-kippurskog rata), u uporabi su i
Hydra 70, europski SNEB 68 mm, te
ruski lanseri kalibra 57 i 80 mm. Svi
navedeni lanseri su visecijevni, dok broj
cijevi varira od 4 do 32, ovisno o proiz-
vodacu i modelu.
Ta vrsta raketa ima najvecu ucinkovi-
tost protiv helikoptera u slijetanju iii
polijetanju (npr. desanti i sl.), osobito
sustav nadzora paljbe i ciljnike na
HUD-u iii u novije vrijeme na pilotskoj
kacigi. S razvojem elektronike, to
naoruzanje postaje sve ucinkovitije s
velikom vjerojatnoscu unistenja cilja,
ali na manjim udaljenostima.
Zakljucak
Cinjenica je da danasnji suvremeni
helikopteri mogu prezivjeti u zracnoj
borbi, cak i pod prijetnjom lovackih
aviona, uz pretpostavku da su zadovo-
ljeni osnovni preduvjeti. Buduci da je

za otkrivanje i unistenje cilja. Opre-

S'l mljenost helikoptera takoder i&ra
veliku ulogu jer kvalitetni senzori,
ometaci i komunikacijski uredaji cine
razliku izmedu uspjeha i katastrofe u
uvjetima suvremene bojisnice, gdje je
informacijska nadrnoc kljuc.
Treci preduvjet je procjena i pregled
situacije u svakom trenutku jer je to
cimbenik koji vise od svih ostalih po-
Jednocijevni 2A42 top kalibra 30 mm na helikopteru Ka-50 u kombinaciji s 477 granata, s vecava vjerojamost prezivljavanja u
probojnofregmentacijskim zrnom, za potencijalnu metu najgora je nocna mora borbenim uvjetima. Pilot helikoptera
mora biti svjestan da "nisko i brzo"
ako su opremljene bojnom glavom koja helikopter u vecini slucajeva u defen- smanjuje opasnost od prijetnje sa zern-
oko eksplozivnog punjenja ima metalne zivi sto se zracne borbe tice, prvi i lje, ali povecava onu odozgo i straga, a
iglice. Pri detonaciji te iglice stvaraju zid osnovni preduvjet svakako je uvjezba- kada se iznenada pojavi lovac ili raketa,
promjera 35 m koji moze nanijeti velika nost pilota za izvodenje izbjegavajucih sve moze biti gotovo u sekundi.
ostecenja vitalnim dijelovima helikop- manevara. Koristeci se velikim ma- Vjestina zracne borbe mora se stalno
tera, pogotovo ako je projektil eksplodi- nevarskim sposobnostima helikoptera uvjezbavati i unapredivati i to u svim
rao ispred samog helikoptera. Bez obzira pilot moze izbjeci borbu iii postaviti njezinim aspektima jer je podlozna za-
na odredenu ucinkovitost nevodenih svoj helikopter u najbolju mogucu boravu i promjenama taktike, dok same
projektila, oni se tesko mogu nazvati poziciju za napad. vjezbe moraju biti sto vise realisticne.
"oruzjem prvog odabira" u zracnoj Drugi preduvjet je uvjezbanost pilota Samo potpuno uvjezbane posade mogu
borbi. za zracnu borbu, a to podrazumijeva pravilno reagirati u stvarnim borbenim
Topovi i strojnice su, kao i ostalo kako manevre zracne borbe, tako i uvjetima, gdje se svaka greska placa, a
helikoptersko naoruzanje, prvobitno uporabu senzorskih i oruznih sustava ulog je zivot, ~
bili namijenjeni djelovanju po ciljevima
na zemlji. Buduci da je streljivo koje su
MOGUCNOSTI SUVREMENIH HELIKOPTERA ZA ZRACNU BORBU
ispaljivali ti topovi imalo lose balisticke
karakteristike, nisu se mogli zadovoljiti Tip helikoptera Senzori Top Nevoaeni Protuoklopni Projektili
projektili voaeni projektili zrak-zrak
osnovni uvjeti za pogadanje ciljeva u
Mi-24 Hind D LLLTV UBT
- 57,80mm AT-2C R-60
zraku, a to je "smjestanje metaka/grana- r- ii ~-
Mi-24 Hind E LLLTV UBT " 57,80mm AT-6 R-60
ta u tocku u prostoru gdje ce se ti
Mi-24 Hind F LLLTV GS-30 57,80mm AT-6
- R-60
-
...-
meci/granate susresti s ciljern", Na-
Mi-24 HindX FUR GS-31 57,80mm AT-9 _ R-60
vedene lose balisticke karakteristike
Mi-28 Havoc FUR 2A42 57,80mm AT-9 R-60
podrazumijevaju malu brzinu zrna i
AH-lS Cobra TV/NVG M197 70mm TOW Stinger
sirok snop rasipanja. Prepoznajuci
AH-lW Cobra FUR M198 70,127mm TOW/Hellfire AIM-9
osnovne manjkavosti postojecih susta-
AH-64A Apache FUR M230 70mm HelHire Stinger
va, proizvodaci su brzo prilagodili
AH-640 Longbow RADAR M231 70mm Hellfire Stlng_er/ Sta rstreak
naoruzanje novim zahtjevima, pobolj-
Ka-50 H-:;'kum FUR 2A42 57,80mm AT-9 R-60
savajuci balisticke karakteristike strelji-
A-129 Mangusta FUR podvjesni 68mm TOW Stinger
va, uskladujuci brzinu paljbe i integri- -
OH-580 Kiowa FUR N43 70mm Hellfire Stinger
rajuci topove kalibra 20 i 30 mm u
SA-342 Gazelle NVG 6-621 68mm HOT 2 Mistral
cjelovite ciljnicko-oruzane sustave koji
CSH-2 Rooivalk FUR GA-2 68mm ZT3 V3B
su osim samog oruzja podrazumijevali i
PAH-2 Gerfaut FUR G-781 68mm TRIGAT
-- Mistral
RAH-66 Comanche FUR Vulcan 11 -- Hellfire Stinger
PZL W-3 Sokol LLLTV NS-23 57,80mm AT-6 Strei a
LLLTV - low level light TV
80-105 PAH-1 LLLTV HBS-202 68mm HOT Stinger
FUR - forward looking infra-red
NVG - night vision goggles Lynx AH.7 FUR - KAD-13 12 TOW

70 HV VELJACA 2003.
 ~ \l\(
C::--r
TaktiCko zrakoplovno izviilanie
Kamencic koji nedostaje u mozaiku prikupljanja obavjestajnih podataka iii kako su razvoj i uporaba izvidnickih bespilotnih
leljelica (IBL) zaveli vojne planere da previde vamest taktickih izvidnickih aviona
a vrhuncu Zaljevskog
N
ra ta 1991., izvidnicki
avioni Tornado GRlA
iz sastava Kraljevskih
zrakoplovnih snaga
Ujedinjenog Kraljevstva (UK, RAF) let-
jeli su izvidnicke misije, nocu, iznad
podrucja zapadne Iracke pustinje
trazeci SCUD takticke raketne sustave
zemlja-zemlja. Posade su se vracale na
aerodrome sa snimkama silueta
Scudova u polozaju za lansiranje ali je
vrijednost snimaka izgubljena zbog
sporosti, odnosno inertnosti
obavjestajnog sustava koalicijskih snaga
da prepozna vrijednost snimaka i na
vrijeme ga dostavi posadama jurisnih
aviona. Kad su potonji doletjeli na
poziciju otkrivenih Scudova, ovi su se
zahvaljujuci svojoj mobilnosti vec pre-
mjestili na drugi polozaj,
Nedostatne mogucnosf
tehnologije "vlamog' filma"
u izvidanju
Postalo je razvidno kako sustavi
taktickog zrakoplo~og izvidanja koji
svoje sposobnosti temelje na tehnologiji
tzv "vlaznog filma" zahtijevaju puno
vremena za povratak aviona na aero-
drom, razvijanje filmova, njihovu anal-
izu i dostavu korisnicima snimljenog
materijala. Zapravo je to znacilo
kasnjenje od nekoliko do desetak satt.;
dok bi snimke potencijalnih ciljeva
(objekata djelovanja) dosle krajnjem
korisniku-posadama jurisnih aviona sto
je bilo nedostatno za njihovu ucinkovi-
tu reakciju i djelovanje.
I mnogo prije 1990. takticko
izvidanje brzim mlaznim avionima na
Zapadu se smatralo manje vrijednim i
zastarjelim u odnosu na tehnoloski
suvremenije sustave kakvi su noseni na:
IBL, visokoletecim platformama U-2, E-
8 ]STAR te satelitima. Noseni tom ide-
jom, Americko ratno zrakoplovstvo
(USAF) i Mornaricki korpus (US
Marine Corps) odlucili su odbaciti
. ~;~RS. s~s:v na F/A -1~0, u prednjem dijelu j;~mje~ti-lAEOMAEO
~ u·straznjem dijelu je smjesten infracrveni linijski skener
• • • •
takticko zrakoplovno izvidanje mlazn-
im avionima te su poceli favorizirati
operativno-strategijsko izvidanje i
dalekodoletne platforme. Ranije plani-
rano i najavljivano smanjenje zrako-
plovnih snaga provedeno je najvise
rezanjem broja izvidnickih aviona i
aviona za elektronicku zastitu i djelo-
vanje. Toce se kasnije pokazati kao
pogresan potez i znatno umanjiti
,_
-
Pise Juraj BUTORAC
sposobnosti prikupljanja obavjestajnih
podataka tijekom koalicijskih zrako-
plovnih operacija.
Mlazni avioni - pouzdane
lzvldnltke platforme
Zrakoplovstva NATO-ovih europskih
clanica i Mornaricko zrakoplovstvo
SAD-a ipak su zadrzali manje snage
taktickih aviona za izvidanje sto je bilo
prilicno tesko u uvjetima kresanja
odobrenih novcanih sredstava. Prvi
elektroopticki senzori razvijeni su za
izvidnicku inacicu aviona Jaguar iz sas-
senzor, , ,·:_:::-:-_y
<ll f) - ·- .:
., #
tava RAF-a, a uvodenje u operativnu
uporabu odobreno je tek nakon kalku-
lacije da je, u konacnici, to jeftiniji
nacin izvidanja nego Ii uporabom stan-
dardne tehnologije "vlaznog filma".
Tako su takticki izvidnicki avioni pop-
unili prazninu u izvidnickim zadacama
u rasponu izmedu strategijskih senzora
na visokoletecim platformama i onoga
sto se bespilotnim izvidnickim letjelica-
VELJACA 2003. HV 71
 ma nije moglo (iz razloga sporosti !eta
IBL-a ili njihove osjetljivosti na djelo-
vanje protivnickog PZO-a).
Takticki izvidnicki avioni ponovno
su pruzili mogucnost zapovjednicima
na taktickoj razini brzog dolaska u pos-
jed osjetljivih obavjestajnih podataka
sto je pokazalo svoje prednosti u zrako-
plovnim operacijama provedbe
mirovnih operacija na Balkanu i u
Kurdistanu. Vise puta se pokazalo da
upravo mlazni borbeno-izvidnicki
avioni zbog brzine djelovanja te
sposobnosti prezivljavanja u okruzju
neprijateljskog PZO-a, mogu postici
takticko iznenadenje iznenadnom
pojavom iznad cilja uobicajeno dobro
skrivenog u odnosu na predvidivi prelet
satelita iii spori dolet IBL-a. Tako su
npr. Iotografije koje su posade Jaguara
snimile iznad Kurdistana prikazivale
iznenadene posade irackih raketnih
sustava PZO-a kako tree prema borben-
im polozajima svojih oruzja.
Digitalni senzori - odgovor
na zahtjeve dostave
podataka u realnom vremenu
Dobra iskustva iz uporabe mlaznih
aviona u zadacarna taktickog izvidanja
na jednoj strani te vremenska
ogranicenja dostave produkata
izvidanja uporabom "klasicne"
tehnologije "vlaznog filma" na drugoj
strani i razvoj digitalne tehnologije
izvidanja, profilirali su i odredili
buducnost i smjerove razvoja taktickog
izvidanja. Postalo je razvidno kako je
buducnost taktickog izvidanja u kornbi-
naciji mlazni avion + digitalni senzori.
Takva kombinacija omogucava slanje
slikovnih prikaza s aviona tijekom
obavljanja zadace iii neposredno nakon
72 HV VELJACA 2003.
povratka i slijetanja na aerodrom kao i nickih aviona kod kojih su ostale
mreznu distribuciju sirokom krugu sposobnosti (poglavito borbene) znatno
korisnika i to u formi digitalnog signala umanjene na racun spqsobnosti
koji je rnoguce komprimirati i kodirati. izvidanja.
Tim postupcima ornoguceno je slanje Posljednja, najsuvremenija generacija
vece kolicine podataka u jedinici vre-
mena, laksa manipulacija i obrada
zrakoplovno-izvidnickih kontejnera .
radena je na modularnom nacelu tako
•...
prikaza, a i zastita uporabe od strane da je za svaku misiju moguce modeli- j
neautoriziranih korisnika. Konacno je rati poseban paket senzora, softvera, "
postignuta kljucna sposobnost dostave racunalne potpore za digitalno sniman.
podataka, u gotovo realnom vremenu, o je i prijenos podataka sukladno
visokovrijednim pokretnim ciljevima zadacama misije. Na ovaj nacin sman-
jeni su troskovi razvoja, certifikacije i
operativne uporabe izvidnickih konte-
jnera specificne namjene.
\
lndustrijska potpora razvoju
1
dlgltalne tehnologije i
buducnost izvidanja
Tako je izvidanje razlicitim vrstama
elektroopticke digitalne tehnologije
potisnulo iz uporabe tradicionalne
kamere temeljene na razvijanju
"vlaznog filma". Americka kompanija
Recon/Optical tako se specijalizirala za
razvoj digitalne tehnologije snimanja
"korak po korak" s mehanickirn oki-
danjem, a britanska firma Vinten razvi-
kao sto su npr. mobilni lanseri
balistickih raketnih sustava zernlja-
zemlja tipa SCUD. Razvojem tehnologi-
je distribucije prikaza sa senzora izvid-
nickog aviona na monitore u kokpitu
jurisnih aviona, omogucena je brza
reakcija na pojavu cilja, pracenje nje-
govog borbenog statusa te uspjesno
navodenje borbenih skupina na ciljeve-
objekte djelovanja.
Kako bi spomenute sposobnosti bilo
u cijelosti moguce ostvariti, trebalo je
razviti nove racunalne jedinice, zrako-
plovne kompjutore, sposobne suceljern
te velikim kapacitetom memorije i brzi-
nom obrade podataka obaviti prijam i
obradu digitalnih signala i transforrni-
rati ih u slikovni prikaz. Takva avioni-
ka omogucila je borbenim avionima
tipa F-16 MLU,JAS-39 Grippen i mod-
ernizirani Tornado GR4 nosenje
podtrupnih, izvidnickih kontejnera i na
taj nacin ucinilo ih se visenarnjenski
sposobnim, s mogucnoscu obavljanja
polivalentnih izvidnicko-borbenih ja tehnologiju digitalnog linijskog
zadaca. To takoder znaci kako su skeniranja gdje se slikovni prikazi dobi-
zrakoplovno-izvidnicki kontejneri ju neprekidnim nizom slaganja linija
postali komplementarni i kao takve ih koje nastaju slijedorn priblizavanja plat-
je moguce integrirati s avionikom Iorme-aviona, nosaca senzora, prema
spomenutih tipova aviona, odnosno cilju. Goodrich Aerospace proizvodi
postali su univerzalni. Time prestaje kamere koje elektromcki skeniraju "u
potreba za razvojem posebnih, izvid- pojasevima" (elektronicki irnidz u
obliku trake) koje potom softver
"lijepi" u cjeloviti prikaz. Tako snim-
ljeni prikazi potom se, u obliku elek-
tronickog paketa signala, pohranjuju u
obliku digitalnog videozapisa koji je
odmah spreman za pregledavanje
transmisiju u sirovom iii kodiranom
obliku prema korisnicima. Vrlo je
vazno da takav prikaz (u biti,
obavjestajni podatak) moze primiti
neograniceni broj korisnika, od posada
udarnih grupa jurisnih aviona u zraku
do zapovjednika takticke iii strategijske
razine zapovijedanja na zemlji.
prihvacanjern novih izazova, razvojem smanjenju broja aviona koji su sposob-
novih tehnologija, zapravo omogucila ni nositi takticke izvidnicke sustave.
tu transformaciju. Zahtjevi nisu bili No, iskustva iz taktike uporabe
samo u razvoju senzora vec i softvera zrakoplovstava u ratnom djelovanju u
za sustave pohranjivanja, obrade i dis- proteklom desetljecu, te relativno veliki
iii tribucije snimljenih zapisa kao i gubici IBL tijekom borbene uporabe,
zemaljskih postaja za prijam i njihovu sporost njihova razmjestaja i doleta te
obradu. razlicita meteoroloska ogranicenja u
I dok tehnologija digitalnog svezi s uporabom senzora iz svemira,
taktickog izvidanja ulazi u siroku oper- pokazala su da postoji velika potreba za
ativnu uporabu, zrakoplovstava diljem brzim, niskoletecim platfonnama,
svijeta razvijaju se zahvaljujuci minija- nosacima izvidnickih senzora.
turizaciji neke druge tehnologije. Ponajvise jer mogu brzo doci u
Ogranicenja optickih senzora, poglavito podrucje objekta djelovanja, dostaviti
podatke izvidanja u realnom vremenu
Bugarski Su-22M4, opremljen kontejnerom (ili•priblizno realnom vremenu) a
KKR/ELINT za foto i elektronicko izvidanje
prezivjeti manevar u podrucju objekta
djelovanja (izvidanja), zahvaljujuci
ekstremno niskom profilu doleta, izne-
nadnom pojavljivanju i brzini preleta
kao i uporabom aktivnih i pasivnih sus-
tava zastite i ometanja prctivnickog
PZO-a. Upravo te osobine brzih,
mlaznih aviona kao i razvoj digitalne
tehnologije snimanja te mogucnost
dostave-linka snimljenih podataka kra-
jnjem korisniku u elektronickom
obliku, ponovno su istaknuli sposob-
nosti taktickih aviona u prikupljanja

Smanjenje potrebe za radom pilota nemogucnost da "vide" pri losem vre-

izvidnickog aviona iznad cilja kao i
prezivljavanje aviona su vazni pokretaci
razvoja automatskih sustava snimanja i
transmisije snimljenih podataka.
Svakako da su avioni dvosjedi iz tog
razloga pogodniji za uporabu kao
nosaci izvidnickih senzora. Pilot je
relaksiran od operiranja izvidnickirn
sustavima, a usredotocen na
podesavanje sto bolje putanje i para-
metara leta, dok sistem-operator radi na
snimanju, pregledavanju i slanju snim-
ljenih materijala.
Na jednosjedim avionima nastoji se
upravljacke mehanizme senzora spreg-
nuti s kacigom pilota tako da se
fokusiraju i snimaju u smjeru pogleda-
okretanja glave pilota. Na taj nacin
pilotu je olaksan rad kod snimanja a
moze se usredotociti na uocavanje i
izbjegavanje ugroze. Izbjegavanje lete-
nja na srednjim visinama kao i uporaba
senzora s velikom zarisnom daljinom
fokusiranja, ostaju i 1¥'dalje najd-
jelotvorniji nacin izbjegavanja ugroze
od protivnickih topnifiko-raketnih
tava PZO-a. -'
Usporedo s transfonnacijom
taktickog izvidanja tijekom proteklog
desetljeca, u znatnoj mjeri promijenila
se i potpora industriji koja je, · rali su donosenje pogresne odluke o
menu i kroz biljni pokrov (lisce)
pobudilo je interes/potrebu za razvojem
izvidnickih senzora na temelju radara
visoke rezolucije sa sintetickirn
otvorom antene (SAR) koji mogu dati
trodimenzionalni prikaz cilja - objekta
snimanja. Napori su usmjereni u
smjeru razvoja SAR senzora koji se
mogu ugraditi u podvjesne kontejnere
kao nadopuna iii zamjena drugim sen-
zorima. Najdalje su u razvoju tih
tehnologija napredovali izraelska finna
Elbit s kontejnerom EUM-2060 P za
avion F-16, Amerikanci sa sustavom
ATARS na avionima F/A-lSD koji crpi
podatke s avionskog radara APG- 73.
Firma Thales razvila je sustav nazvan
SARIS (Synthetic Aperture Radar
Imagery System) koji ima i indikator
pokretnih ciljeva tzv. MTI (Mooving
Target Indicator), koji ce moci nositi
avioni, ali i IBL.
Zakljucak
sus- Takticko zrakoplovno izvidanje zas-
novano na tehnologiji "vlaznog Iilma" s
jedne strane i nagli razvoj drugih plat-
formi i senzora za zrakoplovno izvida-
nje, posebice IBL, s druge strane, inici-
obavjestajnih podataka.
Avioni HRZ-a zbog embarga tijekom
Domovinskog rata, a kasnije zbog
nedostatka novca (a dijelom zbog
nepoznavanja i nerazumijevanja
mogucnosti koje pruzaju zrakoplovno
izvidnicki sustavi), nisu istima ni opre-
mani. Upravo senzori zrakoplovno-
izvidnickih sustava u kontejnerima
brzih, mlaznih aviona poput MiG-a 21
mogu brzinom doleta do zagranicnog
podrucja, i bilo kog dijela drzavnog ter-
itorija, snimiti objekte i aktivnosti te u
vrlo kratkom razdoblju osigurati reak-
ciju u provedbi, kako ratnih, tako i
mirnodopskih zadaca nadzora kretanja
i aktivnosti (kao sto su krijurncarenje
ljudi, oruzja, raznih materijalnih
dobara, nedopusteno ribarenje,
zagadenja okolisa, povreda drzavne
granice isl.) sto ce u budncnosti pred-
stavljati sve veci izazov.

VELJACA 2003. HV 73
 Razvijene posebno za visokorizicne vojne namjene. bespilotne letjelice danas sve vise nalaze svoje mjesto i u komercijalnim
primjenama. Tehnologija koja je primjenjena na bespilotnim letjelicama znatno se razvila tijekom zadnja dva desetljeca. iako na
njezin daljni napredak i dalje utjecu ponajprije vojne potrebe
pocetku razvijen kao al-
U
temativa visokorizicnim
vojnim misijama, poseb-
no izvidnickim, koje bi
bile tesko izvedive bez
gubitaka ljudskih zivota, koncept bespi-
lotne letjelice pokazao se kao iznimno
vrijedan kroz brojne konllikte, posebno
u ratu u Libanonu, Zaljevskom ratu, u
Domovinskom ratu, nadjugoslavijom i
tijekom nedavnih napada na Afganistan.
Nakon sto su dokazale svoju vrijed-
nost u izvidnickirn misijama, za oceki-
vati je kako ce u buducnosti biti znatni-
je koristene i za neke druge vojne za-
dace, kao sto su funkcija komunikacij-
skog releja iii elektronicko izvidanje.
Jos 1999. uspjesno je demonstriran pri-
jenos snimaka i ciljnickih podataka u
realnom vremenu s bespilotne letjelice
Predator na ]STARS platformu, pri
cernu su dva vjezbovna cilja ispravno
identificirana kao cilj i lazni cilj.
Arnericka tvrtka General Atomics je
74 RV VELJACA 2003.
posebno za bespilotne letjelice razvila
radar sa sintetickorn antenom (SAR -
Synthetic Aperture Radar) mase nesto
vece od 50 kg is rezolucijom od 10 cm.
Izraelska tvrtka Rafael na medunarod-
noj zrakoplovnoj izlozbi Farnborough
2002 izlozila svoj "Top Scan" sustav za
elektronicko izvidanje razvijen takoder
posebno za bespilotne letjelice.
U konacnici, ocekuje se dace svoju
potpunu zrelost bespilotne letjelice
dozivjeti kao zrakoplovni borbeni sus-
tav - borbene bespilotne letjelice. Brojni
vojni analiticari smatraju kako su trenu-
tacno aktualni programi razvoja bor-
benih aviona u svijetu medu posljednji-
ma. No, valja napomenuti kako se isto
tako pocetkorn druge polovice proslog
· stoljeca vjerovalo kako ce rakete u pot-
punosti zamijeniti topnicko naoruzanje
borbenih aviona, pa cak i same avione,
ali do toga nije doslo, Dapace, suvre-
meni borbeni avioni danas se i ne
proizvode bez topnickog naoruzanja.
Pise Zeliko PRACIC
Pocetak komercijalne
primjene
Jedan od glavnih motiva za razvoj ko-
mercijalne primjene bespilotnih letjelica
je dostupnost vojne tehnologije, time je
u biti komercijalna primjena bespilotnih
letjelica uglavnom sporeqna grana "glav-
ne struje" razvoja za vojne potrebe. Za
pretpostaviti je kako ce se tehnologija
razvijena za vojne projekte bespilotnih
letjelica brze integrirati u komercijalnu
primjenu, iako to ne odgovara stvamom
stanju. Naime, razvoj komercijalne pri-
mjene bespilotnih letjelica takoder je
kompleksan i spor, gotovo kao i razvoj
za vojne namjene. Tijekom posljednjih
petnaestak godina nije bilo velikog usp-
jeha u promociji komercijalne primjene
bespilotnih letjelica.
Komercijalni zahtjevi i misije bespi-
lotnih letjelice razlikuju se od vojnih,
posebno u tome sto su vodeni ekonom-
skim cimbenicima, te se tako potenci-
jalne komercijalne rnisije bespilotnih
letjelica mogu podijeliti u dvije kate-
gorije. Prva kategorija pokriva misije
koje bi dovodile u opasnost ljudski
zivot, a druga kategorija pokriva misije
kroz koje koncept bespilotne letjelice
pokazuje ekonomsku isplativost u
odnosu na konvencionalne letjelice s
ljudskom posadom.
Zasad se napori oko primjene bespi-
lotnih letjelica u kornercijalne svrhe
fokusiraju uglavnom na prvu kategori-
ju. To ukljucuje i pararnilitarne
operacije iii operacije sponzorirane od
drzava iii vlada, u sivoj zoni izmedu
cistih komercijalnih operacija i vojnih
operacija, kao sto su npr. operacije tra-
ganja i spasavanja.
Cinitelji koji ugrozavaju ljudski zivot
bi u zrakoplovnom scenariju ukljucivali
monotone misije iznimno dugog traja-
nja, nepovoljne meteoroloske uvjete,
neprijateljsko okruzje i izlozenost opas-
nim elementima kao sto su vatra,
kemikalije i radijacija, Potencijalne misi-
je bespilotnih letjelica stoga proizlaze iz
tih cinitelja i mogu biti generalno defini-
rane kao komunikacijski releji, mapira-
nje terena, opazanje promjena u okolisu,
protupozarne misije, redukcija minskih
polja iz zraka s malih visina, skupljanje
znanstvenih podataka te nadzor.
Protupozarne aktivnosti ukljucuju
brojne opasne misije cime se i u tom
podrucju primjene oµ,ara rnogucnost za
dodatno afirmiranje bespilotnih letjeli-
ca. Kao i u ratnim siyhcijama u kojima
djelovanje ovisi o raspfilozivim infor-
macijama, borba protiv pozara obuh-
vaca izvidanje odnosno nadzor pozara i
pozarista, kao i izbacivanje sredstava za
gasenje na mjesto pozara, odnosno
gasenje pozara, Te zadace provode se u
izuzetno opasnim uvjetima, a tijekom
tih zadaca zivoti posada konvencio-
nalnih letjelica izlazu se velikoj opas-
nosti.
Osim sto uz opasnosti koje se javlja-
ju tijekom zadaca gasenja pozara iz
zraka, kad piloti moraju maksimalno
opterecenirn zrakoplovima letjeti nisko
iznad vrlo neprijateljskog okolisa dok
plameni jezici dosizu i desetke metara u
vis a dim smanjuje vidljivost, uporaba
bespilotnih letjelica ima brojnih pred-
nosti. Protupozarni zrakoplovi su
uglavnom limitirani vidljivoscu, a i
posade imaju svoja ljudska ogranicenja.
Uporabom, na primjer, preuredenog
ATR-42 kao bespilotne letjelice, uz
maternaticki model terena i diferencijal-
ni GPS (Global Positioning System),
moguce je postici pozicioniranje s
greskom manjorn od 5 metara uz pro-
duzeno vrijeme borbe protiv pozara.
J os 1989. lAI Ltd. (Israeli Aircraft
Industries - Izraelska zrakoplovna indus-
trija) promovirala je projekt Nukeye u
kojem je na bespilotnu letjelicu Searcher
(Tragac) integriran poseban uredaj
razvijen u izraelskom centru za nuklear-
na istrazivanja (Sorek Nuclear Research
Center) s ciljem pracenja razine radioak-
tivnosti u realnom vremenu.
U listopadu 1996. u americkoj
saveznoj drzavi Montani tvrtka IAI Ltd.
(Israeli Aircraft Industries) je demon-
strirala bespilotnu letjelicu Fire Bird
(Vatrena Ptica) opremljenu posebnim
FUR (Forward Looking Infra Red)
uredajem koji moze biti rabljen za
otkrivanje vatre i vrucih tocaka,
mogucih zarista pozara, u svim uvjeti-
ma danju i nocu. Koristeci se sustavom
slicnim onom na prije spomenutom
projektu Nukeye, moguce je u realnom
vrernenu pratiti napredovanje vatre i
pozicije protupozarnih zrakoplova.
Uporabom FUR-a ornogucava se otkri-
vanje podzemnih vrucih tocaka,
pozar ugasen, kao izvora opasnosti koji
zahtijevaju pozorniji nadzor iii dodatno
protupozarno djelovanje.
Trenutacno se vrlo intenzivno radi na
projektu ARC (Airborne Minefield Area
Reduction - Zrakoplovna redukcija
povrsine minskih polja). Projekt finan-
cira Europska komisija, a realizira ga
konzorcij u kojem su partneri Schiebel
(Austrija), Geospace (Austrija), GTD
(Spanjolska), HCR (Hrvatski centar za
razminiranje), TNO .(Nizozemska), FOI
(Svedska) i VUB (Belgija). Cilj projekta
je razvoj i operativna verifikacija sustava
za otkrivanje miniranih povrsina ter-
malnim i multispektralnim pasivnim
elektronicko optickim snimanjem s
bespilotne helikopterske letjelice koja
leti na maloj visini (30m i vise), uz
primjenu fuzije senzorskih i kontekstu-
alnih podataka i tehnologije zemljopis-
nih informacijskih sustava. Provode se
VELJACA 2003. HV 75
 Pretpoletni pregled bespilotne helikopterske letjelice
Schiebel Camcopter, testirane u projektu ARC

intenzivna istrazivanja na minskim

poljima u Hrvatskoj primjenom najsu-
vremenijih senzora (termovizija, digital-
na VNIR kamera, hiperspektralni linij-
ski skener), sa zemaljske platforme,
helikoptera i bespilotne helikopterske
letjelice. Zakljucna verifikacija opera-
tivne vrijednosti provest ce se na min-
skim poljima primjenom vazecih meto-
da i tehnologija razminiranja.

Sigurnosni aspekti
uporabe letjelica
Bespilotne letjelice nisu samo jed-
nostavni zrakoplovi, vec ih treba pro-

Camcopter na privrememim uiletistu Vojni sustavi standardno rabe pred-

prije zavrsn111 sJdapanja
. ~: ''' programirane rutine za povratak,
odnosno spustanje bespilotne letjelice u
slucaju greske iii gubitka veze s bespi-
lotnom letjelicom. Dok god je sigurnost
od najvece vaznosti kod komercijalne
primjene bespilotnih letjelica, ugradnja
padobrana za spustanje/spasavanje na
bespilotne letjelice trebala bi takoder
biti opcija uzeta u razmatranje, unatoc
ocitorn povecanju ukupne mase bespi-
lotne letjelice koju bi ugradnja jednog
takvog sigurnosnog sustava prouzrocila,
Iako_ bez ljudske posade, bespilotne
letjelice u komercijalnoj primjeni imat
ce mnoge sigurnosne karakteristike
koje se mogu naci na konvencionalnim

U dnu se vidi
matrati kao slozene sustave i kao takvi
bi morali bi imati odgovarajuci certi-
fikat za komercijalne operacije. To
znaci da bi propisi koji pokrivaju kon-
vencionalne zrakoplove s ljudskom
posadom trebali biti doradeni da pokri-
vaju posebne znacajke bespilotnih let-
jelica, odnosno trebali bi imati sus-
tavniji pristup koji na bespilotnu let-
jelicu, zemaljsku kontrolnu postaju i
podatkovni link gledaju kao na cjelinu.
Ne ocekuje se da bi stopa gresaka
koje bi uzrokovale nesrecu na bespilot-
nim letjelicama bila veca nego na kon-
vencionalnim zrakoplovima s ljudskom
posadom. Jasno je da bi manje dimenzije0
i masa bespilotnih letjelica, u usporedbi .,z
s ekvivalentnim letjelicama s ljudskom
posadom, dovele i do manje perifeme
stete u slucaju nesrece. lpak, pomisao na kriticnih sustava kao sto su sustavi avionima s ljudskom posadom, kao sto
mnostvo letjelica iznad nasih glava, bez upravljanja, komunikacije, navigacije i su pozicijska svjetla, transponder i
ljudske posade koja bi njima upravljala, napajanja elektricnom energijom. dvosmjerna radiokomunikacija izmedu
jos je vrlo uznemirujuca za mnoge od Mogucnost otkrivanja kvarova u sustavu kontrole letenja i operatora-pilota
nas. Proizvodaci bespilotnih letjelica takoder ce biti od velike vaznosti kako bespilotne letjelice. Dodatni sustavi za
morat ce smanjiti na minimum rizik bi se osigurala prihvatljiva razina sig- unapredenje sigurnosti kao sto je napri-
gubitka kontrole nad bespilotnom let- urnosti, a posebno rnogucnost povratka jed usmjerena TV kamera, sustav za
jelicom tijekom leta rabeci nacela sig- iii spasavanja bespilotne letjelice u upozorenje i izbjegavanje sudara u
urnosti i pouzdanosti pri projektiranju slucaju neplaniranog prekida zadace. zraku pa cak i radar, mogli bi takoder

76 HV VELJACA 2003.

biti integrirani na bespilotne letjelice.
Iako bi takvi podsustavi smanjili opera-
tivnu ucinkovitost sustava bespilotne
letjelice u komercijalnoj primjeni, da
ne spominjemo povecanje troskova,
neki od njih mogli bi postati obvezni.
Najocitije moguce komercijalne
aplikacije sustava bespilotnih letjelica su
opservacija, pracenje i nadzor. Kontrola
prometa, pracenje vremenskih prilika na
lokalnoj razini i neke policijske zadace
djeluju kao idealne zadace u komercijal-
noj primjeni sustava bespilotnih letjeli-
ca, iako bi se vecina tih misija odigravala
iznad gusto naseljenih podrucja i unutar _
strogo kontroliranog zracnog prostora.
lntegriranje u zracnl promet
Stoga, najveci tehnoloski zahtjevi
kojima ce se konstruktori bespilotnih
letjelica morati pozabaviti, osim pitanja
sigurnosti, bit ce uklapanje u sustav
kontrole zracnog prostora. Taj zahtjev
vec je doveo do niza prijedloga
mogucih rjesenja nacina integracije.
Najkonzervativnije rjesenje bilo bi da
se komercijalne operacije bespilotnih
letjelica integriraju u postojeci sustav
kontrole zracnog prometa. No, takva
integracija bi zahtijevala velike aktivnos-
ti na podrucju istrazivanja i razvoja sus-
tava bepilotnih letjelica, sto bi opet kao
posljedicu izazvalo povecanje troskova
proizvodaca, cime bi se smanjila
mogucnost ekonomskog konkuriranja
na trzistu u odnosu l'la konvencionalne
zrakoplove s ljudskom posadom.
Na drugoj strani b19 bi koncept slo-
bodnog letenja, gdje bi nadzor nad
bespilotnim letjelicama u komercijalnoj
primjeni bio samo u rukama operatera
sustava. Sustavi kontrole zracnog
prometa u Europi i Sjevernoj Americi-,
uz porast zracnog prometa, ionako se
J
Zemaljska kontrolna postaja
srecu sa sve vecim izazovima u potrebi
da osiguraju dobru protocnost zracnog
prometa i visoku razinu sigurnosti. To
je od iznimne vaznosti posebice nakon
teroristickog napada na Svjetski trgo-
vacki centar (World Trade Center) u
New Yorku 11. rujna 2001., ciji ucinak
ce jos trebati u potpunosti analizirati.
To bi moglo rezultirati daljnjim pro,-
duljivanjem integriranja komercijalnih
bespilotnih sustava sto bi, u konacnici,
dovelo do odgadanja k.omercijalne
uporabe bespilotnih letjelica.
Odvajanje komercijalnih operacija
bespilotnih letjelica iz sustava kontrole
zracnog prometa osiguralo bi da
elasticna priroda djelovanja bespilotnih
letjelica ne bude sputana "cvrstorn
rukom" danasnjeg sustava kontrole
zracnog prometa. Za razliku od kon-
vencionalnih komercijalnih zrakoplova
s ljudskom posadom, sustavi bespilot-
nih letjelica imaju mogucnosti djelovati
s veceg broja relativno malih uzletista,
privremenih iii stalnih. Takoder,
komercijalnim sustavima bespilotnih
letjelica znatno bi se potaknula sloboda
da, radi provedbe misije, mogu djelo-
Bespilotna helikopterska letjelica iz projekta ARC
polijece na zadacu izna minskog polja. Na stupu se
vidi usmjerena antena iz sustava upravljanja letjelicom
vati na razlicitirn visinama i rutama te
pri razlicitim brzinama, uz elasticnost
pri planiranju misija. Briga o sigurnosti,
separaciji zrakoplova i izbjegavanju
sudara bit ce povjerena operatorima
komercijalnih sustava bespilotnih letje-
lica, iako se komunikacijski kanal
izmedu zemaljske postaje bespilotnih
letjelica i kontrole zracnog prometa
moze smatrati esencijalnim, cak i u
ovako slobodnom radnom okolisu.
Izmedu te dvije krajnosti mogla bi se
naci ostvariva koncepcija, bar kao
privremeno rjesenje, a sa svrhom sto
skorijeg pocetka uporabe sustava bespi-
lotnih letjelica u komercijalne svrhe.
Jedan od mogucih pristupa je da komer-
cijalni bespilotni sustavi operiraju kao
da su vojni sustavi s posebnim ovlasti-
ma. Drugi moguci pristup mogao bi biti
da se komercijalni bespilotni sustavi
rabe u podrucjima s niskom gustocorn
zracnog prometa, iznad udaljenih
podrucja iii na velikim visinama iznad
konvencionalnog komercijalnog
zracnog prometa. Taj pristup mogao bi
se pokazati kao prikladan za zadace
komunikacijskih releja iznad udaljenih
podrucja, mapiranja takvih podrucja,
nadzor udaljenih podrucja i podruqa
mora i oceana, kao i zadaca prikupljanja
znanstvenih podataka s velikih visina.
Proizvodaci bespilotnih letjelica
vjeruju kako ce njihovi proizvodi usko-
ro moci ekonomski konkurirati kon-
vencionalnim zrakoplovima, a i iskust-
vo im govori da komercijalno zrako-
plovstvo slijedi trendove postavljene
vojnom tehnologijom. Iako bismo
mogli kritizirati konzervativni pristup
komercijalne zrakoplovne industrije,
logika u pozadini njihovog stava je
jasna. Jednom kad komercijalni bespi-
lotni sustavi dokazu svoju ekonomsku
vrijednost, civilna zrakoplovna indus-
trija ce ih objerucke prihvatiti, a
prepreke, koje sada izgledaju
nesvladive, bit ce svladane. B2l
VELJACA 2003. HV 77
 vrijeme kada projekt
U
uporabe borbenog avi-
ona pocinje pokazivati
svoje godine, dva deset-
ljeca nakon uvodenja u
operativnu uporabu, Lockheed Marti-
nova uspjesnica F-16 prolazi kroz svoju
novu temeljitu restauraciju. Projekt po-
boljsan]a aviona na standard Block 60,
razvijen pod financijskim pokrovitelj-
stvom Ujedinjenih Arapskih Emirata
(UAE), predstavlja najveci program
promjena na avionu F-16 od posljed-
njeg programa Block 40, provedenog
1988., kada je omoguceno izvodenje
nocnih napada.
Program poboljsanja Block 60 omo-
gucava jos samostalnije djelovanje u
svim vremenskim uvjetima, preciznije
ciljanje i izvodenje napada, povecanje
doleta aviona i poboljsanje ionako leg-
endarnih manevarskih sposobnosti avi-
ona. "Necerno promijeniti mnogo",
nasalio sejohn Bean, dopredsjednik
programa UAE Block 60. "Obavljena je
"sarno" promjena nave jezgre avionike.
Integrirani su novo radno okruzenje za
elektronicko ratovanje, novi sustavi
nadzora upravljanja, nova kabina, novi
78 HV VELJACA 2003.
senzori, nov motor i novi sustav potpo-
re i obuke."
Ujedinjeni Arapski Emirati su u ozu-
jku 1998. odabrali Lockheed Martin F-
16 Block 60, izmedu ponudenih aviona
Dassualt Rafale i Eurofighter Typhoon.
Pregovori o prijenosu tehnologije bili
su odgodeni do ozujka 2000. kada je
potpisan ugovor vrijedan 6,43 milijardi
arnerickih dolara, namijenjenih za raz-
voj i proizvodnju 80 aviona. U lipnju
2000. cjelokupni projekt odobrila je
arnericka vlada, a tvrtka Lockheed Mar-
tin dobila je izvoznu licencu i financij-
ska sredstva namijenjena za pokretanje
programa.
Nakon 16 mjeseci, program inzenjer-
skog razvoja dosao je do proizvodnih
traka. Preliminarni dizajn i nacrti bili
su gotovi u kolovozu 2001., a materijali
za izradu prvog aviona "izrezani" su u
travnju 2002. godine. "Ovo je vrlo veli-
ki razvojni program. Dokle god je ku-
pac zadovoljan bit cerno na proizvod-
nim trakama", gotovo je prisegnuo
John Bean. Prvi probni let F-16 Block
60 planiran je potkraj 2003. godine, a
prvi avioni ce biti prevezeni u UAE go-
dinu kasnije. Svih 80 aviona (55 jedno-
sjeda i 25 dvosjeda) prema rasporedu
trebali bi biti isporuceni kupcu i pri-
pravni za potpunu operativnu uporabu
sredinom 2007. godine.
Temeljite promjene
Block 60 nije samo jos jedno pobolj-
sanje F-16, "to su vrlo temeljite prom-
jene" tvrde u tvrtki Lockheed Martin.
Razlika izmedu Block-a 50 i Block-a 60
je puno veca nego sto je svojedobno
bila izmedu Block-ova 30, 40 i 50. Po-
zornost programa usmjerena je ka po-
boljsanju i prilagodljivosti originalnog
dizajna F-16, koji je kontinuirano do-
radivan kroz 20-godisnji razvoj, od
dnevnog borbenog aviona do borbenog
aviona za precizne napade u svim vre-
menskim uvjetima.
Vanjstinorn avian je vizualno nepro-
mijenjen u odnosu na Block 50 i dijeli
istu strukturu s unaprijedenim standar-
dom Block 50+, koji se neprekidno raz-
vija. Poduzeti su dodatni koraci za pro-
izvodnju sto kompaktnijeg trupa. Po-
vecanje maksimalne poletne tezine,
23.130 kg (51.000 lb) usporedujuci s
21. 770 kg Block 50, je unutar planira-
nog podrucja za Block 50+ program.
Tezina praznog aviona povecana je s Kokpit na Blocku 60
znai:ajno je poboljsan
8.700 kg na 9.300 kg, radi toga sto su suvremenom avionikom
sustavi koji su noseni izvan trupa na
Block-u 50/50+ sada smjesteni u trup.
To ukljucuje navigacijski FUR senzor
(Forward Looking Infra Red), ciljnicki
FUR senzor, sustav automatskog pra-
cenja terena i ciljanja za proturadarske
rakete kao sastavnice integriranog sus-
tava elektronickog ratovanja. Gotovo
svi senzori i podvjesnici za elektronicko
ratovanje s vanjske strane aviona pre-
baceni su u unutrasnjost trupa.
Nakon otvaranja natjecaja, Ujedinje-
ni Arapski Emirati odabrali su General
Electricov avionski motor Fll0-132.
Motor postize 145 kN (32.500 lb) po-
tiska, sto je 10 posto vise u odnosu na
motor Fll0-129 koji pokrece F-16
Block 50/50+. Tvrtka General Electric
razvija motore naprednih karakteristika
pod okriljem projekta poboljsanja mo-
tora FllO, kojeg financira US Air For-
ce. S druge strane tvrtka Pratt & Whit-
ney nastavlja razvoj slicne inacice svo-
jeg motora FlOO kao ponudu ostalim
potencijalnim kupcima.
Sto se tice unutrasnjosti, podsustavi
su redizajnirani kako bi mogli prihvatiti Ostala avionika ukljucuje novi pro- integrirani pomocu Iiber-optickih
novu avioniku i senzore. Jezgra avioni- cesor za kolor prikaznike u kabini, na- kanala prijenosa podataka.
ke je potpuno promijenjena zbog toga predni uredaj za podatkovni prijenos,
jer su Ujedinjeni Arapski Emirati trazili kombinirani GPS/inercijalno navigacij- Napredni senzori
najnaprednije raspolozive sustave. No- ski sustav, sustav za razmjenu podataka
vo radno racunalo zasnovano je na Mo- izmedu osam aviona, IFF uredaj i digi- Predvodnik novog senzorskog
torola PowerPC komercijalnom proce- talni videosnimac. Isto tako predvidena okruzja je Nortrop Grummanov APG-
soru te ima 40 puta vecu brzinu i ras- je ugradnja diferencijalnog GPS sustava 80 Agile Beam radar s AESA mogucnos-
polozivu memoriju, nego trenutacno za slijetanje, i novog prikaznika na pi- tima, te mogucnostima istodobnog rada
rabljeno racunalo na F-16. Cijelu pro- lotskoj kacigi. UAE dosad jos nisu od- u modovima zrak-zrak, zrak-zemlja i
gramsku potporu, koja ukljucuje i digi- lucili koji ce sustav prikazivanja poda- pracenje terena, koji se prikazuju
talni sustav nadzora upravljanja letom, taka na pilotskoj kacigi ugraditi u svoje istodobno. Poznato ja kako radar ima
cini vise od 2 milijuna linija program- avione, izmedu nekoliko ponudenih: gotovo dvostruko veci domet otkrivanja
skog koda, napisanih iii dopisanih u USA Joint Helmet-Mounted Cueing u modu zrak-zrak u odnosu na radar
C++ komercijalnom programskom System iii BAE Systems (koji je predvi- APG-68(V)7 primijenjen kod Block 50
jeziku. den za Eurofighter Typhoon). Primije- aviona, te isto tako omogucava vrlo
njena tehnologija veliku rezoluciju sinteticki generirane
Velika prednost suvremenih aviona je prijenosa podataka radarske slike terena.
lako izmjenjiva modularna avionika optickim kablovi- Northrop Grumman takoder razvija
ma mora zadovolji- integrirani FUR i ciljnicki sustav. On
ti kolicinu obrade ce ukljucivati navigacijski senzor u
podataka priku- kupoli smjestenoj na vrhu nosnog
pljenih.senzorima dijela trupa i ciljnickog senzora u
programa Block malom spremniku. ugradenom na usis-
60, a posebice onih niku zraka. Oba su srednjovalni (3-
prikupljenih AESA 5(m) infracrveni senzori s ogranicenim
(Active vidnim poljem. Navigacijski FUR ima

-·-~ Electronically nepokretno vidno polje koje odgovara

~.;}L .~ Scaned Array)

radarom za aktivno
HUD-u, ali njegove se mogucnosti
povecavaju kada prati pokrete pilotske
elektronicko pre- glave, a podaci se prikazuju na
trazivanje okoline. prikazniku ugradenom na pilotskoj
Svi senzori bit ce kacigi.

VELJACA 2003. HV 79

Izvorno ugraden u pokretnu kupolu
ispod nosa aviona, ciljnicki FUR na-
pusta dosadasnju koncepciju smjestanja
u odvojene podvjesnike. Aerodinamicki
spremnik promjera 280 mm stvara da-
leko manje otpora i ne utjece na pore-
mecaj zracnog strujanja u motor, na
ulaznom dijelu usisnika zraka. Sprem-
nik (koji nije odvojiv) dizajniran je
kako bi se udovoljilo zahtjevima po-
stavljenim pred avian u smislu izdrz-
ljivosti, te potpuno prati podrucje let-
nih opterecenja do 9 g. Napajanje i
hladenje osigurani su iz aviona. Elek-
tronika se nalazi u nosnom dijelu tru-
pa, a u samom spremiku nalazi se FUR
s dvojnim povecanjern vidnog polja (2x
i 9x) te laserski obiljezavar.
U studenom 2000. za dobavljaca no-
vog sustava namijenjenog za elektronic-
ko ratovanje UAE su odabrali tvrtku
Northrop Grumman. U svezi s kvalite-
tom te opreme vrlo je znakovit komen-
tar suparnickog Lockheed Martina koji
istu opisuje kao "najnapredniju ikada
proizvedenu". Unutarnji sustav provodi ·-e
standardni prijam upozorenja ozrace- ~
noscu radarskim snopom, pruza elek-
tronicku potporu mjerama zastite i
elektronickog izvidanja, te ornogucava
ciljanje za proturadarske rakete.
U Lockheed Martinu tvrde kako ce
se sustav protumjera moci nositi sa
svim rnogucim izvorima prijetnji ko-
risteci se digitalnim generatorima, ugra-
denim dojavljivacirna prijetnji i fiber-
optickim tegljenim mamcima. Block 60
takoder nosi i veliku kolicinu dipolnih
mamaca (chaff) i IC mamaca (flares),
koji se nalaze u 14 izbacivaca u trupu i
podvjesnicima. Specificnost integracije
sustava za elektronicko ratovanje i avi-
onskih senzora predstavlja najznacajniji
tehnicki izazov u programu Block 60.
Dio sustavnih promjena, uz uvode-
nje novih senzorskih uredaja, ukljucuje
80 HV VELJACA 2003.
povecanje kapaciteta duplog sustava
nadzora okoline na F-16, kako bi se
osiguralo hladenje aktivnih antenskih
i radarskih prijemno-predajnih
uredaja, Podatkovni sustav takoder je
redizajniran kako bi se povecala nje-
gova pouzdanost, dok _su performanse
radara poboljsane smanjenjem i poni-
stenjern smetnji nastalih interakcijom
s drugim uredajima,
Velike promjene odnose se i na pre-
uredenje unutrasnjosti kabine ugrad-
njom tri velika (125 x 175 mm) LCD
prikaznika u boji, uz potpunu
eliminaciju svih ostalih instrumenata.
Ostale promjene ukljucuju ugradnju
novog kontrolnog pulta s prikaznikom
i tipkovnicom za unos podataka
smjestenog ispod HUD-a, digitalnog
pulta za gorivo te pricuvnih konven-
cionalnih instrumenata. Kabinsko i
vanjsko osvjetljenje prilagodeni su
uporabi nocnih (NVG) naocala,
Promjene kod dvosjedne inacice
Block 60 odnose se prvenstveno za zad-
nju kabinu. Upravljacke komande iz
prednje kabine su duplirane cime se
ornogucava neovisno upravljanje avio-
j Nedavno su uspjeino okoncana letna
.S testiranja s IIJl'adenim CFr-ima
nom sa strainjeg sjedista, kao i prikazi-
vanje parametara !eta na prikaznicima
strainjoj kabini. Pri uporabi dvosjeda
kao trenainog aviona bit ce moguce
prebacivati opseg prikazivanja letnih
parametara u prednju iii strainju kabi-
nu, te kadet prakticki moze biti kako u
prednjoj tako i u strainjoj kabini. S
druge strane postoji mogucnost neo-
visnog upravljanja iz straznje kabine i
izvodenje drugih zadaca, neovisno o
trenaznirn, u slucajevima brze reakcije
(prijelaz iz trenaznog leta u brzo bor-
beno djelovanje uz upravljanje iz straz-
nje kabine). Time se postize iznimno
povecanje iskoristivosti pilotskih kabi-
< '
na uz istodobno smanjenje naprezanja
posade pri obavljanju zadaca, Obje
kabine opremljene su sustavom za pri-
kazivanje podataka na pilotskoj I<:-cigi.
Poznati koncept .•...
\
Raspored i snalazenje u kabini bit ce ~
dobro poznat iskusnim pilotima na
F-16 jer promjene nece utjecati na os-
novni raspored u kabini. Osnovni pris-
tup HOTAS (Hands On Throttle And
Stick) upravljanja je nepromijenjen
odnosno dopunjen je visokom razinom
automatizacije i integracije s naprednim
senzorima iz prograrna Block 60. Pre-
lazak pilota s Block-a 50 podrazuntije-
vat ce samo prilagodbu pokazivacirna te
filozofiji uporabe senzora.
Veliki LCD prikaznici ornogucavaju
prikaz "slike u slid" sto u praksi znaci
da npr. u modu prikaza "zrak-zrak'' na
dnu pokazivaca moze biti prikazana
vertikalna situacija iii uz prikazivanje
sinteticke radarske slike terena (SAR)
istodobno je moguce na istom pokazi-
vacu imati sliku s FUR-a i videosliku s
optickog trazila oruzja u letu. Sredisnji
"'. .....,
prikaznik takticke situaci_t.e moze pri-
u kazivati podatke sa svih senzora iznad
pokretne karte u pozadini, a u pod-
nozju pokazivaca moze se prikazivati
shema podvjesenog naoruzanja. Koris-
teci se opcijama koje pruza HOTA'S
pilot je u mogucnosn mijenjati prikaze
na pokazivacima, te isto tako mijenjati
formate prikaza s jednog pokazivaca na
drugi.
Vrlo napredne mogucnosti automat-
skog !eta sjedinjuju napredne modove
autopilota i, prvi put u zrakoplovstvu,
autosnagu (automatski sustav nadzora
snage motora). Avian je u mogucnosn
automatski letjeti u cetiri dimenzije
putanje leta, proracunavajuci i prated
moguce prijetnje, promjenu visine leta
na ruti te uporabu naoruzanja na pred-
programiranom mjestu i vremenu dje-
Iovanja na cilj. Takvi zahtjevi podrazu-
mijevaju uporabu novog letnog racuna-
la s povecanim sposobnostima te glav-
nu promjenu u smislu ugradnje cetve-
rostrukog "fly-by-wire"sustava uprav- -~I
::;,
ljanja, zamjenjujuci analogno-digitalno 11
poboljsanje iz programa Block 40. =§i
~'
Avioni Block 60 inacice sposobni su
automatski pratiti profit terena upora-
bom radara iii pasivno (uporabom sus-
tava digitalizirane slike terena). Nala-
zeci se u jedinici za prijenos podataka,
baza podataka o profilim\.terena tako-
der omogucava izbjegavanje udara u tlo
odnosno let ispod sigurnosne visine.
Podacima o terenu koriste se za stvara-
nje slika pokretnih karata kao i prikaza
nevidljivih zapreka. Na ovaj nacin omo-
guceno je prikazivanje zapreka u stvar-
nom vremenu i njihovo izbjegavanje
manevrom aviona u pravom trenutku.
Povecanje doleta
Posebna pozornost pri dizajniranju
Block 60 programa bila je usmjerena na
povecanje borbenog doleta kako bi se
sto vise priblizio, u tom dijelu, Boein-
govom F-15E. U Lockheed Martinu
navode kako je kombinacijom nekoliko
C
lntegrirani FUR sustav
cimbenika borbeni dolet u odnosu na
Block 50 povecan gotovo dvostruko,
sto je ukljucivalo smanjenje ceonog ot-
pora uklanjanjem vanjskih podvjesnika
i poboljsanjima koja se odnose na
meduodnos dobivene snage i specificne
potrosnje goriva.
Glavni doprinos povecanju borbenog
doleta bilo je povecanje kolicine goriva
ugradnjom dodatnih aerodinamicnih
CFT (Conformal Fuel Tanks) spremni-
ka za gorivo pricvrscenih na gornjem
dijelu trupa, i velikih 2.270-litarskih
potkrilnih spremnika. Jednosjed Block
60 rnoze nositi 9.070 kg goriva: 3.080
kg u unutarnjim spremnicima, 1.360 kg
u CFT spremnicima, 3.700 kg u dva
2.270-litarska spremnika i 930 kg u
sredisnjern podtrupnom 2.270-litar-
skom spremniku. Time je postignuto
gotovo 85 postotno povecanje u odno-
zrakoplovstva Ujedinjenih Arapskih Emirata
su na standard F-16C, sto ornogucava
Gil avion Block 60 inacice nosi dvostru-
ko veci ubojni teret uz isti dolet iii
preleti skoro dvostruku razdaljinu sa
standardnim bojnim opterecenjern.
Aluminijski CFT spremnici mogu se
ukloniti s trupa, ali su dizajnirani tako
da prate cjelokupno podrucje letnih
opterecenja aviona do 9 g, bez utjecaja
na smanjenje letnih osobina. Podnoslji-
vost g opterecenja, ubrzanja i osobina u
zaokretu potpuno se mogu usporediti s
onima na Block 50. CFT spremnici za
gorivo stvaraju ceoni otpor kao dva
1.400-litarska spremnika koje F-16
standardno nosi na unutarnjim potkril-
nim nosacima, koji ce se sada rnoci ra-
biti za dodatno naoruzanje. Razvoj CFT
spremnika prakticki se vec razvija u
sklopu programa Block 50+.
F-16 Block 60 s oznakama ratnog
VEUACA 2003. HV 81

Vise od pet godina nakon zavrsetka Zaljevskog rata vodile su se rasprave o postotku uspiesnesf PZO sustava Patriot u obrani od
taktickih balistickih projektila. I dok jedni tvrde kako je uspiesnest obaranja balistickih projektila iznosila 80 posto.
drugi to ne samo da demantiraju. vec tvrde da je ona bila jednaka nuli. Razlozi zbog kojih su se
pojavila tako podijeljena i gotovo suprotno dijametralna misljenja bili su visestruki
rve protuzracne borbe u
P
obrani od napada krstarecim
projektilima vodile su se
tijekom II. svjetskog rata
(od lipnja 1941. do ozujka
1942. godine), kada su Nijemci svojim
krstarecim projektilima Vl napadali bri-
tanski teritorij. Na svom letu Vl je vodio
autopilot koji je rabio magnetski kompas i
pokretao se jednostavnim nabojno-mlazn-
im motorom. Letio je brzinom od 0.18
km/s, sto je bilo jednako brzini najbrzih
aviona toga vremena, na visini izmedu
300 i 2500 metara. Ipak, najcesca visina je
bila blize vrhuncu !eta radi izbjegavanja
lakseg oruzja PZO-a, ali to nije bilo
dovoljno visoko za izbjegavanje teskih
topova britanskog PZO-a. Zbog toga ih je
veliki broj unisten prije nego sto su
dosegnuli svoje krajnje ciljeve.
Nijemci su u meduvremenu razvili prvi
svjetski balisticki projektil V2 dometa od
oko 300 km. Prvi V2 je pogodio engleski
teritorij u rujnu 1944. godine. Lansiran
brzinom od 1,7 km/s letio je na trajektori-
ji koja je daleko izvan dosega
protuzracnih topova s kopna iii iz aviona.
Nakon sto bi bio lansiran nista ga vise
nij e moglo sprij eciti da dosegne svoj cilj.
Za vrijeme IL svjetskog rata lansirano je
preko 1.100 raketa V2 na britanski teri-
82 RV VELJACA 2003.
dio>
torij, te vise od 1.600 na podrucje
Antverpena i ostale kontinentalne ciljeve.
Tek donekle ucinkovite mjere u obrani od
projektila V2 bile su bombardiranje nji-
hovih lansirnih polozaja.
Tehnoloskl razvoj projektila
Preuzimanjem tehnologije od porazene
Njemacke nakon IL svjetskog rata, razvoj
balistickih projektila nastavlja se kako u
Zapadnom (NATO) tako i u bivsern
Istocnorn (Varsavskorn) bloku. Tako je
prva inacica taktickog balisuckog projek-
tila Scud, proizvedenog u bivsern
Sovjetskom Savezu, postala operativna
pocetkom 60-ih godina proslog stoljeca.
Razvoj tog projektila se i dalje nastavlja,
te je pocetkorn 70-ih razvijena druga
inacica poznata pod imenom Scud-B, koja
je ubrzo postala vazan izvozni vojno-
tehnoloski proizvod posebno u zemlje
treceg svijeta. Tako je Irak uvezao prve
Scud-B projektile pocetkorn 80-ih godina
proslog stoljeca, te ubrzo krenuo s
preinakama jednog dijela tih projektila
radi postizanja zeljenih operativno-
taktickih znacajki, Razvijeno je nekoliko
inacica projektila od kojih su najzastu-
pljeniji Al-Abbas, Al-Hijarah i Al-Hussein.
Ovaj zadnji bio je glavno iracko
Piss satnik Drago BABIC, dipl. in_g
napadacko oruzje na teritorij lzraela i
Saudijske Arabije za vrijeme Zaljevskog
rata. Smatra se da je u to vrijeme Irak
raspolagao s velikim brojem taktickih bal-
istickih projektila. Samo Al-Hussein pro-
jektila bilo je od 500 do 1.000 komada,
uz 32 stacionarna i 36 mobilnih lansera
za te projektile.
ldeja modificiranja sustava Patriot za
borbu protiv taktickih balistickih projek-
tila (TBM) pojavila se u kasnim 70-im
godinama proslog stoljeca, kada je bivsi
SSSR poceo s poboljsavanjern preciznosti i
pokretljivosti svojih balistickih projektila
kratkog dometa. U nastojanju da odgovori
na novonastale okolnosti arnericka vojska
zakljucuje da je za obranu od taktickih
balistickih projektila moguce prilagoditi
protuzrakoplovni sustav Patriot jer je on
softverski (programski) upravljan, 'posje-
Njemacki krstareel projektil Vt
duje za to sposoban radar, te ima prernjestene iz Njemacke u Izrael odmah
dovoljno brz projektil (brzina mu prelazi nakon prvog vala napada Scud projektili-
3 maha) s dovoljno snaznorn bojnom ma na Izrael. Takoder, jedan Nizozemski Najnovija PAC-2 lnacica
spremna za odlazak u
glavom. Tako je tek 1986. modificiran za divizijun s posadom poslan je u Izrael
Zaljevski rat
obranu od napada balistickim projektili- pocetkom veljace, a Njemacka je poslala
ma kratkog dorneta, da bi ujedno posluzio jednu Patriot bitnicu bez posade. Sve
i kao zamjena za zastarjeli Nike Hercules paljbene jedinice u Saudijskoj Arabiji i
projektil. Nike Hercules je bio prvobitno Izraelu bile su napunjene kombinacijom
projektiran za presretanje i unistenje bal- PAC-1 i PAC-2 projektila. \,
istickih projektila s nuklearnim bojnim Jedna Patriot bitnica iz Njernacke je
glavama. Za razliku od Patrioiovog pro- izrucena Turskoj radi obrane zracna haze
jektila, Nike Herculesov je bio izrazito Incirlik koja je sluzila za potporu
neprecizniji, te se zbog toga koristio nuk- saveznickim snagama. Uz to jos dvije
learnom bojnom glavom radi postizanja americke i dvije nizozemske Patriot bit-
veceg polumjera djelovanja, a time i vece nice poslane su u Tursku za obranu
vjerojatnosti unistavanja napadackih nuk- zracnih baza.
learnih bojnih glava. Naravno, ovakvi Svi Patrioti locirani u Saudijskoj Ickih konotacija. Naravno pokusat cemo
nacini unistavanja napadackih projektila Arabiji i Izraelu bili su povezani obrarn- se uglavnom osloniti na ove prve i to
su krajnje nepovoljni, jer su uvjetovali benim programom za potporu uporabom rasclambom javnosti dostupnih izvjesca
neizbjezne nuklearne eksplozije iznad satelitskog sustava za rano upozorenje u strucnih povjerenstava ustrojenih nakon
sticenog dijela teritorija. slucaju lansiranja neprijateljskih projekti- Zaljevskog rata.
Svjesni potencijalne ugroze od irackih la. Sateliti su nosili infracrvene detektore Neprijeporna je cinjenica da su uoceni
balistickih projektila zemlje zapadne koji su mogli detektirati jaki mlaz znatni nedostaci u radu Patriota i da su se
koalicije, u obrani od njihova napada, izgaranja pogonskog raketnog goriva pri oni nastojali otkloniti tijekom operativnih
nisu imale drugog izbora osim angaziran- lansiranju projektila s irackog teritorija, a djelovanja sustava. Kako bi smo lakse
[a moderniziranog PZO sustava Patriot. shvatili o kakvirn je nedostacima bilo
Tako je Patriot preuzeo na sebe vrlo Patriot lanser spreman za rijeci i koliko su oni mogli utjecati na
vaznu zadacu obrane saveznickog teritori- bojevo djelovanje ucinkovitost sustava morarno poblize raz-
ja i njihovih postrojbi od napada irackih jasniti princip rada sustava Patriot i uvjete
balistickih projektila kratkog dometa. djelovanja u kojima se nasao tijekom
Pritom su najvise bili rabljeni izvorni Zaljevskog rata.
Scud-B i vec navedeni Al-Hussein projek-
tili koji su uglavnom bili naoruzani Princip rada osnovnih dijelova
kovencionalnim bojnim glavama. sustava

Patriot u Zaljevskom ratu Patriot projektil se lansira i zatim vodi

Cirri je pocela operacija Pustinjska
oluja (Desert Storm) 17. sijecnja .1991.
Patriot bitnice SAD-a s ljudskom
posadom u Saudijskoj Arabiji bile su pot-
puno operativne i to vec u roku od 48 sati
nakon sto je pocelo njihovo transponti-
ranje avionima CS s teritorija SAD-a,
tocnije iz zraklopovne haze u Fort
Blissul. Izraelske bitnice nisu bile opera-
tivne u vrijerne kad je Irak napao Tel Aviv
i Haifu, ali su u sijecnju 199L cetiri
Patriot bitnice SAD-a s posadorn
do odredenog cilja (u ovom slucaju iracka
balisticka raketa) kroz tri faze leta. U
prvoj fazi sustav vodenja projektila usm-
jerava projektil prema cilju koji je vec
zahvacen glavnim radarom. U drugoj fazi
dobivene inforrnacije su se proslijedivale racunalo za upravljanje paljbom (WCC3)
dalje pornocu AWACS-a2 na sustav nastavlja uz pomoc TVM (pracenje
Patriot. Jedna Patriot bitnica je branila pomocu projektila) sustava s preciznim
prostor u promjeru od 10 do 20 km, ovis- navodenjem projektila. Konacno, u trecoj
no o konfiguraciji terena i internim fazi radarski prijamnik smjesten na
komunikacijskim mogucnostima. A koliki samom projektilu vodi projektil u susret
je prostor zauzimalo ukupno obrambeno nadolazecoj balistickoj raketi.
podrucje najbolje se vidi kod jednog Terneljna znacajka TVM sustava je
dijela podrucja operacija koje je pokrivao istodobno pracenje cilja i vodenje Patriot
taj sustav, a prostirao se od Perzijskog projektila pomocu glavnog radarskog sus-
zaljeva, preko Arapskog poluotoka, te do tava i ECS postaje (postaja za lansiranje i
grada Tabuka u blizini Crvenog mora, u vodenje projektila). Znaci, ECS postaja
ukupnoj duljini od preko 1.600 km. usmjerava projektil prema pracenorn cilju
Vise od pet godina nakon sto je zavrsio primanjem reflektiranih elektromagnet-
Zaljevski rat vodile su se rasprave o stup- skih valova od samog cilja pomocu polu-
nju uspjesnosti sustava Patriot u obrani aktivne monoimpulsne pretrazivacke
od balistickih projektila. I dok jedni tvrde matrice sustava za samonavodenje,
da je uspjesnost obaranja balistickih pro- smjestenog u glavi Patriot projektila. On
jektila iznosila 80 posto, drugi to ne samo prima odbijene radarske signale od
da demantiraju, vec tvrde da je ona bila pracenog cilja, zatirn izracunava pararne-
jednaka nuli. tre kretanja cilja i predaje ih preko kanala
Razlozi zbog kojih su se pojavila tako visoke frekvencije na posebnu antenu
podijeljena i gotovo suprotno dijametral- radarskog sustava, koji'se dalje prenose u
na misljenja su visestruki, od uocenih glavno racunalo. U racunalo istodobno
tehnickih nedostataka do odredenih poli- dolaze i podaci pracenja glavnog radara,

VELJACA 2003. HV 83
 2. Pocetni postupak
izracunavanja
koordinata projektila
1. Postupak
pretrazivanja. Ne
koristi se prozor
vec se obraduje
cijeli radarski
snop
a) pracenje projektila kod tocnog izracunavanja prozora pracenja.
koji se usporeduju s podacima dobivenim
pracenjern s rakete. Nakon usporedivanja
podataka izracunava se upravljacki signal
vodenja kao najpovoljniji presretacki
smjer za presretanje pracenog cilja, koji se
pornocu glavnog radarskog snopa, prim-
jenom fazne modulacije nosece radarske
Al-Hussein
{Scud-B inacica)
dometa 600 km
11,25
frekvencije, prenosi na Patriot projektil.
Primljeni upravljacki zapovjedni signal se
prenosi na upravljacki sustav i na pogons-
ki dio prijamne antene smjestene u glavi
projektila, cime se dodatno osigurava
neprekidno pracenje cilja. Naravno, sto je
Patriot projektil blize meti to su i tocniji
proracuni presretanja. Na takav nacin
vodenja se postize znatno poboljsanje
pouzdanosti rada sustava, osigurava se
visoka tocnost pracenja cilja, smanjuju se
masa i ukupni gabariti sustava, Zatim,
povecava se otpornost sustava na utjecaj
protivnickih ometanja jer i kod vrlo
snaznih ometanja, kad nije moguce
samostalno pracenje cilja jednog od susta-
va, korelacijom oba primljena signala
maze se ustvrditi tocna pozicija i brzina
cilja. TVM sustavom takoder se postize
izrazito bolja tocnost navodenja na vecim
dometima (udaljenostima) iii kod gadanja
niskoletecih krstarecih ciljeva, gdje EeS
postaja obavlja vrlo slozen i zahtjevan
postupak filtriranja realnih ciljeva iz klat-
84 RV VELJACA 2003.
Podrucje prozora
praeenla,
3. Postupak pracenia,
Samo kod abrade
prozora pracenia
radarskog snopa.
Patriotov
Projektil
radarski
( Scud
bl izracunavanje prozora praeenja nakon priblizno 8 sati
kontinuiranog rada sustava. Podrucje prozora praeenia,
era reljefa (odraz radarskog snopa od
zemljine povrsine). Dakle, takvo rjesenje
vodenja reducira slozenost projektila i
dopusta mogucnost kvalitetnije analize
dobivenih podataka izvodenjem abrade
na zemaljskoj postaji.
Kada se donese odluka o lansiranju,
Scud-B {SS-1 c)
Pogonsko
gorivo -
(tekuce)
m prostoru kao sacma ispaljena sacmaricom
Oksidator
(tekuci) -
Scud-B balisticki
projektil dometa
300 km
Originalna sovjetska izvedba Scud-B
balistickog sustava prodana lraku
bilo to u rucnom, poluautomatskom iii
automatskom modu, EeS postaja
odlucuje (bira) koji ce se lanser iii lanseri
uporabiti i unaprijed salje potrebne
podatke na odabrane lansere
podatkovnom vezom. Na taj nacin salje
podatke presretackom projektilu prije
samog lansiranja u kojern smjeru treba
traziti nadolazecu metu. Kada je u zraku
projektil se zahvaca radarom, sto inicira
pracenje projektila i uspostavljanje zapov-
jedne podatkovne latice (zrake) radi nad-
Podrucje prozora
20%-ni pomak
_ \) prozorn~r~cenja
~ od sred1sn1eg
dij81a.
gledanja !eta projektila i slanja zapovjed-
nih upravljackih signala s postaje EeS. Na
unaprijed odredenoj ud}ljenosti aktivira
se TVM sustav za navodenje, koji sa!Je
podatke o cilju preko radarskog sustava
na EeS postaju, te se na taj nacin pre-
cizno usmjerava prema zahvacenoj rneti
upravljackirn zapovjednim signalima sa
postaje. U trenutku kada se projektil prib-
lizi na odgovarajucu udaljenost od mete,
uporabom blizinskog upaljaca, doci ce do
detonacije bojne glave, pri cernu dolazi do
rasprsivanja fragmenurajucih krhotina
teskog metala u smjeru cilja.
Patriot projektil mozerno promatrati
kao platformu koja nosi bojnu glavu, ciji
se fragmenti nakon eksplozije rasprsuju u
i tako usmjerena unistava napadacku
bojnu glavu. Kako bi se postigao zadovo-
ljavajuci ucinak rasprsenjern fragmenata
blizinski upaljac treba aktivirati svoju
bojnu glavu na udaljenosti manjoj od 10
metara od mete. Povecavanjern te uda-
ljenosti progresivno se smanjuje broj
pogodaka fragmentima, tako da bi se na
udaljenosti od 30 m broj pogodaka frag-
mentima smanjio za devet puta u odnosu
na broj pogodaka postignutih na udal-
jenosti od 10 m, a za udaljenost od 100 m
za oko lOD puta. To je ujedno i gornja
granica jer se smatra kako aktiviranje
bojne glave na udaljenosti vecoj od 100 m
nece imati nikakav znatniji ucinak na
gadanu metu.
Srce sustava je wee racnnalo. Ono
obavlja osnovne funkcije sustava pri
pracenju i presretanju cilja, kao i ostale
Projektili Al-Hussein
(preuredena lnacica
Scucl-B projektila)
na irackoj smotri
naorufania
 Scud projektil je izvan
dosega prozora prai:enja
Projektil
( Scud
c) Nakon priblizno 20 sati kontinuiranog rada sustava, netocno preracunavanje vremen
postaje dovoljno znacajno da uzrokuje pogresno odredivanje polozaja mete pomocu radara.
borbene zadace zapovijedanja i nadzora.
Kako bi uspjesno obavio te zadace WCC
racunalo dobiva podatke s radarskog sus-
tava. Pracenjem odraza na radarskom
pokazrvacu maze se utvrditi zemljopisna
duzina i sirina na kojima se cilj nalazi u
tom trenutku, te njegov azimut u odnosu
na radarsku antenu. Radarski trag je serija
uzastopnih odraza istog cilja iz kojeg se
nakon abrade utvrduje visina, brzina,
smjer i udaljenost cilja. Na osnovi priku-
pljenih podataka uporabom
odgovarajuceg algoritma WCC racunalo
precizno vodi projektil u susret pracenom
cilju. Svi potrebni podaci o pracenorn
cilju spremaju se u odredene registre
WCC racunala. Registri su mjesta privre-
menog spremanja instrukcija iii podataka.
Osim sto spremaju podatke na odredene
lokacije velikom brzinom, oni mogu vrlo
brzo spremiti i odaslati instrukcije iii
podatke koji se rabe kod aritmetickih
operacija. Preciznost podataka dobivenih
racunalom izravno ovisi o broju
raspolozivih bita u registrima.
Racunalo za upravljanje paljbom
(WCC) rabljeno u operaciji Pustinjska
oluja temeljilo se na dizajnu iz 70-ih god-
ina proslog stoljeca, koji je imao
ogranicene mogucnosti pri obavljanju
izrazito preciznih proracuna. S obzirom
na to da su registri u racunalu bili duzme
od 24 bita, nije bila rnoguca ni veca pre-
ciznost od zadanog broja bita, sve dok se
nije instalirao poseban softver za
poboljsavanje toga hardverskog
ogranicenja, Za vrijeme Pustinjske oluje
programski kod sustava modificiran je
sest puta.
Tako pripremljene (modernizirane)
Patriot bimice su postavljene na podrucju
Saudijske Arabije i lzraela radi obrane
urbanih gradskih podrucja i objekata od
iznimne vaznosti od, napada irackih
taktickih halistickih raketa Scud. Tijekom
rara iracka vojska je nkupno ispalila oko
50 Scud-B projektila dometa 300 km i
oko 80 Al-Hussein projektila dometa 600
km, s pokretnih i nepokretnih lansera
usmjerenih na ciljeve u Saudijskoj Arabiji
i lzraelu. Za njihovo neutraliziranje Ian-
sirano je 158 Patriot vodenih prnjektila,
Utjecaj neprekidnog rada sustava na pomak radarskog prozora pracenia cilja
Sati Sekunde
0 0
1 3600
8 28800
20 (al 72000
48 172800
Patriotov
72 259200
radarski
100 (b) 3~9000
a. Kontinuirani rad ad 20 sati uzrokuje izlazak cilja iz prozora pracenia
b. Neprekidni rad nekih bitnica je trajao i preko 100 sati
od ukupno 3.000 koliko ih je bilo na
raspolaganju pri zavrsetku Zaljevskog
rata. Sustav Patriot je informacije o lansir-
anju raketa Scud dobivao s AWACS-a,
koji je informacije dobivao preko satelit-
skog sustava za rano upozorenje. Taj sus-
tav je otkrivao rakete na visini od 10 do
15 km nakon lansiranja. Nakon toga su
potrebni podaci o cilju proslijedeni
zapovjednom mjestu sustava Patriot, koji
su potom proslijedeni na bitnicke
paljbene polozaje. Radarski sustav
Pogled iz zraka na
Patriot lansere na
paljbenom polefaiu .
u Saudijskoj Aral@
. ', "'·
'··
·,.
Patriota je otkrivao rakete Scud na udal-
jenosti od oko 100 km, a presretacki pro-
jektili su lansirani nakon sto je Scud rake-
ta dosla na udaljenost od 15 do 30 km i
na visinu od oko 30 km, te ponirala brzi-
nom od oko 5 maha (oko 1,5 km/s). Do
susreta presretackog projektila i Scud
rakete dolazi nakon 15 do 18 sekundi, na
udaljenosti od 3 do 20 km i na visini od 7
do 12 km, pri brzini priblizavanja od 2 do
4 km/s. Uobicajeno vrijeme potrebno od
uzbunjivanja do lansiranja
protubalistickog Patriot prnjektila obicno
iznosi od sest do sedam minuta. U pravilu
se na metu ispaljuju dva prnjektila s
razlicitth lansera. Ako napadacka meta
ima vise bojevih glava, tada se i na svaku
bojevu glavu ispaljuju po dva presretacka
projektila.
U vrijeme iracke invazije, u Kuvajtu su
lzracunato vrijeme Netocnost Priblizni pomak prozora
(sekunde) (sekunde) praeenja cilja (metri)
0 0 0
3599.9966 .0034 7
28799.9725 .0025 55
71999.9313 .0687 137
172799.8352 .1648 330
259199.7528 .2472 494
359999.6667 .3433 687
bila na raspolaganju samo tri novouvede-
pa PAC-2 presretacka projektila, a do
stjecnja 1991. proizvedeno ih je vise od
600. Ubrzano se takoder provela nado-
gradnja programskog koda radi boljih
performansi, osobito u borbi protiv
irackih Al-Hussein projektila.
Na taj nacin sve Patriot postrojbe SAD-
a poslane u Zaljevski rat posjedovale su
PAC-2 projektile i bile softverski prila-
godene za protubalisticku obranu od
irackih napadackih balistickih projektila.
Koliko je ta preinaka i prilagodba u
stvarnosti pridonijela ucinkovitosti susta-
va pokusat cerno detaljnije rasclaniti u
nastavku teksta.
lracki ballstidd projektili
lracke Scud rakete su imale samo
jednu bojnu glavu i nisu nosile varalice iii
ometace, te nisu bile lansirane u vecim
grupama sto je trebalo znatno pridonijeti
mogucnosti njihovog presretanja i
unistavanja. One su takoder vodene iner-
cijski, sto znaci da se nakon lansiranja
rakete vise nije moglo utjecati na njezin
let prema odredenom cilju. Zato je bilo
vrlo lako predvidjeti putanju lansiranih
Scudova i precizno izracunati tocku pres-
retanja, kao i mjesto njihovog lansiranja.
Prilikom preinake Scud-B u Al-Hussein
projektile napravljene su odredene izrn-
jene od kojih je najvaznija produljenje
tijela projektila radi postizanja veceg
dometa. Osim produljenja, povecanju
dometa je znatno pridonijelo i smanjenje
tezine korisnog tereta (u ovom slucaju
bojne glave). S obzirom na to da se kod
tih projektila bojna glava ne odvaja od
tijela rakete nakon izgaranja pogonskog
goriva, teziste projektila se pomjerilo una-
trag, sto je uvjetovalo njegovu aerodina-
micku nestabilnost u zavrsnoj fazi !eta.
Naravno, zbog svih tih preinaka, vise
nego dvostruko, smanjila se preciznost
prnjektila. Uz tako smanjenu preciznost i
tezinu eksplozivne bojne glave razumljivo
je da je-Hussein imao daleko manju
ucinkovitost na cilju u 6dnosu na izvornu
Scud-B izvedbu.
VELJACA 2003. HV 85
 Problemi pri pracenlu ciljeva
Dana 11. veljace 1991. projektni ured
Patriota primio je od Izraelaca podatak
kako radarski sustav ima 20 postotni
pomak radarskog prozora pracenja cilja u
zracnom prostoru nakon neprestanog
rada sustava u vremenu od 8 sati. Taj
pomak je dovoljan da se Scud raketa vise
ne nalazi u sredistu prozora pracenja, sto
je vrlo vazno kako bi se osiguralo kon-
tinuirano pracenje rakete Scud i
pravodobno i precizno usmjeravanje
Patriot projektila.
Ako pomak radarskog prozora pracenja
cilja prelazi vrijednost od 50 posto tada
sustav vise nece prati raketu Scud, sto se
OPERATIVHI IRACXI BALISTICKlPROJEKTILI lA
Dometi irackih balistickih projektila za
vrijeme Zaljevskog rata
zbiva nakon 20 sati neprekidnog rada sus-
tava. Tada, naime, zbog nepreciznog
proracunavanja wee racunala radarski
prozor pracenja vise ne zahvaca praceni
cilj, sto u ovom slucaju znaci da sustav
Patriot grijesi pri pracenju i da nece doci
do presretanja Scud projekrila.
Prozor pracenja radara predvida gdje
ce se slijedeci put pojaviti pracena meta, a
u funkciji je poznate brzine mete i vreme-
na posljednje detekcije radara. Brzina se
prikazuje kao realan broj na ogranicen
broj decimala. Vrijeme se mjeri neprekid-
no i odredeno je internim satom sustava
mjereno u desetinkama sekunde, a
izrazeno je kao cjelobrojna vrijednost. Sto
je sustav duze radio, broj koji je
oznacavao vrijeme bio je veci. Kako bi
smo mogli proracunati gdje ce se meta
opet pojaviti, vrijeme i brzinu moramo
izraziti realnim brojevima. Zbog nacina
racunanja racunala i cinjenice da su reg-
istri u racunalu bili dugacki samo 24 bita,
konverzija vremena iz cijelog u realni broj
nije mogla biti preciznija od 24 bita. Ta
konverzija je rezultirala smanjenom pre-
ciznoscu prilikom proracunavanja vreme-
na, a to znaci i prozora pracenja, Utjecaj
re smanjene preciznosti na proracunava-
nje prozora pracenja radara izravno je
proporcionalan brzini mete i duljini vre-
mena neprekidnog rada sustava. U skladu
s tim izvodenje konverzije, nakon sto je
86 HV VELJACA 2003.
sustav radio neprekidno duze razdoblje,
uzrokuje pomak prozora pracenja u
odnosu na srediste mete, smanjujuci
mogucnost uspjesnog presretanja.
Nakon utvrdivanja uzroka nepre-
ciznosti, u pocernom razdoblju pogreska
se uklanjala resetiranjem operacijskog
sustava nakon svakih 4-5 sati rada susta-
va, za sto je trebalo izmedu 60 i 90 sekun-
di. Taj postupak je uzrokovao reinicijal-
iziranje sata racunala postavljajuci na taj
nacin vrijeme opet na pocetnu (nultu)
vrijednost.
Promasal Patriota
Tijekom Zaljevskog rata dhahransku
luku i zrakoplovne haze (Saudijska
VRIJEME ZALJEVSKOG RATA
Arabija) je stitilo sest Patriot bitnica. Alfa
bitnica koja je 25. veljace neprekidno
radila vise od 100 sati, sto je uzrokovalo
znatan pomak prozora pracenja cilja,
takoder je stitila zrakoplovnu bazu. Zbog
toga sustav nije bio kadar presresti
nadolazecu Scud raketu koja je pogodila u
blizini smjestenu vojarnu i ubila 28, a
ozlijedila vise od 100 americkih vojnika.
U izvjescu General Accounting ureda,
pod oznakom GAO/IMTEe-92-96, od
veljace 1992. objasnjeno je zbog cega je
doslo do takve pogreske, Naime, uzrok
pogreske bio je softverski problem pri
pracenju i pokusaju pogotka Scud projek-
tila, pri cernu je doslo do pogreske u
racunanju vremena, uzrokovane arit-
meticktm kalkulacijama u samom
racunalu, Prozor pracenja koji predvida
iduce pojavljivanje Scud projektila u
funkciji je poznate brzine kretanja Scud
projektila i vremena posljednjeg
radarskog detektiranja. Kako bi se sto
tocnije izracunalo gdje ce se Scud opet
pojaviti vrijeme i brzina moraju biti
Principijelna shema djelovanja cjelokupnog protubalistickog obrambenog
sustava za vrijeme Zaljevskog rata
AWACS: Prima lnforrn~ij• u nt•lna
olllntiunjUlpoloh)un.pril~*')U.011
prt1J.kl:ilat•ihpros!ij•dl.lJ•n11
npovj<tdno 111Jutot\Hta·nP.1triot
radlu:bunjl\l~a.Pr•w:llrlapnic•nJ<t
rai..t. St11d u u•dnjc,j fut l•ta I hlj•
kondnuinno potr•brK podatllt o cll,fu
ruti pr•fl.:nij•epn111V1unj:1.praunja
P11trlot-ovo11ruhira.
t
.
\ 0
,i
PATRIOTdivlzijunpr!ma
.•
doj,vu u vre~nuod 30
do 60 selumdl nakon
.,,.
lamiiran,MIScud rakete.
izrazeni u realnim vrijednostima. Vrijeme
koje se mjeri u desetinama sekunde kao
interni sustavski sat mnozilo se s 1/10, da
bi se dobilo vrijeme u sekundama. Takvo
racunanje se obavljalo pornocu 24-bitnog
registra s nepornicnim zarezom. Praktick~ ,
vrijednost od 1/10, koja u binarnom
obliku nema konacnu vrijednost,
prikazana je u konacnom obliku od 24 ·
bita. Malena pogreska uzrokovana tom
pretvorbom kada se pomnozi s nekim
velikim brojem daje vrijeme u desetinka-
ma sekunde, sto je dovoljno da rezultira
znatnijom pogreskorn u pracenju.
Doista, Patriot bitnica je bila aktivna ( u
prvom stupnju pripravnosti) oko 100 sati,
tako da jedan jednostavtli proracun poka-
zuje da je rezultirajuca greska u vrenrenu,
zbog umnozenog sjeckanja, iznositi oko
0,34 sekunde. Drugim rijecima, binarnim
pretvaranjem 1/10 (1/10 je jednaka
1/24+1/25+ l/28+1/29+1/212+1/213+ ... )
dobije se
0,0001100110011001100110011001100 ...
. Tako 24 bitni registar u Patriotu sprema
vrijednost 0,00011001100110011001100,
uvodeci na taj nacin pogresku binarne
vrijednosti
0,0000000000000000000000011001100 ..
, sto odgovara vrijednosti od 0,000000095
u decimalnom obliku. Ako to pomnozirno
s brojem desetinki sekunda u vremenu od
100 sati (0,000000095_100_60_60_10 =
0,34) dobit cerno prije recenu vrijednost
pogreske u mjerenju vremena.
Ako Scud projektil putuje brzinom od
1. 700 mis, znaci da prijede vise od pola
kilometra za vrijeme od 0,34 s. Na taj
nacin nadolazeci Scud projektil bio bi
daleko izvan prozora pracenja sustava.
Dakle, preracunavanje vrernena, nakon
sto je Patriot sustav bio neprekidno akti-
van dulje razdoblje, uzrokuje to da se
~TEllTlARANO
UPOZORAVANJE:
01~rll'3Scud r:ahtu
n11konl;wisir.lnjan3
vhiniod10do1(1km
I hO• pov.bn•
podffl•onkMf
naAWACS.
-.
P;,lriotud.irpri!ll;1po1J•b11t.1
inl'imHdju i AWliCS-apomocu
koj•olkrlvaScudr.>••tun.>
ud,IJ.noniodoko100•r..,
prnr•Qf:kiPffllOtproj•klilH
1,nsln kid, J. rik•Q n~ vismi
o4olco30km,Oopr•sr•unj.1
,:ioluJnahn15dci18ukundi
1-nPffliorproj•ktil",navis.ini
od$do15kmuibn:lnu ol:;o150km
ptlblib.v;inj1od2do,kl'l'Us.
I
. ... ,,,."'"''
Odu~bUl'ljijv:':fbprot•kiaod
Patriotpro•
6do7111lnuu.
vw•n1,01ot•
~~~~~~~~~dolOOtm~~~~~~~~~~- Studnhl!,.
prozor pracenja pomjeri od sredista pro-
jektila, smanjujuci time mogucnost pres-
retanja pracenog cilja. Zanimljivo je to da
je kod Alfa bitnice poboljsan (popravljen)
program racunanja vrernena u jednorn
dijelu programskog koda, ali ne u cijelom,
sto je i dovelo do pogreske u radu
cjelokupnog sustava.
Nakon temeljite deseiomjesecne
istrage, te nakon analize videosnimaka i
provodenja dodatnih testiranja sustava
(Statement of Theodore A. Posto! before
the U.S. House Of Representatives
Committee on Government Operations,
April 7, 1992), utvrdeno je da je na
podrucju Izraela Patriot imao vrlo nizak
koeficijent uspjesnosti, On je bio ispod 10
posto, a moguce da je bio jednak nuli.
Takva nepreciznost je izravno ovisila o
pogreskama u softverskom dijelu sustava.
Utvrdeno je takoder da su se balisticki
projektili Al-Hussein, zbog
pogresaka pri projektiranju,
nakon ponovnog ulaska u atmos-
ferski pojas na visini od 15-20 km
Jamili (ponekad i u vise komada)
povecavajuci velicinu svoga
odraza na radarskom pokazrvacu i
otezavajuci racunalu postupak
iocnog utvrdivanja pozicije bojne
glave izrnedu krhotina prelom-
ljene rakete. Naime, kao sto je u
uvodu spornenuto, Iracani su
samostalno predizajnirali origi-
nalne sovjetske Scud-B projektile
dorneta oko 300 km i brzine leta
od 1.600 do 1.800 mis,
povecavajuci njihovu duljinu u
svrhu postizanja vece brzine, a
time i veceg dorneta projektila.
Tako su kod inacice Al-Hussein
povecali brzinu od 2.000 do 2.200
mis, a time i domet do 600 km, ali su
takvom preinakom smanjili stabilnost
projektila koji je se ulaskom u atrnosfers-
ki pojas lomio zbog velikog otpora zraka.
Ipak, u ovom slucaju to se pokazalo vise
kao prednost nego kao nedostatak jer je
znatno otezalo precizno odredivanje
odlornljene bojne glave izmedu krhotina
nadolazeceg projektila.
Smatra se da je 45 posLO od ukupno
158 Patriot projektila lansiranih tijekom
Zaljevskog rata presretalo krhotine iii
lazne mete. U jednorn izvjescu spomenuto
je da se jedan balisticki projektil raspao
na 14 fragmenata, te je svaki fragment
napadnut s dva Pat9ot projektila.
Naravno, neke od raketa Patriot pro-
jektili nisu presretalilzbog toga sto Patriot
postrojbe nisu bile.odgovarajuce pozi-
cionirarle radi operativne mogucnosti lan-
siranja svojih projektila iii je pracenjern
izracunato da ce rakete zbog velike nepre-
ciznosti prornasiti cilj i pasti u more
(poglavito na izraelskom teritoriju).
Nakon Zaljevskog rata
Neucinkovitost PZO sustava Patriot u
Zaljevskom ratu nije imala za posljedicu,
kao sLO se mozda ocekivalo, prekidanje iii
pak usporavanje razvoja sustava, vec se
dogodilo upravo suprotno. Naime, doslo
je do njegovog ubrzanog razvoja, koji se u
pocetku sastojao u ispravljanjti.uocenih
nedostataka tijekom ratnih operarivnih
djelovanja, a zatim nastavak daljnjeg
poboljsavanja i usavrsavanja svih d\j,elova
sustava kroz nekoliko prijelaznih inacica.
Pritom su postavljeni dodatni zahtjevi za
obranu od letjelica izvedenih stealth
tehnologijom, zatim za obranu od napred-
nih protuelektronickih tehnologija raz-
licitih zrakoplovnih sredstava, od bespi-
lotnih letjelica, od amiradijacijskih pro-
jektila, od taktickih projektila zrak-zeml-
ja, te od taktickih balistickih projektila.
Postavljen je takoder zahtjev za brzim
razrnjestanjem sustava, za velikom i
robusnom vatrenom moci, za taktickom
pokretljivoscu, za prezivljavanjem na
bojisnici, te zahtjev za jednostavnoscu
izvedbe na stupnju uporabe sustava te za
mogucnoscu meduoperativnosti s ostalim
subjektirna obrambenog sustava na
podrucju operacija.
Najprije se tijekom razdoblja od 1991.
do 1993. provodi QRP4 program, kojemu
je osnovna uloga bila eliminiranje svih
uocenih nedostataka sustava za vrijeme
Zaljevskog rata. On je sadrzavao
mogucnost upravljanja lanserima M901 s
vecih udaljenosti pornocu ECS postaje, u
svrhu veceg teritorijalnog pokrivanja
paljbene jedinice, tako da je vec tijekorn
veljace 1991. uspjesno demonstrirano lan-
siranje s udaljenosti od 10 km. Osim toga
poboljsan je racunalni sustav i programski
kod, tako da danasnji racunalni sustavi
Patriota sadrze registre duljine 64 bita, te
na taj nacin uvelike povecavaju preciznost
pracenja. Poboljsan je radarski sustav, pri
cernu je povecana snaga radara i sirina
frekvencijskog pojasa radi veceg dometa i
rezolucije radara u svrhu razlikovanja
RCS5 ciljeva s malom odraznom
povrsinom. Povecanje dometa je pridonije-
lo ranijem otkrivanju ciljeva, a time i dobi-
vanju na vremenu pri pripremanju sustava
za protudjelovanje. Uvedena je autornatska
orijentacija lansirnih postaja i radara u
prostoru, za razliku od prijasnjeg rucnog
narnjestanja, sto je znatno ubrzalo postavl-
janje sustava na branjenom podrucju.
Usporedno je pokrenut slican program
nazvan GEM6 projektil, koji ukljucuje
dtzajniranje naprednijeg kompozitnog
kucista i pogona projektila, cirne se
povecao domet za 30-40% i mogucnost
presretanja na vecim visinama i vecim
dometima od osnovnog projektila PAC-2.
Napravljena su takoder
poboljsanja na prednjem pn-
jamnom dijelu radi boljih
znacajki trazila pri pracenju cil-
jeva s malom odraznom
povrsinorn. Uveden je napred-
niji i brz! upaljac, radi
povecavanja ucinkovitosti neu-
traliziranja bojnih glava bal-
istickih projektila klase Scud,
pri velikim brzinama pribliza-
vanja.
Tijekom veljace 1995.
americkoj vojsci isporuceno je
otprilike 350 (180 novih i 165
modificiranih) PAC-2 GEM
projektila, a do travnja 1999.
isporuceno je jos vise od 1.000
setova projektila.
Naravno, razvoj sustava se i
dalje usmjerio na borbu protiv
taktickih balistickih projektila, sto je
uvjetovalo razvoj PAC-3 inacice, cija
okosnica postaju novorazvijena
tehnoloska rjesenja koja se najbolje mogu
oslikati uvodenjem napredne kineticke
bojne glave koja sada radi na jednom
sasvim novom principu.
Napomene:
Fort Bliss (1): Americka sredisnja PZO vojna baza
smjestena u El Pasu, I exas.
AWACS (2): Airborne Warning And Control
System je kmnunikacijski sustav za uzbunjivanje i
nadzor zraCnog prostora postavljen na zrako-
plovnoj platformi.
WCC (3): Weapons Control Computer je glavno
racunalo u cijelom Patriot sustavu.
QRP (4): Quick Responce Programje program
brzog otklanjanja uocenih nedostataka u radu
Patriota za vrijeme Zaljevskog rata.
RCS (5): Radar Cross Section maze se prevesu kao
radarska povrsina cil]a, Sta bi bila velicina one
odrazne povrsine ad koje se reflektiraju radarski
signali bez obzira na stvarnu velicinu cilja.
GEM (6): Guidance Enhanced Missile maze se pre-
vesti kao projektil s naprednirn vodenjem, dok u st-
vamosti taj projektil ima jos nekoliko znatnijih po-
boljsanja u oclnosu na standardni PAC-2 projektil.
VELJACA 2003. HV 87
 MEKO A porodica fregata i korveta
EKO A serija nasta-
M
la je iz njihovog po-
znatog i vrlo us-
pjesnog projekta
MEKO porodice
fregata iz prve polovice osamdesetih
godina proslog stoljeca, Vee su onda
fregate klase MEKO bile zasnovane na
djelomicno modularnoj konstrukciji i
bile su medu prvim zapadnim visenam-
jenskim fregatama s namjenom da se
postigne sto bolji odnos cijene i ucin-
kovitosti. Poznato je da su jos u to vri-
jeme fregate vecinorn bile specijalizira-
ne za protupodrnorrucku i I iii protu-
zracnu borbu. Vrijednost MEKO fregata
je svojedobno bila prepoznata u mno-
gim ratnim mornaricama te je projekt
dozivio znatan trzisni uspjeh.
Nova porodica MEKO A ukljucuje
tri osnovne podinacice: MEKO AlOO
korvete velicine oko 1650 tona, MEKO
A200 korvete (fregate) velicine oko
3500 t te ophodni brodovi MEKO
lOOPVod oko 1500 t. Ti brodovi su
kao i prethodna porodica modu-
larne konstrukcije, a poboljsanja
ukljucuju povecanu nosivost s
obzirom na istisninu, stealth
karakteristike, napredni pogons-
ki sustav te borbene sustave
otvorene, modularne izvedbe.
I za tu seriju brodova postoji
znatan interes ratnih mornarica
te je vec postigla uspjeh. Cetiri
protuzracne korvete A200 je
narucila juzna Afrika i trebaju
88 HV VELJACA 2003.
uci u uporabu 2004. Poljska je narucila
sest korveta AlOO u sklopu njihovog
Projekta 621 koje ce se graditi u Polj-
skoj s isporukom prve korvete slijedece
godine. Takoder i Njernacka ratna mor-
narica je narucila pet brodova teme-
ljenih na AlOO oznake K-130. Nizo-
zernska je zainteresirana takoder kao i
Njernacka za litoralnu inacicu tog pro-
jekta. Malezija se odlucila za sest op-
hodnih inacica od kojih ce se dva izgra-
diti u Njemackoj, a ostali u Maleziji.
Kao i kod prethodne porodice, ka-
rakteristika MEKO A jest modularnost
konstrukcije. Rijec je o platformama
koje mogu primiti standardizirane
module s oruzanim iii elektronickim i
upravljackim funkcijama i ukljucuju
vlastite izvore energije, klimu, venti-
laciju te informaticku rnrezu a medu-
sobno is brodom se povezuju stan-
dardiziranim suceljirna. To omogucuje
maksimalno prilagodavanje projekta
zeljama i mogucnostima kupaca te uve-
like olaksava i smanjuje troskove mod-
ernizacije brodova. Ipak treba napome-
nuti da je rijec o modularnoj gradnji, a
ne o modularnosti u smislu brze prom-
jene konfiguracije s obzirom na zadacu.
Da bi se povecala otpornost na
pogotke trup broda je izgraden s nizom
pregrada (glavna ide okomito cijelom
duzinom trupa) i odjeljaka koji spre-
cavaju sirenje eksplozije i njezinih po-
sljedica te osiguravaju ocuvanje longi-
tudalne stabilnosti. Time se znatno
umanjuje i mogucnost pucanja broda
na dva dijela. Prema navodima proiz-
vodaca te mjere nernaju premca u kon-
strukciji slicnih brodova. Kod svih
inacica je prerna tvrdnjama proizvodaca
bitno smanjena zamjetljivost u svim
spektrima. Da bi se smanjio radarski
odraz primijenjena je takozvana X-
forma s plocama nadgrada postavljenim
u izrnjenicnim kutevima te izbjegava-
njem pravih kuteva. Infracrvena slika
broda je navodno umanj;na za 75 % u
odnosu na klasicno gradene brodove
slicne velicine izbacivanjem dimnjaka
urnjesto kojeg je postavljen vodoravni
ispusni sustav s hladenjem ispusnih
plinova pornocu morske vode (cime se
smanjuje temperatura plinova ispod
100 stupnjeva Celzijusa) koji se onda
ispustaju neposredno iznad povrsine
mora. Velika je pozornost takoder pok-
Ionjena smanjenju magnetskog i akus-
ticnog potpisa unaprijedenim provje-
renim metodama kao sto je primjerice
postavljanje pogona na fleksibilne
nosace.
K130
Cjelokupni projekt za pet novih nje-
mackih korveta nazvan je ARGE Kl30 i
u njemu su sjedinjena brodogradilista
Friedrich Lurssen Werft i Thyssen
Nordseewerke pod kontrolom Blohm
und Vossa. ·
K-130 ce zamijeniti raketne topov-
njace Type 143A i 148. Prvobitno je
planirana gradnja cak petnaest korveta.
Kao sto je vec spomenuto te ce korvete
biti prilagodene litoralnom ratovanju
sto je rezultat promijenjenih ratnih
zahtjeva nakon Hladnog rata. Litoralna
orijentacija klase Kl30 vidi se iz plani-
ranog naoruzavanja osmostrukim lan-
serima raketa za unistavanje kopnenih
ciljeva Polyphem. To je sustav dometa
60 kilometara ( a u buducnosti jos
veceg ) s mogucnoscu lansiranja raketa
s razlicitih platformi (kopnenih vozila,
zrakoplova, helikoptera, brodova iii
podmorrnica). Rakete se vode preko
optickog kabla koji prenosi sliku s ter-
movizijske kamere u nosu rakete do
operatera sustava. Takav nacin vodenja
je prakticki imun na izravne protum-
jere i ornogucava vrlo precizno i selek-
tivno djelovanje po ciljevima, a osim
toga pruza i usputne izvidnicke
mogucnosti. Rakete pogoni turbom-
lazni motor, a bojna glava je visenarn-
jenska, tezine 15 kilograma. Korvete ce
jos biti naoruzane fednim topom 76
mm, s dva topa 27 yim, osam pro-
tubrodskih raketa R~-15 Mk.2, dva
dvadesetjednocijevna RAM lansera pro-
turaketnih raketa dometa 9.6 km, a bit
ce jos opremljeni radarom TRS-3D/332
te platformom za helikopter .NH-90, no
samo s hangarom za smjestaj dvije
bespilotne letjelice. Bespilotne letjelice
su jos jedna specificnost vezana uz
litoralnu orijentaciju klase Kl30 i najv-
jerojatnije je rijec o letjelicama tipa
Seamos koje su jos u razvoju. Seamos je
bespilotna letjelica s okomitim polije-
tanjem i slijetanjem (VTOL- Vertical
Take-off Or Landing) tvrtki Dornier
GmbH i DaimlerChrysler Aerospace.
Najveca poletna tezina Seamosa iznosi
1100 kg i nosi do 140 kg korisnog tere-
ta, odnosno senzora koje bi trebale
ciniti TV i termovizijske kamere i
radar. Naravno, letjelica ce imati data-
link za prijenos podataka u realnom
vremenu. Seamosov plafon Ieta iznosi
oko 4000 m, a moci ce ostati u zraku
vise od cetiri sata,
Juznoafricke korvete A200
U gradnji tih korveta velikim dijelom
sudjeluju mnoge juznoafricke tvrtke
organizirane u SA Corvette Group i
odgovorne su za integraciju oruzanih
sustava i elektronickih podsustava.
Ugradit ce se borbeni upravljacki sustav
i navigacijski podsustav tvrtke African
Defence Systems. Ta ce tvrtka osigurati
i sustave upravljanja podvodnim sus-
tavima kao sto su sonari i torpeda.
Tvrtka Grintek Electronics Systems ce
ugraditi unutarbrodski komunikacijski
sustav Seacom temeljen na elektroop-
tickoj mrezi i modulamom software i
hardware arhitekturom.
Raketno naoruzanje ce ciniti dva
cetverostruka lansera protubrodskih
raketa MM 40 Exocet dometa 70 kilo-
metara, dva osmostruka vertikalna
lansera PZO raketa Umkhonto tvrtke
Kentron dometa do 12 km s inercijskim
i infracrvenim terminalnim vodenjem
te bojnom glavom od 23 kg. Brodovi ce
imati jos po jedan top OtoBreda od 76
mm skinutih sa postojecih ophodnih
brodova juznoafricke ratne momarice s
ugradnjom elektricnog pogona topova
umjesto starog hidraulicnog. Za, prven-
stveno, proturaketnu obranu postavit
ce se LIW-ov top 35 DPG kalibra 35
mm koji bi trebao osigurati unistavanje
krstarecih raketa na 2,5 km, odnosno
nadzvucnih raketa na 1,5 km od broda.
VELJACA 2003. HV 89
 pelerski propulzori). Dva dizel motora
MTU 16V 1163 TB 93 pojedinacne sna-
ge 5920 kW pokrecif upravljive vijke, a
jedna plinska turbina GE LM 2500 od
20000 kW pogoni vodenu mlaznicu i
osigurava brzinu vis~ od 27 cvoroua, ,,

Malezijski brodovi

Ti ophodni brodovi imaju istisninu

A200 ce moci primiti i po jedan
helikopter srednje velicine,
Ciljnicki sustav ce ciniti sustav RTS
6400 tvrtke Reutech Systems sastoji se
od radara u X-bandu s dometom vise
od 25 km za ciljeve velicine lovca i vise
od 16 km za rakete i to po losern vre-
menu, termovizijskoog sustava koji radi
u dva raspona valnih duljina (3-5 i 8-13
mikrona) te laserskog daljinomjera.
elektronicko ratovanje postavit ce se
integrirani RWR i sustavi za ometanje i
lanseri mamaca tvrtke Grintek.
Za kupce A200 se, u pravilu, nudi
izbor izmedu dva dalekodometna
ra tvrtke Hollandse Signaal Apparaten
APAR iii SMART-I, a postoji moguc-
nost i integracije americkog SPY-IF. Iz
dostupnih podataka nije jos jasno za
koji se radar odlucila juzna Afrika.
Pagon MEKO A200 za juznu Afriku
Za se temelji na CODAG-WARP konfigu-
raciji (kombinirani dizel motor i plins-
ka turbina-vodomlazni i poboljsani pro-
1650 tona. Bit ce naoruzani s po jednim
toporn OtoBreda 76/62 Rapido i jedcim
OtoBreda/Mauser od 30 mm, s tim da je
predvidena mogucnost kasnije ugradnje
CIWS raketnog sustava RAM i dva lan-
sera za MM 40 Exbcet. Borbeni uprav-
Ijacki sustav ce biti STN Atlas ,:lektro-
nik COSYS llOMl s elektrooptickim
rada- ciljnickim sustavom TMEO tvrtk~ Oer-
likon Contraves. Glavni radar ce biti
EADS-av TRS-3D/16 ES. Jos ce imati
sonar za izbjegavanje zapreka MSD
3060 te ALEX sustav za izbacivanje ma-
maca. Brodovi ce biti pogonjeni s dva
dizel motora Caterpillar 3616 od 5450
kW koji ce prenositi snagu na dva
upravljiva vijka.

111AOO AlOO A200 lOOl'V K·130 Moftqski lOOl'V JuUfi.A200

DUZINA 90.6m 118.7 m 84.9 m 88.3 m 91.1 m 121 m I ~~
SIRINA 13.35m 15.8m 12.45m 13.23m 12J5m 16.34 m
GAZ 3.45 m 3.4 m 4.4
ISTISNINA cca l6S0t ao3500t cca 1500 I 16501 cca 16S0 I 35001
BRZINA > 30 cv > 29 cv > 22 cv > 26 cv > 22 cv 27 cv (kJS1areco 20 M
llOPIOV > 4000nm 4000nm 5000 nm pri 15 lv 2500nm
POSADA 94 130 (+20) 29 (+11) 65 78 (+15) 120
- --
Zahvaljujuci modularnoj gradnji porodica fregata i korveta
MEKD A ima moguenest koristenja najrazlieitijih kombinacija
pogona kao sto SU CODAG, CODAO, CODOG i drugi

90 HV VELJACA 2003.