Elektroenergetska

postrojenja
Općenito
Stručni studij
Predavač: izv.prof.dr.sc. Goran Knežević

Autori nastavnog materijala:

- doc.dr.sc. Zoran Kovač,
- Marijan Kalea, dipl.ing,
- izv.prof.dr.sc. Goran Knežević
 Sadržaj

A) Električna postrojenja općenito

B) Elementi glavnog postrojenja
C) Pomoćno postrojenje
D) Izgradnja, pogon i održavanje
električnih postrojenja

2
Ishodi učenja:

1. razumjeti klasifikaciju i osnovne sheme elektroenergetskih rasklopnih

postrojenja
2. vrjednovati sve elemente elektroenergetskog postrojenje prema
njihovoj namjeni
3. vrjednovati proračunate struje kratkih spojeva u postrojenju
4. napraviti odabir elemenata elektroenergetskog postrojenja prema
strujnim, naponskim, toplinskim opterećenjima te silama koje djeluju na
elemente postrojenja
5. kreirati uzemljivački sustav postrojenja
6. vrjednovati vrste zaštite u elektroenergetskim postrojenjima

3
 Nastavna
Aktivnost studenta Metoda procjene Bodovi
metoda
Evidentiranje nazočnosti.
Minimum potreban za potpis
Predavanja (PR),
Pohađanje nastave iznosi: Min Max
Auditorne vježbe
Predavanja 30 sati,
(AV),
Auditorne vježbe 15 sati,
Konstrukcijske
Konstrukcijske vježbe 30 sati 70% (52 nastavna sata)
vježbe (KV)
0 0

Min Max

Kontrolne zadaće 20 40
Rješavanje zadataka (pismeni ispit) Provjera riješenih zadataka
Min Max

Rješavanje problema Konstrukcijske Vrednovanje rješenja za 5 10

zadanog na KV vježbe (KV) zadani problem
Min Max
Priprema za usmeni ispit i
25 50
usmeno odgovaranje na
pitanja Usmeni ispit Provjera danih odgovora
Σ Max
Σ Aktivnosti 100
A) Električna postrojenja općenito
1. ELEKTRIČNA POSTROJENJA
1.1 Osnovne zadaće postrojenja
1.2 Osnovna svojstva
1.3 Klasifikacije
1.4 Ključni događaji
1.5 Životni vijek postrojenja

2. UTJECAJI NA I IZ OKOLINE
2.1 Električki utjecaji
2.2 Prostorni utjecaji
2.3 Fizički utjecaji
2.4 Kemijski utjecaji
2.5 Kemijski utjecaji

3. GRAĐA POSTROJENJA
3.1 Primarno postrojenje
3.2 Sekundarno postrojenje
3.3 Pomoćni uređaji i sustavi
3.4 Telekomunikacije 5

3.5 Uzemljenje
4. OSNOVNE SHEME POSTROJENJA
4.1 Jednostruke i sekcionirane sabirnice
4.2 Dvostruke sabirnice
4.3 Trostruke sabirnice
4.4 Glavne + pomoćne sabirnice
4.5 S izvlačivim prekidačima
4.6 Postrojenja na odvojcima
4.7 H-shema
4.8 Svojstva osnovnih shema

5. MATERIJALI ZA GRAĐU POSTROJENJA

6. DIMENZIONIRANJE ELEMENATA POSTROJENJA

6.1 Naprezanja po vrstama
6.2 Naprezanja po uzrocima
6.3 Tipični kvarovi u mrežama
6.4 Naponsko dimenzioniranje
6.5 Strujno dimenzioniranje

6
 1. ELEKTRIČNA POSTROJENJA
 Električna rasklopna postrojenja
= električna postrojenja = rasklopna postrojenja =
postrojenja
(njem. Schaltanlagen, engl. Switchgear).

 Električna rasklopna postrojenja omogućuju

električna spajanja i razdvajanja generatora,
transformatora, vodova i dijelova električnih mreža.

7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
1.1 Osnovne zadaće postrojenja

 uspostavljanje poželjnih uklopnih stanja

električne mreže;

 prekid pogona dijelova mreže u trajnom

prisilnom zastoju - kvaru (zaštita).

25
 1.2 Osnovna svojstva

 sigurnost ljudi i imovine;

 tehnička funkcionalnost;
 pouzdanost
- otpornost prema naprezanjima u normalnom
pogonu;
- otpornost prema naprezanjima pri kvarovima;
- otpornost prema utjecajima okoline;
 ograničeno djelovanje na okolinu;

26
 prostorna štedljivost;
 mogućnost efikasne izgradnje;
 mogućnost potpunog nadzora i
upravljanja u pogonu;
 mogućnost sustavnog održavanja;
 mogućnost proširenja-dogradnje;
 produktivnost;
 ekonomičnost.

27
1.3 Klasifikacije

IZVEDBA

NAPON SMJEŠTAJ

KLASIFIKACIJA
POSTROJENJA

NAMJENA
IZLOŽENOST

28
Klasifikacije – prema naponu
 Niskonaponska (do 1000 V, ali najčešće kod
nas 0,4 kV – 400 V)
 Srednjonaponska (u nas: 35, 20, 10, 6 kV)
 Visokonaponska (400, 220, 110 kV)

29
Klasifikacije – prema namjeni
 Elektroprivredna
-postrojenja elektrana
-postrojenja u prijenosnoj mreži
-postrojenja u distribucijskoj mreži

 Industrijska

 Specijalna (rudarska, brodska,

željeznička, privremena, ...)

30
 Klasifikacije – prema izvedbi
VN-postrojenja
-otvorena
-izolirana plinom
SN-postrojenja
- prema izolaciji:
-otvorena
-oklopljena
-izolirana plinom ili krutom izolacijom
-prema osnovnoj konstrukciji
-s čvrsto ugrađenim aparatima
-s izvlačivim prekidačem (i drugim aparatima)
NN-postrojenja
-otvorena
-oklopljena 31

-zatvorena
Klasifikacije – prema smještaju

 Vanjska - postrojenja na otvorenom

prostoru

 Unutrašnja - postrojenja u zatvorenom

prostoru

32
Klasifikacije -prema izloženosti
atmosferskim (električkim) utjecajima

 Izložena postrojenja

 Neizložena postrojenja

33
 1.4 Ključni događaji
~1900 Uljni prekidač, primarni nadstrujni relej
~1910 Sekundarni nadstrujni relej
~1930 Hidromatski, malouljni i pneumatski prekidač
~1940 Daljinsko vođenje, žično
~1960 Primjena SF6 i vakuuma, elektroničko daljinsko vođenje
~1970 Modularna proizvodnja postrojenja, primjena svjetlovoda
~1980 ZnO-odvodnici prenapona
~1990 Numerička zaštita, daljinski pristup
Tendencije:
Smanjenje volumena, tlocrta, održavanja, oklopljena postrojenja,
predfabriciranje, integrirana postrojenja, složena struktura upravljanja,
lokalna automatizacija i autonomija osnovnih funkcija, visoka
pouzdanost i samokontrola.
34
Električna postrojenja u EES
Hrvatske (stanje 31.12.2017.)
Gornji napon (kV) Broj (kom.)
400/x 6
220/x 14
110/x 180
35, 20, 10

35
36
Električna postrojenja
27.3.2019.

37
Električna postrojenja
27.3.2019.

38
1.5 Životni vijek postrojenja

Proizvodnja opreme i materijala

Izgradnja (projektiranje i građenje)

Korištenje (pogon i održavanje)

Dogradnje i rekonstrukcije
39
2. UTJECAJI NA I IZ OKOLINE

KEMIJSKI

FIZIČKI

ELEKTRIČKI

PROSTORNI

40
Utjecaji na i iz okoline

A) Električki utjecaji
B) Prostorni utjecaji
C) Fizički utjecaji
D) Kemijski utjecaji

41
42
2.1 Električki utjecaji

ATMOSFERSKA ELEKTRIČKA
PRAŽNJENJA
VISOKI NAPON

STRUJA UZEMLJIVAČEM
NAPON DODIRA
IZNOŠENJE POTENCIJALA

43
Električki utjecaji:
NA Opasnost od visokog napona
NA Struja uzemljivačem, napon dodira, iznošenje potencijala
IZ Atmosferska el.pražnjenja

44
2.2 Prostorni utjecaji

ZAUZIMANJE
PROSTORA

HIDROLOŠKI
OPASNOST OD POPLAVA
ESTETSKO OPTEREĆENJE

SEIZMIČKI UTJECAJI

45
Prostorni utjecaji:
NA Zauzimanje prostora
NA Estetsko opterećenje
IZ Seizmički utjecaj
IZ Hidrološki, opasnost od poplave

46
2.3 Fizički utjecaji

MEHANIČKO OPTEREĆENJE

KONDENZACIJA
SNIJEGOM, LEDOM,

SNIJEG
KIŠA
VJETROM

ZAGAĐENJE PRAŠINOM
SOLJU
BUKA

NISKA I VISOKA
TEMPERATURA

APSORPCIJA TOPLINE
EMISIJA TOPLINE

PREMOŠTENJE ŽIVOTINJAMA

47
Fizički utjecaji
NA Emisija topline
IZ Apsorpcija topline
NA Buka
IZ Zagađenje prašinom, solju, ...
IZ Kondenzacija, kiša, snijeg
IZ Premoštenje životinjama
IZ Meh.opterećenje snijegom, ledom i vjetrom
IZ Niska i visoka temperatura

48
2.4 Kemijski utjecaji

EKSPLOZIVNA ATMOSFERA
OPASNOST OD POŽARA

KOROZIJA

49
2.5 Kemijski utjecaji

NA/IZ Opasnost od požara

NA Opasne tvari, osobito transformatorsko ulje
IZ Korozija
IZ Eksplozivna atmosfera

50
3. GRAĐA POSTROJENJA
 Električni dio
-primarno, glavno postrojenje
-sekundarno, pomoćno postrojenje
-pomoćni uređaji i sustavi
-telekomunikacije
-uzemljenje
 Građevinski dio (specifični i opći objekti)

51
3.1 Primarno postrojenje

 Sabirnice
 Polja

52
Sabirnice i polja

SABIRNICE

Sabirnički rastavljač

Prekidač

Strujni mjerni
transformator

Naponski mjerni
transformatori

Vodni rastavljač

Uzemljivač

POLJE

Vod, dalekovod, kabel 53

Uloga sabirnica

Sabirnice = električki čvorište mreže; ako su zbog

kvara ili održavanja neraspoložive, svi priključeni
vodovi, transformatori, generatori - izvan pogona.

Prekidači (eventualno: sklopke) = neizbježni element

svakog priključka na sabirnice; ako su neraspoloživi -
priključak izvan pogona. Jedne sabirnice u
postrojenju: nemoguć razdvojen pogon dijelova mreže.
Povećanje fleksibilnosti i redundancije - veće,
složenije i skuplje postrojenje.

Uz složenije glavno postrojenje - višestruko složenije

pomoćno postrojenje. 54
 Uloga polja

 vodna polja (VP) za priključak vodova na

postrojenje,
 transformatorska polja (trafo-polja, TP) za
priključak transformatora na postrojenje,
 generatorska polja (GP) za priključak
generatora,
 mjerna polja (MP) za priključak mjernih
transformatora,
 spojna polja (SP) za povezivanje sabirničkih
sustava, u postrojenjima s više sustava
sabirnica.
55
Elementi glavnog postrojenja
 Sabirnički i spojni vodiči, izolatori
 Kabeli u postrojenjima
 Rastavljači, prekidači, sklopke, osigurači
 Odvodnici prenapona
 Mjerni transformatori (strujni i naponski)
 Energ.transformatori u postrojenjima
 Prigušnice, kondenzatori, otpornici

56
3.2 Sekundarno postrojenje

 Signalizacija
 Mjerenje
 Zaštita
 Upravljanje
 Regulacija
 Automatizacija
 Registracija

57
3.3 Pomoćni uređaji i sustavi

 Napajanje električnom energijom (izmjeničnim i

istosmjernim pomoćnim naponom)
 Zaštita od munje
 Protupožarna zaštita
 Rasvjeta (opća i nužna)
 Grijanje, hlađenje i prozračivanje

58
3.4 Telekomunikacije

 Govorne potrebe
 Procesne potrebe (za daljinski nadzor i upravljanje, za
komuniciranje uređaja zaštite, mjerenja, ...)

59
 3.5 Uzemljenje

 Zaštitno uzemljenje
 Gromobransko uzemljenje
 Pogonsko uzemljenje

Pogonsko Gromobransko Zaštitno

uzemljenje uzemljenje uzemljenje

60
 Komunikacije, veze s
centrom i/ili susjednim
postrojenjima

Pomoćno (sekundarno)
postrojenje

Mjerenja Nalozi za promjene

Pomoćni uređaji i sustavi Signali stanja

Glavno (primarno)
postrojenje

Vodovi, primarne veze s

elektroenergetskim sustavom

61
SABIRNICE P

Rastavljač

Okidač

Prekidač
Svitak za
isključ. Lokalno
prekid. Isključ.

Zaštitno
SMT
uzemljenje

A
POLJE
Nadstrujni
Mjerenje
relej
struje

Lokalna
Signaliz. Izvor
položaja pomoćnog
napajanja

N
Vod 62
alarmna položaja Daljinska signalizacija i/ili registracija događaja
4. OSNOVNE SHEME POSTROJENJA
Osnovna shema karakterizirana je sabirnicama, poljima i
njihovim električkim odnosom. Pojedinoj osnovnoj shemi
svojstveno je:
 pogonska fleksibilnost (manje ili više mogućih uklopnih
stanja)
 pogonska redundancija, zalihost (ugrađena rezerva u
postrojenju za mogućnost pogona mreže i pri
stanovitim očekivanim kvarovima aparata, te - osobito -
pri redovnom održavanju aparata i pojedinih dijelova
postrojenja).

63
TS i RP

A
TRANSFORMATORSKA RASKLOPNO
STANICA POSTROJENJE

Gornjonaponsko
postrojenje

Sabirnice
Transformatori

Polja

Donjonaponsko
postrojenje

64
 4.1 Jednostruke i sekcionirane
sabirnice

Sabirnice Sekcija A Sekcija B

Polje 1 Polje N

65
4.2 Dvostruke sabirnice
Sistem 1

Sistem 2

66
4.3 Trostruke sabirnice

Sistem 1

Sistem 2

Sistem 3

67
4.4 Glavne + pomoćne sabirnice
Glavne sabirnice

Pomoćne sabirnice

68
4.5 S izvlačivim prekidačima

69
4.6 Postrojenja na odvojcima

70
4.7 H-shema

71
4.8 Svojstva osnovnih shema

72
73
Jednopolna shema po IEC
IEC sabirnice

rastavljač

prekidač

naponski mjerni transformator

strujni mjerni transformator

odvodnik prenapona i uzemljenje

energetski transformator

kabel s kabelskim glavama

prigušnica

kondenzator 74
Stariji simboli za sheme

75
 Još neki simboli IEC

regulacijski
SMT s dvije jezgre NMT u jednoj fazi osigurač autotransformator transformator izvlačivi prekidač

76
5. MATERIJALI ZA GRAĐU
POSTROJENJA
 Materijali za vodiče:
E-Cu, E-Al, AlMgSi0
 Materijali za izolaciju – kruti:
porculan, epoksidna smola, XPE
 Materijal za izolaciju – tekući:
transformatorsko ulje
 Materijali za izolaciju – plinoviti:
zrak, SF6

77
Zrak, ulje i SF6

78
6. DIMENZIONIRANJE
ELEMENATA POSTROJENJA

6.1 Naprezanja po vrstama

 Dielektrička naprezanja izolacije

 Toplinska naprezanja vodiča i izolacije
 Mehanička naprezanja vodiča, izolacije, aparata
 Naprezanja sklopnih aparata pri sklapanju

79
6.2 Naprezanja po uzrocima

 Napon
-stalno (pogonski napon)
-povremeno (sklopni i atmosferski prenaponi)
 Struja
-stalno (pogonska struja)
-povremeno (struja kratkog spoja)
 Ostali uzroci
-stalno (toplina, sile težine i zatezanja, te sile radi
toplinske dilatacije)
-povremeno (vjetar, snijeg, led)
80
6.3 Tipični kvarovi u mrežama

 Tropolni kratki spoj

 Dvopolni kratki spoj
 Dvopolni kratki spoj sa zemljom
 Jednopolni kratki spoj

Kvarovi koji nisu kratki spojevi:

 Zemljospoj (jednostruki)
 Dvostruki zemljospoj
 Prekid vodiča bez spoja sa zemljom

81
Različite vrste kratkih spojeva:
a) tropolni kratki spoj,
b) dvopolni kratki spoj,
c) dvopolni kratki spoj uz istovremeni dodir sa zemljom (u uzemljenoj
82 mreži),
d) jednopolni kratki spoj (u uzemljenoj mreži)
Zemljospoj

3 3

2 2

1 1

n Cz n Cz
Zz =  Zz = 

z z

a b

Mreža s neuzemljenim (izoliranim) zvjezdištem

a) zdrava mreža
b) dozemni kvar jedne faze (zemljospoj)
Jednofazni kratki spoj (neposredno uzemljenje)

3 3

2 2

1 1

n Cz n Cz
Zz = 0 Zz = 0
z z

a b

Mreža s neposredno uzemljenim zvjezdištem

a) zdrava mreža
b) dozemni kvar jedne faze (jednopolni kratki spoj)
 Jednofazni kratki spoj (posredno uzemljenje)

3 3

2 2

1 1

n Cz n Cz

Z z = jX z = z Z z = Rz Z z = jX z = z Z z = Rz
= jL z = j L z

a b

Mreža s posredno i niskoomski uzemljenim zvjezdištem preko

induktivitata
ili djelatnog otpora
a) zdrava mreža
b) dozemni kvar jedne faze
6.4 Naponsko dimenzioniranje

 Nazivni napon mreže (efektivna linijska vrijednost)

 Najviši napon mreže
 Najviši napon opreme
 Podnosivi 1-minutni napon (50 Hz)
 Podnosivi atmosferski udarni napon
 Podnosivi sklopni udarni napon

86
Podnosivi naponi i najmanji razmaci

87
Udarni naponski val

88
6.5 Strujno dimenzioniranje

 Nazivna struja (efektivna linijska vrijednost)

 Udarna struja kratkog spoja (dinamička struja)
 Struja mjerodavna za ugrijanje pri kratkom spoju
(termička struja, kratkotrajna struja)
 Rasklopna struja (Sr = 1,73 · Ir · Un)

89
Struja kratkog spoja

90
Struja kratkog spoja za kratki spoj
daleko od generatora

Struja

Padajuća aperiodska komponenta iDC

2 2 I k"
ip
A

2 2 I k = 2 2 I k"
Vrijeme

91
Struja kratkog spoja za kratki spoj
blizu generatora

Struja

Padajuća aperiodska komponenta iDC

2 2I k
2 2 I k"
ip
A

Vrijeme

92
Struja KS i blizina generatora

 KS u (električkoj) blizini generatora

Vremenski oblik struje KS) je sinusni, vremenom
padajuće amplitude i s pomakom prema vremenskoj osi,
koji također vremenom opada i nestaje, čime struja
postaje simetrična prema vremenskoj osi. Konačno
(kada ne bi došlo do isključenja KS), struja KS postaje
sinusnog oblika stalne amplitude. Ik” > Ik’ > Ik
 KS (električki) daleko od generatora
Ik” ≈ Ik’ ≈ Ik

93
Struja KS prema vrstama KS
 Trofazni KS

c Un
I 3ks '' =
3  Z k ,d ''
 Dvofazni KS

c Un
I 2"ks =
Z ''k ,d + Z ''k ,i
  Jednofazni KS

c  3 Un
I1ks '' =
Z k ,d '' + Z k ,i '' + Z k ,0 ''
 Struja KS i dimenzioniranje
A) Udarna struja kratkog spoja

- maksimalna tjemena vrijednost očekivane struje kratkog spoja,

vrijednost udarne struje kratkog spoja ip značajno ovisi o trenutku
nastanka kratkog spoja. Proračun udarne struje kratkog spoja se
odnosi na moment nastanka kratkog spoja za koji je struja kratkog
spoja maksimalna (kratki spoj nastupio u trenutku kada je vrijednost
napona jednaka nuli, jer je tada najveća vrijednost istosmjerne
komponente).
R
Iu =   2  I ''
k  = 1,02 + 0,98  e
−3
X

Faktor  je udarni koeficijent koji uzima u obzir utjecaj istosmjerne

komponente struje kratkog spoja, a ovisi o omjeru R/X.
Faktor  za omjere R/X i X/R se uzima iz dijagrama, a može se odrediti i
aproksimativnom jednadžbom:
97

  1.02 + 0.98e −3 R / X
a) b)
2,0

1,8

1,6

 1,4


1,2

1,0
0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 1,2 0,5 1 2 5 10 20 50 100 200

R/ X X /R

98
 Struja KS i dimenzioniranje

B) Rasklopna struja kratkog spoja

- Pri proračunu struja kratkog spoja u sustavima napajanim generatorima,

elektranama i motorima (kratki spojevi u blizini generatora), opadanje
simetrične rasklopne struje kratkog spoja se uzima u proračun preko
faktora :

I b = I k"
pri čemu je  ovisan o minimalnom vremenu do odvajanja kontakata
tmin i o omjeru početne struje kratkog spoja i nazivne struje
generatora

99
 1.0
Minimalno vrijeme odvajanja t min

0.02 s
0.9

0.05 s
0.8
0.1 s


 0.25 s
0.7

0.6

0.5
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
I k" / I nG

100
 Struja KS i dimenzioniranje

C) Termička struja kratkog spoja

- Efektivna vrijednost tzv. srednje struje kratkog spoja koja bi za vrijeme

kratkog spoja proizvela istu količinu topline, kao i stvarna struja kratkog
spoja:

I kt = I k''  m + n

gdje je:
m – član određen istosmjernom komponentom struje kratkog spoja,
ovisan o trajanju kratkog spoja i udarnom faktoru 
n – član određen izmjeničnom komponentom udarne struje, ovisan o
trajanju kratkog spoja i omjeru početne i trajne struje

101
102
6.6 Izbor (i) i kontrola (k) opreme

103