You are on page 1of 3

BRONČANE STATUETE MERKURA (HERMESA) IZ ZBIRKE DR.

DAMIRA KOVAČA IZ ZAGREBA Riječ je o 5 brončanih statueta s prikazom Merkura iz arheološke zbirke dr. Damira Kovača. Tri statuete potječu iz područja Donje Panonije – dvije su iz okolice Vinkovaca (Cibalae), a jedna iz Osijeka (Mursa), jedna je iz Gornje Panonije, iz Siska (Siscia), posljednja potječe iz okolice Plomina (Flanona) u Istri. Sve statuete Merkura prikazuju s atributima koji ga karakteriziraju kao zaštitnika putnika i trgovaca (maruspij i kaducej), neke su bez petasa, ali s krilcima na glavi, dok su neke prikazane s petasom i s krilcima. Prvoj statueti, objavljenoj pod rednim brojem 147 nalazište nije pouzdano utvrđeno, premda se smatra da potječe iz okolice Vinkovaca. Riječ je o brončanoj statueti svjetlozelenkaste boje, koja je prethodno bila u vlasništvu poznatog osječkog kolekcionara Hinka Lederera. Visoka je 11,6 cm. Merkur je prikazan mladolik i u stojećem položaju, s naglašenim elementima snažne muške muskulature. Lijeva mu je noga ravno ispružena, a stopalo blago okrenuto ulijevo. Božanstvo je prikazano polunagim, zaogrnuto naboranim ogrtačem ovijenim oko ramena i leđa. Na desnom ramenu ogrtač je prikopčan pločastom kopčom kružnog oblika. Oči su mu izduženog, bademastog oblika. Na glavi ulijevo i udesno strše karakteristična Merkurova krilca. U ruci drži kesu s novcem, marsupij (marsupium), ali je od njega sačuvan samo jedan dio. Donji dio podlaktice lijeve ruke nedostaje, zajedno s odgovarajućim atributom. Prema velikom broju analogija u Merkurovoj lijevoj ruci trebao se nalaziti caduceum (kaducej, karikej), Merkurov glasnički štap. Po karakterističnom tipu kovrčaste frizure datira se u drugo ili možda treće desetljeće 3. st. Druga je statueta prethodno bila u posjedu osječkog kolekcionara Hinka Lederera. Podrijetlom je iz Osijeka, rimske Murse. Primjetna su znatna oštećenja. Osim postolja nedostaju djelovi nogu, a Merkur je prikazan mladoliko. Boja površine je tamnozelena. Na Merkurovoj glavi se nalazi trorogi atribut, za koji je teško sa sigurnošću utvrditi što uistinu predstavlja. Navodi se da je riječ o kapi s tri roga, vjerojatno kombiniranoj s lotosovim listom, ili pak da se radi o krilcima u kombinaciji sa središnjim perom, što bi bio atribut karakterističan za egipatskog Thota. Vjerojatno bi se atributi mogli odnositi na petas, karakteristični šešir široka oboda te na Merkurova krilca, između kojih se po sredini nad čelom uzdiže još i lotosov list s ibisovim perom. I ova statueta prikazuje Merkura polunagim, s ogrtačem koji je sprijeda i otraga gusto naboran, te prebačen preko oba ramena. Prstima je čvrsto obujmio izduženi dio marsupija, koji ima falusoidni oblik. U lijevoj ruci ima kaducej. Okvirno se može datirati u 2. ili 3. st. Rustičnost i vrlo nevješta obrada većine karakterističnih

detalja, od kojih su neki gotovo na granici prepoznatljivosti, razlog su za pretpostavku da je statueta proizvod neke od domaćih radionica. Sljedeći primjerak pokazuje Merkura (Hermesa) – Thota. Postolje statuete nije sačuvano. Visoka je 7,8 cm i svijetlozelene je boje, prikazan u stojećem položaju. Potječe iz okolice Vinkovaca, rimskih Cibala. I ovdje je riječ o rustičnoj statueti, naglašeno nezgrapnih proporcija i nepreciznosti u oblikovanju različitih dijelova tijela. Prikazan je kao mladolik muškarac, snažnog tijela sa kaducejom. Na glavi se oko tjemena nalazi kružno profilirano zadebljanje. Možda se radi o petasu ili o taenia. Između krilaca nalazi se stilizirano ibisovo pero i možda lotosov list, ali u svakom slučaju neki od karakterističnih ikonografskih simbola egipatskog Thota. Lik Merkura - Thota od 2. st. se počeo pojavljivati diljem Carstva, pa tako i u Panoniji i Dalmaciji. Pojavljivanje njegova lika u tim krajevima govori o raširenosti njegova kulta. Ova se statueta okvirno datira u 2. ili 3. st. Sljedeća statueta potječe iz Siscije. Najvjerojatnije je riječ o proizvodu neke od domaćih radionica, možda iz Siscije. Ovo je jedina od pet statueta kojoj je sačuvano postolje, jedinstvenog cilindrično – stožastog oblika i bez ukrasnih elemenata. Lik je visok 5,7 cm, a zajedno sa postoljem je visok 8,1 cm. Na površini statuete je vidljiva tamnozelena boja. Merkur je prikazan u stojećem stavu, a težina tijela mu je prebačena na desnu nogu. Ima hlamidu, karakteristični ogrtač. Na lijevoj ruci nalazi se kaducej, a u desnoj Merkur drži marsupij. Vjerojatno potječe iz 2. ili 3. st. Posljednja statueta je otkrivena davne 1920. godine u blizini Plomina u Istri. Sačuvana je bez postolja. Visoka je 13,2 cm i zelenkastosmeđe je boje. U stojećem je položaju, mladolikog izgleda. Težina tijela je prebačena na desnu nogu (kontrapost). Nedostaje šaka desne ruke zajedno sa atributima, vjerojatno marsupij. Kaducej također nije sačuvan. Od visine članaka na nogama uzdižu se karakteristična Merkurova krilca. Preko lijevog ramena prebačen je ogrtač, pričvršćen kopčom. Merkur ima pravilan nos, oči, usta i brada te oba uha. Statueta iz okolice Plomina odlikuje se razmjerno visokom razinom likovnog oblikovanja. Datira se u drugu polovicu 1. st. ili početak 2. st. Osim navedenih statueta, autor usput spominje skupinu od 18 sićušnih Merkurovih statueta koje pripadaju istoj zbirci, prethodno opisanoj u tekstu. One su vrlo rustičnog izgleda, ponekad na granici prepoznatljivosti. Podrijetlo im je nepoznato, ali se sigurno zna da nisu iz hrvatskih krajeva, već iz istočnih provincijama uz Dunav. Sve su one ikonografski ujednačene.

Iz svega navedenog može se zaključiti da brojnost sićušnih statueta Merkura svjedoči o njegovoj popularnosti, a sukladno s time i o značenju trgovine u Carstvu, ponajprije u podunavskim krajevima.