1.Italijanski fasizam je u sustini bio krajnji oblik : etatizma 2.

ideologija treceg puta predstavlja politicku alternativu: konzervatizmu i liberalizmu ili kapitalizmu i socijalizmu ? 3.Da li civilno drustvo postoji u totalitarnim drzavama: ne 4.U doba globalizacije drzave postoje u uslovima cije su odrednice: medjuzavisnost i popustljivost 5.Patrijarhalnu drzavu u pol. teoriji zagovara nova desnica: ne 6. Politicka teorija nacije favorizira etnicke tradicije obicaje i vrijednosti: ne 7.Racionalizam kao element liberalizma izrazava vjeru u : progres i drustveni razvoj

KULTURA KOMUNICIRANJA (LEKCIJE KOJE BUDU NA ISPITU) *Javni nastup Oblici nastupa: Izjava Intervju Razgovor sa vie lanova Kliping- dio pripreme koji podrazumijeva: ta javnost o temi ve zna, ko je i ta ve rekao, priprema na neugodna pitanja, Odjea, prostor, izjava, sadraj, pogled, ponavljanje. *Prigovaranje bez vrijeanja i izazivanja mrnje: Prvavila: 1. Zaponite razgovor pohvalom i odavanjem priznanja sagovornikovim vrlinama, 2. Trudite se da prigovor uputite zaobilaznim putem, 3. Prije nego ponete kritikovati ukaite na vlastite greke, 4. Klonite se direktnih nareenja, radije se sluite savjetima. 5. Omoguite ovjeku da sauva vlastiti ponos, 6. Pohvala je uvijek valjanija od prijekora, 7. Pokaite ljudima da vjerujete u njihove sposobnosti i oni e pokuati da opravdaju vae povjerenje, 8. Hrabrite ljude, pokaite da ono to od njih traite nije toliko teko kako se ini, 9. Podstaknite ljude da sa zadovoljstvom obavljaju povjerene im zadatke. To emo najbolje uraditi komplimentom. *Neverbalni znaci -To su znaci koji sudjeluju u govornom inu, a sami nisu govor, oni su neverbalni znaci. Sprega neverbalnih znakova sa govorom: 1.podupiranje 2.dopunjavanje 3.suprotstavljanje -Uloge i znaenja neverbalnih znakova: 1. Izrazi osjeanja 2.Ilustratori 3.Regulatori 4.Amblemi 5.Adapteri -Neverbalna signalizacija: 1.Poloaji i pokreti tijela 2.Mimika 3.zvukovi 4.Dodiri 5.Priksemiki znaci 6.Rekvititi, scenografija, obredi 7. Oblikovanje tijela 8.Mirisi 9.Pomoni mediji 10. Vremenski znaci (obrati panju!): Neformalno vrijeme- vrijeme koje nije tano odreeno, obino se oznaava sa oko. (npr. uemo se u subotu oko ruka.) Formalno- odreeno je, ali se tolerie odreeno kanjenje( 10-15 min.) (npr. Vidimo se u 8 h. kasniu) Tehniko vrijeme- tano je odreeno i mora se doslovice potovati. (npr. Vrijeme Dnevnika je tano odreeno i nisu doputena nikakva odstupanja, tv emisije, poetak kolskog asa itd.)

POLITOLOGIJA SKRIPTA :) POLITICKE IDEOLOGIJE 1.Politicka ideologija je: d.)niz ideja koji osigurava osnovu za organizovanu politicku akciju 2.Osnovni princip Liberalizma je: b.)individualizam 3.Moderni liberali vjeruju u: a.)kvalificiranu socijalnu i ekonomsku intervenciju 4.Konzervativci cijene tradiciju jer: c.)odrzava akumuliranu mudrost iz proslosti 5.Liberalna Nova Desnica zeli da: b)okrene nazad granice drzave roll 6.Marks je vjerovao da bi komunisticko drustvo bilo zasnovano na: d.)zajednickom vlasnistvu proizvodnih dobara 7.Socijalna demokratija zeli da: d.)humanizirakapitalizam tako sto ce osigurati pravedniju respodjelu dobiti 8.Koja ideologija drzi da se red i socijalna stabilnost mogu postici prirodno: a.)anarhija DEMOKRATIJA 1.Demokratija se zasniva na principu: c.)politicke jednakosti 2.Direktna demokratija je zasnovana na: a.)direktnom i kontinuiranom ucestvovanju gradjana u zadacima vladanja 3.Atenski model demokratije je zasnovan na: c.)vladavini masovnih sastanaka 4.Cije ideje sugerisu da demokratija rezultira najvecom srecom za najveci broj ljudi? d.)Bentham 5.Liberali su se plasili demokratije jer: b.)moze rezultirati tiranijom vecine 6.Pluralisti vjeruju da: a.)politicka moc je siroko i ravnomjerno rasirena u modernim drustvima

7.Nova desnica povezuje demokratiju sa: a.)odbijanjem javnog autoriteta(vlasti) 8.Marksisti su kritizirali liberalnu demokratiju jer: d.)socijalna nejednakost znaci da je formalna politicka jednakost prevara DRZAVA 1.Drzava je: c.)politicko udruzenje koje ustanovljava suverenu vlast unutar definisanih granica 2.Pluralisti gledaju na drzavu kao na: a.)neutralnog arbitra medju grupama koje se takmice 3.Ko je opisao drzavu kao komitet za upravljanje zajednickim poslovima cijele burzoazije? c.)Marks 4.Teoreticari javnog izbora portretiraju drzavu kao: b.)autonomni autoritet koji slijedi svoje vlastite interese 5.Radikalni feministi vide drzavu kao: b.)odraz patrijarhalne strukture drustva 6.Zakonito je za minimal.drzavu da: d.)imlementira ugovore izmedju privatnih gradjana 7.Ko je vidio drzavu kao eticku zajednicu? a.)Hegel 8.Globalizacija destabilizira (potkopava)drzavu jer: d.)strategije nacionalnih ekonomija su postale nedjelotvorne NACIJE I NACIONALIZAM 1.Nacija je: c.)grupa ljudi koji su povezani zajednickim jezikom,religijom,istorijom i tradicijom 2.Ko je tvrdio da se nacionalizam razvio iz procesa modernizacije? d.)Gellner 3.Kulturni nacionalizam je: a.)forma nacionalizma koja stavlja primarni naglasak na regeneraciju nacije kao odredjujucom civilizacijom 4.Nacije su zamisljene zajednice po tome sto: d.)face-to-face interakcija ne sadrzi ideju zajednickog,nacionalnog identiteta 5.Liberalni nacionalizam se zasniva na principu:

a.)nacionalnog samo-odredjenja 6.Konzervativci cijene nacionalizam jer: c.)on promovise politicku koheziju tako sto jaca tradicionalzne vrijednosti i institucije 7.Ekspanzionisticki nacionalizam se cesto povezuje sa: c.)racionalizmom 8.Multikulturalizam znaci da: c.)je zajednicka raznovrsnost pozitivne okarakterisana na bazi kulturnih prava 9.Ko je tvrdio da su konfikti vrijednosti ugradjeni u ljudski zivot(u samoj osnovi ljudskog zivota)? b.)Berlin GLOBALNA POLITIKA 1.Perspektiva idealista spram svjetske politike drzi da: c.)medjunarodna politika bi se trebala razumjeti iz perspektive moralnih vrijednosti i pravnih normi 2.Ko je razvio ranu verziju svjetske vlade? a.)Kant 3.Realizam stavlja naglasak na: b.)politiku moci 4.Period hladnog rata se povezuje sa: d.)bipolarni internacionalni sistem 5.Chomsky se povezuje sa pogledom da: c.)novim svjetskim poretkom,kao i starim svjetskim poretkom,dominiraju SAD 6.Globalizacija je b.)pojava kompleksne mreze medjupovezanosti 7.Globalizacija je povezana sa regionalizacijom jer: a.)su drzave ohrabrivane da formiraju regionalne blokove da bi se oduprli pritiscima ekonomske globalizacije 8.Europska integracija je podrzana jer: d.)povlacenje suvereniteta omogucava evropskim drzavama da ostvare veci uticaj na svjetskoj sceni SUBNACIONALNA POLITIKA 1.Konferedracije se pokazuju generalno neodrzivim jer: d.)im nedostaje izvrsna vlast i ne mogu osigurati uskladjene akcije 2.Federalni sistemi su okarakterisani pomocu: a.)principa podjeljenog suvereniteta

3.Federalizam je narocito pogodan za: c.)podijeljena i raznorodna drustva 4.Suverenitet u unificiranim sistemima je lociran u: d.)nadnacionalnim tijelima 5.Devolucija je: b.)prenos vlasti sa centralne vlade na podredjene regionalne institucije 6.Eticki nacionalizam tezi da ima karakter lijevog-krila kada: b.)se razvije u periferajalnimpodrucjima koji pate od ekonomske podredjenosti 7.Etnicke grupe mogu biti jace od nacija jer: d.)su sposobne da generisu dublji smisao organskog identiteta 8.Ko je nalgasio da je zajednica zasnovana na odrzavanju socijalnih i moralnih kodova? a.)Dirkem 9.Komunitarizam je: c.)vjerovanje da smo mi sami ili neka osoba konstituisana kroz zajednicu EKONOMIJA I DRUSTVO 1.Kapitalisticka ekonomija je okarakterisana sa: a.)generaliziranom proizvodnjom roba 2.Socijalno trziste je: c.)ekonomija u kojoj trziste generise bogatstvo ali distribucija ima cilj da odrzi socijalnu koheziju 3.Laisser-faire princip je: d.)vjerovanje da neregulisana trzisna ekonomija prirodno ima tendenciju ka ravnotezi 4.Kejsijanizam se povezuje sa: c.)zahtjevima menadzmenta za ostvarenjem cilja pune zaposlenosti 5.Centralno planiranje ima taj nedostatak sto: c.)je bilo ekonomski ne efikasno jer sistemi planiranja nisu mogli da se nose sa obimom i kompleksnoscu informacija u ekonomiji 7.Podklase su: b.)ljudi koji pate visestrukih oblika lisenosti 8.Rod je a.)socijalna konstrukcija obicno zasnovana na stereotipu zenskog i muskog ponasanja POLITICKA KULTURA,KOMUNIKACIJA I LEGITIMNOST 1.Politicka kultura je:

b.)psiholoska orijentacija ljudi prema politickim objektima 2.Ciji radovi diskutuju ideju gradjanske kulture? b.)Almond and Verba 3.Gramsci je povezan sa idejom c.)spiritualna i kulturna nadmoc vladajuce klase pomaze da se odrzi kapitalisticki klasni sistem 4.Pluralisticki model masovnih medija portreira medije kao: a.)ideoloski trziste na kojem se vodi debata i diskusija o sirokom izboru politickih pogleda 5.Socijalni kapital je: d.)socijalna povezanost predstavljena mrezom i povjerenjem koje promovise gradjanski angazman 6.Ko je razlucio tri tipa vlasti? b.)Weber 7.Kriza legitimnosti se javlja kada: a.)dinamika kapitalizma otezava odrzavanje politicke stabilnosti kroz sam pritisak 8.Teorija sistema sugerise da se revolucije javljaju kada: d.)politicki sistem iskusi neravnotezu,znaci da njegovi outputi nisu vise u skladu sa inputima. ZASTUPANJE,IZBORI I GLASANJE 1.Model skbnistva kod zastupanja sugerise da: a.)su predstavnici obrazovana elita koji su vise u stanju da odlucuju o javnom intereswu nego oni koje zastupaju 2.Ko se borio za freventnu razmjenu izmedju predstavnika i biraca u formi short terms in office? d.)Paine 3.Referendumi imaju tu prednost da: c.)pomazu stvaranju vise obrazovnog i informisanog izbornog tijela(glasaca) 4.Izbori ne osiguravaju efektivno zastupanje jer b.)elektorat nema efektivna sredstva da osigura da su mandati isupnjeni i da je vlada karakteristika veceg 5.Proporcionalni izborni sistemi: c.)osiguravaju blisku povezanost izmedju mjesta koja je osvojila partija i glasova koji su osvojeni u izborima 6.Ko je razvio ideju opste volje? c.)Rousseau 7.Model identifikacije partije glasackog ponasanja sugerise da: a.)je glasanje zasnovano na psiholoskoj vezanosti ljudi prema politickim partijama STRANKE I STRANACKI SISTEMI

1.Politicka stranka (partija ) je: d.)grupa ljudi koja se organizovala s ciljem osvajanja moci vladanja(vlasti). 2.Catch-all-partije su okarakterisane sa: a.)slabim ideoloskim identitetima 3.Koje od ovih vrijednosti obicno povezujemo sa politickom Desnicom? c.)hijerarhija 4.Ko se zalagao za zeljezni zakon oligarhije? c.)Michels 5.Jednopartijski sistemi su okarakterisani sa: b.)sjedinjenim stranka-drzava aparatom 6.Dvopartijski sistemi su hvaljeni jer: a.)omogucavaju snaznu ali odgovornu vladu 7.Visepartijski sistemi su hvaljeni jer: b.)preferiraju debatu,pomirenje i kompromis 8.Politicke partije mogu biti u opadanju jer: d.)stare socijalna,religijska i druga solidarnost ustupaju mjesto novim aspiracijama i politickoj osjetljivosti GRUPE,INTERESI i POKRETI 1.Interesne grupe mogu bitii klasificirane kao: a.)asocijativne grupe 2.Sekcijske grupe su: d.)grupe koje postoje da bi unaprijedile ili zastitile intereswe svojih clanova 3.Ko je promovisao ideju countervailing powers? c.)Galbraith 4.Korporacijski model grupne politike naglasava: b.)prviligovanu poziciju koje odredjene grupe imaju u odnosu na vladu 5.Olson je tvrdio da se ljudi pridruzuju interesnim grupama c.)samo da osiguraju javna dobra 6.Interesne grupe ce najvjerovatnjije biti vise znacajne ako je politicki sistem: b.)jako fragmentiran i decentralizovan 7.Veze izmedju kljucnih zakonodavaca,izvrsnig agencija i interesnih grupa u SAD-u se nazivaju: d.)zeljezni trouglovi

8.Socijalni pokret je a.)forma kolektivnog ponasanja u kojem motiv da se djeluje izvire uglavnom iz stavova i aspiracija clanova 9.novi socijalni pokreti su okarakterisani kao: b.)njihova postmaterijalna orjentacija USTAVI,ZAKON i SUDSTVA 1.Ustav,u najsirem znacenju je: c.)skup pravila koja zahtjevaju ustanovljavanje duznosti,moci i funkcija instutucija vlade 2.Kodifikovani ustav naglasava vaznost: a.)sudija 3.Izborna diktatura je: b.)situacija u kojoj je izvrsna vlast kontrolisana samo potrebom da se dobiju izbori 4.Iz liberalno-demokratkse perspektive,ustavi postoje da bi: a.)obuzdali vladu u smisli zastite individualnih sloboda 5.Ustavi funkcionise kada c.)kada ustav odgovara i kada je podrzan od strane politicke kulture 6.Liberalna teorija prava sugerise da d.)bi trebala postojati striktna odvojenost prava i politike 7.Sudska nezavisnost je princip koji kaze b.)sudstvo treba biti odvojeno od ostalih grana vlade 8.Sudije teze da postanu stvaraoci politike kao: d.)postoji kodificirani ili pisani ustav SKUPSTINE 1.Uloga zakonodavstva je da d.)stvara zakon 2.Parlamentarni sistemi vladavine okarakterisani sa b.)spojem legislative i izvsrnih grana vlade 3.Doktrinu razdvajanja moci je zagovarao a.)Montesquieu 4.Bikameralizam je c.)vjerovanje da legislativna moc treba biti fragmentirana kroz stvaranje komore 5.Komiteti imaju prednost da

c.)omogucavaju mogucnost za puniju,duzu i detaljniju diskusiju 6.Americki kongres je primjer d.)skupstine koja stvara politiku 7.Odbijanje skupstina se moze objasniti d.)uzdizanjem interesnih grupa i moci medija 8.Skupstine mogu postajati znacajnije i vise nezavisne jer: a.)clanovi skupstine postaju bolje obrazovani BIROKRATIJA 1.Ko je opisao birokratiju kao racionalno-administrativni sistem? c.)Burnham 2.Marksisti su vjerovali da je birokratija c.)refleksija interesa dominantnih ekonomskih grupa 3.Nova desnica objasnjava neefikasnost birokratije pozivajuci se na cinjenicu da: a.)javna tijela nisu disciplinovana motivima profita 5.Centrifugalni pritisci unutar birokratske strukture koji jacaju identitet individualnih agencija se zovu: d.)departmentalizam 6.Filozofija iza novog javnog menadzmenta je ta da c.)vlada treba upravljati,a ne veslati 7.Kotrina ministarske odgovornosti sugerise da a.)su ministri odgovorni za djela i propuste svojih odjela 8.Prednost spoils sistema je da d.)su starije birokrate vise lojalne i posveceni izabranoj vladi VOJNE I POLICIJSKE SNAGE 1.Vosjka se moze koristiti da podrzi rezim kada: c.)je politicka zakonitost totalno u kolapsu 2.Vojska je efektivna interesna grupa jer: a.)je to jedna insider grupa koja je predstavljena kljucnim tijelima koja kreiraju politiku 3.Terorizam je t.)koristenje terora za produzavanje politickog kraja 4.Ko je sugerirao razlikovanje objektivnog/subjektivnog medju metodama kontrole vojske? d.)Huntington

5.Vojni prevrati se obicno desavaju u b.)ekonosmki zaostalim drzavama 6.Liberaln vidjenje policiji vidi policiju kao d.)neutralno tijelo koje odrzava red stiteci individualna prava i slobode 7.Policijska drzava je: c.)drzava u kojoj odrzavanje reda nasumicno i nekriticno 8.Opasnost javne odgovornosti drzave je ta sto: a.)moze rezultirati time sto se moc policije veze za potrebe aktuelne vlast

Hanka: Teorijska pitanja odgovori 1. Vrste znaenja Znaenje moe biti: - pravo (osnovno, leksiko) - preneseno (figurativno, metaforiko) Znaenje moe biti: - leksiko i kontekstualno (jezik) - leksiko, tvorbeno i gramatiko (udahnuti, odahnimo, izdahnuo je, nadahnue, bez predaha...) - osnovno i figurativno - denotativno i konotativno (enska, gospoo draga) - intenzionalno (neutralno) i ekstenzionalno (markirano). 2. Funkcionalno raslojavanje jezika Ova vrsta raslojavanja jezika je vana zbog toga to pomou njega dolazimo do podjele jezika:

o o o o o o

Teritorijalno Polno Nacionalnio Starosno Socijalno i Individualno raslojavanje. 3. Knjievnoumjetniki stil

Knjievnoumjetniki stil objedinjujeosobine svih stilova. On se slui vrlo razliitim izraajnim sredstvima da bi dao to ivlju, slikovitiju, matovitiju sliku svijeta i ivota. Najbitnija osobina mu je emocionalnost tj. subjektivnost. To je svijet prie, bajke, pjesme i sl. Tim stilom slue se pjesnici, pripovjedai, dramski pisci, putopisci. Njega odlikuje izrazita slikovnost, ritminost izraza, leksika raznovrsnost, vieznanost i simbolika. Ovaj stil okrenut je mati, osjeanjima, vie srcu nego umu, doputva vie slobode nego bilo koji drugi stil knjievnog jezika. 4. Novinarski stil Novinarski stil je posebna vrsta stila, koja u sebi objedinjuje osobine i naunog i knjievnoumjetnikog stila. Njega odlikuje objektivnost i izraajnost. On ima ivopisnost, ali i razumljivost izraza, jednostavnost koja proistie iz objektivnosti vienja obinih, svakodnevnih dogaanja, to je sve usmjereno na to da zaokupi panju itaoca. Novinarski stil pripada istovremeno i deskriptivnoj stilistici i genetikoj stilistici. 5. Razgovorni stil Razgovorni stil je stil svakodnevne komunikacije. Karakteriu ga:

o o o o o

Proste i nezavisnosloene reenice, Leksika raznovrsna, podreena bogatstvu tema, Pomijeani, praktino, svi stilovi, este fraze, Nemarna artikulacija, naglaen ritam, inotacija, pauza, pokret, facijalna ekspresija, argoni.

6. Nauni stil Nauni stil je onaj kojim se piu nauna djela i kojim se slui nauka u najirem smislu rijei. Njega odlikuje objektivnost, nepristrasnost i nesubjektivnost u rasuivanju, logiki slijed izlaganja. Slui se velikim brojem stranih rijei (termina), a reenica mu je sloena, razvijena. 7. Frazeologizmi Frazeologizmi predstavlaju ustaljene rijei odnosno fraze koje se pojavljuju u jeziku.

o o o

Ustaljena veza semantiko jedinstvo (nositi glavu u torbi biti izloen opasnosti) Znaenje pojedinanih rijei zanemariti (nositi / glava / torba) Ne trpe leksike intervencije. Opasnost po znaenje: formalna (leksika) podudarnost sa nefrazeolokom vezom istih leksema i nefrazeolokim znaenjem npr.: Zbacio je teak teret sa plea. Frazeologizmi se razlikuju od slobodnih slojeva rijei po tome to ne posmatreamo svaku rije pojedinano nego kao cjelinu. 8. Barbarizmi Barbarizmi su rijei stranog porijekla koje ne spadaju u knjievni jezik. (heim doktor, dada put, vajda korist i sl) 9. Amfibolija Amfibolija je dvosmislenost, odnosno greka u jasnosti stila. To je upotreba rijei u dvolinom znaenju i smislu. Temelji se na dvoznanosti rijei i izreka ili na dvosmislenosti konstrukcija. Dvosmislenost nastaje zbog mogunosti dvojake interpretacije. Pored izgovorenog eli se istaknuti neki drugi, jo jai smisao sadran u izgovorenoj slici. Npr. Ode ti daleko , to moe znaiti: pretjerivanje. 10. Elementi znaenja

o o o

Denotacija predodba o pojmu Designacija doivljenost predodbe o pojmu Konotacija (mrtav, preminuo, preselio, krepo, politiki mrtav...) 11. Paronimska atrakcija Paronimija je slina homonimiji, to su srodne rijei, bliske po obliku i znaenju, a razliito leksiki ili po vrsti rijei. Ona se javlja kao stilsko sredstvo, kao paronimski parovi i kao paronimska atrakcija. Paronimska atrakcija je puka etimologija, kao npr.: malograanka, kvaries, skakader, persona non grata (gospoica Versaci), provincijal-provincijalac. 12. Sociolingvistika Sociolingvistika je lingvistika disciplina koja se bavi prouavanjem upotrebe jezika kao sredstva komunikacije u sociokulturnom kontekstu. Sociolingvistika ispituje uticaj drutvenih i kulturnih faktora na jezik, s jedne, i djelovanje lingvistikih pojava na sociokulturne, s druge strane. Sociolingvistika je jezikoslovna disciplina koja prouava drutveni aspekt jezika. 13. Reforma javnih emitera Suodnos jezika i nacije, kojim je znaajno obiljeena ne samo ukupna savremena jezika situacija u Bosni i ercegovini ve i razliiti drugi segmenti u drutvenim odnosima- prenosi se u uzrono-posljedinim vezama i na medije. Njihova se povezanospri tome moe realizirati ili nas u analizi moe zanimati kao korelativna veza svakog od tih amatera sa ostalima ili samo kao binarna veza uspostavljena izmeu medija, s jedne i jezika ili nacije, s druge strane. Budui pak da je odnos jezik-mediji definisan kao prirodna meuovist dviju vrijednosti. Mediji u Bosni i ercegovini su podjeljeni na nacionalnoj osnovi, i sve je vie zahtjeva da se uspostave nacionalni javni rtv servisi. Na takvoj reformi medija u nas se interesuju neki predstavnici bh.rvata, emu se bh. Bonjaci i ostalo graanstvo uglavnom protive, dok se bh. Srbi u RS-u dre po strani, jer su oni takvo "svoje pravo" ve odavno ostvarili.

Pokretanjem postupka za odvajanje hrvatskog javnog emitera- situacija se u Bosni i ercegovini poela politiki dodatno uslonjavati, i openito, a pogotovo u oblasti medijske djelatnosti. 14. Jezika politika u BiH Evidentan je proces kroatizacije jezika na terenu Bosne i Hercegovine i mnogi tu pojave karakteriu kao nastavak agresije u jeziku ili putem jezika. Dakle, postoji problem kroatizacije jezika i tumaenje takvog procesa. Kroatizacija jezika je pojava, svjesnog, tendencioznog unoenja elemenata hrvatskog jezika u neki drugi ili drukiji jezik. Jezik je u Bosni i Hercegovini izloen i drugim neprirodnim i svjesnim intervencijama: i srbizaciji ili srbijanizaciji, pa i arhaizaciji, ruralizaciji i sl. Posuivanje u jeziku je esta pojava. Svojstvena je svim jezicima svijeta. Pitanje je samo mjere, potrebe, te odreenih adaptacija takvih rijei tueg porjekla. U Bosni i Hercegovini jezik kao sredstvo komuniciranja ve predugo ostaje u sjeni jezika kao sredstva za ostvarivanje vitalnih nacionalnih interesa, i to onih interesa koji se najmanje tiu samog jezika. Problem jezika kod politiara je to nemaju zajedniki jezik, sve je u znaku tri. Pored toga, razlike se javljaju kada politiari koriste termine i profesionalne izraze koji su odreenoj ciljnoj skupini nerazumljivi. Govorna praksa potvruje da imamo jedan jezik, dok politika kae da imamo tri. "Postoje tri ravnopravna, slubena,nacionalna standardna jezika rezervisana za tri naa konstitutivna naroda. Jezika situacija u BiH: Knjievnojezika politika u medijima Korelacija izmeu jezika i drutva nije ni u jednom segmentu ljudskog djelovanja toliko znakovita i vana kao u medijima. ak i u irenju nacionalistikih privienja osnovnu ulogu imaju mediji. Posmatrajui upotrebu jezika u medijima moemo i itati opu jeziku situaciju u Bosni i Hercegovini, kao i odnos izmeu nacionalnih standardnojezikih varijeteta i odnos izmeu naih naroda ili ili izmeu jezikih kolektiviteta. Dok su mediji u drugim zemljama sredstvo komuniciranja, alat za zanat, prenoenje informacija, obavjetavanje, kod nas je suodnos jezika i medija izrazito optereen i vrlo sloenim izvanjezikim kontekstom. U medijima je jeziko pitanje ozbiljan problem i govorna je kultura na izrazito niskoj razini, a mediji su ti koji bi trebali najvie doprinijeti stabiliziranju jezike situacije i podizanju nivoa kulture izraavanja. Kad je rije o jeziku medija vano je napomenuti da se pod tim ne podrazumijeva samo jezik novinara, ve uope javna rije, jezik javnog komuniciranja putem medija (vie elektronskih nego tampanih). Medijska situacija zajedniki mediji u kojima su zasad tri nacionalna jezika izmijeana po principu: sloj jednog, sloj drugog, pa sloj kombiniranog. Dakle, to nam se danas nudi u medijima? Nudi nam se:

o o o o

Govorna kultura Bosanski jezik Hrvatski jezik Srpski jezik. 16. Jezika situacija u BiH: Jezik u kolstvu

Sloena jezika situacija u Bosni i Hercegovini sruila se i na nae kolstvo, i to kao viestruk i dugoroan problem. Postoji niz problema u bh. Obrazovnom sistemu npr.:

o o o o o o

Pitanje maternjeg jezika kao nastavnog predmeta Pitanje jezika na kojem se ostvaruje nastava drugih predmeta Pitanje zasebnih nastavnih programa Pitanja udbenika, osobito iz maternjeg jezika Pitanje nastavnog kadra za maternji jezik Problem tzv. "dviju kola pod istim krovom".

Pitanje je kako zaustaviti podjele u kolstvu ako se one tumae i pravdaju nacionalnim razlikama u jeziku, odnosno, kako izbjei nacionalno diferenciranje jezika, ako se djeca u kolama uistinu fiziki razdvoje i time ogranii njihova svakodnevna meusobna komunikacija? Odgovor je nikako! Krug bi se zatvorio a problema e biti sve dok to budu htjeli pojedinci i njihove nacionalbne politike. S kraja 1998. godine zapoela je jedna zabuna, zbrka vezana za udbenike nastale u ratu gotovopunih pet godina ranije, a raspravljalo se kao da su juer napisani. to se tie udbenika, vano je napomenuti da su svi rukopisi i u ratu, bas kao i u miru recenzirani. 17. Jezika situacija u BiH: Simbolika i komunikativna funkcija jezika Jezika situacija u Bosni i Hercegovini je vrlo sloena. Komunikativna funkcija jezika podrazumijeva zbir referencijalnog i metajezikog, to je jednako tenji govornika da odreenu poruku to preciznije kodira i izbjegne moguu apsolutnu

nejasnou. Nasuprot komunikativnoj, simboliku funkciju jezika posmatramo kao korelaciju izmeu emotivnog i konotativnog, odnosno, tumaimo je nastojanjem poiljaoca poruke da svoj izraz pragmatino oboji, te nastojanjem primaoca poruke da na odaslani kod pozitivno i pravilno reagira. Odnos izmeu komunikativne i simbolike funkcije jezika moe biti pozitivan, a njihovo preplitanje i meusobno dopunjavanje poeljno. Na bh. komunikacijskom prostoru komunikativni i simboliki odnos je podreen prirodi jezikog ponaanjasvakog pojedinca. Takvim se odnosom prema simbolikoj funkciji jeziki izraz ne samo siromai ve se nerijetko ugroava i njegova osnovna, komunikativna uloga.