VI Predavanje

PUTEVI I ŽELJEZNIČKE
PRUGE
Poprečni nagib kolovoza
Sistemi i šeme vitoperenja kolovoza
Dijagram zakrivljenosti kolovoza
Dijagram rezultujučih bočnih potisaka

Mr Katarina Mirković
1
 Poprečni nagib kolovoza
 Površina kolovoza nije u horizontalna, već je zbog
određenih potreba odvodnje i savladavanja
centrifugalne sile, nagnuta. Taj nagib, koji je sagledljiv
u poprečnom profilu puta, naziva se poprečni nagib
puta ip.
 U pravcu poprečni nagib ima ulogu evakuisanja vode sa
površine kolovoza i njegova minimalna vrijednost
iznosi
ip = 2,5 % za asfalt beton
ip =2,0%) za cement beton
2
 U kružnoj krivini , povećan poprečni nagib u odnosu
na prevac, ima zadatak i da poništi jedan dio
centrifugalne sile koja djeluje na vozilo dok se kreće
kroz krivinu.
 Veličina i smjer poprečnog nagiba zavise od stepena
zakrivljenosti (R) i orijentacije krivine (smjer
poprečnog nagiba kolovoza u krivini po pravilu je
usmjeren ka centru kružne krivine)

 Promjene smjera krivina u situacionom planu

zahtijevaju i stalnu promjenu smjera poprečnog
nagiba kolovoza. Ta promjena poprečnog nagiba
kolovoza naziva se vitoperenje kolovoza.
3
 Vitoperenje kolovoza se obavlja na dužoni prelazne
krivine pod uslovom da se na početku kružne krivine
postigne potreban poprečni nagib.

 Prethodno utvrditi:
 veličine poprečnih nagiba u krivini,
 usvojiti sistem vitoperenja i
 definisati granične vrijednosti sekundarnih
podužnih nagiba

4
 Poprečni nagib je po pravilu orjentisan ka središtu kružne krivine
 max poprečni nagib iznosi 7%, kod serpentina 9%
 min poprečni nagib iznosi 2.5%, iz uslova odvodnjavanja
 vektorski zbir podužnog i poprečnog nagiba irez=10% kod puteva I, II i
III razreda, irez=12% za IV i V razreda

 idealan poprečni nagib:

 rezultanta svih sila koje djeluju na vozilo upravna je na kolovoz
=> postoji ravnoteža radijalnih sila pa se ne osjeća se radijalno
ubrzanje,
 upravljanje vozilom bez dodirivanja volana=“brzina slobodnog
volana”
 Ovi uslovi odgovaraju prilikom primijenjene maksimalnih
radijusa.

5
 Dimenzionisanje poprečnog nagiba kolovoza
 U realnim uslovima se primjenjuju znatno manji radijusi, pa u
prijemu radijalne sile učestvuju i poprečni nagib i raspoloživo
radijalno trenje.
 Na osnovu utvrđenih konturnih uslova (maxipk=7%,
minipk=2.5%, Rg=5·minR), poprečni nagib u krivini
proizvoljnog radijusa Ri:

 sračunata veličina zaokružuje se na gornjih 0.5%.

 poprečni nagib u principu pozitivnog smjera, dozvoljava se
kontra nagib kod blagih krivina, pod uslovom da je radijalno
ubrzanje manje od 0.5m/s2
6
Sistemi vitoperenja
Okretanje kolovozne ploče može se vršiti
oko bilo koje unaprijed usvojene ose vitoperenja.
Tehnički je ispravno ako se vitoperi oko neke od
geometrijski poznatih projektnih linija:

 vitoperenje oko osovine kolovoza i

 vitoperenje oko unutrašnje ivice kolovoza

7
 Vitoperenje oko osovine kolovoza
 preporučen sistem kod dvosmjernih puteva i
autoputeva
 prednost: ravnomjerno raspodjeljene
deformacije ivičnih linija, blaži nagib rampe (tj.
vitoperenjada se vitoperenje obavi na kraćem
potezu)
 osovina puta ima neizmijenjen položaj, pa u
konačnoj razradi nivelacionog plana nema
odstupanja od usvojene nivelete
8
karakteristični tipovi putnih profila za vitoperenje oko osovine
a. autoput sa razdvojenim kolovozima, b. dvosmjerni putevi i ulice
9
 Vitoperenje oko ivice kolovoza

 dvostruko veće dužine prelaznih rampi

 primjenjuje se kod jednosmjernih kolovoza u
okviru denivelisanih raskrsnica i kod autoputeva sa
minimalnom širinom razdjelnog ostrva
 obično se vitoperi oko unutrašnje ivice, spoljna
ivica mijenja svoj nivelacioni tok, kao i osa
kolovoza
 niveleta trpi određene korekcije

10
karakteristični tipovi putnih profila za vitoperenje oko ivice kolovoza:
a. autoput sa min razdjelnom trakom, b. samostalne jednosmjerne rampe
11
Dijagram zakrivljenosti poprečnih
nagiba predstavlja sintezni prikaz
zakrivljenosti određenog putnog
pravca na kojem je u kontinuitu
prikazana promjena poprečnig
nagiba kolovoza, kako u pravcu
tako i u krivinama.

12
 Šeme vitoperenja
 linijske šeme kojima se utvrđuju zakonitosti visinskih
promjena i sagledavaju estetske, konstruktivne i
voznodinamičke posledice.

Konstrukcija šeme vitoperenja:

1. Poznati parametri: radijus R, parametar prelazne krivine A

odnosno dužina L i širina kolovoza B, početni i završni nagib
ip0-ipk.
2. Usvoji se sistem vitoperenja: (npr. oko ivice ili oko osovine).
3. Izračunaju se visinske razlike strukturnih linija hi.

13
karakteristični šeme vitoperenja proste putne krivine:
a. vitoperenje oko ose, b. vitoperenje oko unutrašnje ivice 14
šema vitoperenja S krivine:
a. vitoperenje oko ose, b. vitoperenje oko unutrašnje ivice 15
 Rampa vitoperenja
 predstavlja podužni nagib ivice kolovoza
 Iz prikazanih šema uočava se da ivice kolovoza, u zoni
vitoperenja, obrazuiju rampu koja ima sopstveni podužni nagib,
nezavisan od nagiba nivelete.

 Veličina nagiba rampe vitoperenja zavisi od usvojenog načina

vitoperenja i geometrijskih parametara kao što su:
 Oštrine promjene poprečnog nagiba – Δip
 Širine kolovoza – B
 Dužine puta na koma se vrši vitoperenje – LR

 Ovakvi veliki nagibi na mjestima prelaza PK i PL stvaraju vidne

prelome, tako da se za sve slučajeve gdje je iR>0,5% izvodi
odgovarajuće zaobljenje
16
 • za vitoperenje oko ivice kolovoza:

• za vitoperenje oko ose, vrijednosti iz tabele se dijele sa 2

Nagib prelazne rampe određen je odnosom:

ir = (B ∙ q)/Lr - oko ivice kolovoza ; q=iN
ir= ( B/2 ∙ q)/Lr – oko osovine kolovoza ; Lr – dužina prelazne ramp.
17
Kada je je nagib rampe vitoperenja

ir>0.5% (u izuzetnim slučajevima kod planinskih

puteva i kod veznih rampi na denivelisanim
raskrsnicama), vidljivi su prelomi ivice kolovoza,
tada se vrši zaobljenje radijusima Rv≥2.15/ir

18
zaobljenje ivičnih linija u slučaju kada je nagib rampe za
vitoperenje ir >0.5% 19
Kada je je nagib rampe vitoperenja

ir<0.2% (za vitoperenje oko ose) odnosno

ir< 0.4% (za vitopernje oko ivice kolovoza)

tada nema adekvatnog odvodnjavanja kolovoza

u zoni bliskoj infleksionoj tački (aqua-planing)
pa se pristipa dvostrukom vitoperenju .

20
Primjeri dvostrukog vitoperenja
21
22
PRIMJER KONSTRUKCIJE ŠEME VITOPERENJA I
REZULTUJUĆIH BOČNIH POTISAKA

23
 Dijagram rezultujučih bočnih potisaka
 Prolaskom vozila kroz krivinu javlja se centrifugalna sila koju
jednim dijelom preuzima (savladjuje ) poprečni nagib kolovoza,
dok se drugi dio koji se preko pneumatika prenosi na kolovoz,
savladjuje radijalnim trenjem. Taj dio centrifugalne sile osjeća se
kao bočni potisak fr .
 Bočni potisak se računa kao razlika jedinične centrifugalne sile CR1
i poprečnog nagiba kolovoza ipk :

gdje je:
fr - koeficijent radijalnog trenja (rezultujući bočni potisak)
CR1 - jedinična centrifugalna sila
ipk - poprečni nagib kolovoza u krivini 24
25
Iz vozno-dinamičkog uslova:

U izrazu:
C = mV2 /R ,
veličina V2/R predstavlja centrifugalno ubrzanje C‘

 Kako se zakrivljenost klotoide 1/R mijenja linearno sa

njenom dužinom, to će i promjena centrifugalnog
ubrzanja kod vožnje klotoidom biti linearna.
 Kroz prelaznu krivinu vrši se postepeno nadvišenje
(promjena poprečnog nagiba) sve do onog kojeg
zahtijeva stabilnost vozila tokom prolaska kroz čistu
kružnu krivinu.
26
Dakle: sa promjenom zakrivljenosti u prelaznoj krivini
mijenjaju se i:
1. Jedinična centrifugalna sila-C od vrijednosti C0=o u
pravcu do Cn=V2/127∙Rn u kružnoj krivini radijusa Rn.
Ova sila se manifestuje kao bočni potisak.
2. Statički potisak koji se javlja kao posledica postojanja
poprečnog nagiba u krivini(G/G sina~tga=ip).
 Uzajamni uticaj ovih sila daju ukupan (rezultujući)
bočni potisak koji se savlađuje trenjem
fR = C ±ip

27