Professional Documents
Culture Documents
Gradske Saobraćajnice I Raskrsnice - PP
Gradske Saobraćajnice I Raskrsnice - PP
I RASKRSNICE
Dr. sc. Zahid Baid, dipl.ing.gra.
Gradske saobradajnice
Grad i saobradaj: Gradski saobradajni sistemi;
Programski i projektni uslovi; Saobradajnice
primarne mree; Raskrsnice; Saobradajnice
sekundarne mree; Parkiranje; Prateda oprema
Grad i saobradaj
GRAD
- Ureeno ljudsko naselje koje je politiki,
ekonomski ili kulturni centar podruja.
Prostorno ureenje savremenog grada poiva
na planskom razmjetaju najznaajnijih
gradskih sadraja:
stanovanje, radne aktivnosti, kolovanje,
centralne
funkcije, rekreacija, zabava.
Grad i saobradaj
Uloga saobradaja
- Objedinjavanje gradskih sadraja, usmjeravanje i
sinhronizacija aktivnosti, odreivanje ritma gradskog ivota;
- Ograniavanje prostora za razvoj fizikih struktura
Grad i saobradaj su jedinstven planersko-projektantski
kompleks sa istim vremensko prostornim dimenzijama.
- Planiranje i projektovanje gradski saobradajnica mora biti
povezano sa namjenom povrina;
- Nemogude je odvojiti grad od zalea (dnevnog gravitacionog
podruja)
Grad i saobradaj
Struktura gradskog saobradaja
Putniki
Drutvene i line potrebe graana (rad, obrazovanje,
kupovina, zabava, rekreacija i sl.)
Privredni
Proizvodne i trine veze (pojava i prisustvo u gradu se
moe kanalisati u vremenu i prostoru primjenom
regulativnih mjera, npr. zabrana ulaska teretnih vozila
u pojedine dijelove grada, ogranieno vrijeme
snabdijevanja trgovina i sl.
Grad i saobradaj
Putniki saobradaj je najsloeniji i
najdinaminiji oblik saobradaja
Pokrede sve vitalne gradske funkcije i po njemu se mjeri efikasnost
itavog urbanog sistema
Individualna i javna sredstva prevoza
Individualni saobradaj zahtijeva mnogo vie prostora i izaziva sloenije
uticaje na grad
normalno 15-20% gradskog zemljita, u pojedinim
zonama i do 40%
Vedina akcija u gradu se odvija oko problema regulacije individualnog
saobradaja
Grad i saobradaj
Vremenska koncentracija saobradajne potranje
Grad i saobradaj
Grad i saobradaj
Grad i saobradaj
Grad i saobradaj
Prostorna koncentracija saobradajne potranje
U najvedem broju kao uzronik nastanka nepovoljnih
odnosa se javlja urbanistika struktura grada
Zone visoke koncentracije radnih mjesta i trgovinsko
poslovnih sadraja imaju neuporedivo vedi pritisak od
stambenih zona
Grad i saobradaj
Grad i saobradaj
Grad i saobradaj
Vremenska i prostorna neravnomjernost dovode do
pojave da se mogudnosti fiksnih elemenata
saobradajnica (popreni profil) relativno slabo mogu
iskoristiti u prostoru i vremenu.
izgradnja kapaciteta prema maksimalnim zahtjevima
Javni prevoz se lake prilagoava vremenskim i
prostornim promjenama od individualnog,
Uticaj na prostor
Potreba za razgranatom mreom saobradajnica i
pratedih objekata
Trajno zauzete povrine i povrine sa kontrolom i
ogranienjem koritenja
Grad i saobradaj
Dananja praksa
Karakteristini elementi
poprenog profila poteza
primarne gradske putne
mree
Raskrsnice
Raskrsnice
vorovi kroz koje se vri meusobno
povezivanje razliitih rangova saobradajnica i
obezbjeuje odranje odreenog nivoa usluge
saobradajnice (kontrola pristupa i rastojanje
raskrsnica)
kod saobradajnica sa kontinualnim protokom (GA,
GMd) je neophodno ostvariti prostorno
razdvajanje konfliktnih saobradajnih tokovadenivelisane raskrsnice
Kod saobradajnica sa prekinutim tokovima (GMp,
GS, SU) glavni uticaji se javljaju u zonama
Raskrsnice
Denivelisane raskrsnice
Raskrsnice
Funkcionalna klasifikacija
A - Presjeci primarnih gradskih poteza
priblino istih eksploatacionih karakteristika,
kompletan program
denivelacije,
B- Ukrtaji poteza razliitog funkcionalnog
nivoa i sistema voenja tokova (npr.
kontinualni/prekinuti)
kanalisane povrine raskrsnice na
sporednom pravcu
C-Ukrtaji dionica primarne mree bitno
Raskrsnice
Raskrsnice
principi komponovanja
Osnovni principi su identini sa vangradskim
putevima, ali se mora voditi rauna o razlikama u
programu (npr. javni gradski prevoz, pjeaci,
biciklisti i sl.) i objektivno otrijim ogranienjima
(npr. prostor, ivotna sredina, komunalne
instalacije i dr.)
Funkcionalni elementi
Ukrsni pravci (glavni- GP, i sporedni- SP)
izlivi/ulivi (I/U)
rampe (R)- vezne (samo jedna struja) i prikljune
(dvije saobradajne struje, preko sekundarne
Raskrsnice
tipologija
- U gradskom podruju je veda vjerovatnoda za
pojavom netipinih rjeenja,
- Manja rastojanja raskrsnica,
- Gradska mrea je guda i nepravilnija,
- Manje su mogudnosti za situaciono i nivelaciono
prilagoavanje ukrsnih pravaca,
- Posebni zahtjevi gradskih vidova saobradaja,
- Unikatno rjeenje sa specifinim modifikacijama
tipskih rjeenja,
- Teiti tipizaciji raskrsnica.
Raskrsnice
Raskrsnice
Povrinske raskrsnice
Najbrojnija grupa raskrsnica gdje se svi odnosi
uesnika u saobradaju rjeavaju na zajednikoj
kolovoznoj povrini,
Sredstva graevinske i saobradajne regulative,
Funkcionalni nivoi
D- presjeci glavnih gradskih saobradajnica
priblino istog ranga, puno kanalisanje
saobradajnih struja,
E- presjeci saobradajnica bitno razliitog
funkcionalnog ranga i opteredenja, redukovan
program veza,
Raskrsnice
Raskrsnice
Voenje presjenih pravaca
- Svesti saobradajne odnose na normalnu mjeru
trokrake ili etverokrake raskrsnice,
- Svesti probleme presijecanja struja na manevre
preplitanja (kruni tokovi),
- Sa povedanjem broja prikljunih krakova kod
krunih tokova raste mogudnost pogrenih
manevara,
- Problemi se rjeavaju u iroj pristupnoj zoni
raskrsnice odgovarajudom korekcijom situacionog
plana trase,
Raskrsnice
Raskrsnice
Raskrsnice
Tipologija
- Osnovni tipovi povrinskih raskrsnica su trokrake i
etverokrake zasnovane na presijecanju
saobradajnih struja,
- Raskrsnice sa krunim podionikom su posebna
grupa- zasnovane na preplitanju saobradajnih
struja (presijecanje tokova u istom smjeru
kretanja).
Raskrsnice
Raskrsnice
- Nivoi kanalisanja
I- velika razlika u opteredenjima pravaca, glavni
tok ima dovoljno vremenskih praznina 6,0
sek za obavljanje lijevih skretanja i uliv vozila
iz sporednog pravca (SU/SU, PU/PU, PU/SU),
II- znaajna opteredenja sporednog pravca tako
da je potrebno kanalisanje srednjim ostrvom
za fiksiranje konfliktne zone, na glavnom
pravcu se izdvajaju vozila koja skredu lijevo
(SU/GS, GS/GS),
III- visoka opteredenja presjenih pravaca,
Raskrsnice
Nivoi kanalisanja
saobradajnih tokova
Raskrsnice
Osnovni elementi i
terminologija
krunih raskrsnica
Raskrsnice
Princip diskontinuiteta
kao sredstvo ouvanja
prihvatljive brzine
kretanja
Interne raskrsnice
Parkiranje
Potreba za mirovanjem vozila je neizbjean
pratilac svih vidova saobradaja
Po prostornim razmjenama se izjednaava sa
povrinama za kretanje vozila
Pri stepenu motorizacije od jednog automobila po
porodici potrebna parkiranja individualnih vozila
mogu da angauju ukupan prostor jednak polovini
stambenih potreba,
Individualni saobradaj je krajnje neracionalan,
Parkiranje je veliki urbanistiki problem.
Parkiranje
Planerski koncept
parkiranje uz stan je neminovnost i njegove razmjere se ne
mogu umanjiti mjerama selektivnog koritenja putnikih
automobila,
parkiraliste uz stan je sastavni dio opreme stana
Parkiranje
Parkiranje
Paralelna ema ( = 0)
- U profilima slabije opteredenih ulica relativno male
regulacione irine,
- Zahtijeva najvie manevarskog rada
Upravna ema ( = 90)
- Pogodna za garane objekte sa ortogonalnim
rasterom nosedih stubova,
- Najracionalnije rjeenje
Kose eme ( =45 - 90)
- Parkinzi koji se razvijaju u ogranienim uslovima
Parkiranje
Parkiranje
Povrinska parkiralita
parking skupine organizovane u ravni terena,
nema potrebe za sloenim konstrukcijama i opremom, laka
pristupanost,
parkiranje u profilima protonih saobradajnica,
vozila parkirana uz ivicu kolovoza
angaovanje ulinog profila
smanjenje bezbijednosti protonog saobradaja i propusne modi
spreavanje pristupa ivinim sadrajima (snabdijevanje, komunalne
slube, medicinska pomod i sl.)
iskljuuju se iz profila vanijih poteza primarne mree (GM, GS) i
naroito kod saobradajnica gdje se vozila javnog prevoza kredu
krajnjom desnom trakom.
Parkiranje
Parkiranje
Tipsko rjeenje
parkiranja u profilima
P II
Parkiranje
Samostalne parkirne
skupine
Organizacija na slobodnim
terenima u sklopu
stambenih naselja,
industrijskih zona,
sportskih objekata, stanica
kapacitetnih inskih
sistema i sl.
Parkiranje
Parkiranje
Parking garae
Zatvoreni prostori uraeni iskljuivo za potrebe
parkiranja i garairanja vozila,
Podjela
- namjena: individualne i kolektivne,
- graevinsko- prostorna dispozicija- podzemne i
nadzemne,
- urbanistiko- arhitektonski tretman: samostalne
ili
kombinovane sa drugim sadrajima,
- nain eksploatacije: javne (sa ili bez naplate) i
posebne
namjene.
Parkiranje
Nadzemne garae su ekonominije (izgradnja,
eksploatacija, oprema), ali podzemne ne
zauzimaju gradske povrine
Lokacija
Nadzemne garae se planiraju i grade na
slobodnim terenima i izolovanim lokacijama koje
nemaju posebnu urbanistiku saglasnost
Podzemne garae se ede rade u sklopu objekata
druge namjene (trni centri, stanovanje, trgovi,
stanice inskih sistema javnog prevoza)
Parkiranje
Parkiranje
Parkiranje
Prateda oprema
oivienje kolovoza
funkcija
-
Prateda oprema
Prateda oprema
Prateda oprema
Izdizanje povrine pjeakog prelaza na raskrsnicama sekundarne mree (a- polovina visine
ivinjaka; b- puna visina ivinjaka
Prateda oprema
Odvodnjavanje
Sistemi za odvodnjavanje karakteristini za
vangradske puteve se mogu primijeniti samo na
potezima gradske mree voene u slobodnom
koridoru bez pjeakih i/ili biciklistikih staza u
regulacionoj irini (prigradska podruja)
- podrazumijeva se da u daljem razvoju grada nede
biti
promjene namjene, odnosno ivine
izgradnje
Odvodnjavanje najvedeg dijela gradske mree se
zasniva na kanalizacionim sistemima (prihvataju
Prateda oprema
Zadatak sistema
popreno slivanje i povrinsko poduno voenje
do mjesta prihvatanja, a zatim, kroz podzemno
kanalisanje, prikljucima i podunim vodovima,
dovoenje do mjesta za preidavanje i isputanje
u recipijent.
Prateda oprema
Nivoi sistema
Potpuno podzemno kanalisanje voda sa svih
kolovoznih i drugih povrina (obavezno za sve
saobradajnice primarne putne mree u
urbanizovanom podruju)
Potreba za podzemnim kanalisanjem se javlja
samo na pojedinim dijelovima saobradajnica ili je
mogude primijeniti sistem povrinskog kanalisanja,
ako to uslovi dozvoljavaju (saobradajnice u
prigradskom podruju ili pojedinani dijelovi
sekundarne mree)
Prateda oprema
Tipske koncepcije
odvodnjavanja dionica gradske
putne mree
Prateda oprema
Komunalne instalacije
Prateda oprema
Poduno voenje instalacija
Po pravilu, instalacije se ne postavljaju u
koridorima GA i GM, osim onih koje slue tim
potezima.
Kod ostalih kategorija primarne mree, instalacije
moraju biti tako smjetene da prilikom graenja ili
intervencija ometanje saobradajnih tokova bude
minimalno.
Distributivni i prikljuni vodovi, osim kanalizacije,
se obino postavljaju izvan protonih kolovoza
primarnih saobradajnica.
Prateda oprema
Prateda oprema
Doputeni poloaj
instalacija u poprenom
profilu saobraajnice i
okvirne visine zatitnog
nadsloja
Prateda oprema
Prostorni sukob podunih vodova se rjeava kroz
tzv. sinhron plan