Kost

se ishranjuje procesom difuzije.

 Hranjive

materije dolaze krvnim

sudovima kroz Volkmann-ove kanale
na kostima do Haversovih kanala i
predaju hranjive materije jednom
redu osteocita, ove narednom do
posljednjeg sustava lamela.

 Difuzioni

sustav ide od periferije

kosti prema centralnom odnosno
sredinjem sustavu lamela i obratno.

 Spolja

je kost pokrivena pokosnicom

/periost/ koju ine dva sloja.

 Vanjski,

vri, deblji sainjen od

fibroznih vlakana koja se ukrtaju u
svim pravcima i veu periost za
kompaktni dio kosti

 Unutarnji

sloj periosta ine stanice

vezivnog tipa, fibroblasti i fibrociti
izmeu vezivnih vlakana.

 Fibroblasti

se mogu , na neke
poticaje u organizmu, pretvoriti u
osteoblaste i uestvovati u
formiranju kosti

OSIFIKACIJA
Proces

stvaranja kosti naziva se

osifikacija.
Moe biti dvojaka:
enhondralna ili intrakrtilaginozna
periostalna ili intramembranozna

 Enhondralna

ili intrakartilaginozna
osifikacija odvija se u hijalinoj
hrskavici gdje se formiraju
osifikacijske jezgre za rast kosti.

 Taj

proces se odvija u nekoliko faza:

stanice hijaline hrskavice,
/hondrociti,/ poinju se dijeliti i tako
umnoavati

slau se u redove, nizove i poinju rasti,

poveavaju se /hipertrofiraju/
u taj sloj prodiru krvni sudovi i na svom
putu razaraju hipertrofine hondrocite
krv donosi mlade kotane stanice
osteoblaste i slae ih uz razorene rubove
hrskavice

 Ovom

vrstom osifikacije kost raste u

duljinu.

 Kost

se mora oblikovati u definitivni

oblik i u tome uestvuju dinovske
stanice /osteoklasti/ koje imaju
sposobnost fagocitoze, te na taj
nain otklanjaju vikove stvorene
kosti i istovremeno modeliraju kost u
odreeni oblik

Osteoblasti imaju sposobnost luenja

substancije osein koji ih opkoljava.
U osein se taloe mineralne materije
odnosno anorganske soli i stvaraju vrsti
sloj - lamelu.
Tako osteoblasti sami sebe ugrade u
kotane lamele, i stvara se Havers-ov
sustav lamela.

 Periostalna

ili intramembranozna ili

perihondralna osifikacija odvija se iz
unutranjeg sloja periosta gdje se
vezivne stanice fibroblasti pretvaraju
u osteoblaste koje stvaraju osein.

 Osein

uestvuje u okotavanju
taloenjem anaorganskih materija
/soli kalcijuma/ i stvara se kotana
lamela

 Tako

kost raste u irinu a

modeliranje vre osteoklasti.

patolokim uvjetima pri prijelomu

kosti, na ovaj nain stvara se nova
kost to se naziva kalus /callus/.

OBLIK KOSTI
Kosti

formiraju oblik prema funkciji,

odnosno oblikovanje kosti ovisi od
djelovanja sile pritiska i sile
istezanja.
Mogu biti: kratke, duge i pljosnate.

 Kratke

kosti ulaze u sastav aka i

stopala te kraljeninog stuba
/carpus, tarsus, corpus vrtebrae/.

 Njihova

uloga omoguava sloene

pokrete ake i prstiju, amortiziraju
pokrete stopala i poveaju amplitudu
pokreta kraljeninog stuba.

 Duge

kosti nalaze se u sastavu

ekstremiteta i koriste se kao poluge
u lancu pokreta /humerus, radius
ulna, femur, tibia, fibula/.

 Na

epifizama tih kostiju povrina je

znaajno vea jer tu dolazi u dodir sa
drugom kosti, stvara se zglob a zbog
velike povrine smanjuje se pritisak
u zglobu.

 Pritisak

u zglobu je indirektno
proporcionalan povrini, to je vea
povrina to je pritisak manji.

 Tada

se smanjuje i trenje u zglobu

to olakava pokrete.

Jednom

stalan.

formiran oblik kosti nije

 Pod

djelovanjem sila moe se

promjeniti oblik, poloaj osovine
kosti, sastav kosti, izgled i raspored
lamela, odnos organske i anorganske
supstance.

 pokreti

i poloaji ljudskog tijela

uvjetovani su djelovanjem vanjskih i
unutarnjih sila
zato sveukupno djelovanje
lokomotornog sustava podlijee
zakonima mehanike

 Mehanika

je znanost o zakonima
ravnotee i gibanju tijela

mehanika

prouava djelovanje sila

na tijela i gibanja koje te sile
prouzrokuju

 sila

je fizikalna veliina kojom se

opisuju meudjelovanja tijela

 Sila

je vektorska veliina jer ima

odreenu vrijednost F
pravac djelovanja
smjer djelovanja
hvatite

 Pojedinane

komponente

sila

sile nazivaju se

koja nastaje zajednikim

djelovanjem vie sila zove se
rezultanta

 Moment

sile nazivamo djelovanje

neke sile kojom zakreemo ili
pokreemo tijelo oko osi

Moment

sile je umnoak sile i kraka

sile ( F=N x s)

 Krak

sile je okomita udaljenost

hvatita sile od osi

za

moment sile koristi se i naziv

zakretni ili obrtni moment a jedinica
je Nm (njutnmetar)

 Poluge

su tijela koja funkcioniraju na

naelima djelovanja momenta sila
suprotnog smjera djelovanja

 Ako

su dva momenta sile po iznosu

jednaki poluga je u ravnotei
F1s1 = F2s2

UPORABOM POLUGA OMOGUENO JE

MANJOM SILOM SVLADATI VEU

sila i protusila
Kad jedno tijelo svojom silom djeluje
na drugo tijelo, a drugo istovremeno
djeluje na prvo, govori se o sili i
protusili ili o akciji i reakciji

 sila

i protusila djeluju na istom

pravcu, jednake su po vrijednosti
(veliini ), ali su suprotnog smjera pa
je njihova rezultanta nula
F1 = -F2 = 0

 Temeljna

jednadba gibanja ili

Newtonov zakon je osnovna
jednadba gibanja:
SILA JE UMNOAK MASE I
AKCELERACIJE (ubrzanja)
F=mxa

znaenje jednadbe Newtonovog

zakona
osnovno

svojstvo materije je gibanje

pa se ovom jednadbom objanjava
stanje MIROVANJA i stanje GIBANJA
tijela

 Kad

je ukupna sila koja djeluje na

tijelo jednaka nuli, tijelo koje miruje
ostaje u miru a tijelo koje se giba
nastavlja jednolikim gibanjem po
pravcu

 Tijelo

e promijeniti stanje mirovanja

ili gibanja tek kad sveukupna sila
koja djeluje na njega vie nije
jednaka nuli

 Ravnotea

sila je fizikalni pojam o

kojem se govori ukoliko je rezultanta
svih sila koje djeluju na tijelo
jednaka nuli

 Ravnotea

tijela je stanje tijela kod

kojeg se sve sile i svi momenti sile
to djeluju na tijelo meusobno
ponitavaju

rad i snaga
Energija

je jedno od osnovnih
svojstava materije a karakterizira je
niz promjena
Pojedini oblici energije mogu se
pretvarati u drugi oblik
mijenjati se
prenositi
pohraniti

 Pretvorbu

energije prate vrlo razliite

promjene stoga je njeno mjerenje
dosta sloeno.

Najjednostavniji

nain da se mjeri
energija je pomou rada

 RAD

je proces promjena ili pretvorbe

energijskog stanja tijela a ovisi o
vrijednosti ili veliini sile i duljine
puta na kojem sila djeluje pokreui
tijelo

 Rad

je umnoak sile i puta

W = Fs, uz uvjet da je smjer sile i
puta isti

 PUT

sile

je pomak tijela zbog djelovanja

Jedinica

za rad je Dul (J)

koliko djelovanje sile i puta nije u

istom smjeru, tj. kad sila djeluje
ukoso pod nekim kutom na smjer
puta, rad se izraunava pomou
funkcije kuta trigonometrijskih
funkcija

 Fizikalni

pojam snaga koristi se u

svrhu procjene izvrenja rada

Snagom

se iskazuje sposobnost
izvravanja rada u jedinici vremena

 Snaga

je fizikalna veliina P kojom se

iskazuje omjer rada i vremena t u
kojem je taj rad obavljen
P = W/t
mjerna jedinica za snagu je Vat (W)
a izvedena je iz jedinice energije ili
rada J i jedinice vremena sekunda
W=J/S