Jesu li deficit i javni dug okovi

hrvatske ekonomije i drutva?

Prof.dr.sc Ivan Lovrinovi

Udruga PROMIJENIMO HRVATSKU

Zbog ega raste javni dug?

Ranije je bio u porastu zbog ratova, a danas ?
ivot iznad mogunosti postao je politika ali i rairena

osobna strategija od 80-tih do danas.

On je postao i instrument spaavanja privatnog sektora

(financijska kriza 2008- banke)

Politike elite ne ele poveavati poreze niti smanjivati

rashode u cilju smanjenja dugova.

Najee se javni dug obnavlja, tj. banke revolving

kreditima spaavaju dravu ako ne moe otplatiti dugove i

time grade svoju dominantnu poziciju.

Jedan dug za drugi!

Istraivanje C.Reinhart i K. Rogoff pokazuje da se u

razvijenim ekonomijama veliki dug ne moe rijeiti

samo ogranienjima i poticanjem rasta.
Drava stvara obveznice iz niega a sredinja banka

novac iz niega.
Kamate koje ostvari sredinja banka ionako se dijelom

ili u cijelosti vraaju u dravni proraun iz profita

sredinje banke.
Raniji dug drava ne mora otplatiti SB ako je teka
situacija. Ona ga moe samo obnoviti, odnosno
emitirati nove obveznice koje e doi u posjed SB.

 Izmeu 1980 i 2001 Argentina je tri puta

bankrotirala. (Reinhart, Rogoff- 2008)

Prosjena zaduenost u u zemljama EOCD-a se
vie nego udvostruila u 40 godina (19702010), od 40% na vie od 90% u odnosu na
BDP.
Rast javnog duga je opi fenomen u skoro
svim demokratskim kapitalistikim zemljama.
Financijska kriza 2008.g. posebno je poveala
rast javnog duga.
(Streeck, 2013)

Gdje je granica bankrota?

to je vei teret duga to je izglednije da

zemlja bankrotira, odnosno objavi

moratorij na njegovu otplatu.

Meutim, danas teret duga nije pouzdan

prediktor bankrota. Brazil i Meksiko su

ranih 80-tih bankrotirali kad je njihov dug
u odnosu na BDP bio samo oko 50%.

Japan je sredinom 90-tih imao oko 100%,

danas ak oko 240%.

Javni dug je vjean. Vjeni su i porezi.

Dug ope drave

Hrvatska

Izdana dravna jamstva ukljuuju domai i inozemni dug

ostalih sektora za koji jami sredinja drava (ukljuujui
HBOR). Od 2008. dug HAC-a iskljuen je iz duga ope drave.
Izvor: HNB

Zemlje usporedivih znaajki,

2013.

Izvori: Eurostat; HNB

Projekcija duga ope drave

Struktura hrvatskog javnog duga

Unutarnji dug ope drave poveao se sa 73 na

157 mlrd kuna, a vanjski od 52 na 97 mlrd kuna.

Nedopustivo brz rast javnog duga.
Ukupni dug ope drave je 255 mlrd kuna, to je

oko 70% BDP-a.

Vanjski dio javnog duga je 40%, a unutarnji 60%.
Oko 90% ukupnog duga je dugorono to je

dobro.

Stopa rasta hrvatskog javnog duga

(2009-2014)

Stranako porijeklo javnog i

vanjskog duga HR (1995-2014)
HDZ-ove vlade (Matea,Sanader i Kosor) poveali

u 12 godina javni dug za 135 milijardi kuna.

SDP-ove vlade (Raan i Milanovi) u skoro 7

godina za 94 milijarde kuna.

HDZ je u svojih 12 godina zabiljeio rast vanjskog

duga od 40,7 mlrd $, a SDP u svojih soro 7 godina

19 mlrd $.u skoro
Pri tome treba ipak naglasiti da SDP vjerojatno ima

jo godinu mandata i da stignu jo stvoriti duga.

Bruto potrebe za financiranjem

javnog duga

Jesu li dugovi okov hrvatske

ekonomije?
Privatni dugovi vei problem.
Javni dug- lijek i otrov?
Upravljanje javnim dugom u nas ne

postoji.
To je temelj.
Zaduivanje je izvan demokratske kontrole.
Uvesti restrikcije.

Distribucija kredita (kunski i devizni) po sektorima

(u mlrd. HRK, kraj razdoblja)

Izvor: HNB

Ukupna imovina banaka i BDP (u mlrd. HRK i %, kraj

razdoblja)

*Imovinu banaka od 2009.-2010.g. najvee poveala drava

uzimanjem kredita.
Izvor: HNB

Usporedba stope rasta BDP-a i udjela godinjih

dravnih rashoda za kamate u BDP-u (u %)

Izvor: HNB, MF

Zato jeftino kad moe skupo

Kunski i devizni krediti banaka sredinjoj

dravi i fondovima socijalne sigurnosti u

RH od kraja 2009 do sredine 2014 su se
poveali sa 21 na 36 mlrd kuna.
Lokalnoj dravi s 1,8 na 4,4 mlrd kuna.
Kamate na dug drave su s 5,2 u 2009.

porasle na 9,9 mlrd kuna u 9/2014.

Naini smanjenja javnog

duga
1. Poticanje rasta BDP-a i poveanje

prihoda
2. Prodaja dravne imovine
3. Smanjenje rashoda prorauna
4. Refinanciranje
5. Monetizacija
6. Inflacija
7. Kombinacije

Monetizacija javnog duga

Ako sredinja banka za otkup dravnog

duga kreira novu koliinu novca rije je o

monetizaciji javnog duga.
Mogue su i druge vrste monetizacije, ali
je ova definicija izvorna i najvanija.
Monetizacija dovodi u snanu vezu
monetarnu i fiskalnu politiku.
Monetizacija je nadomjestak za
neuinkovito prikupljanje dravnih
prihoda, ili pretjerane rashode.

Monetizacija javnog duga

Monetizacija moe biti korisna i tetna.
Njena visina mora biti odreena i

prihvatljiva.
Dio duga naeg javnog sektora trebalo bi
monetizirati.
Znaajne utede na kamatama.
Sadanji Zakon o HNB-u to onemoguuje.
Propisi ECB-a takoer.
Meutim, postoji rjeenje!

Je li veza HNB-a i MF-a

incestuozna?
Od 1994-2001.g. dravi je bilo doputeno da se

kod HNB-a zadui do 5% visine tekueg

dravnog prorauna.
Upravo su te godine stranci dovrili
preuzimanje naeg bankarskog sustava (92%)
udna koincidencija?
Nakon zabrane drava se mora zaduivati

iskljuivo kod banaka i emisijom vrijednosnica.

Trokovi zaduivanja dramatino su poeli rasti.

Monetizacija javnog duga

Monetizacija je prihvatljiva jedino u vrijeme

recesije i deflacije.
Istraivanje na uzorku 10 zemalja od 1962-

1983.g pokazala su da monetizacija duga

nije dovela niti do znaajnog poveanja
ponude novca niti znaajnije inflacije.
Je li od 2008. do danas prisutna

monetizacija?

Stara i nova monetizacija

duga
Stara = klasina, dosadanja.
Nova nema izravne kupnje dravnog

duga od strane SB ve preko banaka na

sekundarnom tritu.
Nova monetizacija ukljuuje i otkup

imovine privatnog sektora!

U tu svrhu koriste se bilance sredinjih
banaka.

Monetizacija u praksi ECB, FED-a

i BoE

Napuhane sredinje banke

Bilanca FED-a je iznosila 22,3% nominalnog BDP-a

SAD-a krajem 2013.g. i bila meu manjima.

Sadanja veliina bilance FED-a je usporediva s jo

dva sluaja u zadnjih sto godina: krajem Velike

Depresije bila je 23% i 1846.g. 20,2% zbog obnove.
Bank of Japan ima bilancu koja dostie 44,4%

nominalnog BDP-a Japana zbog duge recesije.

vicarska - 83% - zbog obrane teaja franka od

aprecijacije.

Javni dug ponuda novca

inflacija?
Vodi li rast javnoga duga rastu ponude

novca i na kraju u inflaciju?

Ako dug drave SB samo prodaje drugim
sektorima nema poveanja ponude novca.
Ako ga ona izravno ili neizravno otkupljuje
raste ponuda novca.
Vano je odrediti granicu.
Nema automatske veze izmeu rasta
javnog duga i inflacije.

ECB kri temeljna naela EU?

10. svibnja 2010.g. ECB je objavio poetak SMP

programa (Seeucrities Market Programm)

otkupljujui dravne vrijednosnice s ciljem obnove
transmisijskog mehanizma monetarne politike.
Ova odluka predstavlja drastinu promjenu u
filozofiji funkcioniranja Eurosustava koji je do tada
stalno odbijao mogunost financiranja drave iz
primarne emisije sredinjih banaka.
Zabrana takve prakse koja je zapisana u Ugovoru
o funkcioniranju EU i statutu ECB zaobiena je
preko sekundarnog trita ime je izbjegnuto
izravno financiranje drave.

ECB u raljama podijeljenih

interesa
Dakle, ECB je odlutao daleko od svog

prvotnog mandata da titi samo kupovnu

mo zajednike valute.
On se fokusirao se nakon 2008.g. na

financiranje vlada i banaka ija je

solventnost upitna.
Kamatnjaci oko nule. Do kada?

U emu je kljuni problem

suvremenih razvijenih ekonomija?
U RASPODJELI BOGATSTVA!!!
5-10% stanovnika svake zemlje posjeduje

90-95% ukupnog bogatstva.

Zbog toga se gasi srednji sloj koji je glavni
konzument i pokreta potronje i rasta.
Morat e doi do nove ekonomskopolitike paradigme koja e sadanji
model kapitalizma zamijeniti.
Nuna je jedna nova vrsta revolucije
prema pravednijoj raspodjeli i socijalnotrinom kapitalizmu.

Monetizacija autocesta
Rije je o ideji koncesije nakon izgradnje.
Studija o monetizaciji je povrna i ne daje ozbiljne

argumente za prihvat ideje.

Namjerno se mijeaju pojmovi novanog toka HAC-a i
kreditnih obveza.
Analize su pokazale da davanje autocesta u koncesiju
nisu isplative, ak su tetne za dravu.
Izgradnja terminala u rijekoj luci, jadransko-jonska
autocesta itd poveavat e promet i prihode HAC-a u
budunosti. To Vlada uope ne spominje!
Namjera je da se to prije rasprodaju nacionalna
bogatstva.
Autocesta je unosan monopol koji se ne daje olako.

Monetizacija autocesta
Oekivani prihod od tzv.monetizacije bio bi

izmeu 2,5 i 3 mlrd eura, to je izrazito malo.

Koristi za javni dug vrlo male i ne rjeavaju se
kljuni problemi njegovog rasta.
Drava bi preuzela na sebe rizik pada prometa,
valutni rizik, morala bi dopustiti poveanje
cestarina itd.
Za ove svrhe ve je osnovano tree poduzee
unutar HAC-a koje se zove ONC koje je
kreditno neoptereeno.
Ono bi igralo ulogu svojevrsnog SPV-a kao u
sluaju projektnog financiranja. Zaduilo bi ga
se, a kredite bi otplaivalo od cestarina.

Javni dug, jamstva i Maastricht

Poduzeima iz cestovnog prometa od

2001. do 2013. odobreno je 80 jamstava

u iznosu od 56,7 mlrd. kuna.
Najvei iznos jamstava odobren je HACu, ak 35,3 mlrd. kuna, a slijedi HC s
11,4 mlrd. te ARZ s 10,1 mlrd kuna.
to su, u stvari, jamstva?
Zato se situacija s javnim dugom u HR
eli proglasiti nerjeivom?

Prijedlog Instituta za javne financije

Ukoliko obavi monetizaciju autocesta, Vlada dobiva na

raspolaganju 3-5 godina za stabilizaciju javnog duga i obavljanje

snanih rezova u restrukturiranju javnih drutava smanjenja
trokova zaposlenih, subvencija i zaduivanja.
I uz obavljenu monetizaciju, dravi ostaje obveza otplate
glavnica i kamata duga cestovnih poduzea. Meutim,
monetizacijom (davanjem u koncesiju) autocesta, drava dobiva
jednokratni prihod od naknade za koncesiju, kojim moe
podmiriti dio obveza koje dospijevaju na naplatu u iduih 3-5
godina.
Ukoliko se drava nee posluiti modelom monetizacije
autocesta, morat e se u njihovu upravljanju ponaati i poslovati
na isti nain kao to bi to radio privatni koncesionar.

Mudre ekonomske misli

Jedan na ekonomski analitiar je rekao: Autoceste nikada nisu

bile nae, financirane su tuim novcem. Autoceste su skupa

igraka s kojom se ne smije igrati. Upozorio je da ukoliko javni
dug doe do 90 posto BDP-a (a mi smo se toj brojci opasno
pribliili) zemlji prijeti 20-godinja stagnacija.
Jedan od naih najvanijih politiara na pitanje

novinara je li za ili protiv monetizacije, odgovorio

je odluno kako nije ni za, niti protiv.
Drugi vaan politiar plai sadanje narataje

padom mirovina i zalae se za monetizaciju HAC-a.

Upravljanje javnim
poduzeima
U pravilu politiki menadment.
Javna poduzea su shvaena kao stranako

ili partijsko vlasnitvo.

Javna poduzea bi morala generirati
znaajan profit.
Drava treba dio vlasnitva u skoro svim
javnim poduzeima prodati (privatizirati).
Bez toga monetizacija, refinanciranje duga
itd nee imati smisla.

HAC - Kredit od 5.4.2013.g.

Rjeenja javnog duga za HR

Refinanciranje skupoga ranijeg duga i uteda

na kamatama.
Prodaja znaajnog dijela dravne imovine u
DUUDI-u.
Konano restrukturiranje sustava zdravstvenih
ustanova.
Preispitivanje socijalnih naknada prema
imovinskom statusu korisnika (55% ukupnih
rashoda).
Preispitivanje sustava subvencija oko 6 mlrd
kuna.
Smanjenje broja opina, bolje iskoritavanje
unutranje ekonomije u dravnim institucijama,

Rjeenja
Osnivanje neovisnog ureda za praenje

javnog duga i deficita prorauna.

Odluka vlade o prestanku zaduivanja uz
valutnu klauzulu.
Smanjenja udjela inozemne komponente
javnog duga a time i valutnog rizika.
Restrukturiranje zdravstvenog sustava i
drugih javnih poduzea. Politiki menaderi.
Monetizacija dijela javnog duga.

Rjeenja
Fiskalna politika se pokazala neuinkovitom.
Potrebno primijeniti ekspanzivnu monetarnu

politiku i prihvatljivo reflacioniranje.

Kljuni preduvjet: ponitenje svih ugovora uz
valutnu klauzulu.
Tree rjeenje je interna devalvacija koja

nigdje nije uspjela.

Koncept tednje i stezanja gui itavu EU i
izaziva sve ee valove trajkova i
prosvjeda.

to kae Andri o ovom vremenu?

Kljuna prepreka promjenama iste politike strukture.
U prosjeku su nai politiari nedovoljno obrazovani,

dominantno klijentelistiki orijentirani i neodgovorni

prema javnom dugu.
Hrvatski nobelovac Ivo Andri, na jednom mjestu u

romanu Na Drini uprija o svemu tome kae:

U trenucima drutvenih potresa i velikih
neminovnih promjena obino izbijaju upravo
ovakvi ljudi naprijed, nezdravi ili nepotpuni,
vode stvari naopako i stranputicom. U tome i
jeste jedan od znakova poremeenih vremena.

PROMIJENIM
O
HRVATSKU

Radi samo za kamate!

Dakle, na servisiranje javnog duga danas

odlazi 2,8% BDP-a, a ukljuujui i nedavna

zaduenja 3%.
Znai, BDP mora rasti najmanje 3% da bi

se dug samo odravao, a ne otplatio.

To je stanje dunike ekonomije i drutva

koje depresija dodatno pogorava.

Malo nas dijeli od dunikog ropstva.