Teorijska objanjenja razlika

izmeu mukaraca i ena (1)

Osnovni teorijski pristupi

teorijski pristupi objanjenju razlika meu mukarcima i enama mogu
se podijeliti u 3 glavna pravca:

1. bioloki pristup
2. socijalno-kulturalni pristup
3. interakcijski pristup
osim ovih temeljnih pristupa, postoji i nekoliko specifinih pristupa koji
propitkuju opravdanost navedenih osnovnih pristupa:
-

liberalizam

feminizam

postmodernizam

Bioloki pristup

Bioloki pristup
psihologija se uvijek razlikovala od
ostalih drutvenih znanosti u
preuzimanju mnogih ideja i teorija iz
prirodnih znanosti, pogotovo biologije
ponekad se i opisivala kao bio-social
science, ili ak kao biopsihologija
(Pinel, 1993)
Burr (1998):
Openito se pretpostavlja da bioloki
faktori snano guraju osobu u
odreenom smjeru, dok (slabiji)

Bioloki pristup
Darwin teorija evolucije
Mendel genetsko nasljeivanje
spolni kromosomi XX ili XY odreuju tzv. kromosomski spol
do oko 3. mj. trudnoe oboje se mogu razviti bilo u djeaka bilo u
djevojicu jer oboje razvijaju dvije strukture: za razvoj mukog
reproduktivnog sustava (Wolffov sustav) i za razvoj enskog
reproduktivnog sustava (Mllerov sustav)
oko 3. mj. embrio s XY kromosomima poinje luiti dvije vrste
hormona, od kojih jedan stimulira Wolffov sustav, a drugi
istovremeno inhibira Mllerov sustav koji degenerira
kod embrija s XX kromosomima nema gotovo nikakve
hormonalne aktivnosti i razvija se Mllerov sustav
bioloki gledano, enski spol je normalni spol ljudskih jedinki
embrio razvija enski reproduktivni sustav osim ako nije
maskuliniziran uz pomo hormonalne aktivnosti
kromosomska reprodukcija je podlona pogrekama
hormonalne disfunkcije problemi u spolnoj diferencijaciji

Bioloki pristup
genetske razlike izmeu i M
manifestiraju se kroz hormonalnu
aktivnost, koja dovodi do fiziolokih
razlika
spolni hormoni: androgeni i estrogeni
oba spola proizvode obje vrste hormona, no u razliitoj mjeri
kod ivotinja su spolni hormoni jasno povezani sa seksualnom
aktivnou enke su seksualno receptivne samo u odreenoj fazi
plodnog ciklusa
kod ljudi je ovaj odnos mnogo kompleksniji i hormoni nisu jedini (pa
ak ni najvaniji) faktor koji odreuje hoe li ljudska jedinka biti
zainteresirana za seksualni odnos, odnosno hoe li biti seksualno
aktivna
testosteron i agresija iako postoji odreena povezanost, nalazi nikako
ne omoguuju zakljuivanje o jasnoj uzronoj povezanosti (npr. Dabbs i

Bioloki pristup
Spolne razlike u fiziologiji
M tijelo ima vie miia (40%) nego (23%) i manje masnog tkiva
(15%) nego (27%)
M imaju takoer bri metabolizam (regulirano androgenim hormonima)
Spolne razlike u grai mozga
enski mozak je neto manji od mukog
M mozak je vie lateraliziran nego hemisfere su vie specijalizirane;
ove razlike postoje ali su male
neto superiornije na verbalnom, a M na spacijalnom faktoru

Bioloki pristup
Sociobiologija
reprodukcija je ono to je bitno za evolucijski opstanak ona je jedini
nain za prenoenje nasljednih karakteristika sljedeoj generaciji
pretpostavka da postoje prirodne razlike u ponaanju M i koje
jedinkama svakog spola pruaju potencijalnu evolucijsku prednost pred
ostalim jedinkama istog spola
Dawkins (1976) sebini geni
M su programirani za promiskuitetno ponaanje, a za izbirljivost
rane sociobioloke teorije pretpostavljale su da su nagoni za odreena
ponaanja direktno upisani u genima
mnogo suptilnija objanjenja ponuena su danas u okviru evolucijske
psihologije

Bioloki pristup
Evolucijska psihologija
kljuna ideja je da prirodna selekcija upravlja ljudskim ponaanjem
zagovornici evolucijske teorije (npr. Buss) tvrde da ona prua
objanjenja mnogih empirijskih nalaza iz eksperimentalne socijalne
psihologije (npr. pruanje pomoi nepoznatim osobama koje su nam
sline)
izbor partnera: M vana fizika atraktivnost i mladost, status i resursi
teorija je izrazito plauzibilna, no potpuno neprovjerljiva izaziva stalne
debate meu znanstvenicima
nudi evolucijska objanjenja za svaki dobiveni nalaz, iako nalazi
mogu biti meusobno potpuno opreni
najvie je kritizirana od strane socijalnih konstruktivista i feministica
prigovara joj se da potie spolno stereotipiziranje
(dvostruki standardi su gotovo ugraeni u ljudske gene)

Bioloki pristup
mnogo razliitih dokaza pokazuje da
biologija pridonosi spolnim razlikama
istraivai se usmjeravaju na etiri vrste
dokaza:
1.prisutnost spolnih razlika u ranim
fazama ovjekovog razvoja
2.meukulturalna i vremenska
konzistencija spolnih razlika
3.konzistentnost razlika u razliitim
vrstama

Socio-kulturalni
pristup

Socio-kulturalni pristup
na poetku razvoja psihologije kao
znanosti, razmatranje sukoba izmeu
prirode i odgoja svodilo se na
shvaanje da drutvo pomae ljudima
da kontroliraju svoju ivotinjsku
prirodu i temeljne instinkte kako bi
stekli racionalna, duhovna i civilizirana
obiljeja autentinih ljudskih jedinki
poetkom 20. st. vjerovalo se da ljudski
napredak ovisi o tome da eksternalno
postane internalno da civilizirani

Socio-kulturalni pristup
Doprinos antropologije: uloga kulture
jedan od prvih izazova biolokim tumaenjima rodnih razlika (1920-ih i
1930-ih)
Ruth Benedict i Margaret Mead
pokazale znaajne razlike u nainima na koji rodovi funkcioniraju u
razliitim kulturama
Ako se biti mukarac ili biti ena moe toliko znaajno razlikovati od
kulture do kulture, to znai da su maskulinost i femininost produkti
kulture, a ne biologije!
kultura ima znaajan utjecaj na konstrukt roda u odreenoj grupi
grupe se meusobno znaajno razlikuju u oekivanjima prikladnog
rodnog ponaanja
kultura ne utjee na rod samo u egzotinim plemenima djeluje
unutar kultura i subkultura u svim drutvima
iako nije jedini i odluujui faktor (u svim kulturama postoje
individualne razlike), stvara snaan pritisak na konformiranje;
ponaanje koje nije
u skladu s normama esto je izloeno

Socio-kulturalni pristup
Doprinos sociologije: uloga drutvenih sila
prvenstveno zainteresirani za rodne uloge, definirane kao socijalne
uloge koje M i igraju, scenariji koje naue i prema kojima se
ponaaju
= drutveno poticani obrasci ponaanja koje se oekuje da ljudi
pokazuju u odreenim situacijama (Brannon, 1976)
suvremeni primjer je test koji moraju proi transseksualne osobe prije nego im
se odobri operacija promjene spola
Talcott Parsons teorija spolnih uloga (1950-ih)

odbacuje bioloko objanjenje rodnih razlika objanjava ih tzv. drutvenom

evolucijom: odreene drutvene prakse i obiaji opstaju jer su korisni za usklaeno
djelovanje drutvenih grupa i zajednica strukturalni funkcionalizam

usvajanje rodnih uloga odvija se kroz proces internalizacije rodni identitet je i

sposobnost i odanost izvoenju ponaanja prikladnih za odreeni rod

Socio-kulturalni pristup
Doprinos sociologije: uloga drutvenih sila
Socioloke teorije mogu se podijeliti u dvije skupine, s obzirom na njihovo
shvaanje rodnih uloga:
teorije konsenzusa, kao npr. strukturalni funkcionalizam, smatraju
rodne uloge funkcionalnima one pomau drutvu da funkcionira
uinkovito. Prema takvim teorijama razliite uloge M i su uzajamno
korisne.
teorije konflikta, kao npr. marksizam ili feminizam, smatraju da rodne
uloge proizlaze iz sukoba interesa zbog razliitih drutvenih poloaja
(marksizam) ili patrijarhalne moi mukaraca i interesa ena
(feminizam)

Socio-kulturalni pristup
Doprinos psihologije: uloga socijalizacije
psihologijski pristup usmjerio se na pruanje odgovora na pitanje kako
djeca usvajaju pojam roda i ue ponaanje koje je rodno-prikladno
a) biheviorizam teorije socijalnog uenja
b) kognitivizam teorija rodnih shema

Socio-kulturalni pristup
Teorija socijalnog uenja
Miller & Dollard (1941), Walter Mischel (1966), Albert Bandura (1986)
rodne razlike su nauene, usvajaju se svim poznatim vrstama uenja:
1. klasino uvjetovanje npr. uparivanje vrste igre s osjeajima
2. instrumentalno uvjetovanje npr. vrste aktivnosti ili odjee
3. uenje po modelu moe objasniti i individualne razlike u
maskulinosti/femininosti
prave razliku izmeu usvajanja ponaanja i njegovog izvoenja
moderne teorije socijalnog uenja naglaavaju ulogu samoefikasnosti
npr. tehnike vjetine

Socio-kulturalni pristup
Teorija rodnih shema
Sandra Bem (1981)
rodna shema = organizirano znanje i uvjerenja o rodu
ljudi u svojoj kulturi ue kompleksnu mreu koncepata i simbola
povezanih s rodom
kad stvore rodne sheme, percipiraju vlastito i tue ponaanje kroz
filter ovih shema npr. osoba koja ima jake rodne sheme, ne samo da
e biti motivirana na ponaanje u skladu sa svojim spolom, nego e
prosuivati i druge ljude kroz prizmu roda (maskulino ili feminino
ponaanje)
rodno ashematine osobe se ponaaju androgino pokazuju i
maskulina i feminina ponaanja ne obazirui se na njihovu rodnu
prikladnost
rodne sheme oblikuje okolina u kojoj osoba odrasta (kultura, obitelj,
vrnjaci)
neki teoretiari (npr. Martin, 2000) smatraju da su sheme o vlastitom
rodu sloenije i bolje razvijene nego sheme o drugom rodu