Sportska fiziologija

Prof. dr. Zoran Vali

Medicinski fakultet u Splitu

Metaboliki sustavi u miiima u

tijeku rada:
1)
2)
3)

Fosfagenski sustav
Sustav glikogen-mlijena kiselina
Aerobni sustav

Fosfagenski sustav:
PO3 PO3 PO3 -)
energijom bogate veze (30,5 kJ/mol ATP)
koliina ATP-a dovoljna za 3 s
fosfokreatin (kreatin-fosfat, kreatin PO -)
3
43 kJ/mol kreatina, prijenos u djeliu
sekunde
2-4 x vie fosfokreatina od ATP-a
zajedno 8-10 s maksimalne kontrakcije
ATP (adenozin

Sustav glikogen-mlijena kiselina:

glukoza (glikoliza, anaerobni
metabolizam)
2 molekule pirogroane kiseline
bez kisika nastaje mlijena kiselina
2,5 x bri od aerobnog metabolizma
omoguuje dodatnih 1,3-1,6 minuta
maksimalnog miinog rada (200-800 m)
glikogen

Aerobni sustav:
glukoza,

masne kiseline, aminokiseline

Maksimalna brzina stvaranja ATP:

Sustav namicanja energije
fosfagenski sustav
sustav glikogen-mlijena kiselina
aerobni sustav

M ATP/min
4
2,5
1

Izdrljivost sustava:
Sustav namicanja energije
fosfagenski sustav
sustav glikogen-mlijena kiselina
aerobni sustav

Vrijeme
8-10 s
1,3-1,6 min
neogranieno

Oporavak miinih metabolikih

sustava nakon miinog rada:

odstranjenje mlijene kiseline (zamor)

1)
2)

manji dio u pirogroanu

vei dio u glukozu (u jetri)

Oporavak aerobnog sustava

nakon miinog rada:
1)
2)

Dug kisika
Obnova miinog glikogena

Dug kisika:

tijelo sadri oko 2 litre kisika

1)
2)
3)
4)

0,5 L u zraku u pluima

0,25 L otopljeno u tjelesnim tekuinama
1L vezano na hemoglobin u krvi
0,3 L vezano na mioglobin

potroi se za aerobni metabolizam (1 min)

jo 9 L za obnovu sustava
ukupno 11,5 L O2 dug kisika

Obnova miinog glikogena:

sloen proces koji zahtjeva dane

vano je uzimati hranu bogatu

ugljikohidratima prije natjecanja
ne obavljati intenzivan miini rad 48 sati
prije natjecanja

Djelovanje sportskog treninga:

snaga

se ne poveava bez optereenja

6 max. kontrakcija, 3x/dan, 3dana/tjedan
30% sile tijekom 6-8 tjedana
istovremeno poveanje miine mase
hipertrofija

Hipertrofija miia:

nasljee i testosteron
30-60 % poveanje zbog treninga
1)
2)

poveanje promjera vlakana

vjerojatno i podjela vlakana

Promjene unutar miia:

broja miofibrila
mitohondrijskih enzima za 120%
ATP-a i fosfokreatina za 60-80%
glikogenske zalihe za 50%
zaliha triglicerida za 75-100%

Vrste miinih vlakana:

1)
2)

MV koja se brzo kontrahiraju brza vlakna

(gastroknemijus) tip II (bijela, a i b)
MV koja se sporo kontrahiraju spora
vlakna (soleus) tip I (crvena)

Karakteristike miinih vlakana:

1)
2)
3)
4)
)

promjer brzih vlakana 2x vei

enzimi za anaerobni metabolizam 2-3x
aktivniji u brzim vlaknima (snaga)
spora vlakna vana za izdrljivost, aerobna
funkcija (vie mitohondrija i mioglobina)
broj kapilara vei oko sporih vlakana
individualne, nasljedne razlike

% vlakana u kvadricepsu:
Vrsta sportaa Brza vlakna Spora vlakna
maratonci
plivai
prosjena osoba
dizai utega
sprinteri
skakai

18
26
55
55
63
63

82
74
45
45
37
37

Disanje pri miinom radu:

ovisi

o disciplini, ovisno o njenom trajanju

Potroak kisika pri maksimalnom

naporu:
Stanje
prosjeni netrenirani mukarac
prosjeni sporta
trka maratona
* potroak u mirovanju 250 mL/min

PK (mL/min)
3600
4000
5100

Pluna ventilacija:
Stanje
pluna ventilacija tijekom
maksimalnog miinog rada
maksimalni minutni volumen
disanja

PV (L/min)
100-110
150-170

Granice plune ventilacije:

MMV 50% vea od PV tijekom rada

dini sustav u normalnim okolnostima nije
ograniavajui imbenik dopreme kisika:
sigurnost u sluajevima:
1)
2)
3)

miini rad na velikim visinama

miini rad pri velikim vruinama
poremeaji dinog sustava

Uinak treninga na Vo2 MAX:

maksimalni

primitak kisika
u maratonaca 45% vei nego u normalne
osobe (nasljee, dugotrajni trening)

Difuzijski kapacitet (za O2):

Stanje
netrenirani ovjek u mirovanju
netrenirani ovjek pri
maksimalnom radu
brzi kliza pri maksimalnom radu
pliva pri maksimalnom radu
vesla pri maksimalnom radu

DC (mmol/min)
7,7
16,1
21,5
23,8
26,8

trostruko poveanje DC (mobilizacija

neperfundiranih kapilara)
trening moe utjecati na poveanje DC
parcijalni tlakovi (O2 i CO2) ostaju normalni
tijekom miinog rada
pitanje regulacije disanja
negativni uinci puenja

Kardiovaskularni sustav u tijeku

miinog rada:
doprema

kisika i hranjivih tvari miiima

regulacija tlaka
kontrakcije smanjuju protok
znaajan porast protoka (do 25x)

Maksimalno poveanje protoka:

Stanje

Protok

(ml/min/100g)
protok krvi u mirovanju
3,6
protok krvi pri maksimalnom radu
90

Mehanizmi poveanja protoka:

1)
2)
3)
4)
5)

vazodilatacija zbog poveanog

metabolizma
poveanje arterijskog tlaka (30%)
miina crpka
protokom posredovana vazodilatacija
ostale teorije

SMV za razliite stupnjeve rada:

Stupanj miinog rada
prosjean mladi mukarac u mirovanju
maksimalni SMV u tijeku miinog
rada u netreniranog mukarca
maksimalni prosjeni SMV u tijeku
miinog rada u maratonca

SMV (L/min)
5,5
23
30
(35-40)

Djelotvornost kardiovaskularnog
sustava:

SV i HR se poveaju na 95% maksimuma

SMV iznosi 90% svojeg maksimuma
PV iznosi 65% svojeg maksimuma
SMV se smanji za 50% izmeu 20. i 80.
godine, MMV se smanji jo i vie, a smanji
se i miina masa

Hipertrofija sranog miia

atletsko srce

1899 Henschen (samo perkusija, kod

skijakog tranja)
zakljuio kako postoji dilatacija i
hipertrofija lijevog i desnog srca i kako je
pojava normalna i poeljna (vie rada)
kasnije se koriste radioloke tehnike
(pogotovo kod sportova izdrljivosti s
velikim koritenjem aerobnog sustava)

Vrste tjelovjebe
vjebe izdrljivosti (dinamike, izotonike
ili aerobne: dugoprugako tranje, plivanje)
vjebe snage (statike, izometrike ili
anaerobne: hrvanje, dizanje utega)
kombinirane vjebe (biciklizam, veslanje)

1)
2)
3)

veina sportova prilikom treninga kombinira

vrste vjebe

Akutni uinak vjebi izdrljivosti

porast Vo2 MAX, porast SMV, porast UV i

porast sistolikog tlaka
pad ukupnog perifernog otpora

Akutni uinak vjebi snage

blagi porast Vo2 MAX, i SMV

znaajan porast arterijskog tlaka, ukupnog

perifernog otpora i srane frekvencije

Kronini uinak

vjebe izdrljivosti: porast Vo2 MAX zbog

poveanja SMV i iskoritavanja kisika
volumno optereenje lijeve komore
vjebe snage: mali ili nikakav porast Vo2 MAX
tlano optereenje lijeve komore

u novije se vrijeme koriste

ehokardiografske metode i NMR
promjene nisu jednoznane oko 50%
treniranih osoba pokazuju znakove
remodeliranja sranog miia i sranih
upljina

- povezanost s ACE genom ili polimorfizmom

- nema povezanosti s rezultatom koji se postie

+, mukarci

EKG promjene se javljaju u oko 40%

sportaa, 2 x ee u mukaraca, te u
sportovima izdrljivosti

najei: znakovi rane repolarizacije,

poveana voltaa QRS kompleksa,
inverzija T-vala i duboki Q zubci

Iznenadna smrt u mladih sportaa

neko smatrana misterioznim i

nedefiniranim sindromom
razoran emocionalni uinak na obitelj i iru
zajednicu
precizni podatci o prevalenciji su
ogranieni, a smatra se kako je ona niska u
opoj populaciji (1:200.000/godinu)

najee se javlja na sportskom terenu i

povezana je s tjelesnom aktivnou
obino izostaju prethodni simptomi
tjelovjeba djeluje kao okida za
smrtonosne ventrikularne tahiaritmije (uz
postojeu, a neprepoznatu sranu bolest)

Najee srane bolesti

1)
2)

hipertrofina kardiomiopatija (1/3 svih

smrti)
kongenitalna anomalija koronarnih arterija
(polazite lijeve koronarne arterije iz
desnog Valsalvinog sinusa)
miokarditis, bolesti zalistaka (aortalna
stenoza), dilatirajua kardiomiopatija,
disekcija i ruptura aorte

Tjelesna toplina tijekom

miinog rada:

maksimalna djelotvornost pretvorbe

energije hranjivih tvari u miini rad iznosi
20-25%
energija pretvorena u miini rad takoer se
najveim dijelom pretvara u toplinu
1)

2)

savladavanje viskoznog otpora miia i

zglobova
trenje pri protjecanju krvi u krvim ilama

Toplinski udar:

povienje tjelesne temperature na 41-42 C

izrazita slabost, iscrpljenost, glavobolja,
munina, povraanje, obilno znojenje,
zbunjenost, nesiguran hod, kolaps, gubitak
svijesti smrt
zatajenje termoregulacijskih mehanizama
zatvaranje pozitivne povratne sprege

Tjelesne tekuine i sol u tijeku

miinog rada:
u

toploj i vlanoj sredini 1 sat miinog rada

moe dovesti do gubitka 2,5-5 kg
veina zbog znojenja, to smanjuje uinak
gubitak 5-10% mase grevi, munina
aklimatizacija, gubitak soli, aldosteron
(poveava reapsorpciju NaCl iz znoja)
nadoknada K+

Sportai i stimulacijska sredstva:

vjetine sportaa se poboljavaju iz godine

u godinu
razlika izmeu trijumfa i poraza je vrlo
mala
ergogena sredstva ili fenomeni
neka uistinu pomau, ali neka mogu imati
smrtonosne posljedice

sportai su spremni iskuati bilo to kako bi

poboljali svoje rezultate (specijalna
prehrana, smanjenje stresa ili hipnoza,
navijanje domaih navijaa, lijekovi i
hormoni ergogena sredstva)
uinci sredstava su mistificirani (prijatelji)
lista moguih sredstava dugaka, oni koji
stvarno pomau malobrojni

neka ergogena sredstva zapravo odmau

(ergolitini lijekovi)
1)
2)
3)

farmakoloki pripravci
hormoni
tvari s fiziolokim uincima

Istraivanje ergogenih tvari

ukoliko sporta prije natjecanja uzme

odreenu tvar eventualni uspjeh biti e
pripisan toj tvari
bilo koju tvar se moe proglasiti
ergogenom, no to treba i znanstveno
dokazati

Placebo uinak

pojava da tijelo reagira na oekivani nain

znaajno komplicira sama istraivanja
razlikovanje stvarnog uinka od placeba
inaktivna tvar u obliku u kojem se
primjenjuje i aktivna supstancija
dokazano za primjenu anabolinih steroida
kod dizaa utega (1,5 kg / 11,3kg)
placebo jeftin, bez nuspojava, legalan

placebo efekt prisutan i u osoba koje

uzimaju -blokatore
najvie i najozbiljnije nuspojave!
obavezno ukljuivanje placebo grupe (i
vremenske kontrole)

Ogranienja istraivanja

znanstvene studije esto ne mogu dati jasan

odgovor na istraivano pitanje (djelii
sekunde ili milimetri)
ogranienje preciznosti metoda ili ureaja
(razina pogreke, razlike izmeu ispitanika,
razlike od dana do dana)
razlika izmeu laboratorija i terena
(pozitivne i negativne strane)

Tjelesna kondicija i trajanje

ivota:
ljudi

koji vjebaju i kontroliraju tjelesnu

masu dulje ive
smrtnost je 3x manja u osoba koje vjebaju

Mehanizmi produljenja ivota:

1)

Smanjena opasnost od kardiovaskularnih

bolesti (IM i CVI)
a)
b)

2)

smanjenje razine krvnog tlaka

smanjenje razine kolesterola i poveanje HDL

Bre ozdravljenje i oporavak poslije bolesti

(upala plua)