Uvod u edukacijsku

psihologiju
Edukacijska psihologija 1
eni Zuliani
2011/12.

Obrazovanje je najvanije
raspoloivo sredstvo za
poticanje dubljeg i skladnijeg
ljudskog razvitka, a time i za
smanjenje gladi, siromatva,
izvlatenosti, neznanja,
ugnjetavanja i rata.
UNESCO-va Komisija za obrazovanje

O emu emo govoriti

Definiranje
- Edukacijska psihologija kao
grana psihologije
- predmet prouavanja
- uenje

Metode istraivanja

Edukacijska psihologija grana psihologije

danas samostalna psiholoka
grana koja sadri vie podruja
Primjenjena znanost

Kroz povijest
15. i 16.st.: potreba razumjevanja gardiva; Individualne
osobine djece; Znanstveno educiranje uitelja
17. i 18. st.: organizirajne nastave po razredima i
predmetima; uiti ono to je ovjeku korisno
(Komensky): razvijanje samostalnosti, aktivnosti i
sposobnosti opaanja (Rousseau)
18. i 19. st.: razvijanje djejeg miljenja (Pestalozzi);
panja, organizacija tematske jedinice (Herbart);
odgajanje i nastavno gradivo prilagoeno
sposobnostima, samoobrazovanje (Spencer);
motivacija, sistematizacija iskustva i znanja djece
prije usvajanja novih znanja (Uinski); Alternativna
kola sloboda nastavnih oblika, metoda,
individualni pristup (Tolstoj)

Kroz povijest

Hall, Cattel psiholoki laboratoriji (opseg

panje, brzina percepcije slova i rijei)
Edward Lee Thorndike: Educational
Psychology, 1903.
Prvi program istraivakog rada na
podruju problematike uenja test
inteligencije (vjetine + sposobnosti)
Vigotski proces uenja utjee na psihiko
funkcioniranje, znaaj nastave i uenja
Odvojili psihologiju obrazovanja od ope i
razvojne

Kroz povijest

Simon i Binet skala za identificiranje

mentalno retardirane djece
Claparde metodoloki prirunik za
istraivanja u obrazovanju
Dewey svrha znanja je prilagodba
potrebama, ciljevima i eljama okoline
Glasser kvalitetna kola

Kod nas: Ramiro i Zoran Bujas; I. Furlan

Podjela prema kriterijima

DOBI

p.o. djece
p.o. mladih
p.o. odraslih
p.o. osoba
tree ivotne
dobi

MJESTU REALIZACIJE
Psi nastave (formalno
obrazovanje
Psi izvan nastavnih
aktivnosti (neformalno
obrazovanje)

PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA

Psihologija uenja

Psihologija pouavanja

Pouavati druge je lako kada se zna.

Znai, prvo treba nauiti.
Pindar, 6. st. p.n.e.

Razmislite i .....

Navedite primjer neke stvari

koju ste nedavno nauili?
Na koji nain vam je koristila ili
koristi?
Navedite primjer kada ste
nekoga poduavali, to ste ga
nauili? Koja je bila svrha?

Predmet prouavanja
TEMELJNI PROCES
OBRAZOVANJA
I ODGAJANJA

TRAJNE
PROMJENE

UENJE

SOCIJALIZACIJA
I HUMANIZACIJA
OVJEKA

PRILAGODBA NA
UVJETE I PRILIKE
PRIRODNE I
DRUTVENE OKOLINE

Definicija uenja

Proces relativno trajnih promjena pojedinca

nastalih tijekom obnavljanja novih
aktivnosti a koje se oituje u njegovu
izmjenjenom nainu ponaanja

Hilgard (1956): promjena ponaanja kao rezultat

vjebanja i iskustva
Spence

(1959): dovodi do promjena u

ponaanju

Neposredni uinak: vjetine, navike, znanje

Promjene

Utjecaj maturacije ili sazrijevanja

organizma
pr. hodati, govoriti, upravljati rukama i nogama

Utjecaj novih aktivnosti potaknute

vlastitim potrebama ili potrebama
okoline

Zahtjev okoline

novi slijed reakcija

promjena u nove oblike

ponaanja
ponavljanje

Novosteene
dinamike strukture
Prilagoena
reakcija u
svakoj takvoj ili
slinoj situaciji

Znaaj uenja

Utjecaj na cijelu strukturu ovjekovih

osobina ---- trajne promjene
Vjetine
Vrijednosti i
potrebe

Znanje

Stavovi

Govor
socijalna obiljeja,
norme ponaanja

Interesi

Sposobnosti i
sklonosti

Napredovanje i usavravanje za to
adekvatniju prilagodbu uvjetima i
zahtjevima okoline

Uenje i intelektualni razvoj

enevska kola
(Piaget, Inhelder)
Razvoj logikih
struktura: klasifikacije,
serijacije, pojmovi
konzervacije,
elementarne logike
strukture
Uenje ovisi o stupnju
razvoja
Proces uravnoteenja
ili ekvilibracije

Moskovska kola
(Galjperin, Talizina)

Razvoj ovisi o vanjskim

utjecajima
Organizacija i
oblikovanje aktivnosti
utjecati e na
itelektualni razvoj
Metoda etapnog
oblikovanja
intelektualnih radnji:
praktino iskustvo
prethodi mentalnom
planu

Temeljni uvjeti uenja

Dovoljno razvijene SPOSOBNOSTI za

uenje (intelektualne, psihomotorike
funkcije, percepcija, osjetljivost)
MOTIVIRANOST

intrinzina potrebe, interesi, elje, sposobnosti,

sklonosti, itd.
Ekstrinzina vanjski poticaji, ciljevi

Odgovarajue VANJSKE PRILIKE

mogunost kolovanja, sudjelovanje na

predavanjima i vjebama, upute za uenje, itd.
Raspolaganje literaturom, vremenom, prostorom
Metode i tehnike uenja

BRZINA I EFIKANOST UENJA

USPIJEH I NEUSPIJEH UENJA

Metode istraivanja
Otkrivanje psiholoke zakonitosti
koje djeluju pri uenju i pouavanju
postavljanje modela i teorija u
podruju obrazovanja
bolje razumjevanje ponaanja
uenika i uitelja
unapreenje rada u grupi ili razredu

Etika i istraivanje: principi

ne smije se ni na koji nain

nakoditi ispitanicima

osiguranje tajnosti individualnih

podataka

nema varanja sudionika

roditeljska suglasnost

Planiranje i provedba
istraivanja
IDENTIFIKACIJA I
DEFINIRANJE PROBLEMA

TESTIRANJE
POSTAVLJENIH
HIPOTEZA

PROVJERA ZAKLJUAKA

1. Identifikacija i
definiranje problema

Izravno povezani sa praksom

Koji su uzroci izostanaka uenika s nastave
u prolom polugoditu?

Vani za obrazovanje u cjelini

Koja je metoda pouavanja prikladnija za
uenike odreenog uzrasta?

Precizno i jasno formuliranje

Uporite u modelu ili teoriji

Hipoteze

Pretpostavke ili provizorni odgovori

na postavljeno pitanje

Odnos izmeu koritenja vizualnih pomagala u pouavanju i

koliine gradiva koju su uenici zapamtili.

NUL HIPOTEZE

AFIRMATIVNA HIPOTEZA

- neutralni oblik
- nema povezanosti izmeu
varijabli
- pr. Uporaba vizualnih
pomagala i koliine
zapamenog gradiva nisu u
meusobnom odnosu

- postoji neki odnos meu

varijablima
- temelje se na prethodnim
nalazima ili postavkama
teorije koju treba provjeriti
- pr. Uporaba vizualnih
pomagala dovodi do
poveanja koliine
zapamenog gradiva

2. Testiranje postavljenih
hipoteza
1.Utvrditi istraivaki
pristup i definirati
nacrt istraivanja

2. Odrediti uzorak
ispitanika

3. Definirati metode
prikupljanja
podataka

Deskriptivna, Kauzalna,
Razvojna istraivanja

Raprezentativni uzorak

Odabir tehnika i instrumenata:

VALJANOST
POUZDANOST
OBJEKTIVNOST
OSJETLJIVOST

3. Provjera zakljuaka

Interpretacija rezultata s
obzirom na postavljene hipoteze

Vrste istraivakih nacrta:

Deskriptivna istraivanja
Opisuju zateeno stanje
- ne objanjavaju odnose meu pojavama
- pr. Djeji interesi, koliko se bave
izvankolskim aktivnostima

Pregledna ili
anketna
istraivanja

Korelacijska
istraivanja

Komparativna
istraivanja

Utvruje se veza meu varijablama bez da

se na njih utjee ---- pozitivna ili negativna
korelacija
- pr. Odnos straha od ispitivanja i uspjeha na
ispitu; odnos inteligencije i kolskog
postignua
Usporeuju rezultate dviju skupina ispitanika
- na temelju postojee razlike pokuavaju
doznati uzroke
- pr. Razlika meu uenicima koji pokazuju
visok ili nizak strah od ispitivanja
---- spol, samopoimanje, roditeljska
oekivanja, postupci uitelja, itd.

Vrste istraivakih nacrta:

Kauzalna ili eksperimentalna istraivanja

Mijenja se nezavisna varijabla

(pr. Nova metoda pouavanja, potkrepljivanje
uenika) i mjerimo utjecaj na zavisnu
varijablu (pr. Uspjeh, motivacija)

Faktorijalni (prisustvo) ili funkcionalni

(koliina) eksperiment

Eksperimentalna, kontrolna i
usporedna skupina

Vrste istraivakih nacrta:

Razvojna istraivanja

Longitudinalni nacrt

Transverzalni nacrt

Pr. Ispitati porast znanja povijesti

tijekom osnovne kole

Vrste istraivakih nacrta:

Kvalitativna istraivanja

Opaanje
Intervju
Analiza dokumenata
Video zapis ili fotografija

Bitni su proces i rezultati

Hipoteze se ne postavljaju unaprijed
Osjetljivost na kulturni i povijesni kontekst
Pr. Analiza kolskih zadanica ili udbenika

Metode prikupljanja podataka:

postupak
SAMOOPAANJE
(INTROSPEKCIJA)
-

ispitanik simultano
ili retrogradno
opaa vlastite
doivljaje
Rizici: utjecaj
opaanja i
djelovanja;
reinterpretacija

VANJSKO
OPAANJE
- opaanje i
mjerenje vlastitog
ili tueg vidljivog
ponaanja
- zakljuujemo o
psihikim
procesima u
njihovoj podlozi

Metode prikupljanja podataka:

izvor

Vanjski opaa
Ispitanik o kojem prikupljamo
podatke
Drugi sudionici koji daju svoje
procjene o subjektu istraivanja
Pisani materijal

Vanjski opaa
Strukturirana tehnika
Definirani cilj i plan opaanja
(koje ponaanje, kada i kako)

objektivno za registriranje, bez

interpretacije opaaa

Ispitanik
Upitnik (osobine, Niz pitanja o tome to ispitanik misli,
vrijednosti)
osjea ili se ponaa u odreenim
situacijama
Testovi (znanja,
sposobnosti)

Izaziva se odreena aktivnost da bi se

mjerila i vrednovala;
Usporedba individualnih rezultata
(uspjenost)

Skale procjene
(numerike,
grafike,
kombinacija)

Utvruje se stav ili miljenje ispitanika o

nekom objektu (slaganje/neslaganje;
semantiki diferencijal: dobar-lo)

Sociometrijski
upitnici

Upoznati socijalne odnose u grupi;

pozitivna i negativna biranja

Procjenjiva koji poznaje

ispitanika

Uitelji
Roditelji
Suuenici

Koriste se skale procjene ili

check-liste (zadani popis
ponaanja)