MOTIVIRANI UENICI:

PRETPOSTAVKA I CILJ KVALITETNE

OBRAZOVNE PRAKSE

Motivirati uenike za putovanje u avanturu novog,
nikada nije problem, ukoliko su animatori (:uitelji)
istinski zaljubljenici u svoj posao.
Djeca su uvijek spremna na istraivanje i usvajanje
novog znanja, a ine li to kroz druenje i zabavu,
uspjeh ne izostaje.
Nado Antonina, ravnatelj, 2004.
kolski uspjeh kao postignue svakog uenika podjednako objanjavaju intelektualna
sposobnost, motivacija i osobine linosti. Prema nekim istraivanjima (Cattell), svaka
od ovih determinanti sudjeluje u varijanci uspjeha s oko 25% to znai da se na taj
nain ukupno moe objasniti oko 75% kolskog uspjeha. Preostalih 25% neobjanjene
varijance moemo pripisati brojnim drugim faktorima poput: fizikih, ekonomskih,
socijalnih i dr. Nama je posebice zanimljiva motivacija kao jedna od determinanti
koje sudjeluju u varijanci uspjeha. Nastavnici i odgajatelji ne smiju na motivaciju
gledati kao neto to ne mogu kontrolirati, ve kao na fenomen na koji u velikoj mjeri
mogu utjecati tijekom svog rada. Ponekad se ini da motivirani uenici imaju veliku
unutarnju energiju kao naslijeenu osobinu. Ipak, motivacija je neto s ime se ne
raamo ali se moe tijekom naeg ivota stalno razvijati. Motivaciju uenika u koli
moemo definirati kao nain djetetova razmiljanja o svojim ciljevima i
mogunostima kako bi ih to uspjenije ostvarilo. Veina uenika u razrednoj
zajednici rijetko sudjeluju u radu te pokazuje mali interes za rad. Razlog tomu je
njihovo nerazumijevanje cilja ili postupka rada. Takvi uenici ne shvaaju zato
pojedini zadatak trebaju napraviti. U situacijama kada uenik ne shvaa zato
napraviti pojedini zadatak, nastavnici moraju odigrati vanu ulogu i izdvojiti dio
vremena kako bi motivirali uenika, ponuditi im objanjenje s kojim ciljem rjeavaju
odreeni zadatak, te ono to je veoma bitno: zato je tema ili aktivnost koju rade
vana za njihov napredak u ivotu.

1. PRETPOSTAVKE KVALITETNE OBRAZOVNE
PRAKSE

1.1 Poetak istraivanja motiva postignua

Istraivanje razliitih aspekata motiva postignua prema Atkinsonu i Raynoru,
zapoelo je 1947.godine. Prva studije zapoinju i potpisuju ovi ugledni autori:
McClelland, Atkinson, Clark i Roby, ije se odnose na eksperimentalno induciranje
motivacije postignua na sadrajima tematske apercepcije. Nakon inicijalnih studija,
motiv postignua istraivao se poneto drugaijim nainom kako istie Vidler.
Atkinson i Raynor su 1978.tumae rezultate petogodinjeg istraivanja McClellanda,
Atkinsona, Clarka i Lowella u djelu The Achievement Motive , kao rezultate koji se
uglavnom odnose na razvoje relijabilnog mjernog instrumenta, na vrednovanje
njegovih mogunosti i ogranienja, te na mogunost njegove uporabe u
istraivanjima. Nakon 1985.godine poela su prouavanja drugih motiva na
sadrajima tematskih apercepcija uz one osnovne (motiv postignua), kao to su
afilijativni motiv, motiv za moi, strah i agresivnost. Sva razmatranja navedenih
pojmova i njihova istraivanja navedena su u radovima Atkinsona, koji je pomno
pratio svoje kolege strunjake u istraivanju te svoje dojmove objavio u svom radu
Motives in Fantasi, Action and Society.
Nadalje, u to vrijeme javljaju se revolucionarna pitanja koja potiu na razmatranje i
istraivanje. Primjerice, McClelland (kojeg Vidler postavlja kao istraivaa socijalnih
motiva postignua) sa suradnicima istrauje socijalno porijeklo i posljedice motivacije
postignua koji se odnose na poduzetniku aktivnost i ekonoski razvoj drutva.
Tradicionalni argumenti o usponu i padu civilizacija te zakonitost ekonomskog
razvoja bili su temelj njegova istraivanja, u koji on uvodi psiholoki faktor (motiv
postignua) hipotetski izjanjen uz pretpostavku da su razlike u razinama ovog motiva
uglavnom odgovorne za ekonomski rast ili pad. Razliitim indikatorima McClelland
je nastojao demonstrirati odnos izmeu motivacije postignua i ekonomskog razvoja u
svrhu cilja optimalnog stanja u dravi i drutvu.
Ranija istraivanja motivacije njemakih pionira Narzissa Acha i Kurta Lewina, mogu
se dovesti u vezu s sistematskim istraivanjima razliitih aspekata motivacije .
Poznata kratica n Ach, nastala je kao rezultat istraivanja McClellanda i suradnika.

1.2. Definicija motiva postignua

Motiv postignua, za razliku od drugih motivacijaskih konstrukcija, openito se
definira i usredotouje sinergino, do kojeg je zakljuka dovelo prouavanje
motivacije postignua idejne kole i nekolicine teoretiara i istraivaa s glavnim
voditeljem McClellandom u kooperaciji.
McClelland se prema Evansu, najvie bavio motivima koji predstavljaju specifino
ljudsko stremljenje prema postignuu, uspjehu u radu ili u osobnim i drutvenim
odnosima. Zajedniko je ovim navedenim situacijama nadmetanje u prisutnosti nekog
poznato mjerila savrenosti.
Definicija:elja za postizanjem odreenog standarda savrenosti ideja je
istraivake dvojke Munna i Fernalda. Peck i Withlow motiv postignua recitiraju
kao: motiv postignua se odnosi na izvoenje i na to kako se ljudi razlikuju u
pogledu stepena u kome su spremni da se bore za uspjeh u takmienju za odreeni
standard uspjenosti.
Na poslijetku svih ovih, Vidlerova dua i preciznija definicija (koja je u biti
kompatibilna sa prethodnim definicijama) naglaava da je motiv postignua sklop
planiranja, djelovanja i osjeaja koji su povezani upornou i ciljem postizanja nekog
unutarnjeg standarda savrenosti prema vanjskim mjerilima. Heckhausen je smao
dodao i nadopunio definiciju da se u motivaciji stremi prema poveanju, ili veem
odravanju sposobnosti u svim aktivnostima koje se prema standardu savrenosti
provode i izvravaju s moguim ishodom uspjeha ili neuspjeha.
U svim ovim navedenim definicijama nema bitnih razlika, stoga se svode na jednu
zajedniku definiciju, prema kojoj bi: motiv postignua bio opa tendencija,
stremljenje, odnosno elja ili spremnost za postizanje nekog standarda uspjenosti ili
savrenosti.
1.3. Atkinsonova teorija

Uvodei u teroju motivacije postignua jo jedan aspekt, Atkinson smatra da zadaci
koji su povezani sa postignuem izazivaju i poztivna afektivna oekivanja ( motiv koji
dovodi do uspjeha- n Ach) i s druge strane neativna afektivna oekivanja (motiv da se
izbjegne neuspjeh), to se takoer moe smatrati strahom od neuspjeha(fear of
failure). Motivi n Ach i FF (fear of failure) se odnose na raznolikosti i varijacije
sposobnostu u iskustva ljudi.
Atkinson razlikuje dvije tendencije u aktivnosti koja je orijentirana na postignue:
tendencija postizanja uspjeha i tendencija izbejgavanja neuspjeha.
Naime, tendencija postizanja uspjeha (TS) je multiplikativna funcija, to znai da se
sastoji od tri varijable:
1. Motiv da se postigne uspjeh (MS) koji predstavlja opu i relativnu stabilnu
dispoziciju linosti
2. Snaga oekivanja, odnosno subjektivna vjerojatnost da e obavljeni zadatak biti
uspjean (PS)
3. Poticajna vrijednost uspjeha, odnosno kolika je relativna atraktivnost uspjenosti u
pojedinoj aktivnost (IS)

Dakako sve se to moe prikazati i sljedeom formulom, iz koje proizlazi:
TS= MS* PS * IS

Na podruju donoenja odluke, Tolman, Lewin i Rotter iznijeli su temeljen pojmove u
teoriji: motiv, oekivanje i poticaj, a neizbjena je i teorija socijalnog uenja Rottera
koja snagu tendencije poduzimanja odreene aktivnosti pripisuje snazi spoznaje.
Osim tendencije za poduzimanje uspjeha (n Ach), s druge strane postoji i tendencija
za izbjegavanje uspjeha (T-f), koja je spojena sa strahom i vrlo je vaan initelj koji u
izvravanju aktivnosti orijenitra na postignue. Meutim, to je inhibitorna tendencija-
suuprotstavlja se i slabi tendenciju za postizanje uspjeha.
Takoer, i ova je tendencija multiplikativna i ine je ove varijable:
1. Motiva da se postigne uspjeh (MAF), jer iz neuspjeha proizlazi ponienje i sramota
to ujedno predstavalja i anskioznost.
2.Snaga oekivanja, tj.vjerojatnost da e sam in voditi do neuspjeha (Pf).
3.Poticajne vrijednosti neuspjeha (If).

Moe se izraziti i formulom: T-f= MAF * Pf* If
1.4. Motiv za postiznaj uspjeha

Motiv za postizanje uspjeha (MS), predstavlja osnovnu varijablu u tendenciji za
poduzimanje aktivnosti. Naravno, varijacije od pojedinca do pojedinca upravo je
uvjetovana ovim parametrom koji orijentira na uspjenost postignua.

1.5. Mjerenje

Motiv za postizanje uspjeha (MS) ,mjeren je razliitim tehnikama: testom tematske
percepcije, testom kotske are, grafikom metodom i upitnicima.
1.Test tematske apercepcije (TAT) kako bi se stekao sud o tome koliko je osoba
motivirana za postignuem te se dolazi do sadraja tih razmiljanja i matanja.
2.Test kotske are, kako navodi Vidler, konstruirao je Knapp. Svrha i bit ovog testa
bila je pokazati preferencije ljudi s visokom motivacijom za postignue na testu. Tako
su ispitanici bili podvrgnuti testu od 30 kotskih ara, da bi se pokazale njihove
preferencije grupiranja ara na jednoj skali.
3.Grafika metoda, krabanje ili rkanjeljudi visokog motiva razlikuje se od
krabanja ljudi niske motivacije to se posebno vidi u stilskoj konzistentnosti crta i
linija n apapiru.
4.Grafika metoda kao i test kotske are nisu odvie bili od koristi, tovie esto su
bili i zanemareni.
5.Upitnici tipa papir-olovka, u kojima se najvie koristi Edwardsova skala
preferencije. Od 225 postavljenih zadataka koji mjere autonomiju, afilijaciju,agresiju i
potrebu za postignuem dobivaju se rezultati zorno prikazani skalom.

U posljednje vrijeme sve je vie prisutno takovih testova papir-olovka, meu kojima
je i poznat Hermansov test motiva postignua.
Kod nas su N.Havelka i Lj.Lazarevi 1980,konstruirali MOP-test za ispitivanje
motiva postignua.

1.6. Razvoj motiva postignua

esto se postavlja pitanje i openita je intrigantnost o varijacijama motivacije meu
ljudima. Zaista, zato su neki ljudi visoko motivirani a drugi nisko? Naravno, treba li
se odgovor na to pitanje pronalaziti u parametrima koji se pripisuju nasljeu, sredini
ili konvergentnom djelovanju? Zbog toga kaemo da je motiv relativno stabilna
dispozicija linosti, koja uvjetuje razlike meu pojedincima. Motiv postignua, je kao
socijalni motiv, rezultat utjecaja sredine koje se temelje na psiholokim potrebama.
Standard uspjenosti takoer vjerojatno proizlazi iz djetinjstva, a odreuje ga kultura i
naroito roditelji, kao predstavnici kulture. Tako e one kulture i obitelji koje istiu
nadmetanje sa standardnom uspjenosti, stvarati kod djeteta viosku motivaciju i
suprotno.Da bi se kod djeteta razvila visoka razina motivacije za postignue, roditelji
trebaju imati aktivnu ulogu postavljajui visoke standarde izvoenja i hrabriti ga,
istodobno mu ulijevajui povjerenje da valstitom aktivnou moe postii navedene
standarde uspjenosti.
Neki su autori prikupljivali etnografske podatke iz 33 kulture, analizirajui kulturnu
batinu i knjievnost ije su pripovjetke s visokim razinama motivacije postignua
djelovala na pojedince od malih nogu i od samih zaetaka ivota.

1.7. Motiv postignua i kolski uspjeh

McClelland smatra da je odnos izmeu motiva postignua i kolskog uspjeha od vrlo
velike vanosti. Naravno, treba naglasiti da je takav odnos istodobno nedovoljno jasan
jer su kolske ocjene uvjetovane i drugim initeljima.
Motiv postignua jedan je od osnovnih initelja koji odreuje kolski uspjeh,
istraivanje odnosa izmeu motiva postignua i kolskog uspjeha vrlo je aktualno,
zanimljivo i vrijedno. Variranje rezultata od neznatnih, preko niskih, do srednje jakih
povezanosti ukazuje na njihovu nesigurnost i nekonzistentnost. McClelland navodi da
kolski uspjeh osim motiva postignua, odreuju i drugi initelji.
U razrednom odjelu postoje i kompetencije izmeu uenika, koji svojim
sposobnostima ele pokazati da mogu i ele, te se tako meusobno odravaju
pozitivan prosjek razrednog odjela, ali i motiv da uenik ui.

1.8. Metode poveanja motivacije postignua

Programi uvjebavanja motivacije postignua predstavljau razliite principe i
postupke koje su Alschuler i McClelland izloili. Prvenstveno je istaknuto, prema
Dreebenu povjerenje u osnovne socijelne vrijednosti kao to su: nezavisnost,
prihvaanje osobne odgovornosti za posljedice vlastitih akcija i aktivno pokuavanje
svladavanje sredine prema standardima savrenosti.
Tehnike za uvjebavanje motivacije postignua, ine 4 osnovne karakteristike
procedure:
1.Stimulacija ispitanika na nain da mataju kako ine neke stvari osobito dobro.
2.Stimulacija neverbalne akcije, meditacije i uveliavanj spontanih tjelesnih pokreta
razliitim igrama.
3.Afektivna angairanost, tj.istraivanje emocionalnih odgovora prema vanjskom
svijetu.
4.Vanost potpunog i intenzivnog ivljenja u sadanjosti, te istodobno odnos prema
prollosti i budunosti koji se smatra uzmicanjem iz sadanje situacije.

Jedini nain da se upozna motivacija postignua jest da se ona iskusi. Smatra se da su
igre usklaene s motivacijom postignua, te ohrabruju pojedince za postavljanje
vlastitih ciljeva. Naravno, igra ukljuuje idje, akcije i osjeaje te udruenje s motivom
uz izazov da bude paljiv i spreman i za pobjeivanje, ali istodobno za gubljenje.
Orjentacijski program uvjebavanja motivacije postignua trebao bi se sastojati od
dvoje etape:
1.Pripremne etape (izdvajanje uenika s niskom motivacijom postignua prema
rezultatima, objanjenje motiva, samoprocjena stupnja vlastite motivacije i
komparacija izmeu procijenjene motivacije i kolskog postignua).
2.Etape uvjebavanja (kompleksnost i teina ove etape, osim uvjebavanja motiva
postignua, sadrava i uvjebavanje drugih initelja do kojih se istraivanjem eli
doi).

1.9. Motiv postignua i linost

Nakon McClellanda i njegove studije, istraivale su se karakteristike onih linosti koje
imaju visoku motivaciju postignua. Naime. Pojedinci s visokom motivacijom
zainteresirani su za uspjenost vie zbog njihova osobnog razloga i elje za uspjehom
nego nagrade koje se postiu. Pojedinac koji visoku potrebu za postignuem nee
raditi marljivije na zadatku zato to je ponuen novac kao nagrada( Atkinson i
Reitman), nego radije uzimaju eksperte i priajtelje za suradnike French, McClelland i
Winter). Preferiranje situacija u kojima vlastita odgovornost posljedica pothvata,
jedan je od imbenika kontrole vlastite sudbine.
Na osnovi karakteristika linosti onih ljudi koji imaju visoku motivaciju postignua,
moe se postaviti upitnik koji bi se sastojao od alternativnih pitanja. Kao indikator za
zakljuivanje motivacije postignua slui karakteristika linosti koja ima visoku
motivaciju postignua.

1.10 Motiv za izbjegavanje neuspjeha

Kao to je ve reeno, tendencija za izbjegavanje neuspjeha (T-f) je inhibitorne
prirode te uz ovaj pojam veemo i motiv za izbjegavanje neuspjeha (MAF), ako jednu
od osnovnoh varijabli. Motiv za izbjegavanje neuspjeha (MAF) je i strah od neuspjeha
( FF).
Prema Ausubelu i Robinsonu. Novi pothvati u koli, na poslu, u sportu i obitelji nose
sa sobom i veliki teret prijetnje neuspjeha i popratnog gubitka samopotovanja,
istodobno sa buenjem anksioznosti kao jedan od faktora demencije poetne snage
kod veine ljudi.
Takoer, razlikuju se i dvije vrste ansioznosti: normalna anksioznost i neurotina
anskioznost. Prijetnja samopotovanju kod normalne anksioznosti moe biti:
1.Egzogena- suprostavljanje neijoj sposobnosti i reputaciji
2.Endogena- unutar same osobe kao rezultat agresivnih impulsa i stegom zbog
nesvjesnog perkraja moralnih principa).
Bilo koji izvor prijetnje, bio on vanjski ili unutarnji, objektivno moe nakoditi
samopotovanju normalne osobe i linosti. Strah se manifestira u smanjenju izvoenja
pojedinog kompleksnog zadatka, ili moeolakati izvoenje jednostavnijeg zadatka.
Prema Hansenu, miljenja vie vrsta o anksioznosti koje se razlikuju prema izvoru-
anksioznost odvajanja, interpersonalna anksioznost, socijlna anksioznost, instinktivna
anksioznost, oralna anksioznost i analna anksioznost.
Znaajno visoko anksiozni pojedinci mogu znaajno varirati u reakcijama ponaanja:
dok neki pokazuju veliku energiju u svladavanju prepreka,drugi su znaajno pasivni.
Stoga je i vrlo teko odrediti afekte anksioznosti na ponaanje pojedinca.
2. CILJEVI KVALITETNE OBRAZOVNE PRAKSE
Jedno od osnovnih pitanja vezano uz kolsko uenje je: kako kod uenika izazvati
motivaciju? Izazivanje motivacije kod uenika je osnovni problem ne samo za kolske
psihologe ve i za praktiare koji sastavljaju kurikulume. Bitka za motiviranje uenika
razvija se u raznim podrujima kolstva i same nastave. kolski programi trebali bi
voditi rauna o dinamikoj prirodi uenika, o njegovim prijanjim iskustvima, sredini
u kojoj se nalazi a posebice o njegovim interesima, individualnim razlikama i eljama.
Da bismo uenika mogli motivirati moramo povezati njegova iskustva sa potrebama
kolskog uenja, u njemu probuditi i razviti interes u nastavi te zajednikim naporom
uenika i nastavnika teiti ka uspjehu.
Obrazovni sustav trebao bi potaknuti reduciranje anksioznosti kod uenika kako bi
uenici u kolu dolazili vedri, bez strahova i na taj nain pripremljeniji za uenje.
Anksioznog uenika potrebno je pohvaljivati, to ga moe i motivirati, ali mu dati do
znanja da e pohvalu dobiti samo onda ako je zavrijedi jer pohvala bez pokria je
bezvrijedna.
2.1. Povezivanje kolskog uenja sa potrebama i iskustvima uenika

Prema nekim istraivanjima, uenici od kojih su nastavnici traili da to vie poveu
nastavne sadraje, tehnike i procedure uenja sa njihovim ivotnim potrebama i
iskustvima bre su uili a njihovo se uenje odravalo stalnije. U situacijama kada
uenici nisu osjeali prisilu za uenjem (npr. tokom ljetnog odmora) i nisu povezivali
nastavne sadraje sa svojim ivotnim iskustvima, gubili su motivaciju za daljnjim
uenjem. Nastavnici esto tvrde da je polazna toka u motivaciji uenika
raspoznavanje i prihvaanje njihovih elja. Nastava bi prvenstveno morala biti
strukturirana na takav nain koji bi poveao unutranje zadovoljstvo uenika. Uenici
bi trebali osjeati radost tokom kolskog uenja ne pomiljajui uvijek na nagradu pa i
pohvale nastavnika. Svakog nastavnika treba upozoriti da unutranje zadovoljstvo
uenika ovisi o mnogo faktora jer uenici ne mogu istom brzinom razvijati svoje
kvalitete. Pozitivan transfer e biti uspjenije proveden ako uenik uspije otkriti vezu
izmeu sebe, zadataka i uenja. Ukoliko se radi o teim nastavnim sadrajima
potrebno je osigurati to bolja nastavna sredstva a pedagoka sluba pruiti pomo
nastavnicima.
2.2. Pomoi ueniku da postane to svjesniji u uenju

Da bi uenik razvio volju za uenjem i unaprjeivanjem aspiracije, nastavnik mu
mora pruiti posebnu pomo kako bi uenik postao svjestan svojih polusvjesnih i
svjesnih potreba, razvio svoje namjere i ciljeve te proivio svoje potrebe i elje.
Dakako, kolski psiholozi mogu pomoi na nain da uenici u planiranim serijama
razgovora sve vie govore o onome to je nesvjesno i potisnuto. Vano je da se s
uenicima vode sistematski razgovori o razlozima zbog kojih ne ue. Na taj nain
uenici se osposobljavaju za vlastito vrednovanje. Nastavnik ima zadatak uenika
stalno usmjeravati i hrabriti za ispunjavanje svojih ciljeva, traenje unutarnjih poticaja
i da razmilja o buduim ciljevima jer to je najbolje sredstvo za razvijanje motivacije.
Danas se veoma esto u literaturama mogu nai odgovori na pitanje: Kako
uiti?.itanjem takvih knjiga uenici e sigurno biti motiviraniji. Vlastito
vrednovanje uenika vodi k spoznaji i postavljanju stalnih ciljeva, koji su veoma bitni
u motivaciji.
2.3. Reduciranje anksioznosti u kolskom uenju

Jedan od naina na koji moemo reducirati anksioznost kod uenika je modificirati
obrazovnu proceduru da smanjuje prilike za doivljavanje neuspjeha. Na taj nain
svakom djetetu dajemo priliku za osjeanje uspjeha. Nastavne materijale potrebno je
koncipirati na takav nain da ih svako dijete moe uz odreeni napor uspjeno
savladati. Da ne bi dolo do neuspjeha i obeshrabrivanja djeteta, kolska nadmetanja
trebala bi se odvijati u homogenim grupama (grupama uenika slinih sposobnosti).
Vrsta zadataka namijenjena visoko anksioznom djetetu trebala bi biti drugaija od
vrste zadataka koji se zadaju manje anksioznom djetetu jer anksiozno dijete moe
raditi bolje kad dobije upute u manje kompetitivnim situacijama. Meutim,
individualno biranje teine zadatka koja odgovara anksioznom djetetu, vodila bi neto
sporijem savladavanju kognitivnih ciljeva. Otre kazne, prijetnje, sramoenje,
ucjenjivanje i ostale nepoeljne situacije izazivaju anksioznost. Potrebno je pobrinuti
se da takvih situacija u razredu bude to manje.
Naravno, da bismo smanjili anksioznost uenika potrebno ih je pouiti vjetinama
upravljanja stresom, koristiti predispitivanja kako bi se uenici naviknuli na neuspjeh i
izbjegavati vremenski pritisak. Tijekom komentiranja rezultata naglasiti vanost
povratnih informacija, ocjenu potisnuti u drugi plan, naglasiti da je test mehanizam za
mjerenje uenikovog napretka a ne njihovih sposobnosti.
2.4. Jaanje motivacije postignua

U situacijama kada uenik ne shvaa zato napraviti pojedini zadatak, nastavnici
moraju odigrati vanu ulogu i izdvojiti dio vremena kako bi motivirali uenika,
ponuditi im objanjenje s kojim ciljem rjeavaju odreeni zadatak, te ono to je veoma
bitno: zato je tema ili aktivnost koju rade vana za njihov napredak u ivotu.
Primjerice, na nastavi stranog jezika potrebno je stalno ukazivati na vanost
poznavanja stranog jezika te isticati kako e im to znanje koristiti u stvarnim ivotnim
situacijama i olakati komunikaciju u cijelom svijetu. Takoer je za poveanje
motivacije uenika vrlo vana pohvala. Umjesto stalnog kritiziranja i isticanja
negativnosti, bitno je uenike pohvaliti za trud koji su uloili u radu, pa makar to bio i
mali, neznatni pomak, vano ga je istaknuti, jer je uenik ipak uloio trud da bi do tog
neznatnog napredovanja dolo i jako mu je drago kad to uitelj primijeti i pohvali. Na
taj nain u sljedeem zadatku uenik ima veu motivaciju za rad nego nakon kritike
kako neto nije dobro napravio. esto grijeimo i istiemo samo negativnosti i greke,
a zaboravljamo na pohvale. Pohvala je posebno vana kod uenika nieg uzrasta,
kojima se za nagradu nakon obavljenog zadatka moe dati npr. balon ili neto slino.
Uenike na viem stupnju takoer je potrebno to ee pohvaliti nakon uspjeno
obavljenog zadatka. ak i na pojedinim fakultetima profesori, kao nagradu za uloeni
trud, studentima daju knjige ili neto slino, kako bi ih nagradili za trud i potaknuli na
bolji rad. Bitno je to ee izraavati usmene pohvale, jer na taj nain ohrabrujemo
uenike da poboljaju svoj rad te da budu aktivniji i motiviraniji. Moemo im rei
neke ohrabrujue reenice, kao npr.: Neki tvoji odgovori su savreni. Svaki od njih
pokazuje da ulae napor kako bi doao do cilja.
2.5. Poveanje intrinzine i ekstrinzine motivacije za uenjem

Intrinzinu motivaciju nastavnik moe poveati ako odabere one aktivnosti u kojima
uenici ele sudjelovati zato to u njima uivaju ili ih s takvim aktivnostima vee
interes. Iako svi uenici moraju pohaati nastavu a nastavni sadraji definirani
kurikulumom, nastavnik bi morao prilagoditi sadraje uenikim interesima. Da
bismo mogli sprovesti prilagodbu sadraja uenikim interesima potrebno ih je dobro
upoznati, poznavati kakve knjige vole itati, kakve filmove vole gledati i slino.
Uenici e sigurno biti motiviraniji za rad ukoliko nastavnik napomene da se nastavno
gradivo koje e uiti pojavljuje u jednom od njima omiljenim filmovima. Naravno,
potrebno je voditi rauna da sadraj bude primjeren i povezan s onime to se stvarno
treba nauiti. Uenicima se moe na volju dati razliite vrste zadataka koje e oni,
ovisno o svojim interesima i rijeiti. Uenika pitanja uvijek treba shvatiti ozbiljno i
ukoliko je potrebno, posvetiti im itav nastavni sat. Zanemarivanjem uenikov pitanja
dijete e shvatiti kako vie nema svrhe postavljati pitanja jer na njih nee dobiti
odgovor. Pored prilagodbe sadraja uenikovim interesima potrebno je uvoditi novosti
i raznolikosti u nastavu jer monotonija nastavnog sata rezultira dosaivanjem uenika.
Stoga je potrebno u svaki nastavni sat uvoditi novosti i razliita sredstva poput
demonstracija, raunala i slino. Ukoliko nastavnik ogranii uenikovo aktivno
sudjelovanje, uenici se pretvaraju u pasivne sluae. Stoga je potrebno poticati
uenikov interes na nain da im se kroz simulaciju zadaju razne uloge kojima e stei
kompetenciju da sami razvijaju i vode ono to vole. Na taj nain se moe poveati
motivacija uenika ali i postii interes. Poticanjem interesa nastavnik potie i
radoznalost. Svakom ovjeku je uroen motiv radoznalosti. Zbog toga se u uenika
razvija elja za istraivanjem. Potrebno je kod uenika razvijati radoznalost koja
ukljuuje optimalnu razinu iznenaenja i neoekivanosti koja rezultiraju njihovom
panjom. Nastavne sadraje nastavnik mora povezivati sa primjerima iz prakse ali
veina nastavnog sadraja koje uenici ue, nije povezan sa ivotima uenika pa
uenici esto stjeu ona znanja i vjetine koje mogu primijeniti samo u koli.
Uenicima moramo pokazati kako njihovo uenje moe dati neke odgovore na
njihove ivotne probleme.
Tipian nain poveanja ekstrinzine motivacije su ocjene i pohvale. Uenici se vrlo
brzo naviknu na pohvale i smatraju da e poveanjem aktivnosti lako zaraditi pohvale.
Nastavnik im mora dati do znanja da e osim aktivnosti morati poveati i svoju
kvalitetu u uenju i istraivanju. Pored pohvala, upuivanje povratne informacije
ueniku je takoer jedan od naina poveanja ekstrinzine motivacije uenika.
Potrebno je koristiti specifine povratne informacije kako bi uenik tono mogao
odrediti za koju aktivnost je pohvaljen. ak i negativna povratna informacija moe
pozitivno djelovati na motivaciju ukoliko uenik, kojemu je upuena pohvala, silno
eli uspjeti u neemu.

2.6. Nauiti uenike da ue i ono to im nije zanimljivo

kola esto uenicima namee uenje onih sadraja za koje smatraju da im nisu
zanimljivi. Nastavnici moraju obratiti pozornost na uenike, kojom energijom i eljom
prilaze uenju onih nastavnih sadraja koji im nisu zanimljivi. Da bi otkrili sr
problema, potrebno je najprije pronai uzroke nepovoljnih stavova prema naporu i
radu. Sve napore uenika za uenjem nezanimljivih stvari treba pravovremeno
uoavati i potkrepljivati odgovarajuim napomenama, npr.: Danas ste pokazali veliki
napor. Posao je bio teak i dobro ste ga obavili. Ponekad je dobro uenicima
napomenuti da je napor koji e uloiti mjera njihovog stasanja u odrasle ljude.
Poeljno je izbjegavati tetoenje i koristiti potkrepljenja poput: Nauili ste ono to
vam nije zanimljivo. To je znak da stasate u zrele i odgovorne osobe.
Tokom predavanja nastavnik se moe posluiti humorom kako bi on i njegovo
izlaganje bilo zanimljivo. Valja paziti na pretjerani humor u razredu jer, iako
atmosferu ini prisnijom, ne vodi do razvijanja interesa (odvraanje panje od
predavanja). Interes i koncentracija uenika u nastavi moe se poveati i takozvanim
vjebama koncentracije panje: traenje greaka u pisanju i rjeavanju zadataka,
vjebe breg zapaanja i povremeno oputanje.
2.7. Jaanje unutranjeg mjesta kontrole

Rotter istie kako se opa oekivanja za unutranje mjesto kontrole oslanjaju na
tendenciju pripisivanja uenikove vlastite odgovornosti za ishode. Takvi uenici esto
se smatraju subjektivno aktivnima. Rotter smatra da se ljudi mogu razvrstati du
jednog kontinuuma, u kojem su na unutranjem kraju oni koji vide svoje ponaanje i
ono to im se dogaa, kao da je pod njihovom osobnom kontrolom. Nasuprot takvih
uenika postoje i oni koji za svoje ponaanje smatraju da je potpuno izvan njihove
kontrole. Takvi uenici, koji se jo nazivaju i subjektivno nemonima, osjeaju nemo
da ita promijene, nedostaje im motivacije da postignu teko dostupne ciljeve, imaju
niske aspiracije i ispoljavaju vie anksioznosti (posebice uenice). Baker sugerira da
uenikovo unutranje mjesto kontrole nastavnik moe ojaati ako:
Ueniku postavimo prepreke (poput izbora)
Nagradimo uenika za preuzimanje odgovornosti (za uenje, dobar izbor)
Izgraditi sliku uspjeha uenika.
Unutranje mjesto kontrole mogu razvijati i roditelji ako kod svoje djece potiu
nezavisnost, daju im podrku i prihvaaju njihovo miljenje. Na jaanje unutranjeg
mjesta kontrole utjeu i socijalno-ekonomski status roditelja, njihova obrazovna
razina i vjerovanja.

2.8. Smanjivanje klonosti duha

U njegovanju motivacije uenika za boljim uenjem mora se voditi rauna i o
izbjegavanju poetnog obeshrabrivanja. Strunjaci u planiranju kurikuluma moraju
izraditi popis osnovnih tema iz svakog predmeta te priloiti dodatak o uenikim
najeim pogrekama iz nekih predmeta. Lj. Vuovi proveo je analizu zadataka
testa provedenima u osmim razredima 12 osnovnih kola. Na niz zadataka iz
matematike koji ne zahtijevaju veliki umni napor uenika, nego osnovne raunske
operacije, odgovorio je mali postotak uenika. Oigledno je da se u nastavi dovoljno
ne naglaavaju kritine toke i sutina nastavnog sadraja koje uenici moraju nauiti.
Karakteristino za ovo istraivanje su jednaki rezultati uenika u razliitim drutveno-
ekonomskim sredinama. U testu je zadan zadatak koji od uenika 8. razreda zahtijeva
poznavanje odnosa elemenata prilikom operacije oduzimanja (umanjenik, umanjitelj,
razlika). Na ovaj zadatak odgovorilo je svega 26% uenika. Iz ovih rezultata moemo
zakljuiti da u osnovnoj koli nastava ima ablonski karakter (okree se tehnici
raunanja a ne sutinskim pojmovima). Prema Nikoviu klasificirane su greke u
nastavnom procesu:
Neshvaanje uzrono-posljedinih veza
Pogreno razumijevanje
Netono prepoznavanje definicije, termina i naziva.
Tea nastavna graa ne smije se uiti bez motivacije (humor, optimizam, pronalaenje
veza u stvarnom ivotu). Princip odravanja motivacije zahtijeva kontinuirano
buenje motiva.
2.9. Jaanje ega uenika i slike o sebi

U novije doba pojmu o sebi pridodaje se veliki znaaj. Pojam ja ili pojam o sebi
moe se smatrati kao grupa psiholokih procesa koji odreuju ponaanje svakog
uenika. Svaki uenik prije ili kasnije razvija svoju sliku o sebi. Ona je uglavnom
ogledalo uenikova vjebanja, socijaliziranosti s drugim osobama, komentara
suuenika i slino. kolski psiholozi i pedagozi sa nastavnicima moraju biti upoznati
sa pojmovima koji svaki uenik ima o sebi. To je mogue ostvariti pomou upitnika
sa pitanjima poput: Ja teko uim., Ja se esto osjeam uvrijeenim. i slino.
Nastavnici u analizi nekih pismenih zadataka moraju obratiti panju na stupanj
zadovoljstva o sebi kojeg uenik pokazuje. Psiholog Strang, u svojoj knjizi The
Adolescent Views himself na osnovi svojih istraivanja razlikuje nekoliko pojmova o
sebi:
Osnovni pojam o sebi (to uenik misli o sebi)
Promjenjiva percepcija o sebi (koju uenik ima u odreenom sluaju)
Socijalno ja (to uenik misli kakvim ga drugi smatraju)
Idealno ja (Ono ja koje bi osoba htjela postii)
esto nastavnici od uspjenih uenika oekuju da nemaju problema o slici o sebi.
Istraivanja pokazuju da i najbolji uenici mogu imati problema u ponaanju,
prilagoavanju i uenju. Uenici koji se boje autoriteta i iskazuju nezadovoljstvo o
samome sebi estu se istiu od ostalih u nekim predmetima. Razgovori sa psihologom
mogu pomoi o popravljanju slike o sebi. Uenici koji postiu nie rezultate u
ispitnim situacijama tee e podnositi negativne stavove o sebi, ustrajati u uenju i
snalaenju u tekim ivotnim situacijama. Smatra se da svaki novi neuspjeh kod
uenika izaziva stalna razmiljanja o samome sebi ali i rezultira padom motivacije.
Nastavnici i ostalo pedagoko osoblje mora ulagati napore kako bi podiglo sliku
uenika o sebi, u njima razvilo samosvijest i tenju za nastavkom kolovanja. To je
mogue na nain da uenici posjeuju knjinice, razliita poduzea i slino.

ZAKLJUAK
Razvijanje interesa za kolu i uenje kod uenika postie se uspjenije ako se svi
nastavnici zajedniki zalau na svome radnom mjestu (za jedinstvene i povoljne
oblike nastave, pravovremene i odmjerene pohvale, radna atmosfera, pomaganje
ueniku da razvije sliku o sebi i slino). Interes i motivacija na nastavnom satu ovise u
velikoj mjeri o nastavniku, jer nastavnici su tokom vremena postali motivatori. Uspjeh
motiviranja ovisi i o tome da li nastavnik u sebi ima dozu kreativnosti. Ima sluajeva
kada se rad drugih nastavnika odraava na rad i odravanje interesa uenika na
satovima drugog profesora. Veoma je teko odrati motivaciju uenika na satu
nastavnika koji povremeno zapostavlja uenike i odrauje svoj posao tek toliko da bi
ga odradio. Posljedice takvog nastavnog sata proteu se kroz due vrijeme a
nastavnici toga nisu ni svjesni. S uenicima valjda razvijati aktivnost i uvoditi
promjene u nastavnom satu. Mnoga istraivanja i teorije oslanjaju se na samostalno
zalaganje uenika. U samim poecima uenikova boravka u koli uenici ne osjeaju
potrebu za uenjem. Njih treba voditi a to je zadaa nastavnika. Nemogue je postii
da svaki uenik bude motiviran pa se valja usmjeriti na one s kojima bi mogli postii
dobre rezultate. Interes za rad kod uenika moe se razviti samo zajednikim
naporima u koli. Jedan ili nekoliko nastavnika ne mogu stanje bitno promijeniti.
LITERATURA
1. Raki, B. (1977.). Motivacija i kolsko uenje, Sarajevo: Nastavna biblioteka
2. Mandi, S. (1989.). Motivacija za kolski uspjeh, Zagreb: kolske novine
3. Vidovi V., Rijavec M., Vlahovi-tefi V., Miljkovi D. (2003). Psihologija
uenja i pouavanja, Zagreb