Motivacijazauenjeikakoje

poticati

Motivacija

stanje u kojem smo pobueni nekim potrebama,

porivima, eljama ili motivima na odreeno
ponaanje usmjereno prema postizanju nekog
cilja
Jedan od temeljnih uvjeta uenja
Motivi specifini poticaji na ponaanje
Odnos motiva i ponaanja

Jedan motiv razliita ponaanja

Vie motiva isto ponaanje

U podruju obrazovanja mogue razlikovati:

Opa motivacija za uenje

Specifina motivacija za uenje

Razina (intenzitet) i vrsta motivacije u osnovi

uenja odreuje:

Da li e do uenja uope doi

Kako e se uiti (kvalitet)
Koliko e se uiti (kvantitet)

S obzirom na to ta uenike moe poticati na

uenje, motivi uenja se mogu podijeliti na:
Intrinzine unutarnje
Ekstrinzine izvan pojedinca

Intrinzinamotivacijazauenje

Sve ono to iznutra pojedinca navodi na aktivnost

uenja i to tu aktivnost energizira, usmjerava i
odreuje joj intezitet i trajanje
Neki izvori intrinzine motivacije:

Potrebe
Interesi (osobni i situacijski)
Vrijednost zadatka
Sposobnosti i na njima zasnovane sklonosti, samoefikasnost
Stavovi, vrijednosti
Oekivanja

Openito: intrinzina motivacija osigurava bolji kvalitet

uenja (sloenije strategije uenja) i veu ustrajnost u
uenju (kvantitet)

Strategijepoticanjaintrinzinemotivacije

Prilagoavanje sadraja uenja uenikim

interesima
Uvoenje novosti i raznolikosti u nastavu
Poticanje aktivnog sudjelovanja uenika i
pruanje brzih povratnih informacija
Poticanje radoznalosti
Povezivanje onoga to se ui sa osobnim
ivotom uenika
Pomaganje uenicima da sami postave svoje
ciljeve

Ekstrinzinamotivacija

Motivacija koja svoj izvor ima izvan uenika,

kao npr. rezultati, ocjene, pohvale, diploma,
medalje, druge nagrade...
Openito, rezultira povrnim strategijama
uenja i ne osigurava ustrajnost u uenju
Ali, ne moe se oekivati da uenici budu
intrinzino motivirani za sve kolske sadraje
S druge strane, sama intrinzina motivacija
nije dovoljna za postizanje visokih rezultata

Postupcipoticanjaekstrinzinemotivacije

Jasne povratne informacije

Neposredne i este povratne informacije
Nagraivanje truda i zalaganja
Pohvaljivanje uenika (djelotvornom
pohvalom)
Nauiti uenike da se usporeuju sa samim
sobom (a ne sa drugima) npr. metoda
individualnih oekivanja
Koristiti suradniko uenje (npr. ueniki
timovi usmjereni na postignue, grupno
istraivanje, slagalica)

Teorijemotivacijezauenje
S obzirom na polazne pretpostavke mogu se podijeliti
na:
1. Teorije potreba
motivirano ponaanje je uzrokovano odreenim
stanjem unutarnje napetosti koje nastaje zbog
fizioloke ili psiholoke neravnotee u organizmu
unutarnja napetost potie organizam na djelovanje
kojim se eli postii smanjenje napetosti i uspostaviti
unutarnja ravnotea praena osjeajem ugode
danas imaju uglavnom historijsko znaenje i
predstavljaju poetke naunog pristupa motivaciji
Teorija nagona (Woodworth), teorija socijalnih potreba
(Murray), teorija hijerarhije potreba (Maslow)

2. Teorije uvjetovanja
ne posmatraju motivaciju iznutra, nego je pokuavaju
odrediti u okvirima odnosa podraaj-reakcija
ponaanje je izazvano vanjskim podraajem koji u
odreenim uvjetima dovodi do reakcije (klasino
uvjetovanje) ili se pojavljuje u oekivanju nekog
podraaja (instrumentalno uvjetovanje)
praktina primjenjivost klasinog uvjetovanja u
kolskom okruenju relativno mala
naela instrumentalnog uvjetovanja primjenjiva
iako nastoje izbjei objanjenja ponaanja unutarnjim
procesima to se pokazalo nemoguim (npr.
prikladnost potkrepljenja)

3. Kognitivne teorije
motivi se shvaaju kao razmjerno stabilne steene
dispozicije koje se temelje na spoznaji o vlastitim
mogunostima u razliitim situacijama postignua
a. Teorije kognitivne usklaenosti motivacija
proizilazi iz odnosa izmeu kognicija i ponaanja Teorija ravnotee (Heider), teorija kognitivne
disonance (Festinger)
b. Teorije oekivanja - tumae ponaanja usmjerena
na zadovoljenje potrebe za postignuem (Teorija
motivacije za postignuem (Atkinson), Teorija
vlastite vrijednosti (Covington), Model oekivanja
uspjeha (Eccles i Wiegfield)
c. Teorija atribucija (Weiner) objanjava svrhu i
posljedice tumaenja uspjeha i neuspjeha

4. Teorija socijalne kognicije

motivacija je ponaanje usmjereno ka cilju
koje se javlja pod utjecajem oekivanja o
ishodima akcija i percepciji samoefikasnosti za
izvoenje tih akcija

Teorijamotivacijezapostignuem
(Atkinson)

Ponaanje usmjereno postignuu je ishod

sukoba dvije tenje: tenje za postizanjem
uspjeha i tenje za izbjegavanjem neuspjeha
Tenja za uspjehom

= motiv za uspjehom x vjerojatnost uspjeha x privlanost cilja

Tenja za izbjegavanjem neuspjeha
= motiv izbjegavanja neuspjeha x vjerojatnost neuspjeha x
odbojnost neuspjeha
Motivacija za postignuem =
tenja za postizanjem uspjeha tenja za izbjegavanjem neuspjeha

motivacija za postignuem se javlja kao stabilna

osobina linosti koja se moe prikazati na kontinuumu

Nizak motiv postignua

Strah od neuspjeha
Izbjegavanje neuspjeha

Visok motiv postignua

Slab strah od neuspjeha

model objanjava preferencije zadataka razliite

teine s obzirom na razinu motiva postignua
osobe s visoko izraenim motivom postignua biraju
zadatke srednje teine (vjeruju da ih mogu ostvariti i
tako zadovoljavaju motiv)
osobe sa niskim motivom postignua biraju prelake ili
preteke zadatke (izbjegavaju neuspjeh)

Kakosmanjitistrahodneuspjeha

ta uenici tipino rade da bi smanjili strah od neuspjeha?

Ne sudjelovati, izbjegavati
Postavljati nerealno visoke ciljeve
Postaviti preniske ciljeve
Odlagati rad do zadnjeg trenutka
Ne ulagati napor

ta nastavnici mogu uiniti da smanje koritenje ovih

strategija

Poticati samonatjecanje
Koristiti suradniko uenje
Uiti uenike da dijele zadatke na manje dijelove
Davati zadatke primjerene teine i povezati zalaganje s
uspjehom
Ne izjednaavati sposobnost sa osobnom vrijednou

Teorijavlastitevrijednost(Covington)

temeljna ljudska tenja je odranje povoljne

slike o sebi u ijoj osnovi se nalazi
samopotovanje ili svijest o vlastitoj
vrijednosti
Covington proirio Atkinsonov model i kreirao
novu tipologiju osoba kod kojih se na razliite
naine kombiniraju dvije razine temeljnih
motiva (za postizanjem uspjeha i
izbjegavanjem neuspjeha)

Motiv za postizanjem
uspjeha
Motiv za
izbjegavanjem
neuspjeha

Nizak

Visok

Nizak

pretjerano
ravnoduni

usmjereni
uspjehu

Visok

usmjereni
izbjegavanju
neuspjeha

pretjerano
ambiciozni

Nicholls u okviru ove teorije izdvojio dvije ciljne

orijentacije:

usmjerenost na zadatak vano im je obaviti zadatak

uenja; eventualni neuspjeh ne djeluje na njihovu
samosvijest
zaokupljenost sobom (usmjerenost na izvedbu)
uenici koji po svaku cijenu ele izbjei neuspjeh i
mogunost da ih drugi vide kao nekompetentne

Glavni prigovor pojmu motivacije za postignuem

kao opoj crti linosti razliite razine motiva za
postignuem u razliitim kolskim predmetima

Modeloekivanjauspjeha(EcclesiWigfield)

izveden iz Atkinsonova modela

naglaava situacijsku komponentu motivacije
za postignuem
glavni faktori motiva za postignuem su:
1. oekivanja uspjeha povezana s procjenom
vlastite sposobnosti
2. vrijednost zadatka

Oekivanje uspjeha je odreeno s tri faktora:

prethodno iskustvo u slinim situacijama

tumaenje uzroka prethodnog uspjeha ili
neuspjeha
percepcija teine zadatka

Vrijednost zadatka je odreena sljedeim

faktorima:

vrijednost postignua vrijednost koju pojedinac

pridaje uspjehu u zadatku,
korisnost savladavanja zadatka za trenutne i
budue ciljeve pojedinca;
intrinzina vrijednost / interes zadovoljstvo koje
pojedinac ima tokom obavljanja aktivnosti;
cijena percepcija negativnih posljedica
ukljuivanja u zadatak

Oekivanjanastavnikaipostignueuenika

Oekivanja nastavnika => samoispunjavajua

proroanstva

Nastavnik oekuje specifino ponaanje i

postignue
Nastavnikova oekivanja oblikuju njegova
ponaanja prema uenicima
Uenici na temelju toga formiraju samopoimanje,
motivaciju za postignue i razinu aspiracije
To djeluje na ponaanje uenika
Ponaanje i postignue uenika postaju usklaeni
sa oekivanjima nastavnika

Kako se uenicima mogu prenijeti oekivanja

uspjeha?

Ostavljati dovoljno vremena za formuliranje

odgovora
Izbjegavati nepotrebno naglaavanje razlika u
uspjehu
Jednako se ponaati prema svima

Tipina ponaanja nastavnika prema po znanju

slabijim uenicima

Ponaanja kod ispitivanja i ocjenjivanja

Povratne informacije
Nain komunikacije u razredu

Kako se po znanju slabijim uenicima mogu

prenijeti oekivanja uspjeha?

Razvijati vjetine pomou smislenih zadataka

Tretirati individualno slabije uenike
Povezati uspjeh sa zalaganjem
Staviti naglasak na pomo, a ne suosjeanje
Omoguiti ueniku javni uspjeh

Atribucijskateorija(Weiner)

motivacija za ustrajanjem u nekoj aktivnosti

odreena:

prethodnim doivljajima uspjeha i neuspjeha u

slinim situacijama
nainom na koji tumaimo razloge (uzroke) svog
postignua

Razlozi (uzroci) postignua se mogu

klasificirati s obzirom na:

mjesto uzroka (unutranji osobine pojedinca,

vanjski karakteristike situacije)
stabilnost uzroka (neperomjenjiv promjenjiv)
mogunost kontrole (manje ili vie kontrolabilan)

U kolskim situacijama postignua najei

uzroci:

sposobnosti unutranji, stabilan, nekontrolabilan

zalaganje unutranji, nestabilan, kontrolabilan
teina zadatka vanjski, stabilan, nekontrolabilan
sluaj vanjski, nestabilan, nekontrolabilan

Uenici poetni neuspjeh obino pripisuju looj

srei ili teini zadatka
Uenici koji doivljavaju ponovljeni neuspjeh
mijenjaju atribucije od poetne loe sree
preko teine zadatka do nesposobnosti

Nastanak atribucija na osnovu situacijskih

znakova

sposobnosti ako se uspjeh postie lako ve na

poetku uenja i ponavlja se
zalaganje ako se uspjeh postie nakon napornog
i ustrajnog rada
teina zadatka na osnovu vanjskih obiljeja
(duina, obim) ili na osnovu usporedbe u uinku s
vrnjacima (ako malo uenika postie uspjeh
zadatak je teak)
sluaj (srea) ako su ishodi nedosljedni (nekada
se bez zalaganja postie uspjeh, nekada uz puno
truda neuspjeh)

Posljedice atribucija

Stabilnost uzroka djeluje na oekivanje buduih

uspjeha
Mjesto uzroka djeluje na emocionalne reakcije
Mogunost kontrole djeluje na ponaanje
usmjereno postignuu

Nauena bespomonost
posljedica ponovljenih neuspjeha koji se pripisuju
nekontrolabilnim faktorima (osobito slabim
sposobnostima)
esto se javlja kod uenika sa tekoama u uenju
karakteristike osoba sa nauenom bespomonou:
pasivnost ne ine nita jer vjeruju da nemaju kontrolu
nad situacijom
emocionalne reakcije najprije ljutnja, potom potitenost
Programi usmjereni na promjenu atribucija mogu pomoi
uenicima sa izraenom nauenom bespomonou

Samoefikasnost

Samoefikasnost - percepcija vlastite

sposobnosti za organiziranje i izvoenje slijeda
akcija s ciljem rjeavanja problema ili
ispunjavanja zadatka
motivacija je pod utjecajem

oekivanja vezanih za ishode akcija, tj. vjerovanja

da e odreena ponaanja (npr. vjebanje) dovesti
do odreenih ishoda (npr. poboljanja vjetine) i
percepcije samoefikasnosti, tj. uvjerenja o tome da
li je pojedinac u mogunosti izvesti aktivnosti
neophodne za dostizanje eljenih ishoda

Naini reagiranja s obzirom na razinu

oekivanja ishoda i samoefikasnost
Oekivanje pozitivnog
ishoda
Nisko

Visoko

Niska

Rezignacija,
povlaenje,
bezvoljnost

Gubitak
samopuzdanj
a, potitenost

Visoka

Drutveni
protest,
promjena
sredine

Samosvjesna
akcija, visoka
angairanost

Samoefikasn
ost

Samoefikasnost openito - uvjerenje pojedinca o

vlastitim mogunostima izvedbe u specifinom
kontekstu, zadatku ili aktivnosti formirano na
temelju prethodnih postignua, uspjeha i neuspjeha.
Osnovna karakteristika - percepcije samoefikasnosti
se svaki put iznova formiraju u vezi s konkretnim
zadatkom uenja
Percepcija samoefikasnosti vezana za odreeni cilj
koji moe biti determiniran pojedincem, zadatkom
uenja ili okolinom (ili njihovom interakcijom)
Procjene samoefikasnosti za vrlo sline zadatke
mogu varirati u funkciji osobnih i okolinskih
promjena

Poticanje samoefikasnosti:
Pozitivne povratne informacije kojima se
pokazuje uvjerenje u uenike mogunosti i
upozorava na potrebna poboljanja u izvedbi
Zadaci umjerene teine
Naglaavanje uloge zalaganja za uspjeh
Izbjegavati stalne usporedbe uenika po
postignuu
Davati detaljne povratne informacije o
postignuu umjesto globalnih procjena
uspjenosti

Suradnikouenje

Jedan od naina poticanja motivacije za rad i

uenje
Dva ili vie uenika zajedno rade na zadatku i
usklauju svoj napore kako bi ga uspjeno
obavili
Cilj moe biti postignut sam zalaganjem svih
lanova
Glavne karakteristike:

Uenici rade u malim grupama na zadatku koji im

daje nastavnik
Grupe su heterogene po znanju uenika, spolu i
drugim karakteristikama
Za postignue nagradu dobiva grupa

Osnovnemetodesuradnikoguenja

Ueniki timovi usmjereni na postignue

Grupe od po 4 uenika rade na materijalu koji je

objanjen i pomau jedni drugima u razumijevanju
Nakon uenja uenici pojedinano rade zadatke za
provjeru znanja
Bodovi lanova grupe se zbrajaju
Najbolja za pouavanje jasno definiranih problema
koji imaju samo jedno rjeenje

Integrirano suradniko uenje itanja i pisanja

Koristi se u viim razredima O za poboljanje

vjetina itanja i razumijevanja teksta
lanovi grupe npr. itaju jedni drugima,
prepriavaju prie, piu reakcije na priu, trae
glavne ideje u tekstu, ispravljaju i ureuju tekstove
jedni drugima, pripremaju zajednike radove

Grupno istraivanje

Uenici sami formiraju grupe (2-6 lanova)

Sami odabiru temu iz cjeline koju cijeli razred
prouava
lanovi meu sobom podijele zadatke s ciljem
pripreme zajednikog izvjetaja
Svaka grupa svoje rezultate prezentira pred cijelim
razredom

Slagalica

Uenici podijeljeni u grupe od po 5 ili 6 lanova

Svaka grupa dobije gradivo koje treba nauiti u
obliku teksta podijeljeno na onoliko dijelova koliko
je lanova grupa
lanovi razliitih grupa sa istim dijelom gradiva se
sastaju i ue
Nakon toga se vraaju u svoju grupu i objanjavaju
drugima dio za koji su zadueni
Uspjeh grupe ovisi o tome koliko je svaki lan
nauio od ostalih lanova svoje grupe

Suradniko uenje e biti efikasno ako su

zadovoljena dva uvjeta:

Grupa koja dobro obavi zadatak mora dobiti neko

priznanje ili nagradu
Mora postojati pojedinana odgovornost uspjeh
grupe mora ovisiti o uenju svakog lana