Učiti kako učiti - Samoregulacija učenja

Na svom studiju trudim se:

 Sve ispite položiti s 5
 Sve ispite položiti s 4 ili 5
 Proći svaki ispit
 Održati prosjek na minimalnoj razini potrebnoj za nastavak na diplomskom studiju

Dok čitam ili učim iz udžbenika:

 Uglavnom primijetim kad mi je pažnja odlutala i odmah se vratim na čitanje
 Katkad primijetim da sam “odlutala”, ali ne uvijek
 Često odlutam u sanjarenja i na to potrošim dosta vremena

Kad god završim s razdobljem učenja:

 Zapišem koliko sam vremena proveo učeći
 U mislima zbrojim koliko sam vremena proveo učeći
 Ne razmišljam puno koliko sam vremena potrošio

Kad predam ispit ili seminar:

 Obično mogu dosta točno odrediti koju ću ocjenu dobiti
 Imam “grubu” ideju o ocjeni: obično znam hoće li biti jako dobra ili jako loša
 Često sam iznenađen ocjenom koju dobijem
 Ne razmišljam puno o kvaliteti svog uratka

Kad postignem jako dobar uspjeh u zadatku:

 Osjećam se dobro i često se na neki način nagradim
 Dobro se osjećam, ali za sebe ne činim ništa posebno
 Ne osjećam se ništa drugačije nego prije uspjeha

1
Samoregulirano učenje
O Zbog čega su neki učenici/studenti uspješniji od drugih koji imaju iste sposobnosti?
O vrlo motivirani, rade uz vrlo malo vanjske kontrole, dovršavaju započeto, sami znaju
što trebaju činiti da bi došli do cilja
O kognitivne sposobnosti (“pamet”) nisu dovoljne!

Sposobnost samoregulacije učenja - središnja tema istraživanja u području učenja i motivacije

posljednjih 20-tak godina

Samoregulirani učenici/studenti
O Ustrajni
O Dobro organizirani
O Dobro određuju ciljeve i odabiru strategije
O Sami prate vlastiti rad na ostvarivanju cilja
O Fleksibilni – prilagođavaju strategije učenja
O Znaju se sami motivirati

Uspješniji učenici
/U usporedbi s učenicima koji postižu lošiji uspjeh/
O Postavljaju specifičnije, konkretnije ciljeve učenja
O Koriste raznovrsnije strategije učenja
O Češće i bolje prate vlastiti rad
O Sustavnije se prilagođavaju okolnostima

O Što je samoregulirano učenje?

O razvoj skupa ponašanja koje osobi olakšavaju učenje
O ti postupci omogućuju ostvarivanje osobnih ciljeva u različitim uvjetima učenja

O Aspekti samoreguliranog učenja

 Samoregulacija ponašanja - aktivna kontrola različitih resursa koji su učenicima potrebni
za učenje:
O Vremena potrebnog za učenje;
O Okoline za učenje (mjesto na kojem uče);
O Traženja pomoći od drugih – vršnjaci, nastavnici, roditelji.
O Aspekti samoreguliranog učenja
 Samoregulacija motivacije i emocija uključuje:
O kontroliranje i promjenu nekih aspekata vlastite motivacije
Primjerice, možemo mijenjati vjerovanja učenika o njihovoj samoefikasnosti
O Učenici mogu naučiti i kako kontrolirati vlastite emocije i raspoloženja tako da
poboljšaju vlastito učenje;
O Nauče kontrolirati negativne emocije i raspoloženja (npr. anksioznost, dosadu)
tako da ih ne ometaju u učenju;
O Nauče koristiti pozitivne emocije i raspoloženja tako da potiču učenje;

2
O Aspekti samoreguliranog učenja
 Samoregulacija kognicije:
O Učenici kontroliraju različite kognitivne strategije učenja;
Primjerice, koriste one strategije učenja koje rezultiraju boljim učenjem i boljim
razumijevanjem.
O Strategije učenja prilagođavaju cilju učenja.

Samoregulirano učenje odvija se u tri faze:

 Faza koja prethodi učenju - faza planiranja

O Stvaraju se uvjeti nužni za učenje

O Raščlanjuju se zadaci i postavljaju ciljevi učenja (Što želim postići učenjem ovog
predmeta? Je li mi cilj dobiti pozitivnu ocjenu/razumjeti sadržaje?)
O Stvaraju se očekivanja i vjerovanja u vezi zadatka (Mogu li to naučiti? Zanima li me?
Koliko će mi vremena trebati?)
O Odabiru se strategije učenja
O Priprema- učenik stvara pozitivan stav prema učenju
O Realistična očekivanja
O Ciljevi - što specifičniji, treba odrediti i kratkoročne i dugoročne ciljeve

U ovoj fazi učenici trebaju odrediti:

O Kada će započeti s učenjem
O Gdje će učiti
O Koji uvjeti su im potrebni da bi uspješno učili, a što ih može u tome omesti

 Faza učenja
Najvažnije: nadziranje vlastitog rada:
O Prate se procesi tijekom učenja;
O Aktivno se primjenjuju različite strategije učenja;
O Na različite načine (postavljanjem pitanja, ohrabrivanjem i sl.) učenici prate i
poboljšavaju vlastiti rad;
O Ako je potrebno, traže pomoć od drugih.
Učenike se može pitati:
O Napreduju li onako kako su zamislili?
O Ometa li ih nešto u učenju?
O Treba li im više vremena nego što su mislili?
O U kojim uvjetima najuspješnije uče?
O Koja pitanja si mogu postaviti dok rade?
O Kako sami sebe mogu potaknuti da ustraju u zadatku, održe pažnju i sl. (npr. unutarnji
govor “hajde, još malo” “kad ovo dovršim, moći ću van s prijateljima” “danas ću
rješavati zadatke bolje nego prošli put”)

 Faza nakon učenja

O uključuje razmišljanje o vlastitom radu
3
 O samovrednovanje vlastitog učinka u usporedbi sa zacrtanim ciljevima
Učenike možemo pitati:
O Jesu li ostvarili ono što su planirali?
O Je li ih što ometalo i na koji način su se vratili na zadatak?
O Jesu li odredili dovoljno vremena ili im je za zadatak trebalo više vremena nego što su
planirali?
O U kojim su uvjetima napravili najviše?
O Jesu li načini na koje su sami sebe poticali bili uspješni?
Za samoregulirano učenje je važno
 Koristiti pravilne strategije – postizanje cilja
 Vjerovati da mogu uspješno savladati zadatke u nastavnom predmetu (samoefikasnost)
 Odabrati cilj učenja (da dobijem dobru ocjenu/naučim više/poboljšam vlastiti uspjeh)
 Imati dobro mišljenje o vlastitim sposobnostima – samopoštovanje

Samopoštovanje
O Važno kako učenici opažaju sebe i vlastite sposobnosti;
O Učenici s visokim samopoštovanjem – skloniji prihvatiti rizik, uložiti napor;
O Učenici s niskim samopoštovanjem – izbjegavaju napor i teže zadatke – neuspjeh im
pokazuje da su niskih sposobnosti;

4
Učiti kako učiti/Kako razviti sposobnost samoregulacije
 Strategije poučavanja kojima učenicima pomažemo da razviju sposobnost samoregulacije:

 Djelovati na njihova vjerovanja o sebi, očekivanja i postavljanje ciljeva

 Pomoći učenicima da povratne informacije i zahtjeve dožive na pozitivan način
(npr. “Radite li redovito zadaće, puno lakše će vam biti spremiti se za test”, umjesto
“Ne budete li radili zadaću, sigurno nećete proći test!”)

 Dati konkretne upute za korištenje strategija samoregulacije

Kako razviti sposobnost samoregulacije

Poticati osvrtanje na vlastiti učinak
 Nastavnik služi kao model koji pokazuje učenicima kako mogu sami sa sobom
razgovarati o vlastitom učinku (“misliti naglas”)
 Učenici uvježbavaju razgovor (refleksivni dijalog)
 Potiču se grupne rasprave o problemima/zadacima (suradničko učenje)

Kako razviti sposobnost samoregulacije

Koraci u uvježbavanju učenika da sami sebe usmjeravaju:
- nastavnica služi kao model – naglas daje upute dok izvodi zadatak
- učenik glasno ponavlja upute dok izvodi zadatak
- učenik vrlo tiho ponavlja upute dok izvodi zadatak
- učenik u sebi ponavlja upute dok izvodi aktivnost

Kako razviti sposobnost samoregulacije

Učenicima pomoći da povežu apstraktne pojmove
 Koristite konkretne zadatke i primjere koje učenici sami navedu
 Pomozite učenicima da razlikuju bitno od nebitnog (npr. reći im na što da
posebno usmjere pažnju)

Učenicima pomoći da povežu nove informacije s prethodnim iskustvom

 Koristiti aktivnosti učenja koje se temelje na vlastitom iskustvu
 Usmjeriti se na primjenu znanja u širem kontekstu
 Povezati primjere iz stvarnog života sa informacijama koje se uče u školi
 Kako razviti sposobnost samoregulacije
Dati jasnu povratnu informaciju
 Standardi učinka moraju biti jasno postavljeni i dostižni
 Povratnu informaciju (pozitivnu ili negativnu) usmjeriti na zadatak, a ne na učenika
 Npr. “dobro si riješio prvi dio testa, ali još moraš uvježbati razlomke “ umjesto
“mogao si i bolje”

Određivanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva

 Ciljevi nam pomažu da odaberemo aktivnosti i strategije učenja
 Kratkoročni cilj je cilj koji se dostiže za nekoliko dana ili nekoliko tjedana
5
 Npr. kratkoročni cilj može biti:
 Redovno raditi zadaće
 Nadoknaditi zaostatak iz prošlog tjedna
 Postići bolji uspjeh na idućem testu

Dugoročni cilj – za njegovo ostvarivanje potrebno nekoliko tjedana, mjeseci ili čitavo
polugodište
- Npr. poboljšati ocjenu do kraja polugodišta

Učenicima mogu pomoći ova pitanja da postave ciljeve:

 U kojem predmetu ili području želim poboljšati svoj školski uspjeh?

 Cilj mora biti dugoročan i dostižan, formuliran na pozitivan način:
 Npr. želim poboljšati rezultate testova iz geometrije, optike i sl.
 Želim poboljšati ocjenu iz biologije s 3 na 4

Što moram činiti da bih ostvarila svoj kratkoročni cilj?

Učenici tu određuju kratkoročne ciljeve
 Kratkoročni ciljevi moraju biti razumni i dostižni
 Npr. učiti svaki dan geometriju pola sata
 Svaki dan riješiti dva zadatka iz mehanike
 Ovaj tjedan zatražiti pomoć vršnjaka ili nastavnika
 Ciljevi moraju uključivati načine praćenja vlastitog napretka

Kako se ovaj kratkoročni cilj može “razbiti” u niz koraka koji čine plan?
 Učenici mogu napraviti popis potrebnih koraka i označiti jesu li ostvarili svaki od njih
 Npr. svaki dan ovog tjedna uspješno riješiti dva zadatka
 Svaki drugi dan uspješno riješiti zadatke koji su malo teži od prethodnih
 Dva puta tjedno raditi uz pomoć grupe vršnjaka
 Svaki dan pogledati bilješke nakon škole

Koja je korist od ovakvog načina rada?

 Ako učenici određuju ciljeve i rade plan samo zato što se to od njih traži, neuspjeh!
 Ako uvide korist, osjećaj kontrole, samoefikasnost, pozitivne emocije - bolji uspjeh!
 Na koje prepreke mogu naići u ostvarivanju ciljeva?
 Ako učenici znaju što ih može ugroziti, mogu planirati načine suočavanja s poteškoćama
 Npr. znaju da im brzo padne koncentracija i “odlutaju” sa zadatka
 Rješenje – svakih 15 min. bilježiti rade li na zadatku ili ne – osjećaj kontrole nad svojim
učenjem!
 Npr. hvata ih strah od testa – mogu tražiti podršku od roditelja, prijatelja ili nastavnika
 Mogu koristiti strategije samoohrabrivanja
 Koji su mi materijali potrebni i čija pomoć da bih ostvario/la svoj cilj? Popis knjiga, popis
web izvora, imena drugih koji mogu pomoći...

6
Kako ću se nagraditi za postizanje cilja?
 Za nagrade je najbolje odabrati aktivnosti u kojima učenik uživa
 Npr. igrica nakon pola sata rješavanja zadataka
 Odlazak u kino nakon što se ispuni tjedni plan

 Novac ili materijalne nagrade izbjegavati!

Kako ću pratiti svoj napredak i znati da moj plan uspijeva?

 Npr. provjeriti kako napredujem barem jednom tjedno
 Provjera će se sastojati od….
 Raspraviti svoj tjedni napredak s nastavnicom ili s roditeljem, prijateljicom…

Kako ću se podsjećati na svoje ciljeve?

 Napisati svoj cilj i staviti ga na vidljivo mjesto
 Npr. iznad radnog stola, na zidu u sobi, ulaznim vratima…
 Pisati dnevne poruke s ciljevima
 Kako se moj plan ostvaruje?
 Napredujem li prema planu? Ako ne, zašto?
 Ako ne ostvarujemo ciljeve (npr. nismo poboljšali svoje znanje, postigli bolji uspjeh i
sl.), ponovno razmotriti plan.
 Raspraviti svoj rad s nekim – roditelj, nastavnik
 Treba li mijenjati plan?
 Je li cilj još uvijek važan?
 Treba li prilagoditi ciljeve? (Npr. ako učenik ne uspijeva – prilagodba plana i ciljeva;
moguća prilagodba ciljeva u slučaju uspjeha, npr. ako se prije plana dostignu ciljevi,
mogu se postaviti viši
I na kraju…
 Strategije uspješnog učenja nisu dane talentom ili „pameću”
 Strategije samoreguliranog učenja se mogu i trebaju naučiti
 Jedna od glavnih zadaća škole:
 Učenike naučiti kako uspješno učiti
 Kako pratiti i regulirati vlastito učenje!