Teorije uenja

Edukacijska psihologija 1
eni Zuliani, mag psihologije
2011/12.

Teorijski pristupi

BIHEVIORISTIKI
KOGNITIVISTIKI
SOCIJALNE TEORIJE UENJA

Bihevioristiki pristup
Klasino

uvjetovanje - Pavlov

Operantno

uvjetovanje Thorndike, Skinner

Obrazovna

tehnologija

Klasino uvjetovanje - Pavlov

Prije uvjetovanja
Bezuvjetni podraaj
(hrana)
Neutralni podraaj
(zvuk zvona)

Bezuvjetna reakcija
(luenje sline)
Bez odgovarajue reakcije
(nema luenja sline)

Uvjetovanje (ponavlja se vie puta)

Neutralni podraaj + bezuvjetni podraaj
(zvono)
(hrana)

Bezuvjetna reakcija
(luenje sline)

Poslije uvjetovanja

Uvjetovani podraaj
(zvuk zvona)

Uvjetovana reakcija
(luenje sline)

Klasino uvjetovanje
Uvjetovanje

emocija mali Albert

Anksiozne

reakcije vezane za rjeavanje zadataka pred

plou ili ispit
Pozitivne emocionalne reakcije - pozitivan stav uitelja
Ukoliko se neutralni podraaj zadaje nekoliko puta bez
uparivanja s bezuvjetnim podraajem, uvjetovana
reakcija se tee usvaja
- npr. Prvi ispiti bez loih posljedica

Klasino uvjetovanje
Generalizacija

- npr. Strah od pismenog iz matematike...

strah od
ispita iz kemije ili fizike
- ugodnost na nastavi.... pozitivan stav prema
izvannastavnim aktivnostima
Diskriminacija

uoavanje razlika meu

slinim situacijama
Gaenje
6

- strah od ispita nestaje nakon nekoliko uzastopnih

uspjeha
- ponavljanje neugodne situacije, zadatka, vjebe

Operantno uvjetovanje - Thorndike

Zakon

vjebe i efekta

Ponavljanje
uvjetovanog odgovora
uvrstiti e vezu
izmeu podraaja i
odgovora

Ponaanje praeno
nagradom e se uvrstiti,
ono praeno kaznom e
oslabiti

Thorndike uenje putem pokuaja i

pogreaka
Naelo

spremnosti i gotovosti
Naelo frekvencije i uestalosti - ponavljanje
Naelo nedavnosti ili skoranjosti
Naelo efekta ili uinka vrijednost ili korist
onoga to uimo - slabljenje ili osnaivanje
asocijativnih veza pod utjecajem posljedica

MEHANIKO UENJE

Potkrepljenje

POZITIVNO
poveavaju estinu
ponaanja jer dovode
do eljenih i ugodnih
posljedica
npr. Pohvala za toan
odgovor
npr. Smijeh za duhovit i
netoan odgovor

NEGATIVNO
Poveavaju estinu
ponaanja zbog
uklanjanja ili smanjenja
neugodnog podraaja
Npr. markiranje bez
posljedica
Npr. omoguiti ueniku
da ne pie zavrni ispit
ako je dobro rijeio
kratke ispite znanja

Neke zakonitosti uenja

Vjetine svladane u potpunosti trajno se zadravaju i

obnavljamo ih relativno lako
- zaboravljamo one koje smo svladali samo povrno ili
djelomino

Uenje ovisi o broju ponavljanja i njihovoj raspodjeli u

vremenu
- jednokratno kontinuirano uenje u duem periodu:
jednostavne vjetine; krae uenje u vie termina: sloenije
vjetine i stjecanje znanja

10

Za djelotvorno uenje neophodna je vjeba, pogotovo

sa sloenijim zadacima; iziskuje jasne i brze povratne
informacije o uinku

Operantno uvjetovanje - Skinner

Mjenja

11

okolinu s ciljem da na eljeni nain mjenja

ivotinjsko ponaanje
Skinner box
Potkrepljenje: posljedica koja poveava
vjerojatnost pojavljivanja nekog ponaanja
- Primarno: zadovoljavaju osnovne potrebe
- Sekundarno: socijalno (osmijeh, pohvala),
aktivnosti (igrake), simboliko (novac, ocjene)
Premackovo naelo

Kazne
Smanjuje

vjerojatnost pojavljivanja
ponaanja

NEUGODNI PODRAAJI

USKRAIVANJE UGODNIH
POSLJEDICA

- opomene, ukori,
neugodna aktivnost, slanje
ravnatelju,

- Nisi pospremio igrake, ne

moe gledati film

- !!! tjelesno kanjavanje

12

- Niste pospremili pribor,

ostat emo dok to ne
rijeimo, tako da emo se
manje igrati vani

Posljedice ponaanja
POTKREPLJENJA
POZITIVNA

NEGATIVNA

ZADAVANJE

Zadavanje
ugodnih podraaja

Uklanjanje
neugodnih
podraaja

Neugodnih
podraaja

- uenik se
posebno
trudio i dobio
odlinu
ocjenu za svoj
uradak

13

KAZNE

- Djeca su marljivo
radila preko tjedna
pa nemaju zadae
za vikend

- Djeca su baca
papirie po podu i
uitelj im kae da
dobro oiste cjelu
uionicu

USKRAIVANJE
uklanjanje ugodnih
podraaja
- Cijeli razred je vie
puta markirao s
nastave i ukinut im je
odlazak na izlet

Potkrepljenje i kazne u koli

14

Potrepljenje treba biti jasno povezano s ponaanjem.

Uitelj mora jasno kazati zato je dijete nagraeno,
sa primjerenim izrazom lica i glasom.

Potrepljivai trebaju biti primjereno odabrani i njihova

vrijednost se ne smije umanjivati bezrazlonom
uporabom. Moe se dozvoliti uenicima da sami
smisle ili odaberu potrepljenje.

Potkrepljenje i kazne u koli

15

Kada ponaanje treba nagraivati?

- potkrepljenje nezainteresiranih uenika daje dobre
posljedice poveava se uradak i interes;
- potkrepljivanje ve zainteresiranih uenika moe
dovesti do gubitka interesa.

Kako uenici interpretiraju doivljeno pozitivno

potkrepljenje?
- kao znak svog napredovanja (poveanje napretka
i motivacije) ili kao put do nagrade (opadanje zanimanja
za aktivnost)

Potkrepljenje i kazne u koli

Potkrepljenja

su dobra za poticanje poeljnih

ponaanja no nee u potpunosti ukinuti
neeljena ponaanja

Kazne

(opomene) djelotvornije su izreene

po tiho ueniku, nego naglas pred cijelim
razredom (!!! Pozitivno potkrepljenje)

16

Potkrepljenje i kazne u koli

Primjedba

ili opomena mora se odnositi na

ueniko ponaanje, ne na linost

Stvarno si nemarna. --- Ovo nisi paljivo obavila.

Uenici moraju znati cijenu ponaanja.

Kanjavanje mora ovisiti o ponaanju, treba

ga dosljedno primjenjivati.

17

Potkrepljenje i kazne u koli

Kazna

treba biti primjerena ponaanju, a ne

(ne)simpatinosti uenika

Domaa

zadaa ne smije biti kazna, jer gubi

na smislu utvrivanja znanja ili vjetina.

18

Povremeno potkrepljivanje

U pravilnim vremenskim
intervalima
ispiti na kraju semestra, svaki
etvrtak
Nakon tono odreenog broja
reakcija
nakon odreenog broja
zadataka slijedi slobodna
aktivnost

poveava broj reakcija uoi

potkrepljenja, i opadanja nakon
toga

19

U nepravilnim vremenskim
intervalima
Nakon sluajnog broja reakcija
ee i kratke provjere znanja,
samostalan rad uz nadgledanje

Stalan ueniki rad,

Ponaanje otporno na gaenje

Kazna
Neposredno

nakon ponaanja

Dosljednost
Intenzitet

kazne
!!! Kod ljudi uinci privremeni, izaziva
agresivnost i izbjegavanje situacije
dijete kanjeno zbog kolskog neuspjeha
poinje izbjegavati kolu
20

Oblikovanje ponaanja
Proces

potkrepljenja uzastopnih
aproksimacija tonog odgovora
Uenik koji ne uspijeva mirno sjediti na svom
mjestu

Uimo

21

nova ponaanja

Obrazovna tehnologija:
Programirani materijali

22

Jasno iskazan cilj uenja

Napredak u malim koracima

Uenik napreduje vlastitom brzinom

Uenik odmah daje odgovor i dobiva povratnu

informaciju

Tekstovi smanjuju broj pogreaka i poveavaju

vjerojatnost tonog odgovora (pozitivno
potkrepljenje)

Programirani materijali

23

Linearno
programiranje

Razgranato
programiranje

Svi uenici prolaze isto

gradivo

Uvaava individualne potrebe

uenika

Na kraju svake jedinice je

pitanje na koje treba
odgovoriti; toan odgovor je
na sljedeoj stranici

Pitanje viestrukog izbora;

ovisno o odgovoru uenik se
alje na odreenu stranicu za
nove informacije; za pogrean
odgovor dobiva dodatnu poduku
te se vraa na poetnu jedinicu

Opa naela prema Skinneru, 1968.

Jasno
Prvo
Ne

navedite to treba nauiti

pouavajte osnovne stvari

tjerajte sve uenike da napreduju istim

koracima
Programirajte

24

obrazovne jedinice

Hullova teorija uenja

25

Asocijacija podraaja i efekta (schema S R)

ivo bie je adaptabilni senzo-motoriki mehanizam
samoodravanje
Potkrepljenje povezano sa zadovoljavanjem motiva
(koncepcija o redukciji nagona
Podraaj i reakcija moraju biti vrmenski bliski, mora
doi di redukcije nagona, kako bi se jaala sveza
izmeu tog podraaja i reakcije, i tendencija
ponavljanja iste reakcije na isti podraaj

Kognitivistiki pristupi
Gestalt
Model

psihologija

dubine obrade podataka

Uenje

imitacijom

Dollard-Millerova

26

teorija uenja

Kognitivistiki pristupi
Kako

se odvijaju sloeni spoznajni procesi:

uenje, pamenje, miljenje, zakljuivanje,
rjeavanje problema
Laboratorijska istraivanja: pokreti oiju,
usmjeravanje panje, vrijeme prepoznavanja
i dosjeanja,...
U novije vrijeme: vjetine itanja, pisanja,
pamenje, rjeavanje problema,
27

Gestalt psihologija
ORGANIZACIJA PERCEPCIJE
-

28

Naelo zatvorenosti
Odnos lika i pozadine
Naelo blizine
Naelo slinosti

UENJE UVIDOM I
PRODUKTIVNO MILJENJE
- Uenje nije stvaranje asocijacija
izmeu novih i starih
elemenata, ve kognitivni
proces koji ukljuuje percepciju
stvari, ljudi i dagaaja na novi
nain

Faze u procesu uenja - Kohler

29

Temelje se na istraivanju sa Sultanom

1.

Faza preparacije faza svijesti o problemnoj situaciji

(neravnotea), bezuspjeni pokuaji

2.

Faza inkubacije obustavlja se bezuspjena aktivnost

i zapoinje stereotipno ponaanje

3.

Faza iluminacije ili uvida rjeenje se odjednom javi,

odnosi izmeu elemenata su jasni i logini

4.

Faza verifikacije provjera rjeenja - tenzije nestaju

Model dubine obrade informacija

Uenje u razinama: povrinska, osjetilna, os analize

fizikalnih obiljeja do semantike analize znaenja

Afektivna nit ili osobno znaenje

Povezanost uenog sa kontekstom uenja

(pr. rijei koje se rimuju/smisleno povezane)

30

Uenje imitacijom

31

Uenje vjetina i navika

Znaajno za socijalno uenje
Oponaanje ponaanja drugih i njihovo ponavljanje
sve dok se ta ponaanja ne usvoje
Proces socijalizacije potkrepljuje imitaciju, pogotovo
kod djece

Baldwin:

Nehotina imitacija: na refleksnoj razini, temelji se a

bezuvjetni ili uvjetovani refleksi (npr. Djeje gukanje,
zarazno zijevanje)
Hotimina imitacija: namjerno oponaanje obrazaca modela

Imitacija

je najmanje naporan nain uenja

Usvajanje konformistikih ponaanja
Zadovoljava se potreba za identifikacijom
32

Dollard-Millerova teorija uenja

Ljudsko

ponaanje je rezultat drutvenih

uvjeta i psiholokih naela koji naglaavaju
ulogu mentalnih procesa
Ponaanje je naueno
Elementi procesa uenja: potrebe, znaci,
reakcije ili odgovori organizma, potkrepljenje
Organizacija odgovora proces uenja
mijenja redoslijed
33

INICIJALNA HIJERARHIJA
ODGOVORA

REZULTANTNA
HIJERARHIJA

Dollard-Millerova teorija uenja

34

Dilema uenja ne potkrepljivanje ranijih odgovora

kako bi se nauili novi
Gaenje obnavljanje nauenih odgovora bez
potkrepljivanja
Spontano vraanje nenagraivanih odgovora
(gaenje znai inhibicija)
Generalizacija odgovora u slinim situacijama
(gradijent generalizacije)
Diskriminacija prema razliitim situacijama
Gradijent potkrepljenja vremenski dodir izmeu
odgovora i potkrepljenja
Anticipacijski odgovori

Dvosmjernost veza izmeu subjekta i

okoline
DIREKTNE VEZE

35

INDIREKTNE VEZE

Upravljne jednim znakom

Instrumentalni odgovori

Stvaraju neposrednu
promjenu u odnosima

Vanost:
- upotrebe jezika
- socijalno-kulturnog konteksta

posredovane unutarnjim
procesima
znak-proizvaajui odgovori
Npr. Imenovanje ili
oznaavanje dogaaja ili
iskustva slinosti i razlike/
generalizacija i diskriminacija

Socijalne teorije uenja - Bandura

Meusobni

utjecaj ljudi i okoline

Opservacijsko

uenje vezano za socijalno

okruenje (grupa, socijalne interakcije)
- Modeliranje
- Vikarijsko uenje - uiti promatrajui
kako su drugi nagraeni ili kanjeni
za svoje ponaanje

36

Modeliranje

Promjena u ponaanju je rezultat promatranja drugih

Oponaanje

Odrasli kao modeli

Ne zahtjeva direktno i neposredno potkrepljivanje, ali

moe biti njime pojaano

Pohrana olakana verbalnim kodiranjem (opisivanje

ponaanja)

37

Vrste modeliranja
DIREKTNO MODELIRANJE

SIMBOLIKO MODELIRANJE

Oponaanje modela

Oponaanje ponaanja opisano u

knjigama, filmovima, tv

Uenica u 1. razredu pie slovo na

isti nain kao i uitelj

SINTETIZIRANO MODELIRANJE

38

Oblaiti se poput glavnog junaka iz serije

APSTRAKTNO MODELIRANJE

Razvijanje ponaanja kombiniranjem

dijelova opaenih akcija

Stvaranje sustava pravila

opaanjem primjera u kojima se ta
pravila vide

Dijete se penje na stolac kako bi otvorilo

vrata ormaria nakon to je vidjelo brata
kako koristi stolac da bi uzeo knjigu i
majku kako otvara vrata ormaria

Uenik zakljuuje o redoslijedu pridjeva

i imenica u reenici opaajui primjere
razliitih reenica

Ishodi opservacijskog uenja

Uenje

novog ponaanja

Poticanje

postojeeg ponaanja

Usmjeravanje

39

panje

Mijenjanje

inhibicija

Izazivanje

emocija

Uinkovitost modela
OPAENA

SLINOST
-

40

Model je djelotvorniji to
nam je sliniji / to je vie
modela
Oponaanje uitelja istog
spola
Sklonost oponaanju
vrnjaka
Uenje identifikacijom

OPAENA
KOMPETENTNOST
! Kad se uenici boje situacije u kojoj
se nalaze, skloniji su oponaati
model koji se suoava sa
situacijom nego model koji je u
tome ve uspio

!! OSOBINE LINOSTI PROMATRAA

Proces opservacijskog uenja

1.
2.
3.

4.

41

Usmjeravanje panje na model (visok status,

kompetentnost, privlanost, popularnost)
Zadravanje mentalno verbaliziranje ili vizualno
predoavanje
Reprodukcija uskladiti svoje ponaanje sa
modelom; grupno voenje po koracima, trenutna
povratna informacija ili naznaka tonog odgovora
(kontrolirano uenje)
Motivacija direktno ili vikarijsko potkrepljenje
(pohvale, dobre ocjene)

3 tipa modeliranja u razredu

1.

Uitelj modelira nain razmiljanja o gradivu,

drutvenim, politikim i vrijednosnim pitanjima

2.

Uitelj modelira kognitivne vjetine: kreativnost,

rjeavanje problema

3.

Demonstracija korak po korak (motorne i kognitivne

vjetine)

42

Uitelj kao model

43

1.

Ponaajte se kako biste eljeli da se uenici

ponaaju: pristojno, s potovanjem i zahtjevajte to,
pokaite zanimanje za itanje i uenje, entuzijazam
za nove stvari

2.

Modelirajte vjetinu + verbalno opisivanje

3.

Grupno vjebanje kroz primjere

4.

Koristite vikarijsko modeliranje

Socijalno-kognitivistika teorija uenja

5 temeljnih kognitivnih procesa (Bandura, 1986.)

44

Simbolizacija

Iskustvo gradi kognitivne modele koji usmjeravaju

razmialjanje i odluivanje u soc. sit.

Vikarijsko uenje

Povezujemo znanja u soc.strukturu (vjetine,

vrijednosti, stavovi, oekivanja)

Prethodno
razmiljanje

Koristimo akumulirano socijalno uenje u stvaranju

ideja, procjeni i predvianju posljedica ponaanja

Samoregulacija

Stvaramo standarde to je prihvatljivo, a to nije

(etiko ponaanje, osobne aspiracije u postizanju
ciljeva i vrednovanju postignua)

Samorefleksivnost

Promatrati vlastite misli i ponaanja,.. Uvjerenje o

samoefikasnosti - jesmo li sposobni uiniti sve za
postizanje cilja? utjee na odabir cilja i napor

Mehanizmi uenja
Mehanizam

klasinog i operantnog

uvjetovanja

45

Mehanizam

pokuaja i pogreaka

Mehanizam

imitacije

Mehanizam

uvida u situaciju

Mehanizam imitacije
-

46

Ue se vjetine ili navike

Opaanjem aktivnosti otkrivaju se scheme
(pokreti, radnje) koje se reproduciraju dok se
struktura ne usvoji
Efikasniji ako se ukljue i sloeniji
intelektualni procesi (analiza pokreta)

Mehanizam uvida u situaciju - Bujas, 1959

Otkrivanje

bitnih veza i odnosa u materijalu

kojeg uimo
Utvrivanje
Grupiranje
Logiko

47

i fiksiranje kljunih rijei gradiva

dijelova sadraja prema smislu

povezivanje tih dijelova

Oblici uenja znaajni za socijalni

razvoj linosti
Opservacijsko

uvjetovanje
Uenje po modelu
Uenje identifikacijom
Uenje uenjem uloga

48

Uenje uloga
Uloga:

oekivano ponaanje vezano za

odreeni drutveni poloaj
Znanje kako se valja ponaati u drutvu:

49

Uenje strukturiranih sustava ponaanja

Interakcijski karakter uloga (ue i se i
komplementarne uloge)
Postupno uvjebavanje
Mehanizam pokuaja i pogreaka

Uspjenost uenja (Secord i Backman)

50

Jasno odreenje uloga koju treba nauiti

Suglasnosti lanova skupine koje su uloge
relevantne
Stav lanova grupe o usklaenosti ponaanja
komplementarne uloge
Suglasnosti lanova grupe o statusu odreenog
lana
Mogunost oitovanja o ponaanja vezanog za ulogu
Motiviranost za uenjem uloge

Oblici ranog uenja

Utiskivanje
Ekspozicijsko
Senzibilizacija
Habituacija

51

uenje